Didaktika Matijevic Bognar

Zajedniki predmet Didaktika
Ladislav Bognar, Milan Matijevi

DIDAKTIKA
1. TEORIJSKI PRISTUPI I TERMINOLOKA PITANJA

1.1. TEORIJSKI PRISTUPI1
Didaktika je pedagoka znanost koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa. Danas

postoje razliiti, a esto i opreni, didaktiki koncepti, to je uvjetovano razliitim teorijskim
polazitima, razvojem znanosti na koje se oslanja didaktika, ali i postojanjem razliitih rjeenja
u praksi, ije je uopavanje didaktika.
Sociocentriki i pedocentriki pristup, znanstveni, umjetniki i radni pristup, adaptibilni i
emancipacijski pristup, sustavni i kreativni pristup, samo su neke od mnogobrojnih meusobno
suprotstavljenih didaktikih koncepcija, koje imaju vrlo razliite reperkusije na praktino
izvoenje odgojno-obrazovnog procesa.
Koncepcija za koju se odluuju autori ovog rada didaktiku shvaa kao teoriju i odgojnog i
obrazovnog procesa. Odgoj i obrazovanje se shvaaju kao dvije strane jedinstvenog procesa.
Oni imaju svoje specifinosti, pa se obrazovanje ne moe svesti na odgoj, a ni odgoj na
obrazovanje, ali se provode u sklopu jedinstvenog procesa.
1.2. OSNOVNI POJMOVI DIDAKTIKE

1.2.1. Definicija didaktike
- didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa

- ima svoj opi i posebni dio:
opi dio bavi se antropoloko-psiholokim i socijalno-kulturnim uvjetima o-o procesa
poseban dio bavi se uim didaktikim pitanjima kojima pripadaju cilj i zadaci o-o procesa,
sadraji i aktivnosti, dinamika o-o procesa, socijalni oblici i o-o ekologija i mediji te o-o klima i
komunikacija
- podjela didaktike na specijalne didaktike ili metodike, i to metodiku odgoja i metodiku
obrazovanja
1
Ovaj dio sam skratila, tj. prepisala iz saetka u knjizi jer mislim da za ispit nije bitno ii detaljno u te pristupe.
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

metodika odgoja se odnosi na metodiku egzistencijalnog odgoja, metodiku socijalnog
odgoja i metodiku humanistikog odgoja
metodika obrazovanja se odnosi na metodiku znanstvenog obrazovanja, metodiku
umjetnikog obrazovanja i metodiku tehnolokog obrazovanja
- pedagogija se bavi fenomenom odgoja i obrazovanja na vioj teorijskoj razini i tu
problematiku zahvaa mnogo ire i kompleksnije od didaktike
- s obzirom na mjesto provedbe odgoja i obrazovanja razlikujemo institucionalnu i
izvaninstitucionalnu pedagogiju
institucionalnu pedagogiju ine predkolska, kolska i visokokolska, te specijalna i
domska pedagogija
izvaninstitucionalnu ine obiteljska ped. i ped. slobodnog vremena
Gdje je u tome mjesto didaktici?
- didaktika je dio kolske pedagogije koju jo ine teorija kole, problematika permanentnog
osposobljavanja nastavnika i ostalih radnika kole, problematika suradnje s roditeljima itd.
- didaktika prouava odgojno obrazovni proces u njegovim razliitim oblicima, to je osnovna
djelatnost kole, pa moemo konstatirati da je ona najvaniji dio kolske ped.
- u didaktikom konceptu koji zagovaraju autori zauzumaju se za pluralistiki pristup,
obrazlaui i razliite teorijske pristupe i razliita rjeenja u praksi, uz istovremen kritiki
odmak, te nuenje vlastitih rjeenja
1.2.2. Metodika odgoja
- vano je shvaanje pojma odgoja

- autori odgoj shvaaju kao meuljudski odnos u kojem ljudska jedinka zadovoljava svoje
osnovne ljudske potrebe, uz istovremeno prihvaanje odreenih opeljudskih drutvenih normi
odgoj tako ima svoj individulni aspekt (zadovoljavanje biolokih, socijalnih i
samoaktualizirajuih potreba), ali i svoj drutveni aspekt (ostvaruje se egzistencijalnim,
drutvenim i humanistikim odgojem)
metodika egzistencijalnog odgoja, metodika socijalnog odgoja...

