Odabrani tekstovi

o istihara-namazu
Sakupio i pripretn io:
Abdullah bin Nasir es-Sulejman
S arapskog preveo:
dr. ukrija H. Rami

Sarajevo, 2001 1422. G. H.

ISTIH ARA

Uvod
Allahu, uistinu, pripada sva hvala, Njega hvalimo, od Njega pomo i oprost
traimo. Utjeemo se Allahu od zla naih dua i loih djela naih. Koga Allah uputi,
nema nikog ko ga moe na stranputicu okrenuti, a koga uputi u zabludu) njemu nema
upuivaa. l svjedoim da nema boga osim Allaha Jedinoga, Koji nema sudruga i
svjedoim da je Muhammed Njegov rob i poslanik.
Svaki ovjek na ovoj planeti nastoji postii sreu, uspjeh i spasenje. Na tom putu
on ini sve to je u mogunosti da bi to postigao. Ponekad, donosei neku odluku)
dovodi u opasnost svoj imetak i ivot mislei da je u njoj svako dobro, a moe se
desiti da u toj odluci bude propast njegova imetka i pogoranje njegova stanja, a
moda ak i ivot izgubi zbog takve odluke. Ponekad se dogodi suprotno onome
emu je ovjek teio i to je oekivao. Moda ovjek naumi neto jednostavno! a iz
toga proizie ono emu se nije nikada nadao. Upravo zbog svega toga istihara
-namaz propisana je kao zatita od pogrene odluke, kao sigurnost od pokJJznua,
jer je ona sunnet koji je doao da bi zatitio ovjeka na dunjaluku i da bi ga spasio na
Sudnjem danu. (Ostavio sam vam dvije stvari kojih ako se budete drali, neete
zalutati: Allahovu knjigu i sunnet Njegova poslanika.) 1
l mam EI-'Ajni, neka mu se Uzvieni Allah smiluje, kae: "Neka ovjek ne
izostavlja istihara-namaz zbog toga to neto smatra nevanim i to za tim nema
interesovanja, jer moe se desiti da mu neto to se smatra nebitnim donese tetu,
bilo da to uradi ili pak izostavi. Zbog toga je Alejhisselam rekao: "Neka svako od vas

Njegov sened je dobar. Zabiljeio ga je Malik kao murse/i Hakim preko Ibn-Abbasa, i
njegov sened je dobar. Svjedoi mu hadis Dabirov kojeg je ejh Albani zabiljeio u
Si/siletu/-ehadis es-sahiha, br. 1761.

ISTIH ARA

pita svoga Gospodara, pa ak i u pogledu pertli na svojoj obui." 2 Z bog vanosti

isti hara-namaza napisao sam ovu poslanicu s ciljem:
1 slijeenja sun neta prvaka meu poslanicima, Alejhisselama, s.a.v.s, oivlja
vanjem njegova sunneta koji se ogleda u istihara-namazu, a koji je veina od nas
zaboravila i zapostavila;
2- postizanja sretnog i uspjenog ivota kroz isti haru (traenje ispravne odluke)
od Stvoritelja Uzvienog;
3- nastojanje da se donese ispravna odluka u svim naim poslovima, kako bi se
zatitili od pogrene odluke, i bili sigurni od pokliznua.
U hadisu koji prenosi Dabir bin Abdullah, r.a, stoji: ''Allahov Poslanik: s.a.v.s,
poduavao nas je da obavljamo isti hara-namaz u svakoj prilici, kao to nas je podu
avao nekoj suri iz Kur'ana. Govorio je: Kada neko od vas hoe uraditi (neki posao),
neka mimo tarza klanja dva rekata, a zatim neka kae: Allahu, ja traim za sebe to
je dobro, s Tvojim znanjem, i molim Te da mi da Svojom moi i molim T e da mi da
od Tvoje velike blagodati! Ti: zaista, sve moe a ja ne mogu! Ti sve zna, a ja ne
znam] i Ti si poznavalac tajni! Allahu, ako je ovaj posao koristan za mene, moju
vjeru! ivot, i svretak {ahiret} (ili je rekao: " . . . u mojoj bliskoj i dalekoj budunosti") Ti mi ga odredi (propii) i olakaj! a zatim mi daj beriet (blagodat) u njemu. A ako je
ovaj posao zlo za mene! moju vjeru, ivot, i svretak (ahiret): (ili je rekao: ". . . u mojoj
bliskoj i dalekoj budunosti"), (Ti ga od mene otkloni i udalji me od njega i odredi
(propii) mi dobro, ma gdje se ono nalazilo, zatim mi daj da s njim budem
zadovoljan)!" Rekao je: A zatim spomene svoju elju. " {Zabiljeio ga je Bu hari.)
"Ovaj had is upuuje na to da se ovjek treba u svim svojim aktivnostima povjeriti
Allahu, d., {traei od Njega da mu On da ispravnu odluku) i ne uzdati se u svoju
snagu i mo."3 "T o je zbog toga to se ovjeku moe desiti da kada promatra neko
pitanje relevantno za njega, ono mu se podudari s njegovim prohtjevima, pa ga
zadivi, prevari i obmane: te ukoliko dobro ne proui njegove posljedice, ono ga
odvede u propast i razvali m u posao. Prema tome, upotrijebi vrstu odlunost u
svemu to si naumio i snano, uz pomo Allaha Uzvienog, prei na njegovu reali
zaciju i puno klanjaj isti hara-namaz traei od svoga Gospodara da ti da pravilnu

odluku. n4

Odabrao sam neke tekstove koje su u pogledu istihara-namaza napisali uenjaci

u izvornim knjigama i te njihove tekstove poredao sam (odgovarajuim redosljedom)
2 Umdetu l-kari e rh S a h i h i l B uh ari.. 6/241 .
3
El- Men hel ul- azbu e 1- m evrud.. 71201 .
4
Ibn Haldun, Et Tarih, 1 /551/.

ISTIH ARA

kako bi itaocu olakao. Ovu sam poslanicu nazvao odabrani tekstovi o isti hara
namaz u''.
Allaha molim Njegovim lijepim imenima i uzvienim svojstvima da okoristi mene i
moje roditelje ovom poslanicom onda kada prestanem djelovati (na ovom dunjaluku)
i da je uini djelom uraeni m iskljuivo radi N je gova zadovoljstva! koje e kao takvo
kod Njega biti primljeno i biti blagodarno za njegova pisca i itaoca i da okoristi
svakome ko pomogne na njenom irenju u cilju oivljavanja tog sun neta, tj. isti hara
namaza.
l na kraju neka je sva hvala Allahu Gospodaru svjetova! i neka je sal avat i selam
na naeg vjerovjesnika M uhammeda: njegovu porodicu i sve njegove ashabe.
9/7/1422.g. po H.

Razlog pisanja ove poslanice

Deavalo mi se puno puta da u poslovima! od kojih sam se nadao dobru i bojao
da se ne zavre s loim posljedicama, budem neodluan u donoenju potrebnih
odluka. Puno sam se dvoumio u pogledu realizacije odreenog posla! ukoliko nisam
klanjao istih aru i zamolio Allaha: d., (da mi da pravu odluku). Jedna od takvih
situacija koja mi se desila u pogledu istihara-namaza desila se kad sam jednom
prilikom odluio posjetiti prijatelja s kojim sam utanaio termin. Prije nego to sam
iziao iz kue, klanjao sam isti hara-namaz na ime tog mog putovanja. Kada sam
iziao iz kue primijetio sam da sam zaboravio kljueve od auta. Vratio sam se u
kuu} kad ono telefon zvoni. Javio sam se i to je bio moj prijatelj koji mi se izvinio i
obavijestio me da me nee moi primiti u dogovorenom terminu zbog iznenadnog
putovanja na koja mora ii. Tako je zaboravljanje kljueva, nakon to sam klanjao
isti hara-namaz bilo uzrok da se vratim u kuu i javim se na telefon. Allah! d.! me
zbog isti hara- namaza sauvao da bespotrebno idem na taj teak put od kojeg ne bih
imao nikakve koristi.
Jednom sam klanjao istihara-namaz i zamolio Allaha, d.: (da mi da pravu
odi uk u) u pogledu moga uea u jednom trgovakom projektu pri kojem sam uloio
dosta novca. Donio sam odluku i uzeo uee u tom projektu. Nakon godinu i po
odgovorni za projekat objavili su njegov bankrot i velike gubitke koje je taj projekat
doivio l Za-pitao sam se kako to da izgubim kad sam klanjao isti hara-namaz i
zamolio Allaha! d . , da mi da ispravnu odluku?! Tjeio sam se govorei da Allah,
d.: zna mudrosti koje su za mene tajna. Tada sam poeo itati o istihara-namazu,
propisima, adabima, koristima i mudrostima u vezi s tim namazom. ''Moda je

ISTI HARA

10

odreeno ono to je dobro, a to se ovjeku ini loim, kako Uzvieni kae: "... moda
neto ne budete voljeli: a ono za vas bude dobro." 5
itajui hadise o istihara-namazu i onome to je o njoj napisano doao sam do
spoznaje onoga to je razgalilo moje grudi i odstranilo od mene brigu i tugu. Naime,
spoznao sam neke mudrosti koje nisam znao, a zbog kojih je u islamu1 propisana
isti hara-namaz. T e koristi do koji h sam doao prouavajui ovu temu zabiljeio sam i
klanjao istihara-namaz molei Allaha, d., da mi da odluku u pogledu njihova
publiciranja kako bi korist bila opa. Klanjao sam dva rekata prije negoli sam i h
publici rao.
Ja, uistinu, molim Allaha, d., da ova poslanica bude jedan od plodova istihara
-namaza, a u vezi s pomenutim ueem u trgovakom projektu. Naime, to uee
uzrok je pisanja ove poslanice za koju molim Allaha, d., nagradu, kada moje
aktivnosti (na ovom dunjaluku) prestanu, kao to Ga molim da njome okoristi mene,
moje roditelje i sve one koji je proitaju, po njoj postupaju i nju publiciraju. Amin.

Hadis o istihara-namazu
Pripovijedao nam je Kutejbe, njem u Abdurrahman bin Ebul-mevali, od Muha
mmeda bin ei-Mu nkedira, on od Dabira bin Abdullaha, r.a, da je rekao: "Allahov
Poslani k, s.a. v .s, poduavao nas je da obavljamo isti hara-namaz u svakoj prilici, kao
to nas je poduavao nekoj suri iz Kur'ana. Govorio je: " Kada neko od vas hoe ura
diti (neki posao), neka mimo tarza klanja dva rekata, a zatim neka kae: Allahu, ja
traim za sebe to je dobro, s Tvojim znanjem, i molim Te da mi da Svojom moi i
molim Te da mi da od Tvoje velike blagodati! Ti, zaista, sve moe, a ja ne mogu! Ti
sve zna, a ja ne znam, i Ti si poznavalac tajni! Allahu, ako je ovaj posao koristan za
mene moju vjeru, ivot, i svretak (ahi ret) ( ili je rekao: ... u mojoj bliskoj i dalekoj
budunosti'), Ti mi ga odredi (propii) i olakaj, a zatim mi daj beriet ( blagodat) u
njemu. A ako je ovaj posao zlo za mene, moju vjeru, ivot, i svretak ( ahiret), ili je
rekao: .. . mojoj bliskoj i dalekoj budunosti ) Ti ga od mene otkloni i udalji me od
njega i odredi (propii) mi dobro, ma gdje se ono nalazilo, zatim mi daj da s njim
budem zadovoljan! Rekao je: 11 . . a zatim spomene svoju elju."( (Zabiljeio ga je
Buhari.)
-

U mdetulkari, 6/234.

ISTIHARA

11

Tahrid (izvori) ovog hadisa

(Zabiljeio ga je Buhari, 3/85 "Kitabutteheddud", Babu ma dae fi et-tetawu'i
mesna mesna, hadis br. 1166, 11/187, "Kitabud-da'vat", Babud-du'ai 'indel-istihare,
h adis br. 6382, 31/387, "Kitabut-tevhid", Babu kavi ill ahi te' ala kuf huvel-kadiru, h adis
br. 7390. U knjizi EI-Edeb el-mufrett hadis br. 703. Ebu-Davud. Sunen. "Kitabus

salati11, Babun fil-istihareti, hadis br. 1538. Nesai, SunenJ 6180 , "Kitabun-nikah",
Babu n kejtel-isti haretu, h adis br. 3253. l bn- Made Sunen, 1/440, "Kitabu ikametis
salati ves-sun netu fi ha'\ Babu ma dae fi safatil-istihare hadis br. 1383, Ahmed,
Musnecf: 3/344, i Abdullah bin Ahmed u Ez-Zevaidu 'a/e-1-Musned, 3/344 i Abd bin
Humejd, str. 328.) 6.
l

Neke razlike u predanjima ovog hadisa 1:

U predanju kod Buharije stoji: "ve me'ai" (ivot, ivotno izdravanje, sred
stva za ivot), a u drugom predanju ''ve me' ieti'' (ivot, ivotno izdra
vanje, sredstva za ivot).
Ebu Davud je dodao: "ve me' adi" (mjesto moga povratka tj. budui svijet),
nakon njegovih rijei "ve me'ai".
U hadisu l bn-Mesuda kod Taberanije u EI-Evsatustoji: "fi dini ve dun'jaje' ..
(za moju vjeru i ivot).
U had isu E bu- Ejjuba kod Taberanije stoji: '1i dunjaje ve ahireti" {za moj
dunjal uk i ahi ret)
U had isu l bn-Mesuda koji biljei EI-Bezzar umjesto "fe jessi rh u li" (i olakaj
mi ga), stoji "fe veffikhu ve sehhilhu" (uini ga uspjenim i olakaj ga)
U predanju kod Nesaija stoji "hajsu kuntu" (gdje god budem).
U predanju kod Bezzara stoji: "ako je neto drugo dobro daj mi dobro
ma gdje ono bilo".
E bu J a' la ei-Mosuli zabiljeio je s vjerodostojnim senedom, a takoer i I bn
Hibban u svome Sahihu od Ebu-Seida da je ovaj rekao: "Cuo sam Allahova
Poslanika, s.a.v.s, kako kae: 'Kada neko od vas hoe uraditi (neki posao),
neka kae: 'Allahu, ja traim za sebe to je dobro, s Tvojim znanjem ... '" kao
l

....

6 Tuhfetu-1-ahvezi, 2/604.

Odreene razlike u predanjima ovog hadisa preuzete su iz sljedeih izvora uz skraivanja i

mijenjanje redosljeda: Umdetu-1-kari, 61239 Tuhfetul-ahvezi, 21605, Avnul-ma bud. 4/293.

12

ISTIH ARA

i Dabirov hadis, da bi na kraju rekao: " ... i odredi (propii) m i dobro, ma

gdje se ono nalazilo. Nema moi niti snage osim s Allahom."
U predanju lbn-Hibbana stoji: . . . ako je neto drugo dobro za mene: odredi
mi dobro ma gdje ono bilo". U drugom njegovu predanju stoji: " . . . ma gdje se
ono nalazilo. Nema moi niti s nage kod Allaha."
lbnHibban biljei u svom Sahihu: "Kada neko od vas hoe uraditi ( neki
posao), neka kae: 'Allahu: ja traim za sebe to je dobro . . On je naveo
hadis i nije spomenuo "el-azim'' (velike). Na kraju ovog predanja stoji: "i . . .
obraduj me Tvojom odredbom ."
l b n- Hi b ban je zabiljeio u svom Sa hih T aberani u EI-Kebirl(. i tekst
navodimo od njega, od Ebu-Ejjuba ei-Ensarija, r.a, da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s, rekao : "Ne priaj o pronji nikome, zatim lijepo i propisno uzmi
abdest, zatim klanjaj to ti je Allah odredio, zatim zahvaljuj svome
Gospodaru i veliaj Ga, zatim kai: 'Allahu, Ti, zaista sve moe! a ja ne
mogu!11', . . . do njegovih rijei: " . . . Ti si poznavalac tajni.'' Nakon toga u njemu
stoji: "Ako je ta enska osoba (spomene je s njenim imenom) dobro za
mene u mom dunjaluku i ahi retu, odredi m i da se njome oenim", ili je
rekao: " ... propii mi je.'' lbn- Hibban kae: " . . . dobro za mene u pogledu moje
vjere, moga dunjaluka i moga ahi reta, propii mi je, a ako je druga bolja za
mene u pogledu moje vjere: moga dunjaluka i moga ahireta, odredi mi je "
Buhari u poglavlju "Ed-Da'vat" kae: " ... u svim pitanjima, kao to je
odreena sura u Kur'anu . U tom predanju on nije rekao: "mimo tarza". U
njemu je rekao: " . . . zatim me njime obraduj". U "Kitabut-tevhidu" o n je rekao:
"Poduavao je svoje as habe isti hari'\ tj. istihara-namazu 'u svim stvarima'."
U predanju Nesaije u pogl avlju nEn-Nikah" stoji: " . . . molim T e da mi da
Svojom moi . '' Ebu-Davud i lbn-Made nisu rekli:" . . . u svim pitanjima . . .
Taberani u EI-Evsatu od lbn-Mesuda navod i: "...i molim T e da mi da od
Tvoje prostrane blagodati!" .

Ul

..

