Dr. sc.

Dejan Krui
Docent
Ekonomski fakultet Sveuilita u Splitu

PODUZETNITVO I EKONOMSKI RAST:

REAKTUALIZIRANJE ULOGE PODUZETNITVA
U GLOBALNOJ EKONOMIJI
UDK / UDC: 65.012:330.34
JEL klasifikacija / JEL classification: M13
Pregledni rad / Review
Primljeno / Received: 14. rujna 2007. / September 14, 2007
Prihvaeno za tisak / Accepted for publishing: 07. sijenja 2008. / January 07, 2008
Saetak
U radu se istrauje proces reaktualiziranja uloge poduzetnitva u globalnoj
ekonomiji. Pod utjecajem promjena u globalnoj ekonomiji pozicija se
poduzetnitva drastino mijenja - ono se sve vie doivljava generatorom
ekonomskog rasta. Iscrpljenost veine oblika ekonomske i socijalne zatite koje
su pruale ekonomije drava blagostanja, upozorava da nastupa razdoblje
traenja novih rjeenja, najee fokusiranih na poduzetnitvo i njegovu ulogu u
ekonomskom rastu i razvoju drutava. Iz tog je razloga rad usmjeren i na
konceptualizaciju modela poduzetnitva i ekonomskog rasta. Uviajui znaenje
poduzetnitva za ekonomski rast svojih ekonomija, najvei broj drava prihvatio
je poduzetnitvo kao vitalnu komponentu svojega razvoja. U radu je tangirana i
povezanost ljudske kreativnosti i poduzetnitva, koja je prijeko potrebna da se
inputi kombiniraju na profitabilan nani. Uz tu vezu, upuuje se i na znaenje
institucionalne okoline u poticanju i ohrabrenju poduzetnika. Postajui jedan od
kljunih imbenika napretka, poduzetnici generiraju nove proizvode,
implementiraju nove tehnologije, razvijaju i inoviraju nove usluge, pridonose
ekonomskom rastu i razvoju, pa time i porastu opega blagostanja drutava u
kojima djeluju.
Kljune rijei: poduzetnitvo,
poduzetnika ekonomija.

ekonomski

167

rast,

stvaralako

unitenje,

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

1.

Krui, D.: PODUZETNITVO I

UVOD

Ekonomska je misao bogata razliitim pristupima odreenju pojma

poduzetnitva, njegove biti, uloge, dimenzija, doprinosa generiranju ekonomskog
rasta i slino. Uz to to je jedna od glavnih politikih, ekonomskih, medijskih i
opedrutvenih tema, poduzetnitvo je predmetom interesa mnogobrojnih
znanosti, najee drutvenih, a posebno: ekonomije, psihologije, sociologije,
prava, antropologije, svake iz svojega specifinog diskursa. Njihov interes za
poduzetnitvo proizlazi kako iz spoznaje da je povijest civilizacije na odreen
nain proizvod djelovanja poduzetnitva i rezultat pojedinanih i grupnih
aktivnosti na mijenjanju svijeta i kreiranju promjena, tako i iz oekivanja da e
ovo stoljee biti era daljnje ekspanzije pa i eksplozije poduzetnitva.
U svijetu, u kojemu ideje pokreu ekonomije, nije udno da se inovacije
i poduzetnitvo najee doivljavaju kao nerazdvojna cjelina - uz smanjenje
znaenja komparativnih prednosti materijalnih resursa (zemljite, sirovine,
energija) sve se vie poveava uloga znanja pri postizanju konkurentskih
prednosti i generiranju ekonomskog rasta. U tom kontekstu bitnim se postavlja
istraivanje razloga koji dovode do pojave reaktualiziranja uloge poduzetnitva u
globalnoj ekonomiji, dakle istraivanje povezanosti poduzetnitva i ekonomskoga
rasta.

2.

PODUZETNIK I PODUZETNITVO - KREATORI

PROMJENA I POKRETAI RAZVITKA

Prilino je teko odgovoriti na relativno jednostavno pitanje: tko su

poduzetnici i to je zapravo poduzetnitvo Etimoloki promatrano1, poduzetnitvo
je sposobnost pokretanja odreene akcije, poduzimanja aktivnosti sa svrhom
postizanja eljenoga cilja, pritom predmnijevajui spremnost na borbu protiv
prepreka, ukljuivo spremnost na neizvjesnost ishoda i rizik.
Ideje koje tumae ivot suvremene ekonomije i modernoga
poduzetnitva formirale su se dugo i postupno, a razliitost pristupa objanjavanju
fenomena poduzetnitva proizvod su povijesnih epoha u kojima su ljudi djelovali.
Poduzetnitvo nije nov fenomen - ono je egzistiralo tijekom povijesti u svim
epohama, samo uz razliita "pravila igre" koje je diktirala odreena povijesna
formacija.

1
Naziv poduzetnitvo mogue je povezati s glagolom poduzeti (poduzimati) kojim se najee koristi
u znaenjima: pristupiti postizanju odreenog cilja, poeti neto raditi, pokretanja odreenih akcija,
djelovanja, iz ega je pak mogue izvesti i niz imenica: poduzetnitvo, poduzetnik, poduzee i slino.

168

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

2.1.

Krui, D.: PODUZETNITVO I

Poduzetnitvo - ekonomska funkcija u statikom okruenju

Dubrovanin Benedikt Kotruljevi, sredinom 15. stoljea u djelu: O

trgovini i o savrenom trgovcu, pokuava definirati savrenog trgovca u uvjetima
kada je trgovina najee bila povezana s rizinim poslovnim pothvatima,
avanturom povezanom s procjenom prilika za zaradu, nesigurnou pomorskih i
kopnenih putova i neizvjesnosti prodaje. Njegova slika "savrenog trgovca"
(kojeg Kotruljevi ne imenuje poduzetnikom) u potpunosti odgovara pojmu
modernog poduzetnika u smislu suvremenih teorija poduzetnitva.2
Ekonomska doktrina relativno je kasno odredila poduzetnitvo kao
posebnu ekonomsku funkciju i djelatnost. Rije poduzetnitvo (entrepreneurship)
izvedena je iz francuske rijei entreprendre, kojom se definirala osoba koja
preuzima rizik novoga.3 Richard Cantillon (1697.-1734.), francuski ekonomist
irskog podrijetla, u svojoj Opoj raspravi o prirodi trgovine uvodi u ekonomsku
teoriju pojam poduzetnika (entrepreneur) kao osobe koja kupuje po poznatim
cijenama, a prodaje po nepoznatim cijenama dakle onima to e se tek formirati.
Takvim pristupom poduzetnik se oslikava kao specijalist - osoba koja nosi rizik
poslovnog pothvata i neizvjesnost u pogledu buduih poslovnih prilika.
kotlananin Adam Smith (1723.-1790.) predstavlja jednoga od
najvanijih predstavnika britanske klasine politike ekonomije i pristalicu
liberalistikog koncepta ekonomske politike. Zalaui se za potpune ekonomske
slobode, slobodnu konkurenciju i nesmetan razvoj ekonomskih aktivnosti prema
imanentnim zakonitostima trita, Smith u poduzetnitvu vidi najboljeg pokretaa
ekonomskog razvitka i blagostanja drutva, i eksplicira nunost raspodjele profita
i za poduzetnika (undertaker) kao naknadu za njegov hazard.4 Smith upozorava
da se kruh ne proizvodi benevolentnou pekara, ve njegovim interesom i
motiviranou da ljudima omogui kupnju kruha, iz ega slijedi da su poduzetnici
ekonomski agenti koji poradi ostvarenja profita transformiraju potranju u
ponudu.
Francuski ekonomist i poduzetnik (vlasnik tvornice pamuka) Jean Baptiste Say (1767.-1832.) istie tri imbenika proizvodnje: rad, kapital i zemlju,
koji svojim vlasnicima daju dohotke - najamninu (rad), kamate (kapital) i rentu
(zemlja). Say uoava dvojnu ulogu poduzetnitva po kojoj se poduzetnik
2

B. Kotruljevi, O trgovini i o savrenom trgovcu. Djelo je napisano 1458., a prvi je put tiskano 1573.
Suvremeno izdanje JAZU, Zagreb, 1985. Cit. prema: Baleti, Z., Poduzetnitvo, u: . Njavro, V.
Franievi, (urednici): Poduzetnitvo - Teorija, politika, praksa, Privredni vjesnik, Zagreb, 1990., str.
32.
3
Znaenje rijei entreprendre, po Alvin Chanu, u poetku njenog koritenja, predstavljalo je
poduzimanje (akcije) bez usmjerenja prema ekonomskim profitima - potpuno suprotno onom to
poduzetnitvo danas predstavlja. Prema: A. Chan, Entrepreneurship: What does it really mean?,
Entrepreneur News, i Entry Inc. Publications, Lexington, 2005., str. 1-2.
4
A. Smith, An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations. Djelo je prvi put
publicirano 1776. Citirano prema izdanju: Methuen and Co., Ltd., ed. Edwin Cannan, London 1904,
knjiga I., glava 6, lanak I.6.5.
Dostupno sa: http://www.econlib.org/library/Smith/smWN1.html.