1.2.3. Metodika obrazovanja
- obrazovanje zadovoljavanje spoznajnih, doivljajnih i psihomotornih interesa pojedinca

aktivnim usvajanjem i daljim razvijanjem odreenih kulturnih i civilizacijskih dostignua
- metodika znanstvenog podruja bavi se svim znanostima iz procesa obrazovanja
prirodne znanosti, drutvene znanosti, ali i matematika i informatika koje su elementi
znanstvenog jezika koji se koristi u svim znanostima
- metodika umjetnikog podruja bavi se primjenom razliitih grana umjetnosti u
obrazovanju, razvojem umjetnikog stvaralatva i ovladavanjem umjetnikim jezikom
- metodika tehnolokog podruja polazi od tehnolokih dostignua, te od kineziolokih
spoznaja, s jedne strane, i interesa uenika za odreene radne i tjelesne aktivnosti, s druge
strane
1.2.4. Odgojno-obrazovni proces
- odgojno-obrazovni proces je sustavno organizirana zajednika aktivnost nastavnika i

uenika na ostvarenju zadataka odgoja i obrazovanja
- u didaktici se jo koristi i izraz nastava, ali danas uz nastavu postoji niz izvannastavnih
aktivnosti koje su takoer odgojno-obrazovni proces
- nastavne aktivnosti prema kriteriju obvezatnosti: redovna (namijenjena svim uenicima),
izborna (okrenuta interesima uenika) i fakultativna nastava
prema duini trajanja: nastava po epohama (u duem razdoblju
realizira se iskljuivo jedan sadraj, npr. iz povijesti, a poslije toga due vrijeme neki drugi
sadraj, npr. iz zemljopisa), teajna nastava (u nekom kraem vremenu se realizira neki
sadraj ili aktivnost), mikronastava (krae vrijeme se intenzivno radi na svladavanju nekih
vjetina ili stjecanju znanja)
prema mjestu odravanja: uionika, izvanuionika i nastava na

daljinu
- izvannastavne aktivnosti mogu se podijeliti na kolske i izvankolske
1.2.5. Subjekti odgojno-obrazovnog procesa

- o-o proces ine ljudi koji su osnovni pokretai, nosioci i ralizatori procesa to su nastavnici,
uenici i roditelji
- o-o proces postoji zbog uenika, bez ijeg aktivnog sudjelovanja u svim etapama i aspektima
o-o procesa odgoj i obrazovanje nisu mogui
- meutim, ueniku je potrebna i pomo starijih vanu ulogu ima nastavnik kao voditelji
organizator o-o procesa, jer poznaje pedagoiju, didaktiku i metodike u kojima je sustavno
ljudsko iskustvo u vjetini odgajanja i obrazovanja, te roditelj, ija je uloga naglaenija to je
uenik mlai
2. POVIJESNI I SUVREMENI DIDAKTIKI SUSTAVI

2.1. RAZREDNO-SATNI SUSTAV I KOLA BEZ RAZREDA
Poetkom 17. st. pojavljuje se neto vei ineres za kolovanje mladih, jaa i spoznaja o
korisnosti obrazovanja. Tomu je pridonio i nagli razvoj manufakturne proizvodnje.
Smatra se da su dravice Weimar (1619) i Gotha (1642) prve uvele obvezno kolovanje za svu
muku i ensku djecu. U dravici Gotha izraen je jedan od prvih nastavnih planova za
obveznu kolu, prema kojem je kolska godina trajala 10 mjeseci, a tjedna satnica nastave od
9 do 12 te od 13 do 16 sati. Uz nastavni plan, nastava se u kolama poinje izvoditi po
grupama, to e postupno prerasti u razredno-predmetno-satni sustav koji, uz odreene
izmjene, postoji do danas.
2.1.1. Komenskyjev razredno-satni sustav
- konstruiranje toga sustava usko je vezano za ivot i rad velikog ekog pedagoga Jana
Amosa Komenskog osnovne ideje raz-pred-satnog sustava iznio je u Velikoj didaktici
zauzima se za osnovnu kolu koja traje 6 godina (6-12), a u kojoj se nastava odrava na
materinjem jeziku te koja treba biti opeobrazovna i obavezna za djeake i djevojice
zagovara kolu s jasno odreenim poetkom, te planom rada za godinu, mjesec, tjedan i
svaki dan; za svaki sat treba odrediti zadatke kako bi se uenici mogli dovesti do cilja
nastavu treba prilagoditi dj. prirodi i mogunostima, izbjegavajui pritom svaku prisilu

