OPA GIMNAZIJA

MATURSKI RAD IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI

TEMA :
IDEOLOKI I ETIKI DISKUS U ROMANIMA MEE
SELIMOVIA

Ime profesora:

Ime uenice:

Vitez , april 2014.

SADRAJ:

PRIJE SVEGA.................................................................................................... 3.
UVOD..................................................................................................................4.
POVEZANOSTI ROMANA DERVI I SMRT I TVRAVA ..................5.
DERVI I SMRT.. 7.
TVRAVA10.
BIOGRAFIJA...14.
BIBLIOGRAFIJA..15.
ZAKLJUAK...16.
LITERATURA.17.

Prije svega

Postoje tri velike strasti, alkohol, kocka i vlast. Od prve dvije se nekako
moe izlijeiti, od tree nikako. Vlast je i najtei porok.Zbog nje se ubija,
zbog nje se gine, zbog nje se gubi ljudski lik.Neodoljiva je kao arobni
kamen, jer pribavlja mo.Ona je duh iz Aladinove lampe, koji slui svakoj
budali koja ga dri.Odvojeni, ne predstavljaju nita; zajedno, kob su ovog
svijeta . Potene i mudre vlasti nema , jer je elja za moi bezgranina.
Teko dravi za koju je opasan jedan ovjek{..} . A nije on opasan po
dravu ve po nekog ko misli da je drava.
Niko ne pita ta si mislio, ve ta si uinio.Misao je samo tvoja, a in je
svaiji.1

1Selimovi M. , Tvrava , Svjetlost , Sarajevo, 2000.

3

UVOD...

- Ovim radom elim objasniti Selimoviev stav pojedinca i vlasti.On je kroz

svoja djela pokuao pribliiti itateljima da u jednom asu smo rtve vlasti,as
njen sauesnik.to je predstavio likom Nurudina u romanu Dervi i smrt
.Nurudin je bio dervi,ali je igrom sluaja postao kadija.Postao je ono ono ega
se gadio.".
Roman Dervi i smrt objavljen je 1966.godine,a Tvrava je objavljena
1970. Iako su te godine daleko iza nas , mi moemo dananju situaciju uporediti
sa radnjom iz tih godina. Selimovi je svojim romanima predstavio vlast kao
nepotenu i da nikad i nije bila potena i da nikad nee ni biti . Ljudi su
spremni da ubijaju, lau, izdaju samo da bi doli do vlasti.Mnogo je rtava
zbog te nepravedne vlasti . Rijetki su oni koji su imali snage da se suprostave
vlasti. Al' ta ovjek sam moe ? Protiv zla i nepravde ne moe se boriti
pojedinac , jer tie se svih , svi smo mi dio te velike ivotne pozornice . A
vlast se smjenjivala , jer su drugi monici osjetili smetnju . I tako godinama i
godinama vlast je od ljudi stvorila udovista edna moi .
Selimovi je kroz romane iznosi svoj stav i svoja vienja vlasti.Romani itaoce
dovode do razmiljnja , do preispitivanja svojih postupaka . Rijei su paljivo
birane i komponovane u reenice koje ostavljaju bez daha . U romanu
Tvrava cijela radnja vezana je za jedan pogrean govor. Pogrean je
bio,jer se Ahmed abo usudio da jedini pria o onom o emu svi ute.
Uvrijedio sam ih to se usuujem da mislim. 2