169

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

pojavljuje kako na tritu proizvodnih dobara i usluga u funkciji kupca rada,

kapitala i zemlje, tako i na tritu potronih dobara u funkciji ponuaa i
prodavatelja. Sayov je poduzetnik katalizator razvoja i ekonomskih promjena,
koje nastaju sjedinjavanjem razliitih proizvodnih faktora u uvjetima preuzimanja
poduzetnikoga rizika. Profit, to jest, po njemu, poduzetnika dobit takoer je
dohodak od rada, neka vrsta najamnine za visokorizian i visokokvalificiran rad
poduzetnika. To je nagrada za poduzetnost, rizik i talent, to jest nagrada za
rijetkost takve vrste rada koja zahtijeva postojanje mnogobrojnih kvaliteta koje
nisu tako esto zastupljene i sjedinjene u jednoj osobi.5 Sayova klasifikacija triju
imbenika proizvodnje kao izvora odgovarajuih dohodaka vlasnika, prihvatila je
veina ekonomista sve do dananjih dana, kad se poduzetnitvo (kao izvor
poduzetnike dobiti) poinje izdvajati kao etvrti faktor proizvodnje.
kotlananin John Stuard Mill (1806.-1873.), koji se za poduzetnika
koristi terminom undertaker umjesto u to vrijeme ve prihvaenoga francuskog
naziva entrepreneur, uoava da profitna stopa najee premauje visinu kamatne
stope i zakljuuje da je ukupan profit naknada za rizik i nagrada za upravljanje i
poduzetnitvo.6 J. S. Mill zasluan je za uvoenje termina poduzetnitvo
(entrepreneurship) u iru akademsku upotrebu nakon 1848., osobito na
engleskomu govornom podruju.

2.2.

Poduzetnitvo i dinamizam: inovacija i prosudba

Jedan od osnivaa tzv. ikake kole u ekonomiji - Frank Hyneman

Knight (1885.-1972.), na temeljima uenja francuskih ekonomista pokuava
poduzetnika definirati kao osobu koja spremno preuzima rizik i ostvaruje profit:
kao nagradu za rizik (sluajevi s predvidivom vjerojatnou i mogunou
osiguranja) i kao nagradu za neizvjesnost (sluajevi s nepredvidivom
vjerojatnou i nemogunou osiguranja).7 Za razliku od rizika koji se odnosi na
dogaaje (sluajeve) kojih su frekvencije pojavljivanja poznate iz iskustva
prolosti (npr. smrtnost pojedinih kategorija ljudi, vjerojatnost doivljenja
odreene starosne dobi i sl.), neizvjesnost se odnosi na sluajeve kojih se
vjerojatnost nastanka, to jest izglednost pojavljivanja, moe samo subjektivno
procjenjivati (npr. trine promjene u ponaanjima potroaa, njihovim ukusima i
5

J. B. Say, A Treatise on Political Economy. Prvo izdanje u Francuskoj datirano je 1803. Citirano iz
izdanja: Lippincott, Grambo & Co.. 1855, trans. C. R. Prinsep, ed. Clement C. Biddle, Philadelphia
1855. Izvorni Sayov termin za poduzetnika - entrepreneur - u amerikom je prijevodu zamijenjen
terminom - adventurer. Usp.: knjiga I (glava V. lanak I.V.9., glava VI. lanak I.VI.19., glava XI
lanak I.XI.14) i knjiga II (glava V. lanak II.V.18 i glava VII. lanak II.VII.23). Dostupno
sa://www.econlib.org/library/Say/sayT1.html.
6
J. S. Mill, Principles of Political Economy (with some of their Applications to Social Philosophy).
Prvo izdanje je iz 1848. godine. London: Longmans, Green and Co., ed. William James Ashley,
1909., knjiga II, glava XV, lanak 15.4. i fus nota aa 93.
Dostupno sa: http://www.econlib.org/library/Mill/mlP28.html.
7
F. H. Knight, Risk, Uncertainty and Profit, First edition, Hart Schaffer & Mark, Boston, 1921.
Dostupno sa: http://www.econlib.org/library/Knight/knRUP1.html.

170

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

preferencijama, i sl.). Takav pristup omoguava odvajanje i razlikovanje

poduzetnika (vlasnika) i menadera. Preuzimanje rizika i, osobito, neizvjesnosti
poduhvata svakako je u domeni vlasnika, a ako on ovlasti menadera da sam
donosi odluke to i kako initi u uvjetima rizika i neizvjesnosti, onda manager
preuzima neke od funkcija poduzetnika.
Joseph Alois Schumpeter (1883.-1950.), poznati ameriki ekonomist
austrijskoga podrijetla, posebna je figura u razvoju ekonomske misli sa znaajnim
doprinosom teoriji poduzetnitva. Polazei od dinamike analize gospodarskih
kretanja i neadekvatnosti statikog pristupa opoj privrednoj ravnotei,
Schumpeter trai snagu koja izbacuje gospodarstvo iz stanja ope ravnotee i
omoguuje njegovu dinamizaciju. Po njemu, snage koje generiraju gospodarski
razvoj nisu izvanekonomske prirode (prirodne nepogode, ratovi i slino), ve su
to inovacije - uvoenje novih kombinacija imbenika proizvodnje. Ocjenjujui da
je profit temeljni cilj i stimulans poduzetniku, Schumpeter8 polazi od teze da je
poduzetnik, kako bi doao do profita, nuno upuen na uvoenje novih
kombinacija faktora proizvodnje, koje se mogu iskazati sljedeim formama:
uvoenje novog, dotad potroau nepoznatoga, proizvoda ili nove kvalitete,
uvoenje novog, dotada neprimijenjenoga, naina proizvodnje (ili prodaje),
otvaranje novog trita, prihvaanje novih izvora sirovina (ili poluproizvoda),
uvoenje nove organizacije (ili razbijanje postojee). Uvoenje novih
kombinacija imbenika proizvodnje, po Schumpeteru, osnovna je funkcija
poduzetnika, koji nemaju zadatak da sami dolaze do novih tehnologija ili nove
organizacije, ve da kre (svladavaju) otpor koji se pojavljuje protiv uvoenja
pronalazaka i, uope, inovacija, ime poduzetnitvo postaje "stvaralako
unitenje" (creative destruction) osoba koje percipiraju i realiziraju povoljne
poslovne prilike za realizaciju profita. Poduzetnik je inovator - osoba koja u
poslovni svijet uvodi nove proizvodne kombinacije temeljene na novoj
tehnologiji i novoj organizaciji - on je osoba motivirana eljom i htijenjem za
osnivanjem svoga privatnog kraljevstva, s razvijenim osjeajem za borbu i
oduevljenjem koje proizlazi iz kreacije novoga. Schumpeterov je interes
poduzetnitvo "visoke razine" koje je usmjereno na kreaciju i razvoj cestogradnje,
roenje i ekspanziju kemijske industrije, komercijalnu eksploataciju kolonija,
pojavljivanje multinacionalnih kompanija i slino.

2.3.

Suvremeno poduzetnitvo - radost kreacije novoga

Uz poduzetnitvu "visoke razine", postoji i ne manje vano

poduzetnitvo - poduzetnitvo "niske razine", kojega su nositelji inovativni
pojedinci i inovativna mala poduzea. Budui da koritenje terminom inovacije
ima veoma iroko znaenje, neki od suvremenih teoretiara poduzetnitva9
8
J. A. Schumpeter, The Theory of Economic Development - An Inquiry into Profits, Capital, Credit,
Interest and the Business Cycles, Harvard University Press, Cambridge, 1934, str. 70-74.
9
W. D. Bygrave, A. Zacharakis, Portable MBA in Entrepreneurship, Third edition, John Wiley &
Sons, Inc., 2003, str. 3-4.