- svojim uenjem o koli, svojim udbenicima, kolskoj godini Komensky je sistematizirao
dotadanje spoznaje o koli i nastavi te udario nastavne temelje razredno-predmetnosatnom sustavu
- u toku 18. i u prvoj pol. 19. st. njegovo uenje je potisnuto i gotovo sasvim zaboravljeno
- poznati pedagozi su se bavili pitanjima cilja odgoja i poloajem djeteta u nastavi, a dosta je
uinjeno na irenju osnovnih kola po tadanjim europskim dravicama
- u to doba djeluje i poznati filozof i pedagog J. J. Rousseau on je ponovno aktualizirao
znaenje djeje prirode za odgojno djelovanje; odgajatelj je duan stvarati to povoljnije
okolnosti za razvoj djeteta; odgajaju priroda, ljudi i stvari; njegovo pedagoko uenje izraeno
u djelu Emil ili o odgoju
2.1.2. Dalton-plan i Winnetka-plan
- kao didaktiki koncepti pokuali su prilagoditi nastavu sposobnostima i interesima svakog

djeteta, te da se prevladaju nedostaci raz-pred-satnog sustava
- povezuje ih ideja o ekstremnoj individualizaciji procesa uenja u nastavi i briga za
neovisno napredovanje svakog djeteta
- Dalton-plan kao didaktiki koncept razvila je 1920. godine Helen Parkhurst u Daltonu
naputa se frontalna nastava u radu s djecom starijom od 9 godina; uenicima se prua
mogunost da biraju jednu od triju razina programa, a svaki uenik radi prema vlastitim
mogunostima i tempu; program je podijeljen na mjesene i tjedne radne zadatke; uenici
dobivaju pismene naloge s detaljnim uputama za samostalan rad; uionice pretvorene u radne
sobe i laboratorije; nema razrednih uitelja, ve rad po sobama nadziru i pomau predmetni
nastavnici
ako je neki uenik prije kraja mjeseca zavrio svoje zadatke, moe odmah preuzeti nove
uenik je u pojedinim predmetima na razini razliitih razreda(kola bez razreda)
glavne prednosti: poveana aktivnost uenika, sloboda rada i individualizacija uenja te
razvijanje odgovornosti svakog uenika za vlastito napredovanje
uoene su i odreene slabosti koje su se posebno manifestirale u zanemarivanju odgojne
uloge uenikog kolektiva te individualistikom odgoju koji je rezultat pretjerivanja sa
samostalnim uenjem iz knjiga
- Winetka-plan nazvan je po gradiu Winetka u SAD-u u kojem je Carleton Washburne
utemeljio originalan koncept rada u koli

polazi od pretpostavke da rad u koli treba prilagoditi razvitku uenika, omoguujui im da
proive deji ivot; svaki uenik treba napredovati svojim tempom te razvijati vlastite
sposobnosti i sklonosti, uz minimalan program odreen za svaki razrd
za razliku od Dalton-plana, uenici u ovom sustavu rade i kolektivno (3 sata dnevno radi se
individualno, a 2 sata kolektivno)
na program sljedeeg razreda, u cjelini ili u dijelovima, moe svaki uenik prijei u svako
doba kolske godine
2.1.3. Jena-plan
- Peter Petersen (u njemakom gradu Jeni) je uoio nedostatke razredno-satnog i predmetnog

sustava i kreirao je ped. koncept kolske organizacije poznat kao Jena-plan
uzor za ureenje kolske zajednice je obitelj; u obitelji se dijete udobno osjea i prirodno
razvija, pa tako treba urediti i kolu; u kolama se nastoje stvoriti pogodnosti koje dijete ima
kod kue; zajednitvo se postie formiranjem grupa djece razliite dobi; svaka grupa ima
jednog voditelja; nastoje se zaposliti i roditelji kao pomagai u organizaciji sveanosti, izleta i
svih drugih djelatnosti kole
i kolske prostorije su ureene po uzoru na obiteljski dom nema klupa poredanih za
sjedenje u potiljak, ve su tu brojni stolii, stolovi i leajevi koje djeca rasporeuju prema
vlastitoj elji i potrebama
stjecanje znanja nije primaran pedagoki cilj, ali se i tome pridaje odreena pozornost
znanje se stjee uenjem prema vlastitom interesu i mogunostima; razvija se sposobnost
samostalnog uenja i metoda istraivanja
velika pozornost se posveuje igri ona je vaan aspekt djejeg ivota jer omoguuje
kreativno potvrivanje i druenje; to nije odmor ve prilika da se dijete prepusti vlastitoj fantaziji
i kreativnosti
napredovnja i aktivnosti djece prate se uz neposredne kontakte roditelja i voditelja djece, te
u obliku izvjetaja
tako se bez predmetno-satnog i razrednog sustava stvaraju uvjeti za neposredan kontakt
djece sa stvarnou te za spontan i prirodan razvoj i uenje