Povezanosti romana DERVI I SMRT i TVRAVA

2 Ibid ; str 30.

4

Pobunjenici u romanima Derviu i smrti i Tvrava dolaze u sukob s

autoritetima i zakonima ija je osnova boanski princip . Subverzivnost romana
Mee Selimovia ogleda se upravo kroz elemente otpora autoritetima i
dominantnim sistemima posebno sistemu vlasti i ideologije koja ini duhovnu
ili mistinu snagu same vlasti.
U odnosu na roman Derviu i smrti , Tvrava je u sutinskoj suprotnosti ,
jer je u prethodnom romanu dervieva kontemplacija 3 gotovo iskljuivo
uslovljena i povezana s Kur'anom , to jest s dogmom i specifinom misaonom
cjelinom , i kao njena apologija i kao njena antiteza; u Tvravi, meutim ,
kontemplacija se razvija veinom s antitetikim polazitem u odnosu na tvravu
koja je doslovno u pievom jeziku svaki ovjek, svaka zajednica, svaka
drava, svaka ideologija.
Dvije su tradicije na kojima poiva Mein knjievni rad,njegova spekulativna
misao i moralni pogled: osmanlisko nasljee Bosne i racionalistiko nasljee
graanske,predvukovske kulture. Obe te tradicije na polju jezikom i idejnom,
etikom (moralnost iji je zagovornik religija te iskustvo religije preneseno iz
doma ugrauje u svoje knjievno djelo). Selimovi istie individualnost ,
lini lik, lini peat. Smatra se da to vie pisac ugrauje sebe u djelo, svoju
emocionalnost, doivljenost, time djelu obezbjeuje veu vrijednost.
Oblikujui upravo figuru rata, ratnik i povratnika iz rata, roman Dervi i smrt
pribliio se i anru romana kulturnog pamenja. Kao takav, stvorio je osnovu i
za njegov drugi veliki roman Tvravu. Meutim, ni najmanje ne treba uditi
uzme li se u obzir da je oba romana Selimovi zamislio i kao dio svoje,
naalost, nedovrene svojevrsne bosanske triologije, iji je zavretak trebao biti
roman o Hasanu iz Dervia i smrti, Vedrom ovjeku koji neobavezno misli i
ivi, trudei se da ne ini zlo,a ponekad da uini i dobro,iako ne vjeruje da e
ljudi ikada biti bolji4. Upravo zato Tvrava se ispostavlja kao nastavak
Dervia i smrti i onda kada je rije o figuri rata, ratnika i povratnika iz rata,
koja se ovdje- barem onda kad je rije o poetku romana- javlja s istim onim
osnovnim znaenjem koje je zadobila u prii o Derviu sunovratu 5 do misli
3 razmiljanje, promatranje, razmatranje
4Sjeanja
5narcis
5

da ovjek je stvoren da bude uhvaen kad tad i da ,otud , smrt je

besmisao, kao i ivot , a od koje e se zapravo zapoeti autorova pria u
Nurudinovu inverznom parnjaku- abi. Stoga je i abo na poetku Tvrave
upravo apsurdistiki razoaran traumatizirani bivi ratnik, ratom traumatizirani
subjekt u potrazi za izgubljenom esencijom 6 egzistencije, kojeg- kao i Nurudina
mue ista sjeanja na rat, na ono to je bilo, ali i na ono ega vie nema i to
vie nee biti. I on u roman ulazi ispovjednim kazivanjem o sebi ( to je pandan
onom glasovitom dervievu: Poinjem ovu svoju priu, nizato, bez koristi za
sebe i za druge, iz potrebe koja je jaa od koristi i razuma, da ostane zapis moj o
meni, zapisana muka razgovara sa tobom ), ali od samog poetka sasvim jasno
ponovo kao kod Nurudina- nevoljno, s muninom i odbijanjem ( Ne mogu da
priam ta je bilo u Hoinu, u dalekoj zemlji ruskoj. Ne zato to ne pamtim ve
to neu ), to e u konanici rei iz dramatinog traumatskog stanja, koje se
ne ovaj nain pokuava razrijeiti.
Svaki od pomenutih romana u svojoj osnovi ima politiku temu ija otrina i
sumornost bivaju ublaene poetizacijom pripovjedanja i konstelacijom likova i
doivljaja koja vanu ulogu i mjesto daju eni. Svi protagonisti kao nekadanji
ratnici prolaze kroz unutranji sukob, a abo i Nurudin i kroz sukob sa
politikim sistemom i policijskim aparatom.
U Tvravi je ena stvarni i prisutni izvor sigurnosti i ljubavi, u Derviu ili
uznemirujue prisustvo, ili daleko sjeanje. Pa , ipak,uz razliite funkcionalne
uloge enskoh likova i njihova razliita znaenja , jedno je zajedniko za oba
romana opis ene, misao ili sjeanje na nju uvijek grade izrazito poetizirana
mjesta u tekstu romana , ponekad i istu poeziju.

