BAKROPIS

Velibor Jankovi, 2009.

UVOD: PAR RIJEI O GRAFICI

Grafika je likovna disciplina kojom posredno dolazimo do gotova rezultata: prema skici, ili direktno, izrauje se matrica
(podloga) s koje se otiskuju grafiki listovi. Matrica moe biti od razliitih materijala, ovisno o grafikoj tehnici, pa je
ona najee metalna, drvena ili kamena ploa, a u novije vrijeme koriste se i ploe od razliitih sintetikih materijala.
Ovisno o nainu obrade matrice i metode nanoenja boje na nju razlikujemo grafike tehnike visokog, dubokog i plonog
tiska. Matrica se obrauje zrcalno: ono to je na crteu lijevo, na matrici mora biti izvrnuto, desno, da bi na otisku opet
bilo kao na predloku.
VISOKI TISAK je nain kod kojeg uglavnom mehanikim putem pomou posebnih dlijeta i noia odstranjujemo one
dijelove s matrice koje elimo da na otisku budu bijeli, na tako obraenu podlogu nanosimo boju i polaemo papir, te
otiskujemo u grafikoj presi ili runo, koristei valjak. Otisak prepoznajemo po tome to su mjesta na kojim je bila
tiskarska boja vrlo malo utisnuti u povrinu papira. Karakteristine tehnike visokog tiska su DRVOREZ i LINOREZ, u
osnovi vrlo sline tehnike visokog tiska. Kao to im sam naziv kazuje matrica se izrauje od drvene, odnosno ploe od
linoleuma na kojima se pomou posebnog alata (noeva i dlijeta) odstranjuje onaj dio koji ne ini crte. Kod linoreza rad
na matrici je laki, jer je on meki i podatniji od drva. Tako emo i na otisku primijetiti razliku: otisnuti crte kod linoreza
ima meke i oblije linije, dok su kod drvoreza one otre i uglaste. Ovim tehnikama moe se otiskivati i u boji, pa tada
treba izraditi onoliko matrica u koliko boja elimo tiskati, vodei rauna da se boje meusobno ne preklapaju, odnosno
preklapaju i na taj nain mijeaju. Viebojni otisak je mogue izvesti i s jedne ploe. Matrica se nabojava pomou
gumenog valjka, a otiskuje se u grafikoj presi za visoki tisak, ili jednostavno pritiskujui istim gumenim valjkom po
papiru poloenom preko nabojane matrice.

BOJA
MATRICA

Albrecht Durer: etiri jahaa

apokalipse, drvorez

Kacuschika Hokusai: Veliki val, drvorez u boji

Linorez u boji, otisak s jedne ploe, studentski rad

DUBOKI TISAK se takoer koristi visinskim razlikama na matrici. U crte koje su udubljene u povrinu matrice utrljava
se boja, a sa same povrine se odstranjuje, te se preko matrice polae vlaan papir. Otiskuje se u grafikoj presi pod vrlo
visokim pritiskom, tako da papir ulazi u sve pore na ploi i prima na sebe boju iz njih. Takav otisak ima reljefan crte, a
isto tako je vidljiva povrina cijele matrice koja je potpuno utisnuta u papir. Najee koritene grafike tehnike dubokog
tiska su:
BAKROREZ je tehnika koja za matricu koristi bakrenu ili cinanu plou. Prije rada na matrici, plou je potrebno dobro
prebrusiti i ispolirati, tako da bude potpuno glatka. Crte se urezuje u plou pomou elinih dobro nabruenih dlijeta.
Tako urezane linije imaju karakteristian poetak i zavretak, gdje su zbog naina rezanja ulazak u metal, odnosno kad
alat izlazi iz metala linije sve tanje. Na izgraviranu plou utrljava se boja podjednako u sve linije. Viak boje odstranjuje
se sa povrine matrice postupnim brisanjem, tako da ploa bude potpuno ista i sjajna. Otiskuje se u presi za duboki tisak
pod visokim pritiskom na prethodno navlaenom papiru.
Albrecht Duerer: Vitez, smrt i vrag, bakrorez