2.1.4. Summerhillski model
- A. S. Neil (1921.)
- voen idejom da stvori kolu koja odgovara djetetu, a ne dijete koje odgovara koli
djeci se nastoji pruiti sloboda da budu ono to jesu i da osjete da su prihvaena
Neil smatra da je dijete po prirodi mudro i realno; ako mu se omogui da bude samostalno,
ono e se razviti najvie to moe
pohaanje nastave nije obavezno; raspored sati postoji, ali njega se moraju pridravati
samo nastavnici
s djecom od 7 do 9 godina radi jedan uitelj; za stariju djecu nastavu organizira nekoliko
uitelja, a svaki uvodi dva predmeta
nastava se odrava od 9 do 13 sati; poslijepodne je slobodno, a veernji sati ispunjeni
zanimljivim aktivnostima
uenje je podreeno igri i slobodnom radu
ambicioznija djeca se opredjeljuju za pripremanje prijemnog ispita za koled
Summerhillsku kolu, dakle, karakteriziraju sloboda, igra, samoupravljanje, ljubav,
prihvaanje, povjerenje i potovanje linosti te koedukacija
kola koja to jest i nije objektivizirana kritika svih drugih kola utemeljenih na bubanju iz
brojnih knjiga i na tisuama nastavnih sati kojih se uenici ne mogu sjetiti ili ih se nerado
sjeaju
2.1.5. kola bez razreda
- bitno obiljeje osnovnih kola u SAD-u je tenja za individualizacijom uenja u koli

- zagovornici tog pedagokog koncepta nude model kole bez razreda
- pretee kole bez razreda su Dalton- i Winetka-plan, te Pueblo-plan iz 1894. koji se smatra
prvim sustavom individualizacije kolske nastave
grupe uenika vodi jedan uitelj, ali uenici jedne grupe prouavaju razliite stupnjeve o-o
programa
kada dou u kolu, ako su savladali 80-85% odreene cjeline, uenici mogu poeti s drugim
dijelom programa

razredi postoje samo kao orijentacija, a ne kao neto to strogo odreuje uenikovo
napredovanje
uenik prouava dijelove programa koje omoguuju njegova predznanja, odnosno opi
razvoj, a ne kronoloka dob
uionice i kabineti prilagoeni su samostalnom radu, istraivanju i analiziranju
uitelj osigurava planove i programe pojedinim uenicima, stvara uvjete za rad, osigurava
potrebna nastavna sredstva, potie uenike...
2.2. PREDMETNO-SATNI SUSTAV I SKUPNA NASTAVA
- predmetno-satni sustav je doivio niz promjena vezanih za unutarnju strukturu, te za nain

izbora i rasporeda sadraja uenja
- najsnaniji peat na unutarnju strukturu nastavnog sata ostavili su svakako J. F. Herbart i
njegov sljedbenik T. Ziller
2.2.1. Herbartizam i nastavni sat
- Herbartova didaktika, oznaena kao intelektualistika, potisnula je s pedagoke scene

ideje Rousseaua i Pestalozzija
sredinje mjesto zauzima teorija nastave koja poiva na tzv. formalnim stupnjevima
nastavni proces artikulirao na 4 stupnja:
1. jasnoa (upoznavanje pojedinanoga zornou)
2. asocijacija (novonaueni sadraji udruuju se sa starima)
3. sustav (povezivanje pojedinih spoznaja u cjelinu)
4. metoda (uvjebavanje i praktina primjena)
- Ziller ralanjuje nastavu na najmanje metodike jedinice koje ispunjavaju nastavni sat,
a svaka metodska jedinica obrauje se u 5 formalnih stupnjeva:
1. analiza (priprema za uenje)
2. sinteza (povezivanje novog i starog)
3. asocijacija (novo se usporeuje sa starim, uz isticanje zajednikog)
4. sustav (omoguava daljnje objanjenje pojmova)
5. metoda (primjena novog u rjeavanju konkretnih zadataka)