6Sutina,bit
6

DERVI I SMRT

Svoju priu "o odnosu i sukobu izmeu ideologije i ozleenog pojedinca", kako
je opisao temu romana Mea Selimovi je prenio na dervia Nurudina,
intelektualca, koji je nakog kratkog ratovanja i prve, promaene ljubavi, naao
utoite u vjeri. Te okolnosti su razlog sukoba, raspoluenosti ovjeka izmeu
vjere i slobodnog izbora da odluuje, izmeu mirenja i pobune, slobode i
neslobode - ukratko, svega onoga to je osjeao Mea Selimovi kad je saznao
da je njegovog brata ubilo ono u ta je vjerovao.7
Sve kritike o "Derviu" bile su pohvalne, osim tri. Jedna od njih je ujedno bila i
prva - barem ju je on doivio kao lou. Kritiarevu ocjenu da je "Dervi"
najbolje to je Selimovi do sada napisao, odnosno poreenje novog djela sa
prethodnim, pisac je protumaio kao "najsigurniji nain diskreditovanja", dok
ga je posebno povrijedilo to je temu romana kritiar protumaio kao
istraivanje korjena muslimanstva.
"Ja sam htio da napiem roman o ljubavi, roman o tragediji ovjeka koji je
toliko indoktriniran da dogma kojoj slui postane sutina njegovog ivota",
oblasnio je, napomenuvi da "Nurudin ini pogrean izbor i polazi krivim
putem", pa su zato "u otar sukob doa prihvaena vjerovanja i ljudska
osjeanja."
Ovo je pria o pokuajima dervia Ahmeda Nurudina, ejha mevlevijskog reda,
za vrijeme Otomanske vladavine u Bosni, da spasi brata koji je nepravedno
zatvoren. ejh odlazi kadinici, kadiji, muselimu i muftiji, ali svaki se put
suoava ili sa potpunom ravnodunou prema sudbini svog brata ili sa
prijetnjom da e nastradati nastavi li sa istragom. Bojao se da njegov ugled ne
narui zatvoreni brat.
Bezuspijeno nastoji da ostane ist i slobodan,neko tvoj e ti zagorati
ivot. 8
Na kraju saznaje da mu je brat pogubljen.Vjera u otomanski sustav vlasti, koja
je u Ahmedu postupno slabila tijekom susreta s lokalnim glaveinama, potpuno
7 Strijeljanje Meinog brata navelo ga je da pone svoju priu o "Derviu i smrti". Roman "Dervi i
smrt", knjigu svog ivota, zavrio je etiri godine nakon toga.
8Selimovi M. , Dervi i smrt , Sarajevo Publishing , Sarajevo , 1999.; str.37.
7

je razorena i on priprema pobunu. Kadiju ubijaju, muselim bjei, a Ahmed

postaje novi kadija. No, pod utjecajem ukorijenjenih pravila i postupaka onih
koji su na vlasti (koristei se pijunima i dounicima), i on polako postaje isti
kao i njegov prethodnik. Neprilagodljivi i dogmatini dervi nije u stanju
zadrati vlast i na kraju romana eka da ga odvedu u zatvor gdje e biti
zadavljen kao i njegov brat.