171

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

pristupaju inovaciji kao formi u kojoj se manifestira poduzetnitvo ne iskljuivo

samo uz nunu fundamentalnu promjenu ve i u unoenju djelomine promjene
koja rezultira pokretanjem novoga poslovanja ili pruanja novog proizvoda ili
usluge.
Na tekoe konceptualnog odreenja poduzetnitva i presimplificiranost
pristupa koji poduzetnitvo upotrebljava kao sinonim za poduzee i menadment
- upozorava William J. Baumol. Poduzetnitvo je10 konceptualno povezano s:
potovanjem poduzetnikih prilika i poticanjem poduzetnikih inicijativa (rizik
upravljanja, orijentiranost na akciju, kratkorono odluivanje, fleksibilnost
poslovanja), stratekom orijentacijom poduzea ili stratekim planiranjem
(promjene u tehnologiji, organizaciji, prilagoavanju tritu i konkurenciji,
isticanju socijalnih vrijednosti), afirmacijom menaderskih struktura
(koordinacija kljunih poslovnih djelatnosti i funkcija, promjene u sustavu
vlasnike kontrole, vea nezavisnost i samostalnost zaposlenih), promjenom
kontrolnih mehanizama proizvodnih faktora (zamjena dugoronih mehanizama
kontrole poveanom specijalizacijom i profesionalizacijom, polazei od
konkurentskih pritisaka na efikasnu uporabu resursa i sniavanje rizika).
Zanimljiv pristup poduzetnitvu prua George Gilder, zagovornik
neogranienoga poduzetnitva (unrestricted entrepreneurship).11 Po njemu,
poduzetnik nije orue trinih sila, ve je njihov oblikovatelj, producent i razvojni
inilac - poduzetnitvo je svrhovita aktivnost usmjerena k iniciranju i razvijanju
profitno orijentiranih poslova. Mark C. Casson u poduzetnitvu vidi proces
prosudbe i donoenja odluka o uporabi ogranienih resursa.12 Pokuavajui
sintetizirati razliite pristupe objanjavanju poduzetnikoga fenomena, Casson
dri da su poduzetnici specijalisti koji se uz pomo prosuivanja nose s novim i
sve kompleksnijim problemima. Upravo je prosuivanje u donoenju odluka
klju koji povezuje sve dosadanje teorije o poduzetnitvu - poduzetniko
prosuivanje je sposobnost donoenja uspjenih odluka u uvjetima kad ne postoji
odgovarajui model ili pravilo odluivanja, ili pak kad su potrebni podaci
nepotpuni ili nedostupni.13
Po miljenju Petera Druckera, bit poduzetnitva sadrana je u kreaciji
nove organizacije sposobne za profitno poslovanje i s mogunosti samoodranja.
Poduzetnitvo predmnijeva "raditi neto na drugaiji nain, a ne raditi neto bolje
od onoga to ve postoji"14, ime se ono odvaja od rutine upravljanja zadacima
alociranja resursa u poduzeima. U tom se kontekstu manifestiraju i osnovne
10
W. J. Baumol, Toward Operational Models of Entrepreneurship, Lexington books, Leksington,
1983, str. 73 - 74.
11
G. Gilder, Recapturing the Spirit of Enterprise, ICS Press, San Francisco, 1992, str. 8-10.
12
M. Casson, The Entrepreneur, Totowa, New York, 1982. Citira se u: J. M. Dollinger,
Entrepreneurship - Strategies and Resources, op. cit., str. 7.
13
M. C. Casson, ed., Entrepreneurship, Vol. 13, International Library of Critical Writings in
Economics, 1990. Navedeno prema: M. Casson, Entrepreneurship, The Consize Encyclopedia of
Economics, str. 3. Dostupno sa http://www.econlib.org/library/Enc/Entrepreneurship.html.
14
P. F. Drucker, Innovation and Entrepreneurship, Harper Business, 1986. Hrvatsko izdanje:
Inovacije i poduzetnitvo, Globus, Zagreb, 1992, str. 33.

172

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

determinante poduzetnikoga ponaanja: traganje za promjenama, reagiranje na

promjene i koritenje promjenama kao povoljnim prilikama. Inovacije su, po
Druckeru, specifini alati koji poduzetnicima omoguuju koritenje razvojnim
ansama kao pogodnou za pokretanje razliitih poslova. Poduzetnici su upueni
na istraivanje svrhovitosti takvih izvora promjena i njihovih simptoma, te
procjenjivanje ansa za uspjeh to indiciraju mogunost realizacije inovacije, uz
posjedovanje znanja kako uspjeno unijeti inovaciju u praksu.
U irokom spektru moguih znaenja poduzetnitva, ono se moe
promatrati kao: posebna ekonomska funkcija kombiniranja proizvodnih imbenik
i uveanja postojeih potencijala, kreativni proces i pretvaranje invencije u
inovaciju, proces samozapoljavanja i zapoinjanja vlastitoga biznisa, nastajanja i
razvoja malih poduzea, vizionarska aktivnost i unoenje kreativnih promjena
koje imaju krucijalnu ulogu u transformaciji i obnovi drutva, specifino
zanimanje, nain materijaliziranja kreativnih proizvoda, preuzimanje poslovnog
rizika, nalaenje i uporabu novih mogunosti, jedna od uloga menadmenta i
specifini oblika ponaanja.15
U poduzetnitvu je mogue uoiti elemente potrage za poslovnim
prigodama, koje poduzetnici poduzimaju ne obazirui se na resurse to su im u
tom trenutku dostupni i to ih kontroliraju, ve na bilo koji resurs u kombinaciji
kojega vide svoju ansu.16 Poduzetnici identificiraju mogunosti realizacije
pothvata, okupljaju i spajaju potrebne resurse, planiraju i akcijski djeluju na
pravovremen i fleksibilan nain. Na taj nain, kako to pokazuju Wennekers i
Thurik, poduzetnitvo u fokus svojega interesa stavlja stalno nove poslovne
prigode i mogunosti, ukljuivi i implementaciju novih ideja na tritu.17
Suvremeni pristupi poduzetnitvu polaze od promatranja poduzetnikih
aktivnosti na temelju analiziranja imbenika koji odreuju razinu poduzetnitva i
sintetiziraju determinante poduzetnitva na makrorazini. Duboko svjesni
multidimenzionalnosti poduzetnikog procesa (kojemu definicija najee ovisi o
fokusu provoenoga istraivanja) i polazita po kojem nema opeprihvaene
definicije poduzetnitva18, Ingrid Verheul i suradnici upuuju na znaajno
izmijenjen drutveni i ekonomski kontekst suvremenoga poduzetnitva.
Nakon 70 tih godina protekloga stoljea, uoljiv je trend ponovnog
otkrivanja poduzetnitva i poticanja njegova razvoja - naputanjem koncepta
iskoritavanja ekonomije obujma kao glavne pokretake snage u ekonomskom
razvoju, nastajanjem razdoblja sve vee neizvjesnosti na globalnom planu,
15

F. Bahtijarevi-iber, Poduzetnitvo kao temeljna poluga ekonomskog razvoja, Slobodno

poduzetnitvo, No.8, Zagreb, 1994., str.112.
16
H. H. Stevenson, J. M. Roberts, I. H. Grousbeck, New Business Ventures and the Entrepreneur,
McGraw-Hill/Irwin Publishing co., Fifth edition, 1998., str. 2-3.
17
A.R.M. Wennekers, A. R. Thurik, Linking Entrepreneurship and Economic Growth, Small
Business Economics, Vol. 13, No. 1, 1999, str. 27-28.
18
I. Verheul, S. Wennekers, D. Audretsch, R. Thurik, An Eclectic Theory of Entrepreneurship:
Policies, Institutions and Culture, u: D. Audretsch, (ed.): Entrepreneurship: Determinants and Policy
in a European-US Comparision, Kluwer Academic Publishers, Boston, 2002, str.13.

173

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

ulaskom velikog broja drava u procese drutvene i ekonomske tranzicije,

smanjenjem poslovnih aktivnosti i restrukturiranjem velikih svjetskih kompanija poduzetnitvo se ponovno prepoznaje kao akcelerator razvoja, prije svega ono
realizirano brojnim malim poduzeima.

3.