DUBOKI TISAK
BOJA
MATRICA

SUHA IGLA je tehnika vrlo slina bakrorezu. Na metalnoj ploi crta se dobro nabruenim elinim iglama, slino kao
olovkom, pod kutom od 45. Ovisno o pritisku, crta e biti dublja i jaa ili plia i njenija. Igla u metalu ostavlja
karakteristian trag: na jednoj strani urezane crte primjeuje se iver, greben, dok je s druge strane rub linije ravan. Kod
nanoenja i brisanja boje o ovom treba voditi rauna, tako da na otisku imamo fine barunaste linije koje ovoj tehnici daju
posebnu dra. Naime, boja se ne zadrava samo u urezanoj crti, ve dio boje ostaje i na iveru uz crtu, pa zbog toga linija
nije otra, ve ima svoj osebujan izgled. Otiskuje se na isti nain kao bakrorez, pod neto slabijim pritiskom, a naalost
broj otisaka s jedne matrice je ogranien jer se iver uz crtu veim brojem otisaka uniti.

Pablo Picasso: Kipar i model, suha igla

BAKROPIS, za razliku od bakroreza gdje se mehanikim putem gravira

matrica, koristi kemijska svojstva bakra ili nekog drugog metala,
najee cinka. Kao za bakrorez i ovdje ploa mora biti sasvim glatka.
Ploa se premazuje zatitnim sredstvom (asfaltni vosak) otpornim na
djelovanje kiselina, pa se na tako pripremljenoj ploi crta dobro
naotrenim iglama i tako odstranjuje s metala zatitni sloj. Kad je crte
gotov, plou uranjamo u sredstvo za nagrizanje (jetkanje). Ovisno o
jaini kiseline i duljini jetkanja crte e biti vie ili manje udubljen u
plou. Po zavretku jetkanja potpuno se odstranjuje zatitni sloj s ploe,
a boja se nanosi i otiskuje isto kao kod bakroreza.

Tomislav Krizman: Autoportret, bakropis

AQUATINTA je tehnika kojom postiemo razliite tonove na matrici. esto se koristi i u kombinaciji s nekom drugom
tehnikom dubokog tiska, najee bakropisom. Dobro uglaana i oiena metalna ploa posipa se finom prainom
kolofonija i tada se zagrijava dok se praina ne otopi i zalijepi za povrinu ploe. Tako pripremljena ploa izlae se
djelovanju kiseline, pa ovisno o duljini djelovanja dobivamo svjetlije ili tamnije tonove. Obino se ploa vie puta izlae
djelovanju kiseline. Plohe koje ostaju bijele se prekrivaju, pa se ploa jetka. Postupno se prekrivaju ostali dijelovi ploe
od svjetlijih do tamnijih. Jetkanje ostavlja sve dublje tragove na matrici koji pri otiskivanju zadravaju vie boje i na taj
nain dobiva se itav niz finih nijansi. Boja se nanosi na matricu i otiskuje kao kod drugih tehnika dubokog tiska.

Nevenka Arbanas: Bez naziva, aquatinta

PLONI TISAK je karakteristian po tome to se otisak ne dobiva pomou visinskih razlika na matrici, kao kod dubokog i
visokog tiska, ve se koriste fizikalna i kemijska svojstva podloge (vlano/masno). Matrica je kamena, a tijekom prolog
stoljea kamen se znao zamijeniti aluminijem, pa otud i nazivi tehnika: litografija i algrafija. Otisak na sebi nema
reljefnosti, a list ostaje gladak.
Neki su skloni tehniku sitotiska (serigrafije) takoer ubrajati u tehnike plonog tiska. Ova tehnika za matricu koristi
posebnu svilu na kojoj su bijele partije prekrivene emulzijom (direktno ili fotopostupkom), a kroz slobodne dijelove svile
boja se protiskuje na papir. Na otisku se lako zamijeti debljina sloja boje.
PLONI TISAK
BOJA I VODA
MATRICA

SITOTISAK ili SERIGRAFIJA

SVILA

BOJA
Slavko Kopa: ena s lepezom,
litografija

Ivan Picelj, serigrafija

RAUNALNA GRAFIKA kao

najmlaa grafika disciplina ne
koristi klasine grafike alate i
pomagala,
ve
se
slui
raunalom opremljenim za ovu
svrhu predvienim programima
koje moemo podijeliti na dvije
skupine:
programi
koji
oponaaju klasini nain crtanja
i slikanja, te obrade fotografije
te programi za tzv. vektorsko
crtanje. Obje skupine programa
posjeduju tzv. filtere za obradu
tekstura i dodavanje razliitih
efekata. Osim samog raunala
za koje je poeljno da ima
snaniji procesor, vie radne
memorije i kvalitetnu grafiku
karticu, te disk s neto veim
kapacitetom, koriste se i druga
pomagala kao to je skener
kojim prenosimo crte ili
fotografiju sa papira u raunalo
na daljnju obradu, grafiki
tablet, kojim umjesto mia
crtamo direktno na raunalu, te
naravno kvalitetniji printer ili
ploter kojim emo gotov rad
otisnuti na papiru.