Roman "Dervi i smrt", pisan ivim stilom u kojemu se mijeaju

samoposmatranje (introspekcija) , mudri zakljui o ivotu i ljudska
drama dervikog ejha Nurudina. Roman nije realistiki prikaz dervia
ili sufizma, jer Nurudinove dileme postaju besmislene ako ih posmatramo u
kontekstu vrsto ukorijenjene religijske svijesti.
Prvi dio romana Dervi i smrt podreen je unutarnjim lomovima i
samopreispitivanju protagoniste, te je vie meditativan, refleksivan i poetiziran
od drugog dijela u kome Ahmed Nurudin postaje aktivan sudionik drutveni
zbivanja ,spletki i politiki intriga. O svojoj bespomonosti u sukobu sa
vladajuim drutvenim poretkom, ali i sa sami sobom u muci unutarnjeg
raskola, Nurudin pie obuhvatajui period od deavanja u urevskoj noi do
posljednje noi svoga ivota.promjena prolih vremena Selimoviu je posluila
samo kao okvir za priu o egzistencijalnoj muci i unutranjoj ljudskoj borbi, o
dobru i zlu politikih sistema.
U poetku romana , skoro jedva vidljiva i uope neistaknuta u prvi plan, figura
rata, ratnik i povratak iz rata u Derviu i smrti bit e jedna od njegovih
kljunih osnova). Najprije se javlja kod Mula-Jusufa (jer on je krivac za
Harunovo stradanje, sin je u ratu silovane i surovo ubijene ene i otud je ovjek
traume zlosretno otrovan stahom i mrnjom, barski cvijet prenesen s brda to
lii na skakavca kome su djeaci otkinuli kril, djeak sa ravnice kome su
ljudi oteli bezbrinost, nakon ega sve je bilo njegovo, i lice, i tijelo, i glas,a
to nije bio on).
Zatim kod Kara-Zaima(Nurudinov sudbinski srodnik, takoer islueni ratnik, pa
puki bijednik kojeg, kao i dervia , mue sjeanja, dronjak onog neustraivog
mladia to je golom sabljom iao na golu sablju koji je grdno pogrijeio
to nije umro na vrijeme ).

Posebno vanoi, za konani karakter prisutnosti figure rata, ratnika i povratnika

iz rata u ovom romanu, moda i sutinski znaajno, odluujee uobiajne ove
figure sjeanja biti e kod Hasana, i to u njegovu nadahnutom kazivanju o
bosanskomuslimanskom svijetu kao o onom na kojem se lome talasi istorije,
kao na grebenu.
Nurudinov tragian poloaj je prirodna posljedica sukoba subjekta osloboenog
kanona vjere i objektivne nunosti svijeta o kome nije znao istinu. Raskol
nepomirljivih etikoh ciljeva jedinke i drutva je neminovan. Konflikt bia i
svijeta je osnovni problem romana. Izbor mrnje i osvete da bi se dokazala
pravda je dvostruka dervieva greka na putu traganja za istinom. U svijetu
uruenih oralni normi svako je svakome kriv, u svakom moe da se izrodi
neprijatelj. Nurudin ne zna da li je bolje initi ili ne initi ita u odbranu istine,
to je ravno hamletovoj dilemi biti ili ne biti. Zavaeno oralno vorite
dervieve pozne izmuene savjesti i drutvene odgovornosti, dovodi do
problema identiteta. On ne zna ni istinu o sebi. Voen od nauenog pravil, od
straha, od grijeha, od navike, od strepnje pred uvijek moguom krivicom jer
vie je zaboravio istinu o sebi. Ali oprediljenje za istinu ga udaljava od vjere.
Selimovieva misao u velikim romanima je misao razoarenja i sumnje, skepse
i nevjerice, ulanane deziluzije, nagrizanja, nitenja, pa onda dokida- nj dogme,
bilo da je ona religijska ili ideoloka. Roman Dervi i smrt , koji ostaje
najpoznatije i najprevoenije Selimovievo ostvarenje, u nizu rui svenapore,
poduhvate, rtve glavne linosti u borbi za osvetu brata stradalnika, koja i njega
samelje i uniti, negirajui ak i njegova ubjeenja i odluke, jer jeipak
prihvatio, ali nije do kraja osmislio i aplicirao politiku prljavih ruku: njegov
poraz, pripreman i proveden diljem romana jedan je od najpotresnijihu ranijim
jugoslovenskim knjievnostima, na balkanskom planu, sa irenjemna dalje
recepcije. Naznaka mogunosti jednog novog ivota koji bi nastavio njegov put
i predstavljao eventualno iskupljenje sudbine ostaje na kraju romana samo kao
naznaka, i na individualnom planu, tik pred smrt, ne donosini spas, ni obeanje,
nego kao da uvruje apsurd.