2.2.2. Didaktiki koncepti koncentracije nastave
nastojanja za koncentracijom sadraja uenja u neke logine cjeline
- naziv koncentracija nastave potjee od Zillera koji je njime elio oznaiti sva nastojanja za
prevladavanjem postojee ekscentrinosti u nastavi
- sistematizirajui pokuaje za koncentraciju nastave, P. imlea navodi 13 razliitih rjeenja:
1. stvarna koncentracija uspostavljanje stvarnih veza izmeu razliitih predmeta
2. personalna konc. sustav rada razrednih uitelja koji imaju uvid u sadraje svih predmeta i
koji mogu svakodnevno koordinirati i korelirati sadraje tih predmeta
3. idejna konc.- nastojanje oko neke glavne ideje vodilje koncentriraju svi nast. Sadraji i sve
aktivnosti i koreliraju s njome
4. psiholoka konc. eli pobuditi sve interese i pokrenuti svu psihiku aktivnost uenika, kako
bi meusobno povezivanje sadraja dovelo do jedinstva svijesti uenika
5. etika konc. nastojanje da se svi predmeti usmjere prema jedinstvu moralno-etikog
htijenja i djelovanja
6. subjektivna konc. vodi jedinstvu uenikove svijesti, sjedinjavanju steenih spoznaja u
svijesti subjekata (uenika)
7. objektivna konc. koncentracija sadraja u nastavnim programima i udbenicima
8. hegemonijska ili tiranska konc. koncentracija kod koje odreeni predmet toliko dominira
nad svim ostalim predmetima da mu se svi ostali podinjavaju
9. sukcesivna konc. oznaava takvu koncentraciju u nastavi kod koje se u vodstvu
naizmjenino mijenjaju razliiti predmeti, te tako jedan predmet za drugim zauzima centralni
poloaj u nastavi
10. enciklopedijska konc. trai spajanje sadraja unutar jednog predmeta, ali i spajanje
srodnih dijelova razliitih predmeta
11. kirurka ili subtrahirajua konc. ide za tim da se odbace svi dijeovi programa raznih
predmeta koji se niim ne mogu povezati
12. metodika konc. koncentracija koju predmetni nastavnici istog razreda provode tako da
se na sjednici razrednog vijea stalno i esto dogovaraju o nainu povezivanja sadraja
razliitih predmeta, kao i o oblicima rada i o metodskim postupcima
13. konfuzna korelacija. neuspjeli pokuaji da se pri obradi neke nastavne sekvence iz
jednog predmeta uz to poveu svi ostali predmeti

- u nastojanju da se postigne stvarna koncentracija, danas pribjegavamo personalnoj i idejnoj
koncentraciji, subjektivnoj i objektivnoj te enciklopedijskoj i metodikoj koncentraciji
2.2.3. Didaktiki koncepti skupne nastave
- prikazani didaktiki koncepti koncentracije nastave pretee su skupne nastave

- psihologizam i pedocentrizam, kao teorijski koncepti i shvaanja u prihologiji i pedagogiji,
svakako su pridonijeli pojavi skupne nastave
zagovara se naputanje znanstvenog rasporeivanja sadraja u predmete
prednost se daje takvom rasporedu nastavnih sadraja da se potuje psiha djeteta
- E. Key, jedna od pobornica pedocentrizma, zahtijeva da tradicionalna forma odgoja zamijeni
prirodni odgoj koji dijete preputa njegovom slobodnom razvoju njena knjiga Stoljee djeteta
naznaila ped. orijentaciju na dijete
- utjecaj:
Haeckelov biogenetski zakon predmetni sustav nastave ne odgovara prirodi djeteta
Berthold
Otto
jedan
od
prvih
zagovornika
utemeljitelja
skupne
nastave
(Gesamtunterricht) slobodan skupni rad uenika s nastavnicima i roditeljima
2.3. FRONTALNO, GRUPNO I INDIVIDUALNO POUAVANJE
- u proteklim stoljeima su se iskuavali razliiti sustavi s obzirom na broj uenika koji su

istovremeno pouavani (npr. Komensky je smatrao da jedan uitelj treba pouavati istodobno
100 i vie uenika...)
2.3.1. Bell-Lancasterov sustav