Vilko iljak: kompjuterska grafika

Velibor Jankovi: Machines series, Fig. 11,

kompjuterska grafika

BAKROPIS
PLOA ZA IZRADU MATRICE
Ve je spomenuto da se se kod bakropisa, za razliku od bakroreza gdje se uradak realizira direktnim graviranjem u metal,
matrica jetka (nagriza) kiselinama. Najee koriteni materijali su metalne ravne ploe od bakra ili cinka.
BAKRENA PLOA
Bakar (Cu) je metal svijetlocrvene boje, na niim temeraturama i na suhom zraku ne oksidira, kod zagrijavanja oksidira i
pokriva se slojem bazinog karbonata, a kod viih temperatura pokriva se flekama razliitih boja. Jako zagrijan bakar
postaje krhak. Ove karakteristike treba imati na umu kod zagrijavanja ploe radi prekrivanja zatitnim slojevima kod
razliitih tehnika dubokog tiska. Bakar nagrizaju duina i sumporna kiselina, te amonijak i eljezni klorid. Za bakropis
su bolje ploe lima svjetlije boje (elektrolitiki bakar) jer su one neto tvre od onih crvenih, a time se lake jetkaju, a
crte moe biti izveden izrazito finim linijama.
CINANA PLOA
Cink (Zn) je metal sivo-plave boje, ne oksidira. Kod viih temperatura (180o C) postaje krhak, a na neto viim
temperaturama se drobi. Da bi cink imao to bolju kvalitetu, kod proizvodnje ploa dodaju mu se titan, kadmij, magnezij,
olovo u vrlo malim koliinama, ispod 1%. Na vlanom zraku dobiva sloj bazinog cinkovog karbonata i time postaje
otporan na vodu i atmosferilije. Cinane ploe debljine oko 0.8 mm idealne su za tehnike dubokog tiska. U kiselinama se
lako i ravnomjerno otapa, a kod veih povrina daje bolje rezultate od bakra, od kojeg je znatno jeftiniji.

BAKRENE PLOE

CINANE PLOE

Tomislav Krizman: U atelieru i Ulica u Jajcu, dva bakropisa na istom grafikom listu
PRIPREMA METALNE PLOE
Ploa mora biti ravna, izbruena, polirana do visokog sjaja, bez ikakvih neistoa i masnoa na sebi. Limu izrezanom na
eljenu veliinu najprije se trebaju napraviti tzv. fasete: finom turpijom za metal rubovi se zakose pod kutem od cca 45o, a
kutovi ploe lagano zaoble. Ova radnja je nuna, jer bi u protivnom otar rub matrice otetio papir. Ploa se zatim brusi
finim vodobrusnim papirom u vie faza (zrnatost 400, pa 800, zatim 1200 i zavriti s 2000), zatim se polira pastom za
poliranje, potom se odmauje acetonom i na kraju se zavrno isti alkoholom. Tako pripremljena ploa spremna je za
nanoenje zatitnog sloja. Prije nanoenja zatitnog sloja treba donju, netiskovnu stranu ploe zatititi od djelovanja
kiseline premazivanjem lakom, katranom i sl., a u zadnje vrijeme grafiari u tu svrhu esto koriste samoljepive plastine
folije. Neto stariji nain ienja ploe obavljao se na slijedei nain: nakon bruenja ploe finim brusnim papirom i
plovucem na plou se nalijevalo malo terpentina i snano trljalo dok se ne osui. Taj se postupak ponavljao dok na krpi
nebi bilo ikakvog traga. Terpentinu se znao dodavati alkohol. Na kraju bi se ploa istila sitno samljevenom kredom koja
se krunim potezima uribavala na povrinu ploe pomou iste lanene krpe do visokog sjaja.