KONCEPTUALNI MODEL PODUZETNITVA I

EKONOMSKOGA RASTA

Iz prethodno prikazanih pristupa poduzetnitvu, mogue je uoiti da je

suvremeno poduzetnitvo holistika kategorija u kojoj se pojedinosti to ga
odreuju nuno trebaju promatrati u sklopu njegove cjeline. Uoavajui sredinju
poziciju poduzetnitva u ekonomskim aktivnostima, mogue je uputiti na sljedee
bitne odrednice suvremenoga poduzetnitva:

profitno orijentiran pothvat,

dinaminost i inovativnost,

neizvjesnost,

rizik,

anticipiranje promjena,

prosuivanje i odluivanje,

koritenje resursima,

radost kreacije.

Prihvaajui prethodno navedene temeljne odrednice suvremenoga

poduzetnitva19, mogue ga je promatrati kao proces koji naglaava sposobnost i
aktivnost (pojedinanih aktera i drutva u cjelini) da koristei se promjenama,
inovativnou i prosudbom, sve u uvjetima novih kombinacija ogranienih
proizvodnih imbenika, kreira i izvede takav podthvat koji e rezultirati profitom
(i ostalim drutvenim koristima). U sklopu takva pristupa poduzetnitvu,
poduzetnik je osoba koja riskira: novac, zdravlje, vrijeme, drutveni ugled,
ponekad i obiteljske odnose, a sve kako bi osmislio i razvio na profitu inovativan
proizvod ili uslugu, najee nudei svoju kreativnost i inovativnost. Unato svim
19
Gornje odrednice suvremenoga poduzetnitva (izuzevi profitnu orijentiranost) mogue je aplicirati
na ukupnu poduzetniku aktivnost (ne samo u ekonomskoj sferi), koja pokriva puno ire podruje
nego to je to sfera konvencionalnog oblika poduzetnikog djelovanja u ekonomiji - poduzetnitvo je
rasprostranjeno i izvan biznisa i u podrujima u kojima profit nema dominantno znaenje: u politici
(political entrepreneurship) stvaranjem klime koja e poticati inovativnost i kreativnost, u neprofitnim
organizacijama (social entrepreneurship) poduzetnikim doprinosom postizanju socijalnih ciljeva, u
lokalnom (gradskom) razvoju (urban entrepreneurship) doprinosom javnih i neprofitnih organizacija
poveanju mogunosti zapoljavanja, ekspanziji znanja i poveanju kvalitete ivljenja, u razvoju
akademskih zajednica (academic entrepreneurship), zdravstvene skrbi (medical entrepreneurship) i
slino.

174

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

rizicima, svjetsko je poduzetnitvo u stalnom usponu, pridonosei ekonomskom

razvoju drutava u kojemu djeluje i razvoju jedne nove - poduzetnike ere.

3.1.

Suvremeno poduzetnitvo i ekonomski rast

Poduzetnitvo dananjice nositelj je jedne permanentne poduzetnike

inovacije (entrepreneurial innovation) koja obnavlja, transformira i potie razvoj
ekonomija diljem svijeta - ono generira:

pojavljivanje novih poslovnih pothvata,

otvaranje brojnih novih radnih mjesta, i

obnavljanje "svjeom krvi" nacionalnih ekonomija,

pruajui im vitalnost, inovativne proizvode i usluge, i poveavajui time anse

za opi drutveni, kulturni i socijalni napredak.
Procjenjuje se da je vie od 460 milijuna ljudi diljem svijeta ukljueno u
aktivnosti pokretanja novih poslovnih pothvata ili su vlasnici - menaderi novih
poduzea. Dinamizam poduzetnitva ilustrira i podatak da se, samo u SAD-u,
vie od tisuu novih poslovnih pothvata raa svakoga sata u svakome radnom
danu.20
Slika 1. omoguuje uvid u konceptualni model ekonomskog rasta i
kljune meuodnose njegovih sastavnih dijelova, s posebnim osvrtom na ulogu
poduzetnitva.

20

W. D. Bygrave, A. Zacharakis, Portable MBA in Entrepreneurship, Third edition, John Wiley &
Sons, Inc., 2003, str. 2.

175

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

Izvor: Prilagoeno prema GEM Global 2003, Executive Report, by Paul D.

Reynolds, William D. Bygrave, Erkko Autio, et all, 15.03.2004, str.83-84.
Slika 1. Model nacionalnog ekonomskog rasta i uloga poduzetnitva
Poznato je da drutveni, kulturni i politiki uvjeti imaju vanu ulogu u
oblikovanju opih uvjeta ivota u nekoj zemlji (drutvene norme i ponaanja,
razina demokratizacije, stupanj obrazovanja, politika stabilnost, odnos prema
poduzetnitvu i percepcije poduzetnika, itd.), ukljuivo i uvjete za postizanje
nacionalnoga ekonomskog rasta. Polazite prikazanoga modela je da ekonomski
rast pojedinih nacionalnih ekonomija, koji je pod snanim utjecajem kulturnih,
politikih i drutvenih imbenika, predstavlja rezultat djelovanja dvaju razliitih,
ali komplementarnih mehanizama, s meusobno povezanim aktivnostima:
I. Mehanizma koji potie ekonomski rast - a koji generiraju najznaajnija i
ve utemeljena i etablirana poduzea - bez obzira na to radi li se u
velikim (primarna ekonomija) ili pak o mikro, malim ili srednjim
poduzeima (sekundarna ekonomija). Velika se poduzea razvijaju ne
samo na nacionalnoj ve, veoma esto, na globalnoj sceni, znaajno
pridonosei prosperitetu i rastu svojih nacionalnih ekonomija. Poveanje
rasta tih poduzea i ekspanzija njihova poslovanja poveat e potranju
za proizvodima i uslugama nacionalnih gospodarstava, ukljuujui
poveane trine izglede za brojna mikro, mala i srednja poduzea. Uz
ope uvjete poslovanja na svjetskoj pozornici, uspjeh ukupno
promatranih kategorija nacionalnih poduzea odreen je nacionalnim
kontekstom u kojemu djeluju, a to su:

176

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

orijentiranost na svjetsko trite,

razvijenost fizike infrastrukture i financijskih trita,

fleksibilnost trita rada,

tehnoloki razvoj i intenzitetom usvajanja novih znanja,

ulaganja u istraivanje i razvoj,

razvoj institucija civilnoga drutva prije svega onih pravnih,

dostupnost znanja i upravljakih vjetina,

poticajne mjere vlada i slino.

II. Mehanizma koji takoer znatno pridonosi ekonomskom rastu - a koji

generira poduzetniki proces, koji naglaava i potencira ulogu
poduzetnitva u osnivanju i rastu novih poduzea i ostalih oblika
organiziranja poduzetnikih aktivnosti. U okviru ovog dijela modela
mogue je uoiti da, uz ope nacionalne uvjete, na poduzetniki proces i
ekspanziju novih poduzea djeluju i posebni uvjeti - uvjeti
poduzetnikog djelovanja:
dostupnost financijskih resursa,
vladine politike,
programi poticanja novih poslovnih pothvata,
obrazovanje i
poduzetnitvu,

obuenost

kadrova

za

poduzetnitvo

pristup uslugama podrke - osobito komercijalnoj i pravnoj

infrastrukturi,
unutarnja trina
poduzetnitvu,

otvorenost

etabliranih

poduzea

prema

pristup fizikoj infrastrukturi,

kulturne i drutvene norme.
Uspjenost poduzetnikog procesa je takoer podlona daljnjim
kritinim sadrajima:
poduzetnikim prilikama (koje se odnose na postojanje trinih
pogodnosti i percepciju trinih prilika),
poduzetnikom kapacitetu (koji ljudima omoguava pokretanje
novih poslova za zadovoljavanje trinih prilika - a koji se primarno
odnosi na motivaciju za ulazak u svijet poduzetnitva i posjedovanje
znanja i vjetina prijeko potrebnih za realizaciju poslovnih prilika).