TVRAVA
Tvrava je svaki ovjek, svaka zajednica, svaka drava, svaka ideologija.
''Tvrava'' je , kako je to i sam pisac rekao , djelo o Ahmetu abi : ''Glavni junak
romana , eli da nae most do drugih ljudi , da izae iz tvrave , jer zna ,
razdvaja nas i unitava mrnja , odrae nas samo ljubav , ili makar vjera da je
moguno ma kakvo sporazumijevanje meu pojedincima i zajednicom . Voen
tom vjerom i eljom , on ostaje vedar i moralno ist ! ''

Selimovi je radnju romana smjestio u muslimansku sarajevsku sredinu u 17.

vijek , poslije hoinske bitke 1621. godine. Iako je vrijeme romana smjestio u
17. vijek , ona se odnosi i na neko dananje ili jueranje vrijeme , pa ak i na
budue . Sve ono o emu se govori u ''Tvravi'' , od hoinskih to jest ma kojih
ratnih iskustava , ljudskih kriza , do sukoba pojedinaca sa drutvom , sa
sredinom u kojoj ivi , sve je to univerzalno. Sve se moe desiti u ma kojem
drutvu i u bilo koje vrijeme.

Selimovi je i sam rekao da je pisajui ovaj roman elio da napie ''roman o

naem savremenom drutvu''. Dakle, on nije samo obian lik-pripovjeda, ve i
pisac teksta (hronika o hoinskoj bitki i postratnim dogaajima u Sarajevu u
historiski burnim i prevratnikim vremenima pobuna i nemira). Roman
"Tvrava" prikaz je Sarajeva nakon Hoinske bitke9
(koju je
opjevao Gunduli u "Osmanu"), i odlikuje se irom paletom likova i veim
brojem lirskih prelaza od "Dervia", vrsto usredotoenog na nezaboravni
Nurudinov lik.

Glavni lik Ahmet abo , jedan obian ovjek , vojnik koji poslije rata poinje
novi ivot bez porodice , jer svi su mrtvi , ''ivote im je uzela opaka bolest koja
je u to vrijeme vladala''.. Prikazujui njegovu sudbinu , kao sudbinu jednog
obinog ovjeka , Selimovi je prikazao ono to moe da zadesi bilo koga od
obinih smrtnika. U svim abovim unutranjim monolozima , svim njegovim
pasivnim radnjama i njegovoj otuenosti od spoljanjeg svijeta , Mea eli da
nae ono sutinsko u svakom postupku i svakom njegovom nosiocu. Konfliktni
91621. godine
10

odnosi koji se javljaju kod abe prikazuju ljudsku sposobnost da odgovore na

neka ivotna pitanja . A njegovo unutranje izraavanje u trenucima otuenosti i
samoe prikazuju ljubav i njenost. Drugim rijeima, roman Tvrava , pored
pravog , ima i svog pseudopisca , Ahmeta abu, to itatelj saznaje ve iz prvog
poglavlja romana .
U literarnom smislu tvrava simbolizira svaki knjievni tekst kojim se
naknadno osmiljava i legfitimira ljudsi ivot , a na egzistencijalistikom planu
tvrava je sve ono to ljudski ivot sputava , negira , obesmiljava , a to su, na
emu i sam Selimovi insistira : ideologija, drutvo, drava, zajednica,
institucije sistema i njegovi represivni mehanizim(birokratski aparat,
zakoni,zatvori, sankcije). Do razgovor sa serdarom dolo je zbog susreta sa
Beirom Toskom.Tokom razgovora priali su i o dogaaju koji je okrenuo abin
ivot na drugu stranu. abo se pokuao odbraniti:
Rijei su vazduh,kakvu tetu mogu nanijeti?10 Serdar je rekao : Rijei su
otrov,od njih poinje svako zlo. 11