"

ISTIH ARA

13

Drugi hadisi o istihara-namazu

1- Aia prenosi od Ebu-Bekra es-Siddika: r.a da bi Vjerovjesnik: s.a.v.s, kada bi

neto htio, govorio: "Allah u ui ni mi to dobrim i odaberi za mene.'' Zabiljei o ga je

Tirmizi u poglavlju "Ed- Da'vat. 8
2- Od Sa'da bin Ebu-Vekkasa prenosi se da je Allahov Poslanik: s. a. v. s: rekao: "Vid
sree ovjekove jeste u traenju dobra putem istihare od Allaha, kao i u njego
vom zadovoljstvu onim to mu je Allah odredio. Vid ovjekove nesree jeste u
zapostavljanju traenja pomou istihare dobra od Allaha kao i u m rnji prema
onom to mu je Uzvieni Allah odredio. Zabiljeio ga je Ahmed i ovaj citat je
njegov, zatim Tirmizi, El- Bezzar, Ebu-Ja'la i Hakim . 9
3- Od Enesa bin Malika prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: "Nee biti
na gubitku onaj ko trai dobro (od Allaha) putem istih are i nee se pokajati ko
potrai savjet i nee osiromaiti ko ekonomie (ko je umjeren i ko ne rasipa) ...
10
Zabiljeio ga je Taberani u EI-Mu'clemu es-sagiru i E/-Evsatu.
!l

Komentar hadisa
Od Dabira bin Abdullaha, r.a, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s,
poduavao nas je da obavljamo istiharanamaz u svakoj prilici: kao to nas je
poduavao nekoj suri iz Kur'ana. Govorio je: "Kada neko od vas hoe uraditi (neki
posao) neka mimo tarza klanja dva rekata, a zatim neka kae: 'Allahu ja traim za
sebe to je dobro, s Tvojim znanjem, i molim Te da mi da Svojom moi i molim Te
da mi da od Tvoje velike blagodati! Ti, zaista, sve moe, a ja ne mogul Ti sve
zna, a ja ne znam, i Ti si poznavalac tajni! Allahu, ako je ovaj posao koristan za
mene, moju vjeru, ivot, i svretak ( ahiret) (ili je rekao: ' ... mojoj bliskoj i dalekoj
budunosti'.), Ti mi ga odredi ( propii) i olakaj, a zatim mi daj beriet (blagodat) u
njemu. A ako je ovaj posao zlo za mene, moju vjeru, ivot i svretak (ahi ret) (ili je
rekao: ' . . . mojoj bliskoj i dalekoj budunosti'), Ti ga od mene otkloni i udalji me od
njega i odredi (propii) mi dobro, ma gdje se ono nalazilo: zatim mi daj da s njim
8

Hafiz lbn-Hader ocijenio ga je u Fethu/-Barijuslabim, 11/184. Tirmizi je rekao (5/5 35):

"Ovaj hadis je garib. Nije nam poznat osim preko Zenfefa, a on je slab ravi ja kod strunjaka
u hadisu.
9 Hafiz l bn Hader ocijenio ga je u Fethu/-Bariju dobrim: 111184. Alban i ga je ocijenio slabim
u Da ifu/-Dami is - s agiru. had is br. 5306 kao i u Es-Si/sile ed-da ile, had is br. 1 800.
10
Hafiz (lbn-Hade}r u Fethu/-barijurekao je: "Njegov sened je vrlo sla b ." 11/184.

ISTIH ARA

14

budem zadovoljan!!" Rekao je: "A zatim spomene svoju elju. (Zabiljeio ga je
Buhari.)

''... poduavao nas je da obavljamo istihara-namaz. "

Njegove rijei: "Allahov Poslanik, s.a.v.s, poduavao nas je da obavljamo
istihara-namaz ... " U predanju od Mana stoji: " ... poduavao svoje as habe." Isto je i u
11
predanju Bira bin ' Umejra.
Njegove rijei: " ... poduavao nas je", tj. istihar-namazu i njegovoj dovi. 12
"... poduavao nas je da obavljamo istihara-namaz", tj, nain na koji se on klanja,
kako glasi njegova dova u pogledu onoga to je doputeno, te onoga to je dunost i
onoga to je lijepo a u emu postoji mogunost izbora. 13

"... u svakoj prilici. "

Ibn- Hader, neka mu se Allah Uzvieni smiluje, veli: "U predanju kod Bu hari je
stoji: 'Allahov Poslanik, s.a.v.s, poduavao nas je da obavljamo istihara-namaz u
svakoj prilici . . .' Ovdje se ne misli na openitost, nego se misli na ono to je
14
On je takoer
spomenuto. Prema tome to je openitost koja je specificirana.''
rekao: "Ova openitost obuhvata velike i male stvari jer, moda, o nekoj sitnici ovisi
neto veliko i znaajno. 15 Ajni, neka mu se Allah Uzvieni smiluje, veli: liN jegave
rijei ..... u svakoj prilici .. dokaz su da se radi o openitosti i da ovjek ne izostavlja
isti hara-namaz zbog toga to neto smatra malim i to za tim nema interesovanja, jer
moe se desiti da neto to se smatra nebitnim donese tetu bilo da to uradi ili pak
izostavi. Zbog toga je Alejhisselam rekao: "Neka svako od vas pita svoga Gospodara
16
pa ak i u pogledu pertli na svojoj obui."
l

11
12
13

16

Hafiz Jbn-Hader, Fetllu-1-bari, 11/188.

Tuhfetulahvezi. 2/603.

EIMenhelul- azb el-mevrud erhu Suneni Ebi-Davud. 7/197.

EIMenhelul azb el-mevrud erhu Suneni Ebi Davud : 7/197.
Fethuf-Bari, 11/188.
Umdetul-kari erhu Sahihii-Buhari, 6/241.

ISTIH ARA

15

" ...kao to nas je poduavao nekoj suri iz Kur'ana. "

Njegove rijei : ... kao to nas je poduavao nekoj suri iz Kur'ana jesu dokaz o
potrebi da se vodi rauna o istihara-namazu, da je isti hara-namaz potvrena i da ju
je poeljno obavljati. 17
Neki su rekli da se poreenje ogleda u tome da kako postoji openita potreba za
Kurl anom pri klanjanju namaza isto tako postoji openita potreba da se klanja
8
1
istihara-namaz u svim situacijama.
Ibn Ebu-Demre veli: ''Poreenje se odnosi na uenje napamet njegovih
(kur'anskih) slova, rasporedu njegovih rijei, zabrani da mu se ta dodaje ili oduzima,
(naredbe) da se njemu poduava i da se uva. Mogue je da se (poreenje odnosi)
na panju prema njemu, postizanju njegova berieta i izraavanje potivanja prema
njemu: a mogue je da a to zasniva na injenici da se do spoznaje jednog i drugog
dolo putem Objave. Tibi je rekao: u tome je naznaka potrebe da se vodi potpuna
panja o ovoj dovi i namazu jer i h je uinio da oni slijede odmah iza tarz-namaza i
Kur'ana." 19 Tj. vodi brigu o istihara-namazu zbog njene koristi ko ja je openita kao
20
to vodi brigu o nekoj suri.
Njegove rijei: " . . . kao to nas je poduavao nekoj suri iz Kur'ana znae da je on
vodio rauna da nas podui istihara-namazu zbog openite potrebe za njim, kao to
21
je uopena potreba za uenjem ( Kur'ana) u namazu.

"Kada neko od vas hoe uraditi (neki posao)... "

l bn-Mensur, neka mu se Allah Uzvieni smiluje, veli : "Vehime bi-ejljehlmu
hemmenf' a to znai: ''Nanijeti o je to, htio ga je i donio je vrstu odluku u pogledu
22
toga." El-hemm jeste ono o emu ovjek brine u svojoj dui. Kae se: "Ta stvar me
zaokupi rala." El-hemmetu i el-himmetu jeste ono to je odluio da uradi. Moe
kazati: On je 'azimul-hemmi(u velikoj brizi), sagirul-himmeti {neambiciozan), be'ldu/
himmeti ve/-hemmeti(ambiciozan i odluan). 23
17

U mdetul-kari erhu S ahi hi 1-B uhari.. 6/241.

18 Fethul-Bari.' 11/188.
19 Fethui-Bari. 11/188.
20
Nesai, Sunn: 5180.
21 EIMenhelul azb el-mevrud erhu Suneni EbiDavud, 7/198.
22 lbn-Mensur. Lisanu-1- arab. 15/137.
23 lbnMensur : Lisanu-1- arab. 15/137.
'

ISTI HARA

16

lbn- HadeL da mu se Allah Uzvieni smiluje, veli : 'Njegove rijei: . . . kada neko
od vas hoe znae da istihara-namaz treba klanjati kod prve pomisli (na neko djelo)
tako da mu se pokae berietom namaza i dove ono u emu je svako d obro, za
razliku od situacije kada se neka stvar kod njega uvrsti i odlunost i volja da je uradi
ojaaju. U takvoj situaciji u njega se ulije naklonost i ljubav prema tome, te postoji
bojazan da vid razboritosti postane za njega nevidljiv zbog toga to ga je naklonost
prema tome nadvladala. Rekao je: 'Postoji mogunost da se pod el-hemm misli na
el- 'azime (vrstu odluku) jer se pomisao ne ustaljuje: te prema tome nee klanjati
isti haru osim za ono za to namjerava donijeti odluku da uradi, u suprotnom, kada bi
klanjao isti hara-namaz zbog svake pomisli i i deje koja mu na um padne: klanjao bi
isti haru i za ono to ga se ne tie i tako gubio svoje vrijeme. U had isu lbn-Mesuda
stoji: Kada od vas neko neto htjedne neka kae . . . 1' 24 Menavi d a mu se Allah
Uzvieni smiluje veli : IIJeziari i komentatori kazali su jasno da 'hemme' ovdje znai:
erade vekasade ve neva (htjedne, odlui i nanijeti). Prethodno je navedeno u had isu
lbn-Mesuda: ... kada neko od vas neto htjedne: neka kae .. . '' I sto stoji i u hadisu
1'25
Ebu- Hurejrea kod lbn- Hibbana: " ...kada neko od vas neto htjedne, neka kae. . .
Sejh Mahmud es-Subki, da mu se Allah Uzvieni s miluje, veli: "Ono to na um
pada je viestepeno:
e/-hadtis (misao) koja se pojavi i brzo proleti;
el-hatir (misao) koja se pojavi i zadri za trenutak;
hadisun-nefs (govor due), a to je njeno uljepavanje stvari. To se ne biljei
(tj. meleki ne piu; prim prev.)bilo dobro ili zlo;
e!-hemmi a to je davanje prednosti da se neto uradi. To se biljei ukoliko je
dobro a ne biljei ukoliko je zlo;
el-'azm jeste odlunost da se uradi odreeno djelo i ono se biljei bilo kao
dobro ili zlo.
Prema tome njegove rijei: ''Kada neko od vas hoe '' ukazuju na to da
is1ihara-namaz treba klanjati kod prve pomisli (na neko djelo) tako da mu se pokae
berietom namaza i dove ono u emu je svako dobro za razliku od situacije kada se
neka stvar kod njega uvrsti i njegova odlunost i volja da je uradi ojaaju. Tada se u
njega ulije naklonost i ljubav prema tome, te postoji bojazan da vid razboritosti
postane za njega nevidljiv zbog toga to ga je naklonost prema tome nadvladala.
Postoji mogunost da se pod el-hemm misli na el-'azm (vrstu odluku): jer pomisao
se ne ustaljuje te prema tome nee klanjati isti haru osim u sluaju za ono za to se
.,

...

24 Fethul Bari. 11/1 88.

25

Fejdu 1-Kadir e rh u 1- D a mi is-sag iL 1/279.

ISTIHARA

17

odluio da uradi: u suprotnom, kada bi klanjao isti hara-namaz zbog svake pomisli i
ideje koja mu na um padne, klanjao bi istiharu i za ono to ga se ne tie i tako gubio
vrijeme. U had isu l bn-Mesuda stoji: '' Kada od vas neko neto htjedne . . .'', tj. vrsto
odlui da poduzme neku vanu stvar kao to je putovanje, trgovina, enidba itd.: (ovo
26
se ne odnosi na ono to se esto ponavlja kao to je jelo i pie.)
Postoji mogunost da se pod el-hemm misli na el- 'azime (vrstu odluku), jer
pomisao se ne ustaljuje te prema tome nee klanjati isti haru osim u sluaju za ono
za to namjerava donijeti odluku da uradi, u suprotnom, kada bi klanjao istihara
namaz zbog svake pomisli i ideje koja mu na um padne: klanjao bi isti haru i za ono
to ga se ne tie i tako gubio svoje vrijeme. 27
n

"... neka mimo farza klanja dva rekata ... "

l bn-Hader, da mu se Allah Uzvieni smiluje, veli: "Ovim se ograniava hadis
Ebu-Euubov u kojem je rekao: ' Klanjaj ono to ti je Allah propisao.'" Te hadise
mogue je pomiriti tako da se kae kako se misli na to da se ne moe klanjati samo
jedan rekat jer tekst eksplicitno spominje dva rekata, a njihovo je spominjanje u
smislu ukazivanja od manjeg ka veem, tako da kada bi klanjao etiri rekata, bilo bi
ispravno. Literarno vidljivo znaenje ukazuje da ukoliko eli klanjati vie rekata, treba
predati selam nakon svaka dva rekata kako bi se to moglo podvesti pod ime "dva
rekata" i nije ispravno klanjati etiri rekata s jednim selamom. Rijei Nevevijeve
28
ukazuju da je to ispravno.
ejh Mahmud Es-Subki, da mu se Allah Uzvieni smiluje, veli: "Njegove rijei:
'... neka mimo tarza klanja dva rekata', tj. sa nijetom istihare. Iz njih se razumije da
nee klanjati vie od dva rekata, niti manje, za razliku od onih koji kau da kada bi
klanjao vie od dva rekata, onda bi to bilo ispravno. 29
Pravnici u etiri mezheba slau se da je najbolje da se isti hara-namaz sastoji iz
dva rekata. Hanefije, malikije i hanbelije nisu eksplicitno rekle da se moe klanjati
vie, dok su afije dopustile da se klanja vie od dva rekata. Oni smatraju da je
ograniavanje na dva rekata u smislu objanjenja potrebnog minimuma da bi se
njime ostvarila istihara-namaz. 30

26

EI-Menhelul- azb el-mevrud erhu Suneni Ebi-Davud, 7/198.

27 Avnui-Ma bud erhu s une ni Ebi-Davud.. 4/291.
28 Fethui-Bari. 11/189.
29 EI-Menhel l- azb el-mevrud erhu Suneni Ebi-Davud, 7/198.
30 EI-Mevs u a el-fikhilie, 3/244, prenosei iz EI-Futuhat er-rabbanine, 3 /348.

18

ISTI HARA

U klanjanju dva rekata prije dove ukazuje se na rijei Uzvieniog: " . . . i potpomo
gnite se strpljenjem i na mazom." Najbolji meu stvorenjima, Muhammad, s.a.v.s, bi,
kada ga neto snae, pourio na namaz. Tako se od Aie, r.a, prenosi da je rekla:
uon bi, kada bi ga to snalo, pourio na namaz."
Od Abdullaha bin Mes'uda prenosi se da je rekao: ''Sve dok si na namazu ti
kuca na vrata Gospodara, a onome ko puno kuca na Vladareva vrata, ona e se
11
bre otvoriti. 31
tt

... m1mo

rarza... "

Nevevi, da mu se Allah Uzvieni smiluje, veli: raj namaz se ini klanjanjem dva
rekata nafile. Vidljivo znaenje upuuje da se isti hara postie klanjanjem dva rekata
potvreni h sun neta, tahijjetul-mesdida i drugih nat ila. "32 l b n- Had er, da mu se Allah
Uzvieni smiluje, veli: "Nevevi je u EI-Ezkarurekao: ' Bilo bi ispravno kada bi prouio
dovu za istiharul nakon to npr. klanja potvrene sunnete podnevskog ili nekog
drugog (tarz) namaza, ili neki h drugih potvrenih nafila, ili nafile uopeno, bilo da se
sastoji od dva ili vie rekata.' Ovako je on to rekao bez navoenja bilo kakvih uvijeta,
a to je upitno. ini se da treba kazati: Ako zanijeti taj namaz: tj. odreeni potvreni
sunnet ili odreenu nafilu tako da mu u isto vrijeme bude i istihara-namaz, tada je to
dovoljno; za razliku od situacije kada to ne zanijeti, izuzimajui namaz tehijjetul
mesditda jer se nji me eli da ljudi ue dovu, a istiharom se eli postii da se nakon
namaza ui dova ili za vrijeme klanjanja (istihare). Usliavanje je manje vjerovatno
ukoliko se ovjek sjeti potrebe nakon to zavri namaz, jer vidljivo znaenje had isa
upuuje da se namaz i dova trebaju obaviti nakon to se pojavi elja za odreenim
poslom." 33 Ibn- Hader! da mu se Allah Uzvieni smiluje, veli: 'Iz njegovih rijei 'mimo
tarza' razumije se da naredba o klanjaju dva rekata isti hare nije u smislu stroge
obaveze. Na ejh u komentaru na Tirmizijin Sahih kae: 'Ne znam da je iko rekao
da je istihara obavezna."' 34 EI-'Ajni, da mu se Allah Uzvieni s mil uje, veli : "Njegove
rijei: 'a zatim neka kae. . : jesu dokaz da ne smeta da se dova ui malo kasnije
nakon namaza, pod uvjetom da to vrijeme ne bude dugo . 35 Mub a rek f uri, da mu se
Allah Uzvieni smiluje, veli: " U njemu je dokaz da se istihara-namaz ne postie kada

..

31

Zabiljeio ga je Taberani u El-Mu dem el-kebir, a njegovi prenosioci se nalaze i u

Sahihima. Medme uz-zevaid.' 2/ 258.
32
EIEzkar, str. 179.
33
Fethu-1-Bari.. 11/189.
34 Fethul Bari. 11/189.
35 Umdetulka ri erhu Sahihi-1-Buhari, 6/242.

ISTIH ARA

19

bi se prouila dova nakon tarz-namaza. "36 Kada neko klanja potv reni sun net ili
tarz: a zatim pone misliti na neki posao nakon to je klanjao, ili za vrijeme namaza
on tim inom ne ini namaz propisan kao isti hara. "37 Es-Subki, da mu se Allah
Uzvieni smiluje, veli: ' ' Vanjsko l it erarno znaenje ukazuje da je dovoljno klanjati dva
rekata mimo tarz-namaza, pa makar se radilo o potvrenim sunnetima, ali pod
uvjetom da bude popraeno nijetom za istihara-namaz, kako je na to ukazao
Nevevi."38 lbn- Kajjim, da mu se Allah smiluje, vel i : "Naredba Posl anikova, s.a.v.s,
osobi koja eli uiti isti hara-dovu, da prije nje klanja dva rekata kao vid ibadta koj i
prethode njegovu obraanju (Allahu, d . ) , te da ta dva rekata ne budu farz-namaz,
jeste radi toga da bi se oni odnosili samo na taj eljeni cilj. "39
.

,,... a zat1m neka kazv e... "

M ubarekfori, da mu se Allah Uzvieni smiluje za rijei: neka kae ... " smatra se
da se one idnose nakon namaza."40 ej EI-'Ubejkan, Allah ga Uzvi eni podrao7 veli:
"Njegove rijei: ' ... a zatim neka kae... ' ukazuju na to da ne smeta ako se dova ne ui
odmah nakon klanjanja dva rekata ukoliko to odgaanje nije dugo, tako da ne smeta
napraviti pauzu s nekim drugim kratkim govorom, posebno ukoliko se taj govor
ubraja u adabe dove, jer je on upotrebio rije summe koja ukazuje na kanjenje.''41
...

