DUNJALUK VREBA

Drago brao, Kur'an je prepun primjera u kojima se istie vrijednost skromnosti na

dunjaluku i obavjetenja o njegovoj prezrenosti, bezvrijednosti, kratkoi, prestanku i brzini
njegovog prolaska. Isto tako, on je (Kur'an) prepun primjera podsticanja na injenje djela za
ahiret i obavjetenja o njegovoj veliini i neprolaznosti. Kada Allah eli nekome dobro, u
njegovo srce usadi mjerilo kojim vidi sutinu dunjaluka i ahireta, pa on odabere od toga ono
to je pojmio da je bolje odabrati. (Ibn Kajim, Medaridus-salikin, 2/9)
Veina naega naroda, brojna kur'anska upozorenja da se ne slijede strasti ( - heva),
posmtra samo u branome smislu. Istina je da je strast daleko iri pojam od ponuenog. Heva
ima znaenje naginjanja, priklanjanja due prohtjevima u kojima pronalazi svoj uitak bez
ikakva erijatskog povoda za to (Durdani, Ta'rifat, 320). Strasti mogu biti i dobre, no veina
ih je loih. Uzvieni o takvim strastima kae:

A zar je iko gore zalutao od onoga koji slijedi strast svoju, a ne Allahovu uputu?
(Kur'an, Kasas, 50)
Allahov poslanik s.a.v.s., takoer, opominje na strast. Ebu Berzete el-Eslemi r.a. prenosi da je
Allahov poslanik s.a.v.s. rekao: Uistinu, ono ega se najvie bojim po vas jesu prohtjevi
vaih stomaka i polnih ograna i zabludjele strasti. (Ahmed, 4/420, 423; Hejsemi i Albani sahih). Od Enesa r.a. i Ibn Abbasa r.a. se prenosi da je Allahov poslanik s.a.v.s rekao: Tri su
stvari upropaujue: pohlepa kojoj se pokorava, strast koja se slijedi i samozadivljenost.
(Silsiletul-Ehadisis-Sahiha, 4/412-416 - hasen).
Uzvieni Allah nas obavjetava da je ljudima strast za dunjalukom uroena pojava, ali takoer
i opominje:

Ljudima je uljepana ljubav strasti prema enema, sinovima, nagomilanom zlatu i
srebru, skupocjenim konjima, stoci i plodnoj zemlji. To je dunjaluka naslada, a
najljepe mjesto povratka je u Allaha. (Kur'an, Ali Imran, 14)
Uzvieni nas opominje da je sve nabrojano u gorenjem ajetu dunjaluka naslada koja nas ne
smije obmanuti i da je ono to se nalazi kod Njega d.., odnosno dennetske bae, kroz
koje e rijeke tei, u njima e vjeno boraviti, i iste ene, i Allahova naklonost (Kur'an,
Ali Imran, 15), daleko bolje. Takoer Uzvieni kae: O ljudi, uistinu je Allahovo obeanje
istina, pa neka vas ne zavara ovosvjetski ivot i neka vas ejtan ne obmane. (Kur'an,
Fatir, 5); te: A ta je ovosvjetski ivot osim zabava i igra, a budui svijet je pravi ivot.
Samo da oni znaju! (Kur'an, Ankebut, 64)
Vrijednost ahireta i bezvrijednost dunjaluka, moda, na najbolji nain opisuje sljedei hadis.

Od Ebu Seida el-Hudrija r.a. se prenosi da je Allahov poslanik s.a.v.s. rekao: Na Sudnjem
danu bit e doveden dehenemlija koji je najraskonije ivio na dunjaluku, pa e se staviti u
vatru, i onda e mu se rei: 'Sine Ademov, da li si ikada doivio kakvo dobro, jesi li uivao?'
On e odgovoriti: 'Ne, tako mi Allaha, Gospodaru.' Zatim e se dovesti denetlija koji je imao
najvea iskuenja na dunjaluku, pa e biti uveden u denet, i onda e mu se rei: 'Sine
Ademov, da li si ikada osjetio kakvu tekou, jesi li ikada doivio kakvo iskuenje?' On e
odgovoriti: 'Ne, tako mi Allaha. Nikada nisam doivio nikakvo iskuenje niti sam ikada osjetio
kakvu potekou.' (Muslim, 2807)
Ljubav prema dunjaluku nije zaobila ni prve generacije muslimana. Tako se u hadisu kojeg
prenosi Amr ibn Avf el-Ensari r.a. prenosi da je Allahov poslanik s.a.v.s. poslao Ebu Ubejdu
r.a. u Bahrejn da od njegovih stanovnika uzme diziju. Ebu Ubjede je uspjeno obavio taj
zadatak i ubrzo se vratio iz Bahrejna. Kada su ensarije ule da se Ubejde vratio, doli su u
mesdid da klanjaju sabah namaz sa Allahovim poslanikom s.a.v.s. Nakon obavljenog
namaza, Allahov poslanik s.a.v.s. se okrenuo i, ugledavi ensarije, nasmijeio se i rekao:
'Mislim da ste uli da je Ebu Ubejde neto donio iz Bahrejna? Oni rekoe: 'Da, Allahov
poslanie.' Tada im Poslanik ree: 'Radujte se i oekujete ono to e vas obradovati. Tako mi
Allaha, ne bojim se siromatva za vas, ve se bojim da vam se ne dadne dunjaluk u izobilju
kao to je bio dat onima prije vas, pa da se oko njega natjeete kao to su se oni natjecali, pa
da vas uniti kao to je i njih unitio.' (Buhari, 4015; Muslim, 2961; Ibn Made, 3997)
Iz gorenjeg hadisa je vidljiva duboka i velika spoznaja i mudrost Allahovog poslanika s.a.v.s.
Poslanik s.a.v.s. je znao ta ensarije ele (dunjaluka dobra), pa ih je obradovao i dao im nadu
kako bi se due smirile i srca uspokojila onim to su htjela. Nakon toga im je ukazao da ono
to misle da je dobro moe biti i zlo. Odnosno da je davanje prednosti dunjalukim ukrasima i
blagodatima pogubnost koja vodi u propast i dunjaluka i vjere. Kada dunjaluk doe a u
duama se nae davanje prednosti dunjaluku, tako da ga svako eli za sebe i ne eli da iko
drugi uestvuje u dunjaluku osim njega, onda e doi do borbe, ubijanja, naruavanja
meusobnih odnosa, a to je nesrea koja unitava i dunjaluk i vjeru.
Uivanje u dunjalukom ivotu je bespredmetno jer je dunjaluk privremeno stanite, i za
dunjaluk se treba vezati onoliko koliko je nuno, kako je to najljepe objasnio na Poslanik
s.a.v.s. u hadisu kojeg prenosi Ibn Omer r.a. da je Allahov poslanik s.a.v.s rekao: Budi na
dunjaluku kao da si stranac ili putnik A Ibn Omer je govorio: Kada omrkne, ne oekuj da
e osvanuti, a kada osvane ne oekuj da e omrknuti. (Buhari, 6416; Tirmizi, 2333; Ibn
Made, 4114)
Meutim, mnogi kada im se ukae na gore pomenute ajete Uzvienog Allaha i na hadise
Allahovog poslanika s.a.v.s., potegnu sa zebnjom pitanje ustajanja za nafakom. Kao da je
nafaka neto to bi jednog muslimana trebalo zabrinjavati? Poznat je onaj ajet o tome kako
nas ejtan plai neimatinom.













ejtan vas plai neimatinom i navraa vas da budete krti, a Allah vam obeava oprost
i nagradu Svoju; Allah je neizmjerno dobar i zna sve. (Kur'an, Bekare, 268)
2

Ima, takoer, dosta hadisa koji govore o nafaki, odnosno kako nafaka sama trai ovjeka.
Od Ebu Humejda Es-Saidija r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: "Budite
umjereni u traenju nafake, jer svakom je olakan put do onoga to mu je odreeno." Ebu
ejh i Hakim biljee ga u ovoj verziji: "...jer je svakom olakan put do onog to mu je
propisano od nje." (Ibn Made, 2225; Darusselam - sahih)
Od Ebu Derdaa r.a. se prenosi da je Allahov poslanik s.a.v.s. rekao: "Nafaka uistinu trai
ovjeka kao to ga trai i edel (smrt)." Bezzarova verzija: "Zaista nafaka trai ovjeka vie
nego to ga trai edel (smrt)." (Ibn Hibban, Bezzar, Taberani; Ibn Hader u Et-Tergibu vetTerhibu, saetak, 584)
Od Ebu Seida el-Hudrija r.a. se prenosi da je Allahov poslanik s.a.v.s. rekao: "Kada bi neko
bjeao od svoje nafake, ona bi ga stigla kao to ga stigne smrt." (Taberani u Evsatu i Sagiru;
Ibn Hader u Et-Tergibu vet-Terhibu, saetak, 585, hasen)
Iz ovih hadisa je sasvim jasno da je, gore pomenuto, potezanje, bezrazlono.
Draga brao, ivimo u opasno vrijeme, ne samo za one koji ne praktikuju islam, ve i za
praktikante islama. ivimo u vrijeme kada je u ivotima muslimana dunjaluka puno a ahireta
malo. I siromasi i znalci nisu ostali imuni na virus dunjaluka. Samo posjedovanje imetka ne
ini ovjeka dunjaluarem, ve udnja za dunjalukom ini ovjeka dunjaluarem. I siromasi
mogu biti dunjaluari. A ko je to siromah a ko bogata, najbolje je to opet objasnio na
Poslanik s.a.v.s. u hadisu kojeg prenosi Ubejdullah ibn Mihsan r.a., rekavi: Ko god od vas
osvane siguran za svoj ivot, zdravog tijela i ima hrane za taj dan, tome kao da je dato svo
dunjaluko bogastvo. (Buhari u Edebul-Mufredu, 300; Tirmizi, 2346; Ibn Made, 4141;
Albani - hasen)
Draga brao ivimo za islam i ivimo po propisima islama, a dunjaluk e nam doi htjeli, ne
htjeli.
Sergija za damiju u dematu lijeb, MIZ Viegrad.
Molim Uzvienog Allaha da nam podari dobro oba svijeta, da nas sauva kaburskog azaba i
zla oba svijeta. Amin.