Ukoliko bismo tumaili Tvravu samo kao prosti zbir sueljavanja i

ukrtavanja razliitih ideologijskih i etikih obzorja izmeu glavnih likova
abine hronike , i kao borbu Ahmeta abe i jo nekih likova protiv nametnutih
drutvenih i ideologijskih stega (rat, profesija, vlast, spletke, pobune, nemira,
prevrati, pljake), onda bi ovaj roman pripadao prosvjetiteljskom modelu
romaneskne prakse u kojemu je roman impregniran razliitim
funkcionalizacijama etike, drutvene, nacionalne, politike i ideoloke naravi.
Nekim svojim elementima Selimoviev roman Tvrava proizilazi iz
dotadanjih njegovih romana,ali se u isto vrijeme od njih razlikuje. Smjestivi
radnju u muslimansku sarajevsku sredinu,autor je roman prividno locirao u
sedamnaesti vijek,u godine hoinske bitke 1621. godine. 'Prividno' jer gotovo
samo pominjanjem Hoina djelo locira u sedamnaesti vijek. Tim dijelom svoje
napomene pisac je ukazo na klju za razumijevanje- potreban ili nepotreban-

10 Ibid ;str. 47.

11 Ibid;str. 47.
11

Tvrave , a u isto vrijeme na izvjestan nain potvrdio brojne u tom pravcu

usmjerene interpretacije prethodnog romana Dervi i smrt .
Optu i sadanju stvarnost i relitet moemo da pratimo u svakom glavnom
stepenu sintetiki razvijajue sadrine romana : vojska odabire i proiava
ljude, u doba mira zemlja i domovina su na rapolaganju izrodima i karijeristima,
dok unutar te sredine i vremena istupaju pojedinci koji se proiavaju kroz
ivot, a time upadaju u nj i na nj utiu, pa ipak ostaju vedri i moralno isti.
Roman Tvrava kao cjelina funkcionie u dva plana unutranjem koje ini
privatni ivot, prijteljstvo i porodica, te vanjskom, dogaajnom koji ukljuuje
pobune, otmice, ubistva i prisilu sistema. abin doivljaj rata je slian
Nurudinovom, i on je iao u neko svjetlo, a zavrio u blatu i jadu. Njegovo
ratno sjeanje ispunjava prvo poglavlje, a dato je u obliku direktnog iskaza
sugovorniku - eni. Rat je patnja, strah, smrt, besmislena borba za tue
interese, a usuditi se kazati takvu misao javno zni izazvati represivne mjere i
osvetu politikih monika. Carski roendan obiljeen lijepljenjem obojenog
papira na izlog pisarnice i susreta sa seljacima iz upe u abi izazivaju snanu
emotivnu reakciju , pokreu njegov intelektualni skepticizam i ironiziranje
simbola moi i drave. Protagonista se pobunio protiv sistema kojim vladaju
sile apsolutnih ovlatenja i besprizivnih odluka, gdje se ne postavlja pitanje
cijene ili sredstva kada se radi o postizanju cilja . Rijei koje je na bojitu uo
od Ramiza kazat e tamo i onda kada je najmanje trebalo, potreba da incira
osloboenje uhapenika uvui e ga u igru politikih spletki, a stalno bjeanje u
okrilje ljubavi pokuaj je da pronae smisao u haosu drutvenih dogaanja.
Podudarnost poetka i zavretka romana djelu daje osobinu ine karakteristinu
za poeziju simboliko zatvaranje kruga ukazuje na nemogunost izlaza iz
svijeta uasa i zle historijske kobi.
Ljubavna pria Ahmeta abe i Tijane jedna je fabularnih linija romana
Tvrave , manje komplikovana i zapletima optereena od ostalih, a koja je
intezitetom lirskog iskaza nadvladala sve druge. Tijana je ena koja uvijek
podrava mua i koja je bila njegov oslonac. Hrabro enski suprotstavila se
Avdagi.
Teko dravi za koju je opasan jedan jedini ovjek.(...) A nije on opasan po
dravu ve po nekog ko misli da je drava. 12
12 Ibid; str. 80.
12