177

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

Ako to poduzetnike prilike i pogodnosti doputaju, a poduzetniki

kapacitet ekonomija to omoguava, razvija se poduzetnika poslovna kreacija i
aktivnost, nazvana: poslovno previranje (business churning). Ta aktivnost
predstavljena je, na nacionalnoj razini, brojnim procesima raanja, borbe za
preivljavanje, rasta, dozrelosti, ali i umiranja poduzea ili poslovnih pothvata,
rezultat je koje doprinos poduzetnitva nacionalnome ekonomskom rastu, osobito
s implikacijama na: bruto domai proizvod, zaposlenost i generiranje otvaranja
novih radnih mjesta. Oba su mehanizma u meusobnoj interakciji i izrazitoj
kompleksnosti: etablirana poduzea prihvaanjem novih tehnologija, irenjem
tehnolokih znanja i razvojem novih proizvoda, mogu potaknuti i poveati
poslovne prigode za brojne nove poduzetnike inicijative. Isto tako, poduzetnika
poduzea, s ubrzanim tehnolokim razvojem i smanjenjem svojih trokova
poslovanja, mogu omoguiti etabliranim poduzeima postizanje dodatnih
konkurentskih prednosti, ime poduzetnitvo dodatno pridonosi rastu nacionalnih
gospodarstava.

3.2.

Poduzetnitvo - vitalna komponenta za ubrzan ekonomski

rast

Uviajui znaenje poduzetnitva za nacionalne ekonomije, najvei broj

drava je prihvatio poduzetnitvo kao vitalnu komponentu u procesu
ekonomskoga rasta i razvoja. Svjetska ekonomija procesom globalizacije
postupno gubi svoje lokalne, regionalne i dravne karakteristike, emu znaajno
pridonose nove tehnologije, novi inovativni procesi i brojne integracije razliitih
lokalnih, regionalnih, meunarodnih institucija. U tom procesu, doprinos je
poduzetnitva neupitan - postajui jedan od kljunih imbenik napretka,
poduzetnici razvijaju i implementiraju nove tehnologije, generiraju nove
proizvode i usluge, pridonose razvoju edukacijskih procesa i porastu opega
blagostanja drutava u kojima djeluju.
U uvjetima nepostojanja univerzalne ni ope prihvaene definicije
poduzetnitva i u uvjetima odsutnosti pouzdanih i meunarodno usporedivih
informacija o povezanosti poduzetnitva i ekonomskog rasta (to znatno oteava
procjenu, mjerenje i komparaciju razine poduzetnikih aktivnosti meu
dravama), pomo moe pruiti statian pristup poduzetnitvu baziran na
mjerenju:

broja vlasnika nad poduzeima (business ownership) - vlasnici ili

suvlasnici trgovakih drutava,

razina samozapoljavanja (self employment) - obrtnici, zadrugari,

djelatnosti slobodnih profesija,

kao ekvivalentu za poduzetnitvo. Budui da je poduzetnitvo kompleksan

fenomen to ga je mogue analizirati s mnogobrojnih aspekata koji nisu samo
statini ve su naglaeno dinamike prirode, za utvrivanje povezanosti

178

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

poduzetnitva i ekonomskoga rasta posluit e, uz ve prethodno prikazani

statini, i dinamini pristup poduzetnitvu, takoer baziran na mjerenju:

broja "raajuih" poduzetnika (nascent entrepreneurs), meu koje

su ubrojene osobe koje su poduzele neku od aktivnosti kreiranja
novog poslovanja u prethodnoj godini i oekuju da e imati udjele u
novom poduzeu (nascent firm),

broja menadera - vlasnika "mladih-novih poduzea" (young-new

business), gdje su obuhvaena ona aktivna poduzea koja u
poslovanju nisu starija od 42 mjeseca.21

Istraivanje Global Entrepreneurship Monitor (GEM) 200422 bazirano

na dinaminom pristupu poduzetnitvu - na godinjim izvjetajima poduzetnike
aktivnosti u dravama koje reprezentiraju 62% svjetske populacije i 92%
svjetskoga bruto domaeg proizvoda, i koje ukljuuju ukupnu zaposlenost od oko
784 milijuna ljudi, pokazalo je da vie od 73 milijuna ljudi u anketiranim
dravama bilo u statusu "raajuih" poduzetnika ili pak menadera - vlasnika
"mladih-novih poduzea". U nemogunosti pruanja svjetskih kvantifikacija o
doprinosu poduzetnitva nacionalnomu ekonomskom rastu, prije svega zbog
nemogunosti harmoniziranja podataka dobivenih iz razliitih nacionalnih izvora,
istraivai GEM-a su pokretanjem svojih brojnih projekata pokuali odgovoriti na
tri kljuna pitanja:
I. Utjee li razina poduzetnike aktivnosti na ekonomski rast neke
drave?
II. Razlikuje li se razina poduzetnike aktivnosti meu dravama?
III. Kolike su to razlike?
Rezultati provedenih istraivanja o povezanosti razine poduzetnike
aktivnosti i ekonomskog rasta23 drava, upuuju na sljedee:
Poduzetnitvo je tijesno povezano s ekonomskim rastom.
Meu dravama sa slinim ekonomskim strukturama korelacija
poduzetnitva i ekonomskog rasta visoko je statistiki znaajna.
21
Global Entrepreneurship Monitor and GEM Financing Report 2004., Babson College, London
Business School, 27.4.2005.
Dostupno sa: http://www.altassets.com/knowledgebank/learningcurve/2005/nz6706.php.
22
Na inicijativu vrhunskih svjetskih eksperata za poduzetnitvo, 1997. godine osmiljen je projekt
GEM kao zajednika istraivaka inicijativa Babson College i London Business School, sa znaajnom
podrkom Kauffman Center for Entrepreneurial Leadership. Prvo meunarodno istraivanje GEM-a
pokrenuto je 1999. godine, a pothvat je u fokus svojih aktivnosti stavio prouavanje odnosa izmeu
poduzetnitva i ekonomskog rasta. Projekt je najprije ukljuivao drave lanice G-7 (SAD, V.
Britaniju, Japan, Kanadu, Njemaku, Francusku i Italiju) kojima su bile prikljuene Danska, Izrael i
Finska. Istraivanje se kontinuirano provodi svake godine, u sve veem broju drava, ukljuivi i
Hrvatsku, tako da je u 2003. godini programom obuhvaeno 40 drava.
23
Odgovori na postavljena pitanja bazirani su na rezultatima istraivanja publiciranima u: GEM
Global 2000, 2001, 2002, 2003, Executive Reports.

179

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

Pozitivna veza utvrena je izmeu visine poduzetnike aktivnosti

poduzete u odreenoj godini i porasta bruto drutvenog proizvoda u
dvije godine nakon toga.

Vei udjel poduzetnika koji su to postali uoavanjem poslovne

prilike (opportunity - based entrepreneurs), a ne zato to nisu imali
druge alternative (necessity - based entrepreneurs), u strukturi
ukupnoga poduzetnitva pozitivno utjee na rast nacionalnih
ekonomija.

Ukupna poduzetnika aktivnost u pojedinim dravama omoguuje

klasifikaciju prezentiranu u tablici 1.
Tablica 1.
Poduzetnike aktivnosti u dravama obuhvaenima GEM istraivanjima
Grupa

Veliina
grupe

Drava
ile, Koreja, Novi Zeland, Uganda, Venezuela

Klasifikacijska
karakteristika
osobito prije
svega
poduzetnika
aktivna u
poduzetnitvu

15

Belgija, Njemaka, Grka, Izrael, Italija, Norveka,

Juna Afrika, vedska, vicarska

ispod prosjena

Tajvan, Hrvatska, Francuska, Nizozemska, Japan,

Rusija, Poljska.

najnia

Brazil, Kina, Indija, Meksiko

Argentina, Australija, Kanada, Danska, Finska,
Hong Kong, Maarska, Island, Irska, Slovenija,
panjolska, Singapur, Tajland, V. Britanija, SAD

osrednja

Izvor: Prilagoeno prema GEM Global 2003, Executive Report, op. cit., str. III i
str. 12.
Provedena istraivanja fokusirana na razliitost razina poduzetnike
aktivnosti meu dravama (vidi podatke navedene u tablici 2.) pokazuju da se
razina ukupne poduzetnike aktivnosti znatno razlikuje od drave do drave. Dok
je u Venezueli svaki etvrti odrasli stanovnik (27%) poduzetniki aktivan,24 u
Argentini svaki esti (17%), u Brazilu i Novom Zelandu svaki sedmi (13%), u
SAD-u i Kini svaki osmi (12%), panjolskoj i Grkoj svaki esnaesti (6%), a
Sloveniji svaki dvadeset peti (4%), dotle u Hrvatskoj stopa poduzetnike
prevalencije iznosi oko 3%, dakle jedan na dravljanin od trideset tri je ukljuen
u pokretanje i borbu za preivljavanje svog pothvata (start-up), ili pak
neposredno upravlja svojim novim poduzeem.