"Allahu, ja traim za sebe to je dobro, s Tvojim znanjem, i molim Te

da mi da Svojom moi... "
Glagolski oblik Jstef'ale upotrebljava se kada se trai injenje nekog djela. Rei
e: istehaffeh ista'meleh ista'delehu, kada od njega bude traio da neto
ublai, da radi, da pouri. Merre musta' dilen (proao je brzo), tj. proao je traei to
od sebe, zaduujui sebe. Od toga je izvedeno istahredtuh tj nisam prestajao da
se umiljavam i traim sve dok nije iziao.42
Ibn- Hader, da mu se Allah Uzvieni smiluje, veli: "Slovo ba jeste radi obja
njenja uzroka, tj. jer Ti bolje zna. Isto je i u njegovim rijeima bfkudretike
,

36 Tuhfetu-1-ahvezi,

37

2/604.

Nejlul-evtar, 3nB.
38 EI-Menhelul- azb el-mevrud erhu Sun eni EbiDavud, 7/198.
39 Komentar h adis u Sitaul- alil. str. 38.
40 Tuhfetul-ahvezi, 21604.
.
4 1 Gajetul-meram erhu m ugni zevil-efham, 5/529
42 El-Mufessal fi ilmil-tuga, 1/336.

ISTIHARA

20

(... Svojom moi.. . ), a postoji mogunost da bude u smislu traenja pomoi, kao u
Njegovim rijeima: . . bism1llahimedreha.. . ("U ime Allaha je plovidba njena . . . "), kao
to postoji mogunost da bude radi isti'tafa (traenja naklonosti, preklinjanja), kao to
je u Njegovim rijeima: :.. rabbi bima en'amte 'ale;je"("Gospodaru mot, ree: '1ako
mi blagodati koju si mi ukazao... ") ( El- Kas as, 1 7) Njegove s u rijei: "... Svojom
moi. .. '': tj, traim od T ebe da mi da mo da mogu to uraditi. Postoji mogunost da
znaenje bude takvo da mi Ti to odredi, a pod odredbom se misli na olakanje.43
Prema tome! to znai: "Traim od Tebe dobro u onome to sam naumio", a pod
dobrom se podrazumijeva sve ono ija korist je vea od tete. 44 "T j molim T e da me
uputi ka dobru u onome to hou zbog toga to Ti zna. "45 "Njeg ove rijei: " ... a
zatim neka kae: 'Allahu, ja traim za sebe to je dobro, s Tvojim znanjem . . . "', tj.,
traim od T ebe uputu ka onome to je najbolje zato to Ti zna u emu je uistinu
korist, a ja to ne z nam.46 Mubarekfori da mu se Allah Uzvieni sm iluje} veli: ''... i
molim Te da mi da Svojom moi... tj. traim od Tebe da mi da mo da to uradim.
"... i molim Te da mi da od Tvoje velike blagodati!", tj. da mi specificira ono to je
dobro: da mi ga objas ni, da mi ga pro pie da mi da mo da g a mogu uraditi. 47
.

'

''

".. .i molim Te da mi da od Tvoje velike blagodati!"

molim Te'\ tj. traim to zbog Tvoje velike blagodarnosti, ne zbog toga to ja to
zasluujem, niti zbog toga to je to Tvoja obaveza."48
Imam Taberi, da mu se Allah Uzvieni smiluje komentariui Njegove rijei " ...a
u Allaha je blagodat najvea"l veli: liTo je uistinu, obavijest od Allaha, neka je On
hvaljen, da svako dobro koje postignu robovi Njegovi u pogledu vjere i dunjaluka
jeste u osnovi od Njega, to je vid Njegove blagodarnosti prema njima! bez obzira da li
su to oni kod Njega zasluili"49 "Njegove rijei: '... i molim Te da m i da od T voje
velike blagodati'" (znae) da je svako davanje od Gospodara blagodat, jer niko kod
Njega nema neko pravo u pogledu neke blagodati ili bilo ega. Sve to daje vid je
blagodati koju On od Sebe daje. S nae strane ne postoji za to protuvrijednost, kako
u prolosti tako i u budunosti. P re m a tome, ako nekoga potpomo. g ne u zahvaljivanju
"... i

43

Fethui-Bari, 11/189.
44 Umdetul-kari erhu SahihiiBuhari., 6/241.
45
Nesai, Sunen, 5180.
46 El Menhelul azb el-mevru d e rhu Suneni E bi Davud 71199
47
Tuhfetul-ahvezi, 2/604.
48 Nesa1, Sunen 5180.
49
Dami'ul-bejan fi te vili J-Kur an: 1/664.

ISTIHARA

21

i pohvali (Njemu), to je blagodat od Njega! ne u smislu da je hvala i pohvala Njemu

potrebna. l tako u nedogled. 50

" Ti, zaista, sve moe, a ja ne mogu! Ti sve zna, a ja ne znam, i Ti si

poznavalac tajni!''
lbn-Hader! da mu se Allah Uzvieni smiluje. veli: "(Ovim rijeima) ukazuje se na
to da je savreno znanje i mo jedino kod Allaha Jedinog i ovjek ne posjeduje od
toga nita osim onoga to mu je Allah odredio." Izgleda kao da je rekao: Gospodaru.
Ti posjeduje mo prije negoli meni da mo: posjeduje je kada je meni daje i
1
51
'
nakon to mi je da.
Ali el- Kar( da mu se Allah Uzvieni smiluje: veli: '... ve ente 'allamul-gujuB1 ( '' ... i
Ti si poznavalac tajni!") Ovo je u smislu {iskazivanja) zadovoljstva ili pak vid pruanja
dokaza: tj. Ti savreno zna ono to ljudi ne znaju, Ti zna ono to je tajna i to je
skriveno: uz ono to je prisutno i vidljivo na dunjaluku i ahi retu. Ove su rijei opirna
dopuna i upotpunjavanje u kojima se potvruje ono to im je prethodilo. Dova je
mjesto prigodno za tako neto jer se prenosi da Allah Uzvieni voli one koji ustrajno
dovu ue. Moda je mudrost u redosljedu iskazana time to se znanje stavilo na prvo
mjesto: ukazivanjem na njegovu sveopost a stavljanjem moi iz toga da ona vie
pogoduje i potrebna je za ispunjenje traenog a to se ogleda u davanju moi da se
uini ono to je najbolje s tim to je zavrio isticanjem znanja reenicom ... i Ti si
poznavalac tajni", a nije rekao "Ti si Svemoan. "52
'

"

"Allahumme in kunte ta,lemn "Allahu, ako je... "

(Doslovan prevod izraza in kunte ta !em jeste "ako zna') Sind L da mu se Allah
Uzvieni smiluje: veli: "Neodlunost u ovim rijeima odnosi se na to da ovjek ne zna
ono na to se odnosi znanje Njega Uzvienog! jer nemogue je da to ne zna Onaj
Koji je Sveznajui i o svemu Obavjeteni. To je vidljivo literarno znaenje. '153 ej h
Muhammed es-Subki, da mu se Allah Uzvieni smiluje, veli: "Allahu, ova stvar mi je
nejasna, pa ako je ona u tvome znanju... , tj. ako je u po Tvome znanju ova stvar
..

umdetulkari erhu Sahihi l B u hari.. 6/242.

51 FethuiBari. 11/1 90.
52 Mirkatul mfatih. 3/20 7.
53 Nesai, Sunen. sia1 .

50

"

ISTIH ARA

22

kojom elim dobro za mene . . . Prema tome, sumnja i neodlunost odnose se na ono
za to je znanje vezano! a ne na samo znanje. "54
"

...ovaJ posao...
.

"

Ibn- Hader, da mu se Allah Uzvieni smiluje, veli: 'Kontekst ukazuje da treba taj
posao navesti, a postoji mogunost da se zadovolji time to e ga zamisliti u mislima
kod uenja dove. Po prvom, njegovo e navoenje biti nakon dove, a po drugom,
reenica je pri loka i pretpostavljene znaenje glasi: . . pa neka ui dovu navodei
svoju potrebu. "55
ej h Ali el-Kari, da mu se Allah Uzvieni smiluje, veli: "l spomenut e svoju
potrebu! tj. kod njegovih rijei: " ... ovaj posao''. Tibi veli (da su rijei): " . . . i spomenut e
svoju potrebu stanje vri oca radnje glagola (imperativa) "le lijeku/ll (neka kae), tj,
neka to kae imenom, ili je to vezano za lijeku/u smislu interpretacije, jer je to, tj.
(rije) jusemma; u znaenju imperativa ... " U tome se s njim slae i lbn-Hader. Taj je
stav zasnovan na pretpostavci da su to Vjerovjesnikove rijei, a nije tako. Protiv toga
svjedoe originali u kojima se to ne nalazi. Isto tako, nije obavezan uvjet da se
istakne potreba i osoba specificira ime te da se to kae naglas, nego je dovoljno da
osobi bude jasna namjera i da to dri u sebi, a Allah najbolje poznaje sve tajne. 56
.

l'

.
.
".. .kor1stan za mene, moJU VJeru...

"

Poeo je traiti prvo ono to je korisno za vjeru jer je ona neto to je najvrednije
za onog ko dovu ini! jer ako mu se u tom pogledu ostvari dobro, to je ono to se
trai, a ako e to odvesti u zlo u pogledu vjere: onda nema dobra u injenu te stvari.
Njegove rijei: " . . . koristan za mene, moju vjeru ... " znae da se to dobro oituje u
mojoj vjeri. Hajrun (dobro) jeste u nominativu i ono je haber (predikat) (estice) enne.
U jednoj manuskripti stoji hajren u akuzativu kao pred i kat jekunu koje je izostavljeno,
tj, ako je u Tvome znanju da je ovaj posao Oekunu hajren l!) dobar za mene. 57

4 EI-Menhelul azb el- mevrud erhu Suneni Ebi-Davud, 7/1 99.

5
56

FethuiBari,. 1 1 /190.
Merkatul- mefatih, 3/208.
57 EIMenhelul- az b el-mevrud erhu Suneni Ebi-Davud, 71200.

ISTIH ARA

23

Vf

". . .liVO t. . . "

Njegove rijei: . me'ai: tj. hajati(11moj ivot"). Postoji mogunost da se sa rijeju
me'a misli na elme/e (ivotno izdravanje, sredstva za ivot) od ega ovjek ivi,
kao to je npr. trgovina. To podrava ono to stoji u predanju lbn-Mesuda, u nekim
njegovim verzijama kod Taberanija u EI-Evsatu. C' . . . moju vjeru i moj dunjaluk) i u
hadisu Ebu-Ejjuba: " . . . u mome dunjaluku i ahiretu . . . "58
.

". . J svretak (ahiret) "

budunosti"

ili je rekao: ". . . u

jj

mo o

bliskoj i tlalGkoj

Njegovim rijeima: "i svretak misli se na ahiret. Prema tome: to je potvrda

onome to mu prethodi."59 ejh Ali efwKari, da mu se Allah Uzvie ni smiluje, veli (da
su rijei) : ' . . . i svretak (ahi ret)" (ili je rekao: "u mojoj bliskoj i dalekoj budunosti"}
apozicija za njegove rijei "... moju vjeru." Dezeri je u M!ftahul-husnu rekao : ".Ev (ili)
na oba mjesta ukazuje na izbor" tj, ti ima izbor: ako hoe moe kazati: "U mojoj
bliskoj i dalekoj budunosti", ili: "moj ivot i svretak ( ahiret) . .. Tibi veli: "Vidljivo zna
enje ukazuje na to da je on sumnjao da li je Poslanik, s.a.v.s, rekao: ' ... i svretak' ili
je rekao ' . . . u mojoj bliskoj i dalekoj budunosti.' T om miljenju su se mnogi
priklonili. 60 sns ka budunost obuhvata ono to se odnosi na vjer u i na dunjal uk, a
daleka budunost obuhvata to oboje i jo uz to svretak (ahiret)''61
Sejh Ali el-Kari, da mu se Allah Uzvieni smiluje, veli : ". . . ili je rekao'', tj.
Vjerovjesnik, s.a.v.s rekao je to umjesto onog to je prethodno spomenuto, ili je pak
onaj koji klanja istiharu rekao to umjesto prethodno spomenutog: ' u mojoj bliskoj
i dalekoj budunosti" Ev (ili) u prvom znaenju znai sumnju, a u drugom ukazuje
na izbor. U svakom sluaju ta znaenja se ne mogu pomiriti: kako s u neki rekli.
Ukoliko bi se ona i pomiri! a tako to bi kale (rekao je) bilo izostavljeno u smislu da to
bude vid potvrivanja, za to nema smetnje. Znaj da u onom to se prenosi u drugim
62
hadisima o isti hari navodi se samo ovo prvo.
Ajni, da mu se Allah Uzvieni s mil uje, veli: "Njegove rijei: 'Ti si poznavalac tajni'
znae : 'Ja traim ono to je u budunosti, a to ne poznaje niko osim Tebe, pa mi od
'

..

'

58

EI-Menhelul azb el- mevrud erhu Suneni Ebi-Davud, 7/200.

59 ElwMenhelulw az b el- mevrud erhu Sun eni EbiwDavud, 71200.
60 Merkatulw mefatih, 3/207.
6 1 Merkatulw mefatih, 3/207.
62 Merkatul- mefatih, 3/208.

..

ISTIH ARA

24

toga daj neto to Ti zna da je dobro za mene! za moju vjeru i ivot za moju blisku i
daleku budunost. "' Ovdje s u spomenuta etiri dijela :
dobro z a njegovu vjeru: ne za dunja! uk;
dobro koje je posebno za dun jal uk i ne pokazuje se u njegovoj vjeri;
dobro
koje mu se desi u bliskoj budunsti dakle na dunjal uku a iju e
dobrotu doivjeti i na ahi retu;
dobro na ahiretu a ono je najbolje.
Meutim u koliko se postigne sve etvero to je najbolje i to je ono za to ovjek
treba pitati i moliti svoga Gospodara. Vjerovjesnik je, s.a.v.s, izmeu ostali h dova
uio i ovu : "AIIahut poboljaj mi i unaprijedi moju vjeru u kojoj je zatita i krepost
moja! poboljaj mi i unaprijedi moj dunjal uk na kojem ivim , poboljaj i unaprijedi moj
ahi ret na koji se vraam. Uini da ovaj ivot bude poveavanje svakog dobra za
mene a s mrt odmor od svakog zla. Ti si svemoan. "63

"Ti mi ga odredi (propii) i olakaj"

ej h Ali el Kari da m u se Allah Uzvieni smil uje: veli : "Njegove rijei 'Ti mi ga
odredi"\ tj. Ti mi ga predodredi . Kae se kaddertu-ej'e ukaddiruhu dammom i
kesrom. To je et-takdir (predestinacija). i habuddin ei- Karrafi u knjizi Envarul-buruk
veli: "Oito j e da et-takdir ovdje znai et-tejsir (olakanje): te prema tome glasi :
' . . . olakaj mi ga.'H64 "Fakdurhu lisa dammom na slovu da/ili sa kes rom: tj. uini ga
da bude u mojoj moi ili kaddirhu /J; tj. olakaj mi ga. Prema tome to je metafora za
olakanje i nije u suprotnosti s injenicom da je predestinacija praiskonska (ezelij;). 65
Mejrek veli : .. 1akdirhu li' preneseno je dammom na slovu dali sa kesrom i znai :
'Uini ga u mojoj moi' , tako da s u njegove rijei ( vejessirhu /O traenje olakanja
nakon to je dato da bude u moi. Reeno je i da et-takdir znai et-tejsirtako da ve
jessirhu je ati tefsirijj (vezivanje rijei u smislu komentara"). 66 Njeg ovo traenje
blagodarnosti ( berieta) jest oito: jer nema u opskrbi ili posl u n ikakva dobra ako u
njima nema berieta. I bn-Tejmije da m u se Allah Uzvieni smiluje: veli : " Kad se
ukae ovjeku (elja) da neto ( uradi), neka u pogledu toga zamoli Allaha, d., da
m u da ono to je dobro klanjajui isti hara-namaz kojem nas je poduio uitelj svakog
dobra (M uham med, s.a.v.s.), jer, zaista, njemu je beriet koji se ne moe s poznajom
..

63

Umdetul-kari erhu Sahihii-Buhari. 6/242.

64
Umdetul-kari erhu Sahihii-Buhari :. 6/242.
65
NesaL Sunen. 5/8 1 .
66 Avnui Ma bud erhu Suneni Ebi-Davud, 4/292.

ISTIH ARA

25

obu hvatiti: zatim neka izvri (od tog posla) ono to je u stanju i neka ne radi drugo
ako njemu u pogledu toga postoji neka erijatska zabrana. 1167

"... a zatim mi daj beriet (blagodat) u njemu"

Ila zati m mi daj beriet ( blagodat) u njemu", tj. uveaj dobro i beriet u onome to
si mi omoguio i olakao. Oigledno je da (veznik) summB (zatim) jeste za redosljed
l bn- Hader vel i : 'M udrost u (upotrebi) summe' jeste u tome to do ispunjenja molbe
uglavnom dolazi nakon to proe odreeno vrijeme . . . '' T o je izuzetno daleko jer kad
ne bi bila popraena berietom, od prvog trenutka} to bi bilo slabo. Da, pojava
berieta moe doi kasnije: mada se na to ne misli. Kada bi se n pr. pri hvatilo da je
ispravno ono to je kazao naglas, to u osnovi ne bi odgovaralo smislu i duhu upui
vanja molbe i dove.68
.

"Ti ga od mene otkloni i udalji me od nj ega,.

Ajni, da mu se A flah Uzvieni smiluje, veli : "Njegove rijei 'Ti ga od mene otkloni i
udalji me od njega' znae : nemoj moje misli i traenje vezati za njega." Neki poboni
ljudi uil i su i ovu dovu: 'Allahu ne dopusti da se moje tijelo umara traei ono to mi
nije propisano . .. Neki s u rekli da ovo z nai traenje onog to je potpunije i otklanjanje
onog u emu nema dobrote. On se nije zadovoljio traei da jedno od toga otkloni od
njega, jer moda Allah otkloni Svoje dobro od onog ko G a isti haram moli time to
preki ne to od Njega traiti, a tu stvar, u kojoj nema dobra, on trai i moda postigne.
Isto tako, moda Allah otkloni tu stvar od onoga ko Ga moli isti haram, ali srce njego
vo ne otkl oni od toga, nego ono ostane da to trai i eli ga ostvariti, tako da mu se
dua ne smiruje. Prema tome, kada otkloni svako od njih od drugoga to je savrenije
i potpunije.69 ejh Ali el- Kari: da mu se A llah Uzvieni smiluje, vel i : " . . . i udalji me od
njega tj. razdaljinom izmeu mene i njega: uskraivanjem moi tako da ga ne mogu
uraditi i stavljanjem prepreka i potekoa na tom putu. l bnul memlek za (rijei) . . . i
udalji me od njega .. vel i : "T o je potvrda njegovih rijei . . . ti ga od mene otkloni"' jer to
ne biva od njega otklonjeno a da u isto vrijeme i on od njega ne bude udaljen.
Mogue je da njegove rijei '' . . . ti ga od mene otkloni" znae: "Nemoj me uiniti

67

Ibn-T ejm ijje

-- -

---

El Vasiijje es-sugra.
68 Mirkatul- mefatih, 4/208.
69 Umdetul- kari erhu Sahihii-Buhari 6/242.