Prijateljstvo sa mahalskim enama Tijani daje snagu enskog zajednitva i

lokalne ukorijenjenosti, a lina ogorenost - hrabrost da Avdagi kae ono to ni
jedan mukarac ne bi smio. ena je ovdje data u svoj svojoj snazi. Meu
mahalskim enama koje se u romanu pojavljuju samo tako kao ene, bez
imena i individualizacije, izdvojene su samo dvije. ena Mula Ibrahima
pripremila je svadbeni ruak, bila je tiha i zbog neeg zaplakala kad je
poljubila Tijanu13, a ena Mahmuta Neretljaka ulazi u roman pred kraj prie
kao prijateljica i ena koja poznaje ivot.
Svoju ratnu traumu abo je ispriao upravo eni, jer ga je sluala kako me niko
u ivotu nije sluao.14 ena je babica u tekom poroaju rijei, utoite od svih
strahova, ratnih onih kasnijih,a njena ljubav tvrava u kojoj e abo bjeati pred
uasom vanjskog svijeta.
Naroita dimenzija itavog odnosa izmeu autonomnog ovjeka i drutva je
dimenzija koju ini odnos izmeu dobra i zla, izmeu predanosti i nasilja sile i
protusile. Autonomni ovjek uvijek predstavlja zlo, jer (...) njihov ugled bi se
pretvorio u mo. Tako bismo ,umjesto stare vlasti dobili novu, moda goru. To je
istorija vlasti od pamtivijeka.15

13ibid; str. 33.

14Ibid ;str. 32.
15 Ibid;str. 63.
13

BIOGRAFIJA
Selimovi Mehmed-Mea roen je u Tuzli 26.04.1910. godine, a umro u
Beogradu 11.07.1982. Pripovjeda, romansijer, esejist, prevodilac.
Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio je
u Tuzli, a od 1930. do 1934. studira
jugoslovenske
knjievnosti
i
srpskohrvatski jezik na Filozofskom
fakultetu u Beogradu. Do
okupacije
radi
kao
profesor
srpskohrvatskog
jezika u
gimnaziji u Tuzli. U julu 1941. pristupa
narodnooslobodilakom
pokretu.
U
novembru 1944. prelazi u Beograd.
Mea Selimovi

Naelnik je publicistikog odjeljenja Komisije za kulturu vlade FNRJ. Od

septembra 1947. profesor je Vie pedagoke kole u Sarajevu, a od 1950. docent
na katedri historije jugoslovenskih knjievnosti Filozofskog fakulteta u
Sarajevu. lan je redakcije asopisa Brazda, a jedno vrijeme i direktor
Bosna-filma. Od 1953. do 1957. nema zaposlenja, a od 1957. do 1961.
godine radi u Narodnom pozoritu u Sarajevu kao dramaturg, a potom kao
direktor Drame. 1961. godine urednik je u izdavakoj kui Veselin Maslee.
Iste godine postavljen je za glavnog urednika izdavake kue Svjetlost i na
toj dunosti e ostati do odlaska u penziju (1971) i preseljenja u Beograd.
Djela su mu doivjela brojna ponovljena jugoslovenska izdanja , a prevedena su
na mnoge jezike. Roman Dervi i smrt preveden je na slovenaki ,
makedonski, ruski, eki, slovaki, poljski, bugarski, francuski, njemaki,
albanski, maarski, rumunski, arapski, litvanski, estonski, italijanski jezik.
14

Roman Dervi i smrt je dramatiziran (Jovan Putnik, a zatim Branislav

Mihailovi) i izvoen u pozoritu i na TV. Ekranizacija romana Dervi i smrt
bila je kandidovana za Oskara. Roman Tvrava je dramatiziran u dva
navrata (Jovan Putnik, a potom Gradimir Mirkovi) i izvoena u pozoritu.