24

Prevalencija poduzetnike aktivnosti odnosi se na dobnu skupinu, bez obzira na spol, koja ukljuuje
osobe izmeu 18 i 64 godine ivota.

180

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

181

Krui, D.: PODUZETNITVO I

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

182

Krui, D.: PODUZETNITVO I

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

Prethodno iskazani pristupi poduzetnitvu odnose se samo na broj

zaposlenih to ga generira vlasnitvo koje poduzetnici imaju nad nekim od oblika
poduzetnikog organiziranja. Ali poduzetnici ne djeluju sami - oni angairaju
suradnike i brojnu radnu snagu za realizaciju svojih poslovnih aktivnosti i
pothvata, ime se naglaava povezanost izmeu poduzetnitva i, osobito, malih
poduzea. Mala poduzea postaju vaan imbenik novoga zapoljavanja,
omoguavaju lake zadovoljavanje poduzetnikih inicijativa, poveavaju
socijalnu i ekonomsku mobilnost radne snage, predstavljaju jednu od poluga
primjene suvremenih tehnologija, poveavaju konkurentnost i djeluju na ukupnu
efikasnost privreivanja.
Ovisno o specifinostima gospodarstava pojedinih drava, a posebno o
prosjenim veliinama njihovih poduzea i ostalih oblika organiziranja, i
dominirajuim kulturnim, religijskim ili drugim drutvenim aspektima, mogue je
ocijeniti da poduzetniki sektor (promatran na temalju ukupnoga broja
zaposlenih, a ne samo poduzetnika - vlasnika) jo znaajnije negoli je to
prethodno prikazano pridonosi zapoljavanju i generiranju ekonomskog rasta
nacionalnih ekonomija.

4.

REAKTUALIZIRANA ULOGA PODUZETNITVA U

RAZVOJU DRUTAVA

Iscrpljenost veine oblika ekonomske i socijalne zatite koje su pruale

ekonomije (drava) blagostanja, vie no ikad pokazuje da nastupa razdoblje
traenja novih rjeenja na mikro i makroplanu, najee fokusiranih na
poduzetnitvo, njegovu reaktualiziranu ulogu u razvoju drutava i, nadasve,
poticanje privatnih inicijativa i rizika. Pod utjecajem turbulentnosti globalnih
promjena pozicija se poduzetnitva drastino mijenja - ono se, svakim danom sve
vie, doivljava generatorom drutvenoga i ekonomskog razvoja diljem svijeta.
Svjedocima smo, kako to naglaava Vojmir Franievi, svojevrsne renesanse
poduzetnitva, i to ne samo na razini medijske prezentacije novih ili obnovljenih
ideolokih svjetonazora kojima je poduzetnitvo u sreditu diskursa ve i na
razini aktualnih rekonceptualizacija ekonomske teorije i ekonomskih politika.25

4.1.

Od predindustrijskoga prema postindustrijskom drutvu

Globalna se ekonomija razvija u okviru drutvenih struktura, i promjene

koje se dogaaju na svjetskoj ekonomskoj sceni poput jaanja konkurencije,
poveanog koritenja tehnologije, smanjenja ivotnog ciklusa proizvoda, sve
zahtjevnijih potreba za educiranom radnom snagom, povienja stupnja
25

V. Franievi, Poduzetnitvo kao politiki projekt, u: Njavro, ., Franievi, V. (urednici):

Poduzetnitvo-Teorija, politika, praksa, Privredni vjesnik, Zagreb, 1990., str. 95.

183

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

sofisticiranosti potroaa, poveanih zahtjeva za efikasnosti, efektivnosti i

inovacijama26 - ne djeluju samo na poduzetnitvo ve djeluju i na drutvene
promjene. Drutva se postupno transformiraju iz predindustrijskih - temeljenih na
tradicionalizmu, preko industrijskih - temeljenih na proizvodnji, prema
postindustrijskima - temeljenima na kodifikaciji teoretskog znanja.27 Razvoj
suvremene infrastrukture (prijenos energije, promet i veze), uvoenje automatike
i robotike, fleksibilnih tehnologija, usavravanje marketinga, osobito daljnjom
segmentacijom trita, promjene u strukturi i ponaanju potroaa i slino,
reflektiraju se na konfiguraciju dananjeg svjetskog poduzetnitva u svakom od
tipova drutava - poduzetnitvo kao ekonomska funkcija daje svoj doprinos i
generira drutveni razvoj: i u predindustrijskim, i u industrijskim, i u
postindustrijskim drutvima, samo na razliitim razinama.
Pod utjecajem kontinuiranih inoviranja tehnolokih osnova na kojima
poiva razvoj globalne ekonomije, trend prema malim poduzeima sve je vie
izraen u tercijarnim (transport, osobne usluge), kvartarnim (trgovina, financije,
osiguranje, poslovanje nekretninama) i kvintarnim (zdravstvo, obrazovanje,
istraivanje i razvoj) sektorima suvremenih drutava, u kojima je zaposleno vie
od polovine zaposlenih. Time suvremeno poduzetnitvo sve vie poprima
obiljeja generatora ekonomske i tehnoloke transformacije, a poduzetnici i mala
poduzea postaju znaajnim initeljima (posrednici i izvritelji) brojnih
promjena.28
Rasprostranjenost poduzetnitva, broj poduzetnika, motivacija za
poduzimanje poduzetnikih aktivnosti i "nagrada za strah" koju poduzetnici
oekuju, podlona je utjecaju brojnih drutvenih i ekonomskih imbenika iz
poduzetnikog okruenja. Budui da poduzetnik ne djeluje u vakuumu,29 bitni
elementi novoga poduzetnitva su: razvijenost trita, pristup rizinom kapitalu,
plateno sposobna potranja, konkurencija poslovnih subjekata, sloboda
poduzea da zakljuuju poslove i snose rizike svojih prosudba i poduzetnikih
aktivnosti, aktivne vladine politike poticanja poduzetnitva i slino. Ekonomija u
kojoj dominira poduzetnika klima, to je karakteristika dijela dananjih, ne samo
26
P. Capelli, The New Deal at Work: Managing the Market-Driven Workforce, Harvard Business
School Press, Boston, 1999. Citirano u: Burke, R.J. - C. L. Cooper, ed., Leading in Turbulent Times:
Managing in the New World of Work, Blackwell Publishing Ltd., London, 2004, str.9.
27
D. Bell, The Coming of Post-Industrial Society: A Venture in Social Forecasting, Reissue Basic
Books, New York, 1999, str. 84.
28
Za razliku od onih ekonomista koji portretiraju mala poduzea kao manje efikasne klonove velikih
korporacija, Zoltan Acs uveo je radikalno drukiji pogled na mala poduzea. Argumentirajui da
poduzetnici startaju s novim poduzeima ne u cilju dupliciranja aktivnosti koje ve postoje, ve
osobito da bi nove aktivnosti razvili na bazi inovacija, Acs je zagovornik poduzetnitva i malih
poduzea kao agenta promjena (agents of change). Usp., McCurdy, R. - R. Merrick, The Emergence
of the Entrepreneurial Society, Presentation for the Acceptance of the 2001 International Award for
Entrepreneurship and Small Business Research (receivers: Zoltan J. Acs and David B. Audretsch),
Stockholm, May 2001, str.2.
Dostupno sa : http:// business.ubalt.edu/hot/Acs_Paper.html.
29
F. Stankovi, Teorijski aspekti poduzetnitva, u: Njavro, ., Franievi, V. (urednici):
Poduzetnitvo-Teorija, politika, praksa, Privredni vjesnik, Zagreb, 1990., str. 42.

184

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

najrazvijenijih drutava i njihovih privreda, naziva se poduzetnikom

ekonomijom30 (entrepreneurial economy).

4.2.