ZATITNI SLOJ
Postoje tvrdi, meki i tekui zatitni slojevi. Svi oni imaju istu namjenu, a to je da zatite metal od djelovanja kiseline, Po sastavu
mogu biti vrlo razliiti, ali u principu su sastavljeni od asfalta, istog pelinjeg voska, smole (mastiks, burgundska smola) i
terpentina. Tvrda zatita se nanosi na zagrijanu plou posebnim postupkom, kao i meka koja se koristi samo u tehnici mekanog
voska (vernis-mou). Za ovu priliku najinteresantniji je tekui zatitni sloj kojeg moemo sami pripraviti ili jednostavno kupiti.
Razlog zbog kojeg se ne spominju recepti za pripravu zatitnih slojeva je trivijalan: na naem tritu izuzetno je teko doi do
potrebnih sastojaka.
Osnova za pripravu tekueg zatitnog sloja:
burgundska smola - 2 teinska dijela
asfalt (sirijski) - 2 teinska dijela
pelinji vosak - 3 teinska dijela
terpentin - 25 teinskih dijelova
Tekui zatitni sloj nanosi se pomou mekanog kista na tiskovnu stranu ploe, pazei pri tome da se pokriju fasete. Postoji i
drugi nain, a to je da se ploa (bez zatite na netiskovnoj strani)uroni u tekui zatitni sloj i ona postaje obostrano zatiena.

Zagrijavanje ploe
kod nanoenja tvrdog zatitnog sloja (podloge)

aenje ploe nakon nanoenja podloge,

prije crtanja (radiranja)

IZRADA (CRTANJE, RADIRANJE) BAKROPISA

Vano je rei da crtati treba zrcalno: ono to je na ploi lijevo, na otisku e biti desno. Na pripremljenoj ploi crtamo
pomou igala za bakropis. Postupak podsjea na crtanje olovkom po papiru. Crtanjem (radiranjem) uklanjamo tanak
zatitni sloj i u tragu igle ponovo vidimo sjaj metala. Same igle mogu biti razliitih formi, a posebno zanimljive rezultate
daju tzv. snopovi igala: dvije ili vie igala uglavljenih u isto dralo. Crta koju iscrtavamo ovisi i o obliku igle koju
koristimo. U svakom sluaju, pritisak ruke mora biti dovoljno jak da bi odstranili zatitni sloj. Jaim pritiskom dobivamo
snaniju liniju i nju e kiselina bre i jae nagrizati. Iglu treba drati to okomitije u odnosu na povrinu ploe. Ako pritisak
nije dovoljno snaan, pa u potpunosti ne otkloni zatitni sloj, na otisku emo imati isprekidane ili tokaste linije.

IGLE ZA RADIRANJE I TRAGOVI KOJE OSTAVLJAJU OVISNO O PRITISKU

RULETE
Alat za crtanje po prepariranoj ploi. Ovisno o vrsti nazupenja ostavljau razliite tragove. Za vrijeme rada treba ih stalno istiti
od zaostale podloge u utorima. Umakaju se u terpentin i zatim se iste na ploici pluta.

JETKANJE (NAGRIZANJE) PLOE

Prije jetkanja treba provjeriti sve iscrtane linije crtea od
eventualnih zaostataka neistoa koje su moda ostale u njima
i ukloniti ih mekanim kistom. Takoer je potrebno provjeriti
netiskovnu stranu ploe i fasete, te ako ima nepokrivenih
mjesta to ispraviti. Obzirom da je u dananje vrijeme cinana
ploa zbog svojih svojstava i cijene skoro istisnula bakar, neto
vie o jetkanju cinka, makar se za oba metala koriste uglavnom
iste otopine jetke, samo bakar zahtjeva neto jae. Najee
koritene jetke su duina kiselina, eljezni klorid i holandska
jetka. Dimljiva duina kiselina je najee koritena jetka,
ukratko o radu s njom.
DIMLJIVA DUINA KISELINA, HNO3 na trite dolazi
uglavnom u koncentraciji od 86% i vie. Njezina iparavanja su
vrlo otrovna, pa je potrebno pri jetkanju o tome stalno voditi
rauna. Da bi dobili koncentraciju potrebnu za jetkanje, treba
je razrijediti vodom. Vano je zapamtiti da se kiselina polako
nalijeva u vodu, prilikom mijeanja razvija viu temperaturu.
NIKAKO ULIJEVATI VODU U KISELINU, dolazi do vrlo
burnih reakcija, a zna i eksplodirati. Koncentracije koje se
koriste za jetkanje cinka za tehniku bakropisa su 5 - 12o Be ili
6 - 15%. Jetka se od 1/2 min do 30 min. Naravno, ovisno o
jaini kiseline i duljini jetkanja crte e biti vie ili manje
udubljen u plou, ali treba imati na umu da kiselina ne djeluje
samo vertikalno, ona i proiruje linije ako se ploa due tretira
ili ako je kiselina jae koncentracije. Nakon jetkanja ploa se
ispire mlazom vode, zatitni sloj se ispire pomou nekog
otapala (terpentin, uljni razrjeiva...). Postoji li potreba
ponoviti jetkanje radi dodavanja dodatnih efekata pokrivaju se
djelovi koji su gotovi zatitnim slojem, a za one koje elimo
jo jetkati cijeli se postupak ponavlja onoliko puta dok nismo
zadovoljni rezultatom.