BIBLIOGRAFIJA

Uvrijeeni ovjek (1947.),

Prva eta (1950.),

Tua zemlja (1957.),

No i jutra (1958.),

Tiine (1961.),

Magla i mjeseina (1965.),

Eseji i ogledi (1966.),

Dervi I smrt (1966.),

Za i protiv Vuka (1967.),

Pisci, miljenja, razgovori

Tvrava (1970.),

Djevojka crvene kose (1970.),

Sabrana djela (1970.),

Ostrvo (1974.),

Sjeanja (1976.),

Ketten a szigeten (1976.),

Krug (1983., nedovreni roman).

15

ZAKLJUAK

Djela Selimovia mogu se povezati sa dananjom situacijom. Svijet je podijelio

na obini svijet i vlast. Vlast je predstavljena u loem smislu i nikakvo dobro
Selimovi nije vidio u vlasti, ali je znao da bez vlasti se ne moe. U Dervi i
smrt glavni lik iako je bio protiv vlasti na kraju je postao dio te iste vlasti.
Vlast je oduvijek bila nepravedna, jer i ti ljudi imaju osjeanja prema svojim
blinjim, a uz to i mo da im pomognu, da ih usree. Ne krivim ih. Svako
sljedei e isto raditi. Tvrava kao roman svidio mi se vie, jer ljubav koja se
protee kroz radnju roman daje mu posebnu notu. ena je u romanu Tvrava
stub, oslonac, razlog za ivot, dok je u romanu Dervi i smrt ena razlog
povuenog naina ivota , patnje i nezainteresovanosti. Razlog loe sudbine
koja je zadesila glavnog lika bio je negov nain razmiljanja i jer se jedini
usudio da pria o onom o emu svi ute.
(...)Uvrijedio sam ih to se usuujem da mislim.16
16 Ibid; str. 30.
16

Vlast mu nije oprostila ogovaranje i kaznili su ga na najtei mogui nain

ponienjem. Pored straha koji je vlast zavela i moi koju posjeduju pojedinci
nita ne mogu promijeniti. To se i vidi kroz ove romane. Glavni likovi su imali
svoju ideologiju i nisu uspjeli izborit se sami.

LITERATURA:

- Kazaz E . , Bonjaki roman XX vijeka , Naklada Zoro , Sarajevo , 2004.

- Lei Z. , Martinovi J. , Meunarodni nauni skup , Knjievno djelo Mee
Selimovia , SaVart Sarajevo, 2010.
- Selimovi M. , Dijalog s vremenom na razmei svjetova: radovi sa
meunarodnog naunog skupa Mea Selimovi Dialogue avec le temps
entre l'Orient et l'Occident, odranog 25., 26. i 27. novembra 2010. godine
na Univerzitetu Paris IV-Sorbonne u Parizu), ahinpai , Sarajevo 2011.
- Selimovi M. , Tvrava , Svjetlost , Sarajevo , 1985.
- Selimovi M. , Tvrava , Svjetlost , Sarajevo, 2000.
- Selimovi M. , Dervi i smrt , Sarajevo Publishing , Sarajevo , 1999.
- ami M. , Kako nastaje nauno djelo , Svjetlost , Sarajevo , 2003.
Izvor podataka:
http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=441.0

17

Komentar:

18

Datum predaje rada :

Datum odbrane rada:

lanovi komisije :

19

Ocjena :

20