ISTI HARA

26

monim da ga uradim", a njegove rijei " .. . i udalji me od njega" znae: ''Udalji moje
1170
misli tako da to ne bude uzrokom moje brige i razmiljanja, a Allah najbolje zna.
ejh Ali el- Kari, da mu se Allah Uzvieni smiluje, vel i : "Znak nepri hvatanja jeste
da ovjeka od neeg udalji, kako eksplictno stoji u had isu. Ovo nije opovrgao niko od
uleme, a znakovi su udaljavanja da njegovo srce, nakon to stvar bude od njega
udaljena, ne ostane za nju vezano. Na to hadis eksplicitno ukazuje: "Ti ga od mene
otkloni i udalji me od njega11 71 l bnu-Kajjim, da mu se Allah Uzvien i smiluje, veli :
"Njegove rijei : 'Ti ga od mene otkloni i udalji me od njega' znae da O n Uzvieni
udaljava Svoga roba od injenja onoga u emu ovjek ima izbor, kada On hoe da
ga od toga udalji , kao to je Uzvieni rekao u pogledu J usufa es-Siddika, a.s: ' . . . tako
b , da odvrati mo od njega izdajstvo i blud.' Odvraanje izdajstva i bluda ustvari je
odvraanje srca da bude prema njima naklonjeno. T ako su ona od njega odvraen a
time to je otklonjeno ono to i h izaziva. "72

"...i odredi (propii) mi dobro, ma gdje se ono nalazilo"

Tj. olakaj mi ga i daj m i mo da ga mogu u raditi " ... m a gdje se ono nalazilo tj.
l

dobro u bilo kom vremenu i prostoru.73

"...zatim mi daj da s njim budem zadovoljan!"

"...zatim mi daj da s njim budem zadovoljan!", tj. uini me da s tim budem

zadovoljan. "74 Rije " raddlni"{ "uini me zadovoljnim") dolazi od rijei "et-terdlj'e ' a to
je injenje ovjeka zadovoljnim. "Erdajte " i "redda;!e " s ted!dom z nae ''s tim'' tj, s
dobrim. U predanju kod Nesaija stoji: " ... bi kada/ke " ( " . . . Tvojom odredbom"). ! bnul
melek veri: "Uini me zadovoljnim dobrom koje si mi odredio, jer moe se desiti da
mu odredi ono to je dobro za njega, a on to vidi kao zlo. "75 Ajni , d a mu se Allah
Uzvieni smiluje, veli: ''.. .i odredi (propii) mi dobro, ma gdje se ono nalazilo,
zmim mi daj da s njim budem zadovoljan!'', i to je zbog toga to kada mu odredi
dobro, a on s tim nije zadovoljan, bit e mu ivot zamuen i grjean z bog njegova
nezadovoljstva oni m to mu je Allah propisao, uprkos tome to je t o dobro za njega.
70

Mirkatul-mefatih, 3/208.
71 El-Mevsua el-fikhijje, 3/24 7.
72 ifaul alil, str. 38.
73 Mirkatul mefatih, 3/208.
74 Nesat.
. Sunen, 5/8 1 .

75 Avnul Ma bud erhu Sunen i EbiDa vud, 4/293.

ISTIH ARA

27

Zado-voljstvo je smirenost due u pogledu kadaa i kadera.76 ejh Ali el- Kari , da mu
se Allah Uzvieni smiluje, veli : "Zadovoljstvo odredbom predstavlja najvea vrata ka
Allahu i ona se nalaze na stanitima onih koji putuju {ka Njemu), odlikovana najuzvi
enijim mjestom. T u je i klanjanje istihare jer je ona uzrok zadovoljstva, i ini se prije
nego to se odredba izvri." Tibi , da mu se Allah Uzvieni smiluje, veli : nTL zadovolj
stvo Allahovom odredbom , a to je naputanje srdbe u emu se ogleda vid njegove
sree. On je to uinio znakom sree Njegova roba iz dva razloga: 1 ) da se on posveti
ibadet11: jer ako nije zadovoljan odredbom bit e stalno u brigama, zaokupljen misli
ma o dogaaji ma koji se deavaju i govorit e zato je to bilo tako, a nije bilo tako i
tako; 2) da ne bude izloen Allahovoj, d., srdbi zbog toga 1o on to (to je odre
eno) mrzi. Ta mrnja ovjekova ogleda se u tome da ovjek spominje ono to Allah
njemu nije odredio i za 1a on nije siguran da li je dobro ili loe i da kae da m u je to
bolje i p ree za njega. "77 Moda je prilika da ukratko prenesem ta je lbn-kajjim, da
mu se Allah Uzvieni smiluje, rekao u "Medaridis-salikinu" govorei o stupnju
zadovoljstva 78: Neki poboni ljudi govorili su: 'Zadovoljsto znai d a ostavi izbor i da
srce bude zadovoljno s onim to je propisano, i da se ne osloni na svoje planiranje,
sve dok Allah ne presudi za ili protiv toga". Reeno je da je zadovoljan onaj ko se ne
kaje za onim to ga je mimoilo od i metka i za tim ne tuguje. Neka Allah nagradi
onoga koji je rekao:
u

"Covjek je zlovoljan, a Gospodar je Onaj Koji odreuje,

vrijeme se kree, a nafaka je podijeljena.
Svako dobro je u onome to je na Gospodar odabrao,
a u izboru neijem mimo Njega je pokuda i nesrea."
v

Omer bin ei- Hattab r.a, veli: "N ije me briga u kakvom stanju osvanuo i omrknuo,
bilo u tekoi ili udobnosti. " On je jednom prilikom svojoj supruzi Atiki, sestri Sei da
bi n Zejda, rekao a bio se na nju naljutio: "Tako mi Allaha1 zlo u ti uraditi l" Ona mu je
odgovorila: "Moe l i me odvratiti od islama nakon to me Allah u putio'? .. "Ne mogu",
odgovori on. Na to ona ree: ..ime mi onda moe nauditi?!" eli rei da je ona
zadovoljna s onim to je odreeno i da joj nikako ne moe na bilo koji nai n zlo uiniti
osim ako bi je odvratio od islama, a on to nije u stanju.

76

Umdetul- kari erhu Sahihii-Buhari, 6/242.

77 Mirkatul-mefatih, 10/56.
78 Preneseno iz knjige "Medaridus-salikine bejne man azili ijjake na bu d u v e ijjake neste in",
2/180 235.

28

ISTIH ARA

Zadovoljstvo je najvii stupanj oslanjanja (tevekkula). Onaj ko je vrst u oslanja

nju na Allaha d. (tevekkulu povjeravanju i predanju (Njemu) taj e postii
zadovoljstvo i to je sigurno. Meutim, zbog uzvienosti zadovoljstva i injenice da mu
se veina ne odaziva kao i tekoi da se ono postigne Allah ga svojim stvorenjima
nije uinio obaveznim: iz milosti prema njima i da bi im olakao. Meutim, On ih je na
to podstakao, i pohvalio one koji ga ostvare i obavijestio ih da im je nagrada Njegovo
zadovoljstvo s njima, a ono je vee i uzvienije od Denneta i svega to je u njima.
Jahja bin Muazu je upitan: "Kada ovjek postie stupanj zadovoljstva?"
Odgovorio je: .. Kada svoju duu uspostavi na etiri principa u pogled u njegova
odnosa prema svome Gospodaru, pa kae: IAko mi dadne, prihvatit u: a ako mi ne
dadne, bit u zadovoljan. Ako me ostavi! ja u Te oboavati, a ako me pozove ja
u Ti se odazvati."'
Nije uvjet za postizanje zadovoljstva za ovjeka da ne osjea bol i tekou, nego
da se ne s uprotstavlja odredbi i da je ne mrzi. Zbog toga su neki bili u nedoumici u
pogledu zadovoljstva s onim to se ne voli: istakli su svoje primjedbe i rekli: "To nije
u skladu s prirodom, nego se radi o strpljenju, jer, u suprotnom, kako se moe spojiti
zadovoljstvo sa antipatijom kad su oni jedno drugome kontradiktorni". I spravno je
rei da meu njima nema kontradiktornosti i iskljuivanja te da postojanje osjeaja
bola i antipatije prema neemu ne iskljuuje zadovoljstvo: kao to je npr.
zadovoljstvo bolesnika da pije l ijek koji mu je odvratan, zadovoljstvo postaa
bolovima od gladi i ei u danu estoke vruine i zadovoljstvo m udahida onim to
ga zadesi u borbi na Allahovom putu u vidu rana i bola. Husejn bin Ali, r.a, rekao je:
"Ko se osloni na dobrotu Allahova izbora nee poeljeti nita drugo osim onoga to
mu je Allah odabrao."
Omer bin ei-Hattab, r.a! napisao je Ebu-Musau, r.a: "Svako je dobro u zado
voljstvu, pa ako moe biti zadovoljan, budi, a ako ne moe, onda se strpi.''
Kada se u srce useli radost imana, kada se okite njegovi osjeaji sutinom
uvjerenja i oive duhom Objave, kada se njegova priroda nivelira, kada se dua koja
je naklonjena zlu pretvori u smirenu zadovoljnu i skruenu, kada prihvati Allahove
propise otvorena i predana srca, tada je osoba potpuno zadovoljna tom vjerskom
odredbom i nju voli Allah i Njegov Poslanik. Zadovoljstvo kosmikim odreenjem koje
se podudara sa eljom, voljom i zadovoljstvom ovjekovim u pogledu zdravlja,
bogastva nuna je stvar koju iziskuje priroda, jer odgovara ovjeku jer to ovjek voli.
Prema tome u zadovoljstvu tim nema ubudijeta (oboavanja)! nego se ubudt]et
ogleda u tome da na to bude uzvraeno zahvalnou i priznanjem blagodarnosti, te
koritenje te blagodati na ispravan nain onako kako to Allah, d.: voli da se

ISTIH ARA

29

Njegove blagodati koriste i da se Onome Ko je te blagodati dao ne izraava

nepokornost, te da ovjek vidi svoju manjkavost u svemu tome.
Zadovoljstvo kosmikom odredbom koja se odvija sup rotno onome to ovjek eli
i voli, onako kako mu ne odgovara, a nije u domenu njegova izbora spada u
poeljna djela ( mustehabe). To su stupnjevi vjernika.
Neki iz prvih generacija rekli su: "Kada bi mi makazama sjekli meso, bilo bi mi
drae negoli da se suprostavim neemu to je Allah odredio govorei: 'Eh, da to nije
odredio.'
ll

Definicija istihara-namaza
Jezika: traenje izbora u pogledu neega. Kae se: ''T ra i da ti Allah odabere i
On e ti od abrati ." U had isu stoji: "Allahov Poslanik: s.a. v.s poduavao n as je da

obavljamo isti hara-namaz u svakoj prilici. . . "79

Terminoloka definicija: traenje odabira, tj, usmjeravanje interesovanja k
onome to je odabrano i pree kod Allaha klanjanjem namaza i uenjem d ove za
isti haru. "80 Istih ara koja se spominje u sun netu jeste obraanje Al lahu i traenje
spasa kod Njega namazom i devom d a od osobe koja klanja istiharu otkloni
neodlunost i uputi je k onome u emu je korist, a oko ega se dokazi sukobljavaju,
tako da joj nije jasno d a li je dobro u pristupanju i izvravanju toga ili u tome da to
81
ostavi, pa kada joj Allah otvori srce ka neemu, ona tome pristupi.

Znaaj istihara-namaza
T oliko je isti hara namaz dostigla znaaj u ivotu i tolika joj je panja ukazivana da
je Vjerovjesnik, s. a.v.s, svoje as habe poduavao istihara-namazu kao to ih je podu
avao Kur'anu. Ugledni ashab Dabir bin Abdullah vel i : ''Allahov Poslanik s.a.v.sl
poduavao nas je istihara- namazu kao to nas je poduavao nekoj suri iz Kur'ana."
Neki s u uenjaci kazali : "Ne treba niko da pristupiti nekoj dunjalukoj stvari dok ne
zamoli Allaha, d., za ono to je najbolje za njega tako to e klanjati dva rekata
82
istih ara- namaza."
Mahmud El- Verrak veli:
"Osloni se na Milostivog u svakoj potrebi
79 Lisanul-

arab, 5/351 .

80

EI- Mevsua el-f ikhijje: 3/241 .

82

Kurtubi. EI- Dami li ahkam ii-Kur an,. 1 3/31 8.

8 1 Tefsirui-Merag i : 456/384.

30

ISTIH ARA

koju eli, jer Allah, uistinu odreuje i propisuje.

Kada Vlasnik A ra Svome robu neto htjedne,
zadesit e ga i tu ovjek nema ta birati.
Covjek moe propasti ondje gdje se uvao,
a biti spaen Allahovom dobrotom, od onoga za im nije hajao.''
Drugi je rekao:
" ovjek je zlovoljan, a Gospodar je Onaj Koji odreuje,
vrijeme se kree, a nafaka je podijeljena.
Svako dobro je u onome to je na Gospodar odabrao,
a u izboru neijem mimo Njega je pokuda i nesrea. "83
v

Zato je propisana istihara-namaz?

Ljudi su u dahilijetu traili od kipova i bogova, koje su oboavali mimo Allahal da
im odaberu ono to je za njih dobro. Odlazili su vraarima i astrolozi ma da im bace
strijelice. Vjerovali su da im njihove strijelice otkrivaju posljedice koje e nastupiti
nakon nekoga djela koji su odluili initi ili oko kojeg se razilaze. Islam je doao i to
zabranio. Uzvieni Allah veli: "Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono to
je zaklano u neije drugo, a ne u Allahovo ime, i to je udavljene i ubijeno; i to je
strmoglavljeno, i rogom ubodeno, ili od zvijeri naeta, osim ako ste ga preklali, i to je
na rtvenicima rtvovano, i zabranjuje vam se gatanje strijelicama. To je parok.'' ( EI
Maida, 3.)
l ma m Taberi, tumaei Njegove rijei " . . . i zabranjuje vam se gatanje strjelica ma",
kae: ''Da putem strjelica traite spoznaju onoga to vam je odreeno ili nije
odr ee no "lstakseme '' je dolo na (oblik) "istef'ale "od rijei ''el-kasem' (Kae se)
"kasemer-rizka ve/-hadat (razdijelio je nafaku i potrebe) . Naime, ljudi u dahilijetu
imali su obiaj da kada bi neko od njih htio ii na put, borbu i tome slino, izvuku
kida!?/ a to su strjelice. Na nekim od tih strjelica bilo je napisano: "Moj gospodar mi je
''
i
b
ran
o
za
a na drugi ma je pisalo: "Moj gospodar mi je naredio." Ukoliko bi izvukao
strjelicu na kojoj je pisalo: "Moj gospodar mi je naredio", uinio bi ono to je naumio,
bilo da se radi o putovanju, ratnom pohodu, enidbi itd. Ukoliko pak izvue onu na
kojoj pie: "Moj gospodar mi je zabranio", odustao bi i suzdrao se od namjere. Zbog
toga je reeno: . . . i zabranjuje vam se gatanje strjelicama", jer tim inom oni kao da
su 1raili od strjelica da im daju nafaku."84
".

"

EI Dami li ahkamii-Kur an, 1 3/31 8.

84 Dami' ulbejan an te vili ajii- Kur an, 5/1 01 .

83 Kunubi,

ISTIH ARA

31

l bn- Kesir veli: ''Jednina od ' el-ez/am' jeste ' zu/em Slovo 'za/' moe biti i sa
fethom pa se kae 'ze/em Arapi su se time koristili u vrijeme dahilijeta, a radi se o
tri strjelice. Na jednoj je pisalo: ''U radi": na drugoj : ''Ne radi .. , a trea je bila prazna i
na njoj nije pisalo nita. Kada izvue strijelicu na kojoj je pisala naredba! tada pristupi
tom poslu, a ako izvue onu sa zabranom taj posao e ostaviti, a ako izvue onu na
kojoj nema nita, tada ponavlja izvlaenje. Rije el-istiksam' izvedena je od ' talebul
kasem traenja od strjelica da one izvre podjelu. T ako je objasnio Ebu-Da'fer bin
Derir. I bn-Abbas je o rijeima " . . . i zabranjuje vam se gatanje strjelicamall rekao: "El
-Ez/am jesu strjelice pomou koji su traili da se neto odredi i podijeli". I sto se
prenosi od Mudahida, l brahima N eh aija, Hasana Basrija i M ukatila bin Hajjana.
Muhammed bin l shak i drugi navode: ''Najvei kip kod plemena Kurej zvao sg Hubgl
i bio je postavljen na bunaru unutar Kabe. U njega s u se ostavljali pokloni za Ka bu i
pohranjivala i movina koja joj je pri padala. Kod njega je bilo sedam strjelica na kojima
je pisalo ono o emu su se oni parniil i1 a to i m nije bilo jasno. Ono to bi i m izalo
na strjelici to bi radili i od toga ne bi odstupali. Zabiljeeno je u Sahthajnu da je
Vjerovjesnik, s.a.v.s, poto je uao u Kabu, naao slike I brahima i Ismaila u ijim
rukama su bile strjelice. Rekao je: "Allah i h unitio! Oni su znali da oni strjelicama
nisu nikad traili podjelu neega."85
".. .i zabranjuje vam se gatanje strjelicama'1, tj. zabranjuje vam se da pomou
strjelica traite spoznaju onoga to vam je podijeljeno na nain kako su to Arapi radili
u vrijeme dahilijeta. Mudrost zabrane gatanja strjelicama jeste u tome to je to vid
praznovjerja, fantazije i varke na koje se ne oslanja niko osim onaj ko je slabog
razuma, koji radi bez dokaza i razboritosti! koji ostavlja poslove preputajui sebe da
bude kao igraka u rukama vraara i gatara. Optimistian je ili pesi mistian na
osnovu neega u emu nema ni optimizma ni pesimizma. Zbog toga je vjera razuma
i razboritosti to negirala i odbacila, kao to je negirala vjerovanje u dobre i loe
predznake, vraanje, proricanje budunosti i druga dahilijetska praznovjerja. Ukoliko
misle na Uzvienog Allaha na osnovu onoga to je napisano (na strjelici) : ''Moj
gospodar mi je naredio", time Uzvienog Allaha lano optuuju: a ako misle na kipa,
onda je to neznanje i i rk jer trae spoznaju budunosti, a znanje je budunosti Allah
samo za Sebe zadrao. ,.86
l bn- Derir, da mu se Allah Uzvieni smiluje! komentariui rijei: '.. J zabranjuje
vam se gatanje strjelicama", u svom tetsiru veli da su el-ezlam strjelice koje su u
dahilijetu kod sebe i mali vraari. Kada bi ovjek htio ii na put, eniti se ili neto
T

'

85

Ibn Kesir, Tefsirul K ur anilazim, 3/2021 .

86 T efsirul-Merag i, 45-6/382.

ISTIH ARA

32

raditi, otiao bi vraaru: neto mu platio i on bi mu izvlaio strijelice. Ukoliko bi

izvukao strjelicu na kojoj je bilo neto to voli on bi mu nardio da taj posao radi , a
ako bi izvukao neto to ne voli! zabranio bi mu. Primjer za to imamo u sluaju kad je
Abdui- M uttalib dao da se bace strjelice u pogledu vode Zemzem (koju je on
pronaao i otkopao}: te u sl uaju (kad je trebao izvriti zavjet i rtvovati svoga sina)
Abdullaha ( pa ga je bacanjem strjelica zamijenio za stotinu deva koje je rtvovao
umjesto njega} . Bi Allah je to sve ovom ummetu zamijenio s isti har o m. ej h Velijjullah
u knjizi Huddietullahtl-baliga (2- 1 9) veli: uljudi su u dahilijetu, kada i m se ukae
potreba za odlaskom na put. enidbu ili trgovinu, traili da im u tome presude
strjelice pa je to Vjerovjesnik: s . a.v.s: zabranio: jer to nema utemeljenja nego je to
pusta sl uajnost. Osim toga, to je la na Allaha: jer su na strjelicama napisali: "Moj
gospodar mi je naredi oil i ll Moj gospodar mi je zabranio. '' To im je nadomjeteno
BB
isti hara na mazom.
u

Propisanost istihara-namaza
Ulema se sloila da je istihara-namaz sunnet. l bn- Hader da m u se Allah
Uzvieni smiluje veli: "Iz Poslanikovi h, s.a.v.s! rije: ' . . . mimo tarza' moe se
razumjeti da isti hara- namaz nije tarz. Na ej h u komentaru na Tirmizija vel i : ''Nisam
vidio da je iko rekao da je istihara- namaz stroga d unost."89 To da i sti hara-namaz
nije stroga obaveza razumije se iz ha disa koji govori da nema obaveze klanjati vie
od pet namaza: "Jesam li duan klanjati jo neto mimo njih?" "Nisi: osim da klanja
dobrovoljni namaz (nafilu)"90 "Isti hara-namaz jeste poeljan (m us tehab) u svim
stvari ma! kako o tome eksplicitno govori tekst ovog vjerodostojnog hadisa. "91 D a je
isti hara propisana: postoji konsenzus meu muslimanima, ali niko od njih nije rekao
)
. 1192
''Ulema se sloila da je isti hara-n a m az sun net. "93
da je ona obavezna (vadib

87 Da mi ul-bejan an te vili ajii-Kur

aa
Me an'f us .. sunen, 4/277 .

89
90
91

Fethui-Bari.' 1 1 /1 89.
Fethui-Bari.; 1 1 i1 89.

EI-Ezkar.. str. 1 80.

92
Tashihud-du a. str. 486.

93

EI- Mevsua el-fikhijje 3i241 .

an, 5/1 03 .

ISTIH ARA

33

Mudrost klanjanja istihara..namaza

M ud rost propis ivanja isti hara- namaza je u tome da se ovjek povi nuje AllahovoL
d.: odredbi, da izie (iz domena oslanjanja na svoju) snagu i mo, da trai utoite
samo kod Njega Uzvienog, kako b i objedinio dobro ovoga i budueg svijeta. ''94
l bnul-kajjim, da mu se Allah Uzvieni smiluje, u knjizi t!a'u/- 'al!l veli: "On
Uzvieni, kako je znan i mudar u izboru Svojih stvorenja i upuivanju na stranputicu
onih meu nji ma koje je na stranputicu uputio, On je isto tako znan i mudar u
pogledu Svojih naredbi i propisa koji sadre u sebi pohvalne zavretke i uzviene
ciljeve. Uzvieni Allah veli: ''Propisuje vam se borba, mada vam nije po volji! Ne
volite neto, a ono moe biti dobro za vas; neto volite, a ono ispadne zlo po vas.
Allah zna, a vi ne znate. " ( EI-Bekaral 216.) Uzvieni je objasnio da On zna kakvo
dobro i korist za nji h sadri ono to i m je naredio i da je dolino da i m to On odabere i
naredi. Oni to moda ne vole ili z bog neznanja, ili zbog toga to zbog svoje prirode to
ne vole. U pitanju je Njegovo znanje o posljedicama Njegove odredbe, to oni ne
znaju i Njegovo z nanje u pogledu odabira Svojih stvorenja a to oni, takoer, ne
znaju. Ovaj ajet bodri na pridravanje Allahove odredbe, pa makar to bilo dui teko,
i na zadovoljstvo njegovom odredbom, pa makar to due ne voljele, kako to stoji u
hadisu o istiharanamazu: "Allahu, ja traim za sebe to je dobro, s Tvojim z nanjem, i
molim Te da mi da Svojom moi i molim Te da mi da od Svoje velike blagodati! TL
zaista, sve moe, a ja ne mog u ! Ti sve zna, a ja ne znam i Ti si poznavalac tajn i l
Allahu, ako je ovaj posao koristan za mene, moju vjeru, ivot, i svretak (ahiret) ( ili
je rekao: " . . . u mojoj bliskoj i dalekoj budunosti"), T i mi ga odredi (propii) i olakaj, a
zatim . mi daj beriet (blagodat) u njemu . A ako je ovaj posao zlo za mene, moju vjeru,
ivot, i svretak ( ahiret), ( ili je rekao: ... . . u mojoj bliskoj i dalekoj budunosti"), Ti ga
od mene otkloni i udalji me od njega i odredi (propii) mi dobro, ma gdje se ono
nalazilo, zatim mi daj da s nji m budem zadovoljan."
Poto je ovjeku potrebno z nanje da bi radio ono to je dobro i korisno za njega u
ivotu na dunjaluku i na buduem svijetu, poto mu je potrebna mo da bi to mogao
uraditi, i poto mu je potrebno da mu se taj posao olaka, a on nita od toga kod
sebe ne posjeduje, nego m u znanje biva dato od Onoga Koji je ovjeka poduio
onome to nije znao njegova snaga i mo data mu je od Njega, pa ukoliko mu ne da
mo da to uradi, on ostaje nemoan, njemu olakanje dolazi od Njega, pa ako ne
doe, bit e mu teko, pa makar imao mo da ga uradi. Vjerovjesnik s.a.v.s, uputio
l

94

EI-Mevsua el-fikhijje, 3/242.

ISTI HARA

34

ga je ka istom ibadetu, a to je dobivanje najboljeg izbora od Onoga Koji zna kako e

se poslovi zavriti i sve njihove detalje i koji su dobro, a koji zlo. T raenje je moi od
Njega, jer ako mu On ne da mo, on je nemoan. Traenje Njegove blagodarnosti
jeste od Njega i ako On njemu ne olaka i ne pripremi , bit e mu nemog ue to uraditi.
Pa ako On njemu to odabere Svojim znanjem i pomogne ga Svojom moi i olaksa
mu Svojom blagodarnou! on i dalje ima potrebu da ga On dri na tome i da mu da
ustrajnost Svojim berietom koji mu prua. Beriet sadri opstojnost i razvoj. T o je
dodatni dio na ono to mu je On omoguio i olakao. Nakon to sve to ui ni, on ima
potrebu da ga (Allah) uini da time bude zadovoljan, jer moda m u On osigura neto
to on ne voli te ostane da to mrzi i tako se prema Allahu grijei.
Abdullah bin Omer veli: "ovjek e, uistinu, traiti (isti hara-namazom) od Allaha
da mu odbere i On e mu odabrati! pa e se ovjek rasrditi na svoga Gospodara.
G ledat e u posljedice i grijeiti se prema Njemu." Ahmed u Musnedu od Sa'd a b i n
E bu- Vekkasa prenosi da je Vjerovjesnik, s. a. v. s, rekao: "Vid sree ovjekove jeste u
traenju dobra putem isti hare od Allaha, kao i u njegovom zadovoljstvu onim to mu
j e Allah odredio. Vid je ovjekove nesree u zapostavljanju traenja dobra od Allaha
putem istih are kao i u mrnji prema onom to mu je Uzvieni Allah odredio.''
Ono to je u ovjekovoj moi okrueno je sa dvije stvari : 1 ) istihara-namazom
prije (nego se uradi); 2) zadovoljstvom nakon (to se uradi) .
Vid Allahove, d., podrke Svome robu i njegovo usreivanje jeste to da ovaj
trai putem isti hare ono to je dobro, prije negoli neto uradi, i biva zadovoljan nakon
to to uradi. Vid Allahovog; d. ostavljanja Svoga roba bez pomoi jeste takav da
Mu ovaj ne klanja istihara- namaz, prije negoli neto uradi , i nije time zadovoljan
nakon to to uradi. Omer bin ei-Hattab veli : "Nije me briga da li mi se ujutro desilo
ono to volim ili ne volim, jer ja ne znam ta je bolje: ono to volim ili ono to ne
volim." Hasan je rekao: "Nemojte antipatisati nesree koje se dogaaju i nevolje koje
bivaj u jer moda je u neem to ne volite va s pas, a moda je u neem emu
prednost d aj ete vaa propast."95

Reladje isti!Joru-numozo i ternirlo (vjerovanja u Allahovu, d., jednou)

lstihara-namaz u sebi sadri najuzvienija znaenja tevh1da time to u njemu
Allaha, d., molimo Njegovim lijepim i menima i uzvienim svojstvima. Uzvieni Allah
vel i : "Allah ima lijepa imena pa Ga njima molite." Klanjajui istihara-namaz osoba
dolazi do uvjerenja da ima svoga G ospodara, Koji daje onom e ko od Njega zatrai
95 ..

Serhul-'alil,

st r. 38.

ISTIH ARA

35

odaziva se onome ko M u dovu uputi, Koji zna ono to se skriva i ono to grudi u sebi
nose: "Reci niko na nebesima i Zemlji ne zna budunost (gajb nepoznato) osim
Allaha ." U istihara-namazu nalaze se najuzvienija z naenja tevhida time to se
oslanja na Allaha, tako to ovjek povjeri sve Allahu : Neka se na Allaha ostanjaju
vjernici . " ''Kada Allah i Njegov Poslanik neto odrede, onda ni vjernik ni vjernica
nemaju pravo da po svom nahoenju postupe. " Prema tome osoba koja klanja
isti haru sve preputa Allahu bez primjedbi ili osporavanja. "Reci : 'O svemu odluuje
samo Allah:"
l bnul-kajjim, da mu se Allah U zvi en i smiluje: veli : "Ova dova u sebi sadri
potvrdu o postojanju Njega Uzvienog, potvrdu Njegovih savrenih svojstava: znanja,
moi: volje, potvrdu Njegova gospodarenja, preputanje svih stvari Njemu, traenje
pomoi i oslanjanje na Njega, naputanje oslanjanja na samog sebe, odricanje od
svaije moi i snage osim Njegove. Takoer i ovjekovo priznavanje sv oje nesposob
nosti da sigurno procijeni ta je za njega bolje i ta je u stanju uraditi i da li to eli, te
da je sve to u rukama njegova Gospodara, Stvoritelja, I stin sko g Boga, Koji jedini
zasl uuje da bude oboavan. "96
..Allah je zabranio ta sredstva, tj. vraanje i gatanje pomou strjelica time to je
objavio islam . On je obznanio da su to znakovi irka, nesree i nepostojanja istinskog
tevhtda u dui ovjekovoj. Allah je muslimanima to nad omj estio erijatskom istiharom
koja se sastoji iz dva rekata i dove i obznanio da je ona vid !Bvhtda, naslov sree i
uspjeha, veza s Allahom, Sveznajui m i o svemu Obavjetenim, Koji jedini donosi
sreu i mimo Koga niko ne moe zlo otkloniti. "97
l

Kada treba klanjati istihara-namaz?

Isti haru treba klanjati prilikom odluke da se radi neki posao, bilo da je oito kako
je taj posao dobar ili ne. Zejneb je klanjala isti hara-namaz kad se htjela udati za
Allahova Poslanika, s.a.v.s, uprkos injenici da je u toj udaji oito svako dobro u koje
nema sumnje. Nevevi, da mu se Allah Uzvieni smiluje, komentariui Zejnebin
had is u M uslimovom Sahihuveli: " U njemu je dokaz da je mustehab klanjati isti hara
- namaz, bez obzira da li bilo oito kako je to djelo dobro ili ne. "98
Moe se desiti da ovjek bude raspoloen za neto, da to eli, da je u pogledu
toga siguran, a da to bude s loim zavretkom i posljedicama. Posebno je istihara-

96

Zadul-me 'ad. Ezkarus-sefer''.

;
97 Tashihuddu ai. 1 /485.
.
98 Sahihu Muslim bi erhin-Nevevi, 9/229.
..

ISTI HARA

36

- namaz vaan kada se ovjek koleba u izboru izmeu vie stvari ili se odlui na
posao za koji nije siguran da li je dobar ili nije.
I mam l bn- Kesir, da m u se Allah Uzvieni smiluje, veli: "Allah je naredio vjernicima
kad su neodluni u svojim poslovima da Njega pitaju za dobro: time to e Ga
oboavati ( klanjati istiharu), a zatim od Njega traiti ono to je dobro od onoga to
ele. Tako imam Ahmed, Bu harija, i autori Sunena prenose od Abdurrahmana bin
Ebui- Mevalija; on od M u hammeda ei-Munkedira a on od Dabira bin Abdullaha da je
rekao: Allahov Poslanik: s.a.v.s, poduavao nas je da obavljamo isti hara-namaz u
svakoj prilici, kao to nas je poduavao nekoj suri iz Kur'ana. Govorio je: "Kada neko
od vas hoe uraditi ( neki posao)! neka mimo farza klanja dva rekata . . . '99
U hadisu je dokaz da su isti hara-namaz i dova poslije nje poeljni ( mustehab) za
" 1 00
poslove za koje ovjek ne zna ta je od njih ispravno i dobro.
l s ti haru treba
klanjati ona osoba koja je naumila neto to nije grijeh , niti poku eno bilo da je to to
je naumila iz u zetn o znaajno iJi ne bilo da je u pogledu toga kolebljiva ili ne''.101
''

Stupnjevi istihare
Prvi

stupanj:

klanjanje dva rekata nijetom isti hare, a potom uenje dove. To je

najpotpuniji vid.
"Za ovako klanjanu isti hara-namaz jeli najvjerovatnije da e biti usliana i u vezi s
njom postoji konsenzus etiri mezheba. Ona se sastoji iz dva rekata: mimo tarz
namaza, sa nijetom istihara-namaza, a potom se ui dova koja je prenesena u
102
"Najpotpunije je da se trai odabir onoga to je najbolje nakon klanjanja
tradiciji.
dva rekata s nij etom istihara-namaza."103 "Najpotpunije je da klanj a dva rekata mimo
tarza, a zatim pr oui poznatu dovu. 11104
Drugi stu p anj: isti hara- uenjem same dove.
..To je stav triju mezheba : hanefijskog, malikijskog i afijskog. Oni dre da je
ispravna (isti hara) samo s dovom bez toga da se klanja namaz 105, ukoliko se nije u
staniu klanjati namaz i prouiti dova. 06 M unavi: da mu se Allah Uz v i eni smiluje
..

cx}bn-Kesir, Tefs irui- K u r an el- Azim, 3/2 1 .

1 01
1 02

Tuhfetul-ahvezi.. 2/605.

Tashihud-du a. str.486.

EI- Mevsu a el-fikhijje, 3/243.

103 Fejdui- Kadir: 2/884.
1
04 EI Mefatih. 1 0/52.
.
Haijetu lbn-Abid in) 1 /643 Haijetul- Adevi vel- Hirei, 1 /38: El Futuhat e r-rabbanijje; 3/348.
EI-Mevsu a el-fikhiile, 3/243.

ISTIH ARA

37

veli : "Osnova sun neta postie se samom dovom. "107 1mam Nevevi ; da mu se Allah
Uzvieni s miluje: veli: "Ukoliko nije u stanju klanjati namaz neka zamoli za dobro
samo dovom . " 1 08

Da li se istihara-namaz klanja u pogledu i/Jotleto?

Ibn EbuHamza veli: ''Za ono to je vadib i mustehab ne treba klanjati isti haru i
pitati da li to treba raditi ili ne. Isto tako isti hara se ne klanja za ono to je zabranjeno
(haram} ili pokueno (mekruh) i ne pita se da li to treba ostaviti ili ne. PrQma 1omQ;
preostao je samo mubah (ono to je doputeno) i mustehab (ono to je poeljno).
Kada se stvari iz tog domena budu m eusobno iskljuivale, pa ovje k ne zna koju da
uradi, tada e klanjati istiharu. Ja velim da se istihara-namaz kl a nja i u drugim
situacijama: u pogledu onog to je vad1b (obaveza), mus!Bhab (t o je poeljno) i u
pogledu onog to nije vremenski ogranieno.'1109 Ajni, da mu se A l l a h Uzvieni
smiluje, veli: "U njemu je dokaz da je poeljno (mustBhab) klanjati isti hara namaz i
uiti dovu zabiljeenu
.., u sunnetu nakon namaza u stvari ma za koje ovjek n e zn a da
H su dobre ili ne. Sto se tie stvari za koje se zna da su dobre, kao to su tbadet
injenje dobroinstva itd, tu nema potrebe da se klanja isti hara. Da, tano je da se
moe istihara klanjati u pogledu obavljanja odreenog tbadeta u od ree n o m
vremenu: kao npr. odlaska na had u tekuoj godini, jer postoji mog unost da mu se
na tom putu isprijei neprijatefL neko iskuenje ili nakon polaska da bude sprijeen
dovriti obrede hada. Isto tako, lijepo je klanjati isti haru u pogledu na redivanja dobra
i odvraanja od zla, kao u sluaju osobe koja se odmetnula i u sl uaju kada postoji
bojazan da bi pokuajem da se sprijei zlo nastalo jo vee zlo, bilo da je vezano za
pojedinca ili zajednicu. Ovo kaem uz napomenu da je u hadisu dolo: Najvredniji je
dihad izreena rije istine pred vladarom nasil nikom. " Meutim , ukoliko se pl ai
ope tete za muslimane! nee nijekati to zlo: a ako se plai tete samo za s e be ima
pravo suprotstaviti se, ali nije obavezan to uiniti.110
Cetiri mezheba slau se da se isti hara namaz klanja za one stvari za koje ovj ek
ne zna ta je u pogledu njih ispravno. to se tie onih stvari za koje se zna da je u
njima dobro ili zlo, kao to su ibadeti, injenje dobroinstva, krenje zabrana i
injenje loih djela! za to nema potrebe klanjati isti hara namaz, osim u sluaju da eli
odrediti vrijeme kao to je npr. obavljanje hada u tekuoj godini, zbog mogunosti
i

...

107
108
109

1 1o

FeJdul- Kad ir,. 2/884.

EI-Ezkar,. str. 1 80.

Fethui-Bari.. 1 1 /1 88.
Umdetul-kari, 6/243.

ISTI HARA

38

da mu se (na putu) isprijei neprijatelj, ili ga zadesi iskuenje, ili prilikom dileme u
kojem e drutvu putovati, da li da mu se pridrui taj i taj ili ne. Prema tome, za
isti haru nema mjesta u vezi s pitanjima koja su vadi1b (obavezna) , kao ni pitanjima
koja su haram {zabranjena) i mekruh ( pokude na). Ona se klanja u pogledu menduba
(onoga to je poeljno) i mubaha (onoga to je doputeno). U osnovi isti hara se ne
klanja za ono to je poeljno (mendub}, jer se injenje mendubatrai nego se klanja
u situaciji kada postoji kontradi kcija, tj. kada se kod osobe sukobe dvije ( pohvalne)
stvari pa ne zna s kojom bi prvo poeo ili koju bi jedino uradio. Sto se mubaha (onog
to je doputeno) tie, za njega se, u osnovi, klanja istihara- namaz. "111
v

Vrijeme u kom se klanja istihara-namaz

U spomenutom hadisu nije odreeno vrijeme za istihara-namaz. Otuda su neki
dopustili da se ona klanja u svim vremenima. Veina uleme pak dri da se ona klanja
u vremenima za koja ne postoji zabrana da se u njima obavlja namaz. 1 12 ej h lbn
-Usejmin, da m u se Allah Uzvieni smiluje, veli: "Vjerovjesnik, s.a.v.s, uputio je k
tome da ovjek klanja dva rekata, mimo tarz-namaza, u vremenima za koje nije
vezana zabrana. Izuzima se situacija kada se radi o pitanju za koje se boji da e mu
izmai prije isteka vremena u kojem je zabranjeno klanjati. U takvoj situaciji nema
smetnje klanjati istiharu-namaz, pa makar se radiJa o vremenu u kojem je zabranjeno
klanjati. Meutim, to se tie situacije kada ne postoji vremensko ogranienje, tada
nije doputeno klanjati u vrijeme zabrane, tako da nee klanjati nakon klanjanja
ikindija-namaza (dok Sunce ne zae) , nee klanjati nakon sabah-namaza, dok
Sunce ne odskoi koliko za jedno koplje; isto tako nee klanjati kad je Sunce u
zenitu, dok ne ode s tog poloaja; sve to ukoliko se ne boji da e mu to promai ; u
suprotnom, klanjat e dva rekata mimo tarz-namaza, predati selam i onda prouiti
"113
(dovu) . . .
Oni koj i kau da je za isti haru dovoljno prouiti samo dovu kau da se to moe
u aditi u bilo kom vremenu, jer je dovu doputeno uiti u svi m vremenima i ne postoji
b1lo kakva zabrana u tom pogledu. Meutim: ukoliko se isti hara sastoji iz namaza i
dove, etiri mezheba zabranjuju da se ona klanja u vremenima za koja postoji
zabrana. Malikije i afije eksplicitno su naveli da je to zabranjeno, s tim to su afije
to dopustile u mekanskom haremu analogizirajui to sa dva rekata nakon tavata.
1 1
1

112

113

El- Mevs ua el-fikhiJJe.. 3/242.

EI-Menhelul- azbu el-mevrud, 7/1 99 .
Rijadus-salihin 7/168.

ISTIHARA

39

Naime, prenosi se od Dubejra bin Mut'ima da je Allahov Poslani k, s.a.v.s; rekao: "O
sinovi Benu Abdu Me nata nemojte s preavati bilo koga ko je tavafio oko ove kue i
klanjao u bilo koje vrijeme u toku dana i noi . " to se hanefija i hanbelija tie: (oni ne
doputaju da se isti hara klanja u zabranjena vremena) na osnovu ope zabrane da
se nafile klanjaju u tim vremenima, a koja se moe razumjeti iz hadisa koji to
" 4
uopeno zabranjuju. 11

Sta se ui nakon Foti!Je?

N ije prenesen dokaz koji odreuje ta se ui nakon Fatthe.
Mubarekfuri, da mu se Allah Uzvieni smiluje, vel i : ''Nevevi i drugi kazali su da je
mustehab (poeljno) da se na isti hari: na prvom rekatu) poslije Fati he, proui 'Ku/ja
ejjuhel-kafirun; a na drugom 'Kul-huvallahu ehad '" l raki je rekao: "Nisam naiao ni u
jednom predanju had ise koji govore o isti hari u smis l u ta se u njoj ui. "115 s u bki u
svom komentaru na Sunen Ebu- Davuda veli: "Vanjsko l iterarno znaenje
spomenutog hadisa upuuje da nema n ikakvog ogranienja, tako da na njima ima
" 6
pravo uiti ta eli. 1 1 ej h Bekr E bu- Zejd: Allah Uzvieni mu uspj e h dao) veli: "Za
uenje po redu sure EI- Kafirun 1-lhlas erna okaza) sto ao to ema okaza a
se na prvom rekatu ue rijei Uzvienog Allaha: "Gospodar tvoj stvara ta hoe: i On
odabira. ( E I- Kasas, 68-70), a na drugom rijei Allaha Uzvienog: ''Kada Allah i
Poslani k Njegov neto odrede . . . " (El- Ahzab 36.) 1 1 7 ej h Asim el K a rj uti .A.ll ah
Uzvieni mu uspjeh dao, veli : "U predanjima ovog hadisa nema nita to odreuje
ta se ui na dva rekata istihara-namaza. Prema tome nema neto prednost u
odnosu na ostalo, jer to nije doputeno odreivati osim vjerodostojnim erijatskim
tekstom, s obzirom da tbadete, u osnovi, propisuje Zakonodavac. Zbog toga, osoba
koja klanja isti hara-namaza uit e iz Kur'ana ono to joj je Allah, d.t olakao, bez
toga da se pridrava neeg odreenog . Da je poeljno ono to oni spominju) to bi
bilo preneseno do nas, a Allah, d., najbolje zna."118
. .

1 14 EI- Mevsua el-fikhijje, 3/224.

1 15 Tuhfetul-ahvezi, 2/606.
6
1 1 EI-Menhel el- azb eJ-mevrud, 7/199.
1 1 7 Tashihu-du a, str. 487.
8
1
1 Had isu salatil-istihareti dirajeten ve rivajeten (Komentar i predanja o h adisu koji govori o

istihara-namazuL str. 57.

ISTI HARA

40

Kada se ui dova?
l bn-T ejmijje, da mu se Allah Uzvieni smiluje, veli: UKlanjanje isti hara-namaza
jeste sunnet. Dova kod isti hare ui se nakon predavanja selama, kako se navodi u
hadisi-erifu.'.119 Ibn- Had er da mu se Allah Uzvieni smiluje veli: "Vidljivo znaenje
upuuje da se dova ui nakon namaza, a kada bi je prouio za vrijeme namaza,
postoji mogunost da to bude ispravno! kao to postoji mogunost da to treba ii po
redosljedu, dakle da se namaz klanja prije dove. Naime mjesto i vrijeme kad se dova
ui u namaz u jeste za vrijeme sedde i sjedenja. Ibn Ebu-Demre veli: "Mudrost da
namaz prethodi dovi jeste u tome to je cilj isti hare postizanje dobra ovog dunjaluka i
ahireta. Za postizanje toga potrebno je pokucati na vrata Gospodara: a za to nita
efikasnije nema od namaza, zbog toga to namaz u sebi sadri velianje Allaha:
d. Njegovu pohvalu i izraavanje potrebe za Njegovom pomoi u svakom
"120
pogledu . ej h Be kr E bu Zejd, Allah Uzvieni mu uspjeh dao, ve l i : ''Njena dova ui
se nakon predavanja selama. To je stav velike veine, meu kojima su i etiri
''121
mezheba.
evkani1 da mu se Allah Uzvieni smiluje, veli: . . . za ti m neka kae ,
ukazuje da nema smetnje d a dovom malo zakasni nakon klanjanja namaza, ukoliko
to nije vremenski d ugo, te da ne smeta rastavljanje izmeu namaza i dove nekim
kra1kim govorom, posebno ako se radi o neem to se ubraja u adabe dove. To je
zbog toga to je upotrebio (rije) summe (zatim) koja ukazuje na kanjenje."122
IIHanefije, mal ikije, afije i hanbelije vele da se dova ui nakon namaza, i to je u
skladu s onim to je navedeno u tekstu asnog hadisa, a koji je prenesen od
Allahova Poslanika, s.a.v.s. afijski uenjaci uberi i l bn-Hader1 zatim malikija EI
Adevi dodali su da je doputeno prouiti je (dovu) u toku namaza: za vrijeme sedde
l

"

ili

nakon
v

..

et-tehi;]atu. "123

Cetvrto pitanje u Fetvamo Stolne komisije za nauna istraivanja i fetve br.

1 0666. glasi: "Da Ji se dova za istih aru ui prije predavanja sei ama ili nakon preda
vanja selama i zavretka namaza?"

: IbnTejmijje, Medmu u e/-fetavi, 23/421 .

FethuiBarL. 1 1 /1 89.
121
T ashihud.. du a.. str. 486.
1 22
Nejlulevtar. 3n8.
123 EI-Mevsua lfikhijje 3/246.

ISTIH ARA

41

Odgovor: 'IDova za isti haru ui se nakon predavanja selam a u i stihara- namazu.

U Allaha se uzdamo da nam da uspjeh i neka je salavat i selam na naeg

vjerovjesnika Muhammeda s.a.v.s.
( U potpisu) Stalna komisija za nauna istraivanja i fetve:
Predsjednik: Abdul Aziz bin Abdullah bin Baz: zamjenik predsjednika: Abdur
1 24
Rezak Afifi: lan: Abdullah bin G udejjan .
Cetrnaesto pitanje u Fetvama Stalne komisije za nauna istraivanja i fetve
br. 8864. glasi:
Pitanje br. 14: "U pogledu isti hara- namaza koji se klanja radi nekog posla ili
potrebe ili bilo ega drugog, da li je uvjet da nauim napamet dovu koja se prenosi
od M uhammeda s.a. v.s, tL dovu za isti h aru ili se moe proitati iz knjige nakon
zavretka namaza? Uz to, kako mogu, nakon to klanjam namaz: znati ili osjetiti da
me A flah Uzvieni upuuje da to uradim ili da se toga kanim? M olim te: cijenjeni,
ejhu da mi to pojasni.
Odgovor: "Ispravno je da dovu naui napamet ili da je ita iz knjige. Dunost ti
je da mislima bude prisutan i s kruen pred Allahom i d a bude iskren u dovi. Nakon
toga, propisano je da se posavjetuje s onima u koje ima povjerenje: a koji i maju
znanje i iskustvo i mogu ti pruiti savjet. Onoga trenutka kada ti se srce nakloni
prema neemu: to je znak da ti je to Allah odabrao. U Allaha se uzdamo da nam da
uspjeh i neka je salavat i selam na naeg vjerovjesnika Muhammeda: s. a.v.s."
(U potpisu) Stalna komisija za nauna istraivanja i fetve:
P redsjednik: Abdul Aziz bin Abdullah bin Baz, zamjeni k predsjednika: Abdur
Rezak Af itL lan: Abdullah bin Ku'ud i Abdullah bin Gudejjan . 125
v

Koliko puta treba ponavljati klanjanje istihara-namaza?

U hadisu nije navedeno koliko se puta klanja istihara-namaz; a ulema u tom
pogledu ima nekoliko miljenja:
1- Ponavljanje (isti hare) tri puta.
I mam EI-'AjnL da mu se Allah Uzvieni smiluje veli: IIModa se kao dokaz za
ponavljanje moe uzeti postupak Vjerovjesnikov, s.a.v.s, koji je kada bi uio dovu
" 1 26 127
ponavljao je tri puta.
124 Fetava elledne ed-daime lilbuhus el- ilmijje, 8/1 62 .
1 25 Fetava el-ledne ed-daime lilbuhus el- ilmijje 8/1 6 1 - 1 62.
1

26

127

Sahihu Muslim_. 'Kitabul-dihad", br. 1 794 . Osnova ovog ha disa nala z i se i kod Bu hari je
u njeg ovu Sahihu.

U mdetul-kari: 6/243.

ISTI HARA

42

Isto je rekao evkani, da mu se Allah Uzvieni smiluje: ''Moda se kao dokaz za

ponavljanje moe uzeti postupak Vjerovjesnikov, s. a.v.s, koji je kada bi uio dovu,
ponavljao je tri puta. T o se razumije iz vjerodostojnog had isa. Prema tome, iako se
njime misli na ponavljanje dove u isto vrijeme, ponavljanje dove zbog koje je sun net
klanjati namaz ukazuje da se i namaz ponavlja kao to je sluaj i pril ikom dove za
kiu.'' 128 l b n- Usejminl da mu se Allah Uzvieni smiluje, vel i : ''Rekli s mo da klanja
isti haru (do) tri puta jer je obiaj Vjerovjesnikov s.a. v.s, bio da kada bi uio dovu,
uio bi je tri puta. A istih ara je ustvari, dova. Moda ovjeku, nakon prvog klanjanja,
ne bude jasno ta je najbolje. Ono moda postane jasno nakon prvogl drugog ili
treeg puta. Ukoliko ni tada nije postalo jasno, neka se posavjetuje."129
Zabiljeili su E bu- Davud i Nesai, a l bn- Hibban okarakterisao ga je vjerodostojnim
(had is) od l bn-Mesuda da je Vjerovjesnik, s.a.v.s volio ponavljati dovu tri puta i
istigfar initi tri puta. " 130 M uslim navodi u svom Sahihu da se Abdu I l a h bin Zubejr, r.a,
kada je htio sruiti Ka bu i izgraditi je na temeljima l brahi movi m, posavjetovao sa
svojim saborcima i razili su se u miljenju. Rekao im je: "Kada bi nekom od vas
kua izgorjela: zar bi bio zadovoljan da takva ostane l a da je ne obnovi , pa ta onda
rei za kuu vaeg G ospodara!? Ja u svome G ospodaru klanjati isti haru tri puta! a
zatim u izvriti ono to je preda mnom.'' Kada je klanjao trei put, odluio se
definitivno da je srui. 131 Postupak Abdullaha bin Zubejra ukazuje d a je doputeno
isti haru ponavljati tri dana, a posebno ako se radi o vanim stvarima kao to je
ruenje (i obnova} Kabe. 132
2- Ponavljanje (isti hare) sedam puta.
Nevevi, da mu se Allah Uzvieni smiluje: veli: "Da li je lijepo (mustehab) i sti hara
namaz i dovu ponavljati u pogledu jedne te iste stvari, kada mu se ne razbristri ta je
ispravno u vezi s tim, ili ostaviti ono emu njegovo s rce nije naklonjena?" l raki je
rekao: HOito je da je to mustehab. P onavljanje isti hara-namaza spomenuto je u
hadisu koji l bn-Sunni prenosi od Enesa, a on ga podie do Poslanika, s.a.v.s: "Kada
htjedne neto trai od tvoga Gospodara sedam puta, da ti On odabere, zatim
pogl ed aj ta je najbre ulo u tvoje srce, jer je u njemu svako dobro ... Meutim: ovaj
je had is izuzetno slab i ne moe se uzeti kao dokaz. 133
3- P on av l j a n j e (isti hare) neogranien broj puta.
128

Nej l ul evta r 3n9.

129
Ibn- Usejmin1 erhu rijadisu-sa/ihin. 7/1 69.
E bu- Davud, Sunen. "Kitabus-salati" , Babu l- istigfar, br. 1 524 .
Muhtesaru Sahihi Muslim, str. 202. br. 7 7 1 .
132
Semir Karni Muha mmad , Kitabul-itihare' str. 29 .
133
Tuhfetul-ahvezi, 2/606.
-

ISTI HARA

43

S emir Karni u svojoj knjizi o isti hari vel i : "Ispravno je, a Allah najbolje zna, da se
ne kae kako je sunnet ponavljati istiharanamaz. To i ako nije mustehab ( poeljno)
jeste mubah (doputeno) jer je istihara dova a ponavljanje je dove vid upornosti, a
upornost u dovi je poeljna. Uzvieni Allah voli one koji su uporni u dovi, jer se kroz
to pred Gospodarom pokazuje poniznost u oboavanju, bez odreivanja d a to bude
sedam puta, kako to ne bi bilo specificiranje bez oslanjanja na dokaz."134
l

Kako e znati rezultat istihara-namaza?

Nakon to klanja isti haru, osoba treba biti uvjerena u Allahovo obeanje da e da
se odazove. Uzvieni veli: "Gospodar va vam veli: ' Uite M i dovu i J a u vam se
odazvati', i neka se ne uznemirava onaj kome odgovor zakasni ... Od osobe koja
klanja isti haru trai se da ne uri u oekivanju odgovora, jer je to pokueno. Na to
ukazuje hadis: ''Svakom biva udovoljeno ukoliko ne bude pourivao, govorei: Molio
sam ali mi nije udovoljeno: I sto tako od njega se zahtjeva zadovoljstvo u pogledu
onoga to mu je Allah odabrao. "135
Jedan od zgodnih dogaaja vezanih za Allahovo, d. . , udovoljavanje (isfihare)
jeste onaj dogaaj koji spominje I bn ul- Devzi u djelu "EI-muntezam fi tari hil-mulki
vel- umem" gdje kae: " Kae, M uhammed ibn Harun et Taberi : 'Bili s mo, ja
Mu ham med ibn N asr et- Mervezi, M u ham med ibn 'Aievijje el-Vezzan i Muhammed
ibn l s hak ibn H uzejme kod Rebie ibn Sulejmana u Egiptu kako bismo od njega sluali
djela iz afijskog mezheba. Proveli smo tri dana i noi, a da nismo okusili nita jer su
nae proputbine potroene. Tada sam rekao: 'Sada nam je doputeno traiti od
drugih pa ko e to uiniti?' Svako od nas stidio se da trai hranu od drugih ljudi. Tada
smo se sloili da bacimo kocku i ona je pala na Muhammeda ibn Ishaka ibn
Huzejmu. On je na to rekao: ' Pustite me da klanjam dva rekata!' N akon to je
klanjao, uio je isfihara-dovu i u tom momentu neko je pokucao na vrata. J edan je od
nas ustao i otvorio vrata: a ovjek oj! je kucao bio je sluga Ahmeda ibn T ul una)
emira Egipta. Ispred njega bilo je svijea a i iza njega. Traio je dozvolu d a ue pa je
uao, sjeo i zavukao ruku i izvadio komad koe. Zatim je upitao: ' Ko je M u ham med
ibn Nasr ei Mervezi?' Rekli smo: 'Ovaj. On tada izvadi kesu u kojoj je bilo pedeset
dinara i dade mu je. Zatim ree: 'Emir Muhammed ibn Tulum alje ti selam i poruuje
da to troi pa kada potroi poslat emo ti isto toliko' . Zatim upita: 'A ko je
Mu ham med i bn Alevijje el-Vezzan ?' Rekosmo: ' Evo ovaj.' On i njemu dade isto i
1

34

Semir Karni Mu ham med, Kitabul-istihare, str. 28.

135 EI- Mevsu a elfikhijje, 3/246.

ISTI HARA

44

upita: 'A ko je Muham med i bn Harun et-T aber i ?' J a rekoh: 'Ja sam taj.' On mi tada
dade isto kao i mojim drugovima. Nakon toga, opet: upita: 'A ko je M uhammed ibn
ls hak ibn Huzej me?' J a rekoh: 'To je ovaj to je na seddi: On ga je saekao da
zavri pa je i njemu dao isto to i nama. Mi mu tada rekosmo: 'Neemo ovo primiti
dok nas ne obavijesti o emu se radi.' On ree: ' Emer Muhammed ibn Tulu n bio je
na popodnevnom poinku pa mu je u snu doao neki ovjek i rekao: o Ahmede!
Kakav e imati argument sutra (na Sudnjem danu) kada stane pred Allaha i kada
te upita o etverici uenjaka koji ve tri dana nisu ni ta jeli?' Tada se on probudio sav
preplaen i napisao vaa i mena, i spremio vam ove kese s novcem i mene poslao da
vas pronaem. J a sam na sve strane pitao za vas i evo upravo sam vas naao."'
Autor kae: ..Ovaj dogaaj biljeimo na malo drugaiji nai n . " 1 3 6
l b n Bettal veli: "U hadisu je (dokaz) da onaj ko klanja isti haru treba uloiti napor u
uenju dove i da ima nadu da e mu biti usliana. Ne s mije izgubiti nadu u milost jer
on) uistinu; moli Plemenitog. l bn-Ujejne veli: "Nemoj da neko bude sprijeen initi
dovu zbog onoga to z na o sebi, tj. slabostima i grijesi ma, jer Allah je udovoljio dovi
Njegovom najgorem stvorenju 'lblisu, kada je ovaj rekao: 'Gospodaru, ostavi me do
dana kada budu proivljeni . . . "' ( E l Hidr, 36.)
Ulema ima vie miljenja o tome kako prepoznati rezultate isti hara namaza:
Prvo miljenje: da pristupi odreenoj stvari u vezi koje je klanjao isti haru i odlui
se u bilo kom pogled u.
l bn-Abdus-Selam je rekao: ''Uradit e ono na to se odlui. Kao dokaz za to
uzi maju se njegove rijei u nekim predanjima l bn-Mesudovog hadisa na ijem kraju
stoji : " . . . zatim donese vrstu odluku. " Poetak hadisa je: "Kada neko od vas neto
htjedne, neka kae . . . " 1 37 Vidljivo znaenje ukazuje da e uraditi on o u vezi im je
klanjao Allahu istihara- namaz. Pristupit e njegovu izvravanju, pa ako vidi otakanje
i uspjeh: nastavit e, u suprotnom prestat e i zaustaviti se a Allah je Najuzvieniji,
Najznaniji, Najvelianstveniji i Najmudriji. "138 ej h Bekr Ebu-Zejd A I la h Uzvieni mu
uspjeh dao, vel i : "U pogledu opredjeljivanja za neku stvar ne postoji neki erijatski
znak. Ono to je preneseno u pogledu toga u had isu Enesa, r.a, koji on uzdie do
Poslanika, s.a. v.s: " . . . zatim pogledaj koji e ti najbre doi srcu, u njemu je svako
"139 140
Prema tome, nemoj se og r a n iavati na
dobro. , taj hadis nije vjerodostojan.
dostignua isti hare, nego bilo ta to se uradi u vezi s njom je dobro. T o potvruje
l

1 36
137

" EIMuntezam ti tarihilmuluk vel-umem" 1 3/234235.

.
Me arifus-sunen. 4/278.
138 Behdetun-nazirln. 2/44.
,
139 Had is je slab. Vidi: Tuhtetulahvezi.. 2/606.
140
Tashihud-du a, str. 488.
.
.

ISTIHARA

45

ono to se navodi na kraju hadisa l bn-Mesuda! u nekim njegovim predanjima:

1
". . . zatim neka se vrsto odlui. 1114 Ulema se razila u vezi s pitanje m ta e osoba
raditi nakon to klanja isti haru. Neki su rekl i : "Radit e ono to joj polazi za rukom ."
Drugi su rekli : "Radit e ono to joj legne na srce. " Vidi ljivo znaenje ukazuje da e
uraditi ono u vezi ega je klanjala Allahu isti hara-namaz. Pristupit e njegovu
izvravanju, pa ako vidi olakanje i uspjeh, nastavit e, u suprotnom, prestat e i
zaustaviti se, a Allah je N ajuzvieniji, Najznaniji, Najvelianstveniji i Naj m u d riji "1 42
Sejh Kemaluddin Ez-Zemelkan i (umro 771 . g. po H.)1 da mu se Allah Uzvieni
smiluje, veli: " Kada ovjek klanja dva re kata istiha re radi neeg a neka poslije toga
radi ono to smatra da treba, bilo da mu je to leglo na srce ili ne. U tome je dobro, pa
makar mu na s rce i ne leglo. U h adi su nema uslovljavanja d a to l egn e na srce. "143
Drugo miljenje: da pristupi onome to mu legne na srce i to voli, ne pod
utjecajem strasti.
Uenjak Ali el- Kari, da mu se Allah Uzvieni smiluje, vel i : "Nakon istiha re uputit
e se onome to mu na srce legne i to zavoli bez utjecaja strasti ."1 44 evkani da
mu se Allah Uzvieni smiluje, veli : "Treba raditi ono to mu srcu legne nakon isti hare
i ne treba se oslanjati na ono to mu je prije isti hare pod utjecajem strasti bilo na
srcu. Onaj ko klanja jstiharu treba odmah napustiti svoj izbor, jer, u protivnom, on ne
trai od Allaha da mu On odabere, nego to trai od svojih strasti, a moda nije ni
iskren u traenju da mu (On) odabere, niti u negiranju (svoga) znanja i moi i
potvrivanju istih Allahu, d.. Ukoliko je iskren, o n e odmah negirati svoju mo i
snagu i onoga to je sebi odabrao."145
S obzirom da strasti pozivaju duu na postizanje naslada, bez o bzira kako i na
koji nain, Uzvieni Allah naredio je da se dui zabrani da ih s l ijed i. Uzvieni veli: "A
onome ko je pred dostojanstvom Gospodara svoga strepio i duu od prohtjeva
uzdrao. . . " (E-Nazi' at, 40.) Alim lbn-Haldun, da mu se Allah Uzvieni smiluje, vel i :
"Moda ovjek razmilja o neem i to bude u skladu s njegovim strastima, te ga to
zadivi i zavede, te ukoliko ne bude analizirao posljedice, upropastit e ga i posao mu
unititi. T re ba upotrijebiti odlunost u svemu to eli i pristupiti mu snano nakon
(traenja) pomoi od Allaha Uzvienog. l to vie klanjaj istiharu traei od a b ir od
1 46
..
svoga Gospodara u svim svojim poslovima .
.

..,

1 4 1 E/-Ezkar, str. 1 80.

1 42 Behdetun-nazirin, 2/44.
143

EI- Mefatih, 3/209.

45 Nejlul-evtar, 3n9.

1 44

Tabekatu-afi ijje el-kubra, 9/206.

46 T ari hu Ibn-Hald un, 1 /551 .

ISTIH ARA

46

Da Ii je ispravno traiti od nekog da za nas klanja istiharu?

..,

Sejh Bekr Ebu-Zejd, Allah Uzvieni mu uspjeh dao, veli: ''Traenje o d nekog da
za nas klanja isti haru, kao npr. od nekog dobrog ovjeka, nema utemeljenje, nego je
u suprotnosti sa propisanou isithare. Ovo kaem uprkos injenici da su mal ikije i
afije to dopustile oslanjajui se na ope znaenje ha disa: "Ko moe svome bratu
pruiti neku korist neka je prui. " (Zabiljeio ga je Muslim.) 147
Klanjanje istihare za nekoga dopustile su malikije i afije na osnovu rijei
Vjerovjesnika) s.a.v.s: "Ko moe svome bratu pruiti neku korist neka je prui."
Malikijski uenjak EI-Hattab tu tvrdnju smatra u pitnom. On kae: ''Da l i je preneseno
da ovjek klanja isti haru za drugog? U tom pogledu nisam nita naao. Vidio sam
s a m o da to neki ej hovi rade." O tome nisu raspravljale hanbelije i hanefije. 148

Veza istihara-namaza sa snovima

Nema dokaza u Kur'anu i sunnetu koji ukazuju na vezu izmeu istihare i snova.
Sehjh Muhammed Bedr 'Alim, veli: "Znaj da je ulema u prolosti i sadanjosti
upozorila da nije uvjet za isti hara- namaz da osoba us nije snove, da joj u tim snovima
neko neto kae ili joj neto u d uu njenu ubaci. Uzvieni Allah daje njenom srcu da
se prema neem nakloni i to joj legne na srce i ostane pri tome."149 ejh M uhammed
Ataullah Hanif veli: "Dakle, ni u em se ne s pominju snovi nakon isti hare i da e se u
njima vidjeti ono to je dobro. N a ovo skreem panju, jer mnogo svijeta mi sl i da je
isti hara-namaz ustvari traenje od Allaha da nas obavijesti i pokae nam. Zbog toga
"150
su izmislili za isti haru neka pravila koja Allahov Poslanik, s.a. v.s., nije propisao.
''Nij nuno da nakon isti hare ovjek bude obavijeten putem snova jer u hadisima
nema obeanja za tako neto. " 1 51 "Da ovjek legne spavati nakon i sti hara-namaza u
nadi da e usniti san koJi e usmjeriti na izbor izmeu dvije stvari jeste postupak koji
nema utemeljenja. "152 Sejh Semir Karni, Allah Uzvieni mu uspjeh d ao, veli:
"Meutim, moe se desiti da osoba koja je kl_anjala isti hara-namaz vidi san koji joj

1 47 Tashihud-dua

1 48

1 /488.

EI- Mevsu a el-fikhilie, 3/246.

149 EI-Bedrus-sari ila fejdi-1- Bari, 2/247.
1 50 Et-Ta fikatusselefijje aJa Suneni en-Nesai, 2/67.
151
Me an.fus-sune n, 4//27 8.
152
Tashihud-du a, 1 /488.

ISTIH ARA

47

objasni dobro od zla u onome za to je Allaha Uzvienog pitala da joj odabere. To je

dobro ukoliko se pod udari s onim emu njeno srce tei, emu osjea naklonost i pri
emu osjea smirenost due. Meuti m ukoliko snovi pozivaju na neto, a srce se od
toga sustee i to ne voli, onda se ne oslanja na snove niti se na osnovu njih odreuje
erijatski propis, niti pitanje odreenja, pa ak i ako se snovi ponove. Oni mogu
posluiti samo kao ispomo. " 1 53
Uz sve to treba naglasiti da su snovi iroko podruje koje zahtjeva uene ljude da
ih tumae, koji i maju iskustvo i znanje: kojima je posvjedoena d a su dobri, na
Pravom putu ispravnog vjerovanja, i za koje se osvj edoi l a da imaju podrku i
pomo od Allaha Uzvienog u tumaenju snova. A to da ovjek sebe odredi da sam
komentarie i tumai sebi snove, ili da pita nekoga ko nije s poso ban da snove
tumai, vodi ovjeka u more sumnji koje nema obale. M usliman se ne treba baviti
snovima toliko da mu oni poremeuju ritam ivota. U sunnetu je preneseno od
Abdullaha bin E bi- Katade, a on od svoga oca da je Vjerovjesnik, s .a.v.s, rekao:
"Dobar je san od Allaha, snovarenje je od ejtana, pa kada neko snovari kakav san
od kojeg se prestrai, neka pljucne na svoju lijevu stranu i neka zatrai utoite kod
Allaha od zla tog sna. Tada mu on (taj san), uisti nu, nee nauditi. " (Zabiljeio ga je
Bu harija.)

Koristi od klanjanja istihare

1 - " U njemu je (tj. u had isu koji govori o istihara-namazu) dokaz da je vjernik duan
sva svoja pitanja povjeriti Allahu: snagu i mo pripisati Njemu i ne uditi ni za
i m, bilo manje ili vie znaajno, sve dok se Allahu ne obrati dovom i zamoli Ga
da ga uputi ka onom u emu je dobro i odvrati ga od onog u emu je zlo,
pokoravajui M u se i izraavajui potrebu za Njegovom pomoi u svem u, i
pridravajui se propisa da samo Njega oboava, i traei beriet kroz praksu
lidera meu svim poslanicima, koja se ogleda u klanjanju istihara-namaza,
znajui da mu (On) moe propisati neto to je dobro, a da to ovjek smatra kao
zlo, na to se ukazuje u ajetu: ". . . Ne volite neto, a ono moe biti dobro za
vas . . "154
2- Tajbi, da mu se Allah Uzvieni smiluje) veli: "Zadovoljstvo Allahovom odredbom,
a koje se ogleda u naputanju srdbe, znak je njegove (ovjekove) sree. On je
to ui nio znakom sree Njegova roba iz dva razloga : 1 ) da se on posveti
.

1 53

Ellstihare, str.53.
154 Umdetul-kari, 6/234.

ISTIH ARA

48

1badetu, jer ako nije zadovoljan s odred bom, bit e stalno u brigama, zaokupljen

mislima o dogaajima koji se deavaju i govorit e zato je to bilo tako a nije

bilo tako i tako ; 2) da ne bude izloen Allahovoj, d.l srdbi zbog toga to o n to
(to je odreeno) mrzi. Ta mrnja ovjekova ogleda se u tome da ovjek
spominje ono to mu Allah n ije odredio i u pog ledu ijeg zla i dobra nije siguran:
" 155
govorei da je to za njega bolje i pree.
3- Neki mudraci su rekli : ''Kom e bude dato etvero. etvero m u nee biti uskraeno. Ko bude zahvalan nee mu biti uskraen dodatak, ko se pokaje nee mu
biti uskraeno pri manje pokajanja, ko ini isti haru, nee mu biti uskraeno
dobro ko se savjetuje] nee mu biti uskraena ispravnost". 1 56
,

S ah Velijjullah Ed- Deh levi veli : "U najvee koristi (isti hare) ubraja se to to
njome ovjek gas i svoje htijenje i to svoj ivotinjski nagon podreuje
m el ek an sk om i potpuno se predaje Alla h u . Kada tako postupi! ovjek dostie
stupnjeve meleka u njihovom iekivanju inspiracije (!!hama) od Allaha! a kada
w

4-

i m ins piracija doe, oni to s provode zbog Boijeg poziva, a ne zbog tinog
egoistikog htijenja. "157
5- Sah Velijjullah ed- Dehlevi, takoer, veli: "Smatram da je uestalo klanja nje
w

"158

6-

7-

istiha re isproba n nain za postizanje stupnjeva na kojima su meleki .

"Had is ukazuje na samilost koju je Pos lan ik, s.a. v.s: i mao prema svome
ummetu, nj eg ov o pouavanje svoga u mmeta onome to m u je od koristi u
pog l ed u vjere i dunjaluka . " 1 59

Moda Allah od osobe koja klanja isti hara-namaz otkloni zlo za koje Allah ne eli
da zadesi Njegova roba. To to je On od njega otklo n io moda prividno izgleda
u svojoj biti je zlo. Uzvieni na to ukazuje Svojim
rijeim a : "Da su imali namjeru d a pou, sigurno bi za to pripremili ono to i m je
potrebno, ali Allahu nije bilo po volji da idu, pa ih je zadrao) i bi i m reeno:
Sjedite s onima koji sjede!' Da s u poli s vama: bili bi vam samo na smetnji i
brzo bi meu vas s m utnju ubaci li, a meu vama ima i o n i h koji ih rado sluaju. A
60
1
Allah zna nevjernike. " Uzvieni je obavijestio da Njemu nije bilo p o volji da oni
da

je dobro za ovjeka, a

(tj. licemjeri) idu s Njegovim Poslanikom, s . a.v.s u vojni pohod} koji se smatra
pokornou i dobrim d j el o m i koji im je On naredio. Poto Njemu to nije bilo po
155 T uhfetul-ahvezi, 2/365 . .
156

EI- Mefatih, 1 0/52.

1 57 Me

an.f us-sunen, 4/277 .

1sa
M e an.f us-sunen.. 4/277.

1 59 EI-Menhel
160

el- azb el-mevrud.' 7/126.

Et-Tevba, 46-47.

ISTI HARA

49

volji, On ih je zadrao. Potom je Uzvieni naveo neke nepogodnosti kojima bi

rezultirao njihov odlazak u vojnu s A llahovim Poslanikom, s.a.v.s: 'oa su poli s
vama, bili bi vam samo na smetnji . . . ", tj. irili bi meu vama samo nered i zlo "i
brzo bi meu vas smutnju ubacili'', tj. meu one koji bi to od njih pri hvatili i njima
se odazval i . Prema tome njihov izlazak koji bi proizveo nered i prihvatanje
njihovog zla od onih koji su u ( Poslani kovim: s.a.v.s, redovima) , nanio bi veu
tetu nego to bi donio korist. M udrost i milost bili u tome da ih je On sprijeio da
krenu i ostavio i h da sjede ondje gdje su bili. Prema tome, ovaj primjer uini
osnovom za ovo poglavlje i sve analogno s njim usporeuj. 161
8- Da zadovoljstvo i strpljenje u pogledu Allahove, d., odredbe i odreenja,
naroito nakon klanjanja isti hare, daje dui mir i spokojstvo. Zbog toga je u dovi
rekao: ". . . zatim me ui ni zadovoljnim.'' l b n- Kajji m, da mu se Allah Uzvieni
smiluje: veli: "Korisno zadovoljstvo, ono koje postie cilj, jeste o n o zadovljstvo
koje postoji nakon to se odredba desi, ne prije nje, jer to to prethodi smatra se
odlunou da se bude zadovoljno. Pa kada se odredba desi: ta se odl unost
prekida i on poslije toga moli za zadovoljstvo. Ono to je u ovjekovoj moi
okrueno je sa dvije stvari : 1 ) istihara-namazom prije (nego se desi); 2)
zadovoljstvom nakon (to se desi). Vid ovjekove sree jeste u tome da objedini
oboje. U Musnedu i d rugim z birkama prenosi se od Vjerovjesnika, s.a.v.s: "Vid
ovjekove sree jeste u tome da od Allaha trai putem isti hare ono to j e dobro i
da bude zadovoljan onim to mu je Allah odred io. Vid ovjekove nesree ogleda
se u tome da od AIJaha ne trai pomou isti hare ono to je dobro i da bude
"162
nezadovoljan onim to mu je Allah Uzvieni odredio.
l bn- Devzi, da mu se Allah Uzvieni smiluje, u {svojoj knjizi) Sajdu-hatir, vel i :
Najvii vid neznanja jeste onaj u kojem ovjek osjea srdbu u svojoj dui kao
refleksiju svojih ciljeva ili da u dui negoduje, ili da kae: "Ostvarivanje moga cilja ne
bi niemu smetalo i moja dova nije usliana. " Takvi su osjeaji rezultat njegova
neznanja, manjkavosti vjere i manjkavosti u predanosti mudrosti . Ko je to postigao
cilj, a da potom nikad nije bio u neugodnostima (iskuenjima)? Uzmimo za primjer
Adema koji je udobno ivio u Dennetu, a potom je izveden iz njega. N uh je molio za
svoga sina, ali mu nije usliana. Ibrahim, a.s, iskuan je vatrom, a Ismail da bude
prinesen kao rtva, Ja' kub je iskuan time to je izgubio sina, Jusuf borbom protiv
strasti, Ejjub boleu, Davud i Sulejman raznim iskuenjima. Svi su vjerovjesnici
161
162

Medaridus-salikin bejn e menazili inake na budu ve ijjake neste in, 2/2 1 0-21 1 .
lgasetul-ehefan min mesajidi-eftan, 1 /33-34.

50

ISTIH ARA

doivljavali iskuenja. Poznato je ta je sve doivio na vjerovjesnik Muhammad:

s.a.v.s! od gladi, napada, uznemiravanja i drugih ivotnih iskuenja. Dunjaluk je
stvoren radi ispita i iskuenja. Prema tome! razuman ovjek treba navii svoju duu
na strpljenje i znati da ono to se ostvarilo od elja jeste (Allahovo) dobroinstvo, a
ono to nije to je onako kako je (Allah, d..) stvorio i kao zakone na dunjaluku
odredio kao to je reeno:
"Stvoren sam s mahanama, a ti eli
da budem ist od trunki i mutni ne.
Ko se bori protiv uroenog u vremenu
jeste kao onaj koji u vodi trai iku plamena."
Ovdje se oituje jaina i man a i njegova slabost, pa neka vjernik upotrebi lijekove
koji se ogledaju u potpunom predanju Vladaru, da presudi Njegova m udrost, i neka
kae: ''Reeno je najvrednijem ovjeku (Muhammedu, s.a.v.s.): 'Od tebe ne zavisi .. . '''
Potom, neka sebi kae da spreavanje (neusliavanje molbe) nije zbog krtosti, nego
zbog dobra koje on ne zna. Neka strpljivi odgodi svoje elje da bi se pokazalo ko se
Allahu predao i ko je zadovoljan. Uz sve treba znati da je period ispita i kunje
kratak a bogatstvo u riznicama postii e se za kratko vrijeme. T o izgleda kao kad
ovjek iz tame izie i jutro blagostanja se rodi. Kada svoje shvatanje uzdigne do
nivoa da je ono to se desilo volja Uzvienog Allaha, njegova e vjera iziskivati da
eli ono to On eli i da je zadovoljan s onim to On odredi, jer ukoliko ne postupi
tako, nee biti u okrilju ubud!/eta (tj. istinskog oboavanja). Ovo je temelj o kqjem
treba razmisliti i postupiti u svakoj situaciji kad se cilj ne postigne."163
9. U njemu je dokaz da je poeljno da djevojke kod zaruke, prije pristanka, klanjaju
isti haru, te da svakom ko povjeri svoja pitanja Allahu Uzvienom! Allah mu daje
ta je bolje za njega na dunjaluku i ahiretu. Ahmed, Muslim i Nesai biljee preko
Sulejmana bin EI-Mugire, on od Sabita, a on od Enesa da je rekao: "Kada je
Zejnebi IsteKao priek (lddet), Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao je Zejdu : ' Podsjeti
je na mene.' Otiao sam i rekao: 'Zejneba, obraduj se, poslao m e Allahov
Poslanik, s.a.v.s, da te podsjetim na njega.' Odgovorila je: 'Nita neu raditi dok
ne pitam svoga Gospodara.' Otila je na mjesto na kojem inae klanja. Ajeti su
kur'anski objavljeni i Allahov Poslanik, s.a.v.s, uao je kod nje bez dozvole."164

163 Sajdulhatirr 500-501 .

1 64 EIFeth, 8/383.

ISTI HARA

10.

51

Sputanje berieta na onog ko klanja istihara-namaz. I bn Tejmije, da mu se

Allah Uzvieni smiluje, veli: "Kad se ukae ovjeku (elja) da neto (uradi),
neka u pogledu toga zamoli Allaha, d., da mu odabere ono to je dobro
klanjajui isti hara-namaz emu nas je poduio uitelj svakog dobra
( Muhammed! s . a.v.s.) jer, zaista, u njemu je beriet koji se ne moe
spoznajom obuhvatiti, zatim neka izvri (od tog posla) ono to je u stanju i neka
" 1 65
ne radi drugo, osi m ako u pogledu tog postoji neka erijatska zabrana.

Traenje dobra od Allaha, d., putem istihare i savjetovanje s ljudima

Kada bi se osoba uz isti haru posavjetovala s ljudima koji su dostojanstveni i
mjerodavni, to bi bilo jo bolje. Kroz savjetovanje s paja umove ljudi sa svojim ,
njihove spoznaje sa svojom, njihova i skustva s a svojim i ono je dokaz tvoje
skromnosti i mudrosti u potrazi za onim to je ispravno u pogledu donoenja
odreene odluke. l ako ne bi uspio, oni te ne bi mogli koriti, a ni ti sebe ne bi korio jer
nisi se oslanjao samo na svoje m iljenje i nisi bio zaveden svojim znanjem,
iskustvom i razumom. Uzvieni Allah veli: " . . . a nad svakim znalcem ima jo znaniji."
Hasan el- Basri, da mu se Allah Uzvieni s miluje, veli: Kad god se narod
meusobno savjetuje, bude u puen onome to je za njih najispravnija. Uzvieni Al l a h
veli : " . . . i savjetuj se s njima"1 661 i kae: ". . . i koji se o poslovima svo j i m dogova
raju "167 Pjesnik veli:
"

...

"Savjetuje se s prijateljem u svemu 1o je nejasno

i primi savjet dobronamjerni ka.
Allah je to naredio Svome Vjerovjesniku
rakavi mu: 'Savjetuj se s njima i osloni se ( na Mene). "'
M unavi , da mu se Allah Uzvieni smiluje vel i : "Er- Ragi b je rekao: T reba se
savjetovati u pogledu etveroga:
dvoje je u pogledu vremena: pomjeranja (posla) naprijed ili nazad : 1 ) neka
razmisli o onome to eli uraditi i da se ne uri. Reeno je: cuvaj se frikog
miljenja' ; 2) neka s poslom ne oklijeva nakon to s e bude u mogunosti uradil i ga.
Reeno je da su najodluniji ljudi oni koji kada i m neto postane jasno, odmah
pristupe realizaciji, a najvie se kolebaju oni koji i maju niske i bezosjeajne due;

'V

165
1 66

Ibn-T ejmijje,

El Vasiijje es-sugra.

Alu l mran. 1 59 .
1 67
E-ura, 3s.

ISTIH ARA

52

- i dvoje u pogledu ljudi: 1 ) naputanje umiljenosti kako je on najpametniji, jer

tako rade oni koji su umilj eni. Reeno je: 'Glup je onaj koga je zadivljenost samim
sobom sprijeila da se savjetuje i koga je samovolja srijeila da klanja isti haru; 2) da
lijepo odabere s kim e se posavjetovati. Pjesnik veli:
'Nee ti svaki savjetnik dati svoj savjet
i nije svako ko ti savjet daje mudar.
Ono to dobije od svoga druga,
pokoran mu je u mjeri koju zasluuje.'
Ko pristupi nekom poslu nakon to se zatitio od ove etiri stvari taj je dobro i
precizno preraunao, pa i ako njegov posao ne bi uspio, ne bi m u se moglo prigovo
riti."'1 68 Ali el-Kari, da mu se Allah Uzvieni smiluje, veli: "Nakon to g a poeljno je
prouiti dovu za isti hara-namaz, a nakon to se posavjetovalo o odreenom pitanju,
bilo u vezi vjere ili dunjaluka."1 69 ejh Ibn Usejmin, da mu se Allah Uzvieni smiluje,
veli: " Isti hara se upuuje Allahu, a savjetuje se s onima koji imaju zdravo miljenje i
koji su dobri ljudi. " To je zbog toga, jer svaki ovjek ima kod sebe odreene
manjkavosti. Covjek je nejako stvorenje, mnoge mu stvari mogu biti nejasne, u
mnogima se moe kolebati, ne znajui ta da radi. Pretpostavimo da je naumio
krenuti na put i u nedoumici je da li m u je to dobro ili loe, ili je naumio kupiti auto ili
kuu) ili se oeniti iz te i te kue i tome slino, i u nedoumici je ta d a radi? Mi
kaemo: "Pred njim su dva puta: 1 ) prvi put je da klanjanjem isti hara-namaza zamoli
Allaha, d., Koji zna ta je bilo i ta e biti, i ta nije bilo, a da je bilo, kako bi bilo 2}
drugi je put da se posavjetuje s onima koji imaju zdravo miljenje, koji s u dobri ljudi i
od povjerenja. Autor (tj, Nevevi, da m u se Allah Uzvieni smiluje) je za dokaz o
savjetovanju uzeo dva ajeta iz Allahove knjige, a to su Njegove rijei: '' ... i savjetuj se
s njima"170 Ova naredba upuena je Vjerovjesniku, s.a. v.s. Uzvie n i Allah veli: "Zato
im prataj i moli da im bude oproteno i savjetuj se s njima" {Alu l m ran, 1 59)
Vjerovjesnik, s . a.v .s) iako je bio najboljeg promiljanja i n.ajpreciznijeg miljenja, u
nekim pitanjima koja m u nisu bila jasna, savjetovao se sa svojim ashabima. Isto s u
radile i njegove halife poslije njega. Oni s u se savjetovali s uenim i dobrim ljudima.
Nuna su ova dva uvjeta za one od kojih se trai savjet: da budu ueni i da imaju
iskustvo u tim poslovima, da zrelo promiljaju i da nisu brzaci, d a budu dobri u vjeri,
jer onaj ko nije dobar u vjeri on nije od povjerenja, ak i ako je mudar, pronicljiv i
v

1 68 Fejdul Kad ir, 1 /523.

169 EIMefatih, 1 0/56.

170

Alu lmran, 1 59.

ISTI HARA

53

s posoban u tim poslovima. Ukoliko nije dobar u vjeri, nema dobra u njemu i nije
dostojan da se od njega savjet uzi ma, jer ako nije dobar u vjerL moe iznevjeriti: da
nas Allah d. sauva: i moe up utiti na ono u emu je zlo i l i na ono u emu nema
nikakva d o bra i tako se moe desiti zlo i nered koje samo Allah zna. P retpostavimo
da se radi o osobi koja je razvratnik i g rje nik, takvu osobu nije doputeno pitati za
savjet jer bi to vodilo u propast. Isti je sl uaj kada je osoba dobra u vjeri : ali je nGuka,

nesposobna, ne poznaje stvari, brzopleta i bez iskustva. Takvu osobu isto ne treba
pitati z a s avjet jer ako je naivna i ne poz naje bit i s uti nu stvari, moe dati ocjen u n a
osnovu vanjskih pokazatelja na znajui ta se u suti n i krije. Isto je i sa osobom koja

je brzopleta i neiskusna; ta je brzopletost moe navesti da te uputi na ono u emu

nema ni kakva do bra. Prema tome osoba mora imati iskustva, biti zdravog razuma i
11171
biti dobra u vjeri .
v

Cemu se daje prednost istihari ili savjetovanju?

Nevevi vel i : "Poeljno je da se osoba prije negoli klanja istihara-namazl
posavjetuje s onim za koga zna da joj moe pruiti savjet s onima koji su prema njoj
saosjeajni) koji i maju iskustva i u iju je vjeru i znanje osoba sigurna." Uzvieni Allah

11
vel i : . . . i savjetuj se s njima." Kada se posavjetuje i uini joj s e d a je u tome dobro,
tada e klanjati istihara- namaz i zamol iti Allaha, d., da joj odabere ono to je

najbolje. l b n- Hader el- Hejsemi vel i : "Ca k u sluaju kontradiktornosti. dat e prednost savjetovanju jer je povjerenje u miljenje savjetodavca jae od povjerenja u
v

samog sebe! poto ovjekovom duom vladaju

interesi i njegovi su osjeaji korum

pirani. Meutim: u koliko je ovjekova dua smirena, iskrena u svojoj namjerL osl obo
ena od bilo kakvih i nteresa: tada e p rednost dati istihara- namazu . 11172

l na kraju: u puujem preporuku, prije svega, sebL a potom svakom ko bude itao
ovu poslanicu, d a m u istihara-namaz bude prvi korak pri donoenju neke odluke. Isto
tako, nadam se da italac nee krtariiti u u puivanj u iskrene dove za milost i oprost i
neka zna da ima melek koji govon: "l tebi isto toliko.
Hvala Allahu, s Njegovom je pod rkom ova poslanica zavrena i
u

selam n a najodabranije Allahovo stvorenje.

Ponedjeljak,

20. 7. 1 422.g. po H. l 0 7 . 1 O .200 1 .

"'

S arapskog preveo: d r. Sukrija H. Rami

1 71
1 72

Rijadus-salihin: 7/1 67.

EI-Mevsu a el-fikhijje, 3/234.

neka je sal avat i

ISTIH ARA

54

Sadraj
7
Razlog pisanja ove poslanice .
. 9
1O
.
.. .
H adis o istihara-namazu
.
.
Tahrid (izvori) ovog hadisa
.
.
11
. ..
.
.
Drugi had is i o istihara-namazu .
.
13
.
.. . .
Komentar hadisa . .
13
. . .
r
1 m1 ga od red'1 ( propiSI
. v') 1 o l a k"s aJ " . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . ...... 24
"Ti ga od mene otkloni i uda lji me od njega" .
. . . 25
Definicija isti hara-namaza
.
.
. . . . 29
. . .
.
. . . . 29
Znaaj istihara-namaza
..
.
.
. t'h
Zasto Je
. propisana IS
1 ara-nam az ?. ..
30
..
.
Propisa nost isti hara-namaza . . . ................. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .............. 32
Mudrost klanjanja istihara-namaza . . . .
.
. . 33
Stupnjevi isti h are . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . ......... . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Vrijeme u kom se klanja isti hara-namaz .
.
38
.
Kada su ui dova
.
; ........................... . . ............... . . . . . . . . ......... 40
Koliko puta treba pon avljati isti hara-namaz
.
41
Kako e znati rezultat isti hara-namaza . .
.
43
.
46
Da li je ispravno traiti od nekog da za nas klanja istih aru?
Veza isti hara-namaza sa snovima ... . ..
.
..
46
. . 47
Koristi od klanjanja isti hare .
. ..
.
53
Cemu se daje prednost isti hari ili savjetovanju?
.
. .. . .
.
.. .
. 54
Sadaj
Uvod

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . .

. . . . .

. . . .. . .

. . .

. . .

. . . . . .

. .

. . .

. . . . . .

. .

. .

. . . .....

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

..

. . . . . . .

. . .

. . . . . . . .

. . . ..

. . .

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . .. . . . . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . .

. . . . . . .

. . .

..

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . .

. . . . . . . .

. .

. . . . . .

. . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . .

. . ....

. . . . .

. . . . . . . . .

..

. . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .. . . .

. .

. .

. . . . . .

. . . . .

..

. . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

. .. . . . . .

. . . .. . . . . . .

..

..

. . .

. . . . ...

..

...

. .

. . . .

..

. . .

...

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . .

. . . . .

. . . . . . .

. . . . . . . . . .

. . . . .

. . .. . .

. . .

. . . . . . . . . . . . .. . . . .

. . . . . . . .

...

. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . .

. . . . . . .

. . .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

. .

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

...

. . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . ...

. . .

. . . . . .

. . . . . . . . .

. . . .

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . . .

. .

. . . . . . .

. . . . . . . .

. . . . . . .

. . . . .. . . . . . . . . . .. . . . . . . .

...

. . . . . . . . . .

. . . .

. . .

. . . . . .

. . . . . ...

. . . . . . . .

. . . . . .

. . .

. .

. .

. . . . .. . . . . . . .

. . . . . .

. .

. . . .

. . . . . . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. .