Poduzetnitvo i poduzetnika ekonomija

U svijetu, u kojemu ideje pokreu ekonomije, nije udno da se inovacije

i poduzetnitvo najee doivljavaju kao nerazdvojna cjelina - uz smanjenje
znaenja komparativnih prednosti materijalnih resursa (zemljite, sirovine,
energija) sve se vie poveava uloga znanja pri postizanju konkurentskih
prednosti i generiranju ekonomskog rasta. Pri navedenomu, suvremeno se
poduzetnitvo (bazirano na znanju, informacijama, ljudskom i drutvenom
kapitalu i intelektualnoj tehnologiji) sve ee, uz radnu snagu, prirodne resurse i
kapital, navodi kao daljnji - etvrti imbenik proizvodnje. Akumulacija
imbenika proizvodnje, kako to posebno naglaava William Baumol,31 sama po
sebi, bez obzira radi li se o znanju, financijskim resursima, materijalnim
resursima, drutvenom kapitalu, ljudskom kapitalu i sl. - ne moe pridonijeti
ekonomskom razvoju. Sve prethodno nabrojano neophodan je input za
proizvodnju (ili pruanje usluga), nuan, ali ne i dovoljan uvjet - koji nije
dostatan za nastanak ekonomskoga rasta.
Ljudska kreativnost i poduzetnitvo neophodno su potrebni da
kombiniraju inpute na profitabilan nain, a institucionalno okruenje koje e
ohrabriti poduzetnike postaje kritina determinanta ekonomskoga rasta. Takvim
pristupom poduzetnik i poduzetnitvo dobivaju sredinju poziciju u postizanju
dugoronoga ekonomskog, i drutvenog, razvoja, posebno onih ekonomija koje
nastoje biti poduzetnike - a ovjek (kao drutveno i ekonomsko bie) postupno
postaje i poduzetniko bie (homo entreprenaurus).32
Na poduzetnitvu bazirana ekonomija vapi za razvijenom
"poduzetniki prijateljskom klimom" - u kojoj poduzetnik djeluje pod utjecajem
manjih rizika, poduzetnike aktivnosti bujaju a privatne investicije rastu.33 Uz
pozitivnu poduzetniku klimu, kao bitnu odrednicu poduzetnikih drutava
30
S. K. Glancey, - R. McQuaid, Entrepreneurial Economics, Palgrave-Macmillan, 2000. Isto,
Tabarrok, A., Entrepreneurial Economics: Bright Ideas from the Dismal Science, Oxford University
Press, First edition, 2002.
31
G. Eliasson, M. Henrekson, Baumol William J., An entrepreneurial Economist on the Economics of
Entrepreneurship, SSE/EFI Working Paper Series in Economics and Finance, No. 532, 22.08.2003.,
str. 8-9.
32
A. Kjellman, - Ehrsten M., A Theory of Homo Entreprenaurus, u: The Emergence of
Entrepreneurial Economics, Research on Technology Innovation, Management and Policy, Vol. 9,
Elsevier Science, London, 2005.
33
Maja Vehovec naglaava da se poduzetnik ni u jednomu poslovnom okruju ne oslobaa rizika (jer
bi to znailo da ne postoji konkurencija i/ili da je neizvjesnost buduih dogaanja poznata). Pozitivna
poduzetnika klima poduzetnicima prua jasno definirane uvjete funkcioniranja trita ili pravila igre
koja on prihvaa ulazei u poduzetniki rizik, ili ih odbacuje i ne prihvaa rizik investicije. M.
Vehovec, Evolucijsko - institucionalan pristup razvoju poduzetnitva, u: Poduzetnitvo, institucije i
sociokulturni kapital, Institut Ivo Pilar, Zagreb, 2002., str. 29-30.

185

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

(entrepreneurial society), mogu se spomenuti jo i: kulturno prihvaanje

poduzetnika, umreenost poduzetnike infrastrukture, uspostavljanje financijskih
trita, poveana ulaganja u istraivanje i razvoj, zatita intelektualnog vlasnitva,
privrenost edukaciji i obrazovanju, otvorenost drutva za nove poduzetnike
inicijative i slino.
Poznato je da je poduzetnitvo rijedak resurs i da talentima koje imaju
poduzetnici raspolae ogranien broj ljudi. S ovim u vezi postavlja se pitanje: je li
poduzetnitvo, kao bitna odrednica poduzetnike ekonomije, znanost ili
umjetnost Odgovor na to pitanje nije jednoznaan: poduzetnitvo je i jedno i
drugo - i znanost i umjetnost. U vrhunskim poduzetnikim aktivnostima,
poduzetnitvo je najee dar prirode i rezultira ocjenom o poduzetnitvu kao
umjetnosti. Ali uz prirodni dar, dobrog i uspjenog poduzetnika mogue je, kako
to iskustvo pokazuje, "stvoriti" i kvalitetnim poduavanjem, treningom i
znanstvenom edukacijom, pa se, tad, moe govoriti o poduzetnitvu kao znanosti
i struci.
Osmiljavanje i izgradnja dinaminoga koncepta nove poduzetnike
ekonomije na temelju aktivnosti afirmacije i ohrabrivanja poduzetnika (i onih koji
e to tek postati) prije svega pretpostavlja:
9

ovjeka kao stvaratelja, inovatora i generatora novih ideja,

slobodu izraavanja kreativnih ljudskih potencijala u trinom

okruju,

reorganiziranje
poduzetnitva,

stvaranje pozitivne poduzetnike klime,

razvoj edukacijskih programa namijenjenih poduzetnitvu,

poticanje poduzetnike inicijative na svim razinama,

izgradnju to bogatije poduzetnike infrastrukture,

afirmaciju znanosti te znanstvenih i tehnolokih otkria, koja imaju

kontinuirano djelovanje, kako na razvoj poduzetnitva, gospodarski
razvoj, tako i na kvalitetu ivota svakoga pojedinca.

drutvenih

institucija

prema

potrebama

Ovo e stoljee biti doba poduzetnika. Dobivajui sve vie na znaenju u

novoj, poduzetnikoj ekonomiji, poduzetnici e nastojati pokrenuti i dodatno
osnaiti svoja poduzea, identificirajui povoljnosti realizacije novih pothvata i
traei naine i sredstva za razvoj svojih poduzea. U poduzetnikoj je ekonomiji
posebno znaajan odnos poduzetnika imitatora i poduzetnika inovatora. Inovatori
ne oponaaju, ve istrauju novo. Kratkorono promatrajui, imitatori mogu
nadjaati istinske inovatore, no dugorono - inovatorima cvatu rue na raun
imitatora. To vrijedi za zemlje, tvrtke i pojedince u dananjem svijetu, u kojem je
prava originalnost vrjednija no ikad.

186

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

George Bernard Shaw jednom je primijetio da cjelokupan poslovni i

drutveni progres ovisi o ljudima iji se postupci protive razumu (unreasonable
man). Njegov je argument da se razboriti ljudi prilagoavaju svijetu, dok
nerazboriti ljudi ne poputaju u pokuajima da adaptiraju svijet prema sebi. Zato
se za bilo koju buduu promjenu znaenja, odnosa snaga, utjecaja, drutvenog
poloaja i slino, pozornost treba posvetiti postupcima onih ljudi koji su
fokusirani na, u tom trenutku, nelogina i ponekad teko shvatljiva rjeenja.34
Meutim, nee samo odvanost i hrabrost biti generatori novoga
poduzetnitva i na njemu zasnovane ekonomije. Poduzetnitvo ne utjee na nae
ivote samo preko procesa inovacije (pruajui nam nove proizvode i usluge) ve
takoer predstavlja, za mnoge od nas, budunost promatranu kroz zaposlenje,
kroz naa radna mjesta. Naime, trend po kojem velika poduzea nastavljaju s
procesom otputanja, rezultira time da e otputeni radnici i manageri sve vie
ulaziti u svoje vlastite poslovne poduhvate. to e uiniti? Popunjavat e trine
nie pruajui razliite vrste usluga, esto i bivim poslodavcima: od
konzultantskih do mnogih drugih vrsta usluga podrke. Bivi menaderi i radnici
koji su otputeni, sve vie e osnivati i voditi male poduzetnike firme koje e
pruati visoku kvalitetu i visoku vrijednost usluga svojim kupcima, na nain na
koji to nisu bili u mogunosti radei u velikim birokratiziranim kompanijama.
U poslovnom okruenju u kojemu velike kompanije nastoje odrati
mravije strukture, s malo hijerarhijskih razina, bez optereenosti birokratizmom,
doi e do erupcije rasta "mikropoduzea" - tvrtki koje e imati manje od deset
zaposlenika. Neke od njih bit e osnovane od zaposlenika koji su otputeni. Neka
od novih, na poduzetnitvu zasnovanih poduzea bit e osnovana od pojedinaca
koji e nastojati izbjei sljedei mogui val otputanja. Ne treba biti posebno
sposoban proricati budunost da bi se uvidjelo kako e poduzetnitvo imati veliku
ulogu, kako u budunosti svih nas zajedno, tako i u budunosti ivota svakoga
pojedinca. Priroda organizacija, naina njihova rada i priroda zaposlenja uistinu
se mijenjaju, i pojedinci - koji su sposobni prepoznati ove promjene i pravodobno
i pravovremeno na njih reagirati - najbolje e uspjeti u novim uvjetima okruenja.
Sve e to rezultirati time da e se veina ljudi susresti s poduzetnitvom, i na
njemu baziranoj ekonomiji, na tritu - kako kroz nove proizvode, usluge,
tehnologiju tako i kroz vlastito zaposlenje. to bolje budu razumjeli takvo trite,
lake e moi preivjeti i napredovati, rasti i razvijati se u novom poduzetnikom
okruenju.35
Suvremeni poduzetnik, od kojega se oekuje doprinos ekonomskom
rastu drutava u kojima djeluje, jest istraiva, nemiran duh koji se raspituje o
svemu i svaemu, i osoba koja mnogobrojne paradigme stavlja pod znak pitanja.
On je svjestan nepredvidivosti, kaotinosti, neizvjesnosti, rizinosti a ponekad i
bolnosti koje poduzetniki proces sa sobom donosi. Pa ipak, on pokuava
34