TISKANJE BAKROPISA
PREA. Bakropis se tiska u posebnim preama za duboki tisak. Uglavnom su metalne konstrukcije. Kostur pree se sastoji
od dva meusobno povezana bona nosaa na kojima se nalaze po jedan fiksni (donji) i jedan pomini leaj valjaka.
elini valjci moraju biti savreno centrirani i glatko izbrueni. Po donjem valjku klizi deblja metalna ploa. Gornji valjak
uglavljen je u pomine leajeve, tako da se pomou regulatora pritiska odreuje pritisak valjka na papir. Prea se pokree
pomou veeg kotaa ili zvijezde, a da bi se lake i ravnomjernije pokretala ugrauje se izmeu kotaa i valjka zupasti
prijenos. Ploa (matrica) pripremljena za tisak stavlja se na metalnu plou pree, tako da je tiskovna strana prema gore,
preko nje se stavlja navlaeni papir, a preko papira deblji filc (pust). Ravnomjernim pokretanjem pree otiskujemo
bakropis.

NACRTI ZA GRAFIKU PREU S POETKA XVIII. STOLJEA

NACRTI ZA GRAFIKU PREU S POETKA XVIII. STOLJEA I PRIKAZ RADA NA NJOJ

PAPIR koji se koristi za duboki tisak uglavnom je runo izraen, obino s velikim postotkom pamuka, vee je gramature
(debljine), mat povrine koja nije suvie hrapava, mora imati svojstvo dobrog upijanja boje, a nakon tiskanja se ne smije previe
deformirati. Poznatiji proizvoai papira za duboki tisak su Arches, Canson, Fabriano, Hahnemhle, Rives... Prije tiskanja papir
se vlai u vodi, zatim se stavlja meu iste (neotisnute) upojne papire koji preuzmu viak vlage na sebe.

Hahnemhle papir:
runo proizveden papir za duboki tisak
povrinska tekstura

Hahnemhle papir:
runo proizveden papir za duboki tisak
vidi se vodeni ig proizvoaa i
karakteristini rubovi koji su
posljedica rune proizvodnje

Runa proizvodnja papira u Fabrianu

BOJA za tiskanje utrljava se u pore izjetkane na matrici konim tamponom, gumenim ili kartonskim raklom, a moe i rukom sjeicom dlana. Viak boje se odstranjuje, tako da ploa bude potpuno ista. Pri skidanju vika boje sa matrice treba paziti da se
ne izvue boja iz linija. Boja se obino skida pamunom tkaninom (organtin, muslin), sjeicom dlana, a u zadnje vrijeme koriste
se papirni ubrusi.
GERSTAECKER boja za duboki tisak

Filc ili pust

Stolna prea za duboki tisak

Koni
tampon
za
utrljavanje
boje

CALIGO boja za duboki tisak

CHARBONNEL boja za duboki tisak

Literatura:
Tomislav Krizman: O grafikim vjetinama, Zagreb 1952.
Devad Hozo: Umjetnost multioriginala, Mostar 1988.
Andr Bguin: A technical dictionary of print making
Velibor Jankovi: O grafici, grafika mapa "Taj divni svijet 2", ibenik 2003.
The art of graving and etching, London 1702.