C. Handy, The Age of Unreason, Harvard Business School Press, 1998, str. 4-5.
M. J. Dollinger, Entrepreneurship: Strategies and Resources, Austen Press-Irwin, Homewood, 1995,
str.5.
35

187

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

promiljati i unaprijediti staro i izmisliti novo, kako bi svima bilo bolje, a

drutveni proces u kojemu je on akter nikad ne prestaje.
Suvremeno poduzetnitvo i na njemu zasnovana poduzetnika
ekonomija vie su no ikad izazov - poziv na borbu, u kojoj se, da bi se uspjelo,
mora smoi hrabrosti biti drukiji. Nove ideje, sposobnost, osobnost i novac
omoguuju ulazak u poduzetniku igru, a eventualni uspjeh ulazak je u
ekskluzivni poduzetniki klub. U svijetu razvijenog kapitalizma uspjeh se, kako
to ukazuju Ridderstrle i Nordstrm, ne mjeri dobivanjem propusnice za
backstage - samo mata i autentinost stavljaju se u prvi plan. A budunost, kao i
uvijek, pripada onima u prvim redovima.36

5.

UMJESTO ZAKLJUKA

Apstrahirajui brojne anomalije proizile iz procesa pretvorbe i

privatizacije, i iz njih stvorene animozitete prema dijelu, osobito tajkunskoga
poduzetnitva, mogue je ocijeniti da se odnos prema poduzetnitvu u Hrvatskoj
postupno mijenja nabolje. Pred dvadesetak godina poduzetnika se karijera
najee podcjenjivala i doivljavala kao odabir onih pojedinca koji su suvie
skloni preuzimanu rizika i iskazuju avanturistike sklonosti, dakle onih ljudi koji
nisu u mogunosti dobiti dravni posao. U svakodnevnim kontaktima s mladom
populacijom, nadasve s onom koja je zainteresirana za stjecanje znanja iz
podruja informatike i poslovne ekonomije, mogue je danas uoiti da
poduzetnike karijere - posebno u podrujima kompjutorizacije, elektronike
trgovine i primjene visokih tehnologija - predstavljaju aspiraciju mladih koji tee
novoj poduzetnikoj ekonomiji. Odgovor na pitanje zato je to tako vjerojatno je
mogue pronai u pjesmi Boba Dylana: "Vremena, ona se mijenjaju"37.

36

J. Ridderstrle, K. A. Nordstrm, Karaoke kapitalizam - menadment za ovjeanstvo, Differo

d.o.o., Zagreb, 2004., str.30.
B. Dylan, The Times They Are A-Changin. Pjesma je nastala 1964. godine, a njezini stihovi su
izrazito aktualni i danas. Dostupno sa: http://bobdylan.com/songs/times.html.

37

188

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

LITERATURA
Bahtijarevi - iber, F., Poduzetnitvo kao temeljna poluga
ekonomskog razvoja, Slobodno poduzetnitvo, broj 8, Zagreb, 1994.
Bell, D., The Coming of Post-Industrial Society: A Venture in Social
Forecasting, Reissue Basic Books, New York, 1999
Bygrave, W. D., Zacharakis, A., Portable MBA in Entrepreneurship,
John Wiley & Sons, Inc., 2003
Chan, A., Entrepreneurship: What does it really mean?, Entrepreneur
News, iEntry Inc. Publications, Lexington, 2005
Dollinger, M. J., Entrepreneurship: Strategies and Resources, Austen
Press-Irwin, Homewood, 1995
Drucker, P. F., Innovation and Entrepreneurship, Harper Business, 1986
Franievi, V., Poduzetnitvo kao politiki projekt, Poduzetnitvo Teorija, politika, praksa, Privredni vjesnik, Zagreb, 1990.
Glancey, S. K., McQuaid, R., Entrepreneurial Economics, PalgraveMacmillan, 2000.
Global Entrepreneurship Monitor and GEM Financing Report 2004,
Babson College, London Business School, London, 2005.
Kjellman, A., Ehrsten, M., A Theory of Homo Entreprenaurus, The
Emergence of Entrepreneurial Economics, Research on Innovation, Management
and Policy, Vol. 9, Elsevier Science, London, 2005.
Knight, F. H., Risk, Uncertainty and Profit, Schaffer&Mark, Boston,
1921.
Njavro, ., Franievi, V. (ur.), Poduzetnitvo - Teorija, politika,
praksa, Privredni vjesnik, Zagreb, 1990.
Ridderstrle, J., Nordstrm, K.A., Karaoke kapitalizam - menadment za
ovjeanstvo, Differo, Zagreb, 2004.
Schumpeter, J. A., The Theory of Economic Development-An Inquiry
into Profits, Capital, Credit, Interest and the Business Cycles, Harvard University
Press, Cambridge, 1934.
Stevenson, H.H., Roberts, J.M., Grousbeck, I.H., New Business Ventures
and the Entrepreneur, McGraw-Hill/Irwin Publishing, 1998.
Tabarrok, A., Entrepreneurial Economics: Bright Ideas from the Dismal
Science, Oxford University Press, 2002.

189

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

Vehovec, M., Evolucijsko - institucionalan pristup razvoju

poduzetnitva, Poduzetnitvo, institucije i sociokulturni kapital, Institut Ivo Pilar,
Zagreb, 2002.
Verheul, I., Wennekers, S., Audretsch, D., Thurik R., An Eclectic Theory
of Entrepreneurship: Policies, Institutions and Culture, u: Audretsch, D. (ed.):
Entrepreneurship: Determinants and Policy in a European-US Comparisons,
Kluwer Academic Publishers, Boston, 2002.
Wennekers, A.R.M., Thurik, A.R., Linking Entrepreneurship and
Economic Growth, Small Business Economics, Vol. 13, No. 1, 1999.

190

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192)

Krui, D.: PODUZETNITVO I

Dejan Krui, Ph. D.

Assistant Professor
Faculty of Economics
University of Split

ENTREPRENEURSHIP AND ECONOMIC GROWTH: RE

ACTUALIZATION OF THE ROLE OF
ENTREPRENEURSHIP IN GLOBAL ECONOMY
Abstract
The paper investigates the process of re actualization of the role of
entrepreneurship in global economy. Under the influence of global economy
changes, the position of the entrepreneurship has been drastically altered the
entrepreneurship is increasingly seen as a generator of the economic growth. The
exhaustion of most of the types of the economic and social protection, which were
ensured in the economies of prosperity countries, indicates the fact that the era of
looking for new solutions has begun, and that the new solutions are mainly
focused on the entrepreneurship and its role in the economic growth and the
development of society. This is why this paper is directed towards the
conceptualization of the entrepreneurship model and the economic growth.
Having understood the importance of entrepreneurship for the economic growth,
many countries have recognized entrepreneurship as a vital element of their
development. This paper also deals with the correlation between human creativity
and entrepreneurship, which is essential for the inputs to be combined in a
profitable way. The importance of the institutional surroundings in the
stimulation and encouragement of the entrepreneurs is also pointed out. Having
become one of the key factors to success, the entrepreneurs generate new
products, implement new technologies, develop and innovate new services,
contribute to the economic growth and development, as well as to the increase of
a general welfare of the countries they operate in.
Key words: entrepreneurship, economic growth, creational destruction,
entrepreneur economy
JEL classification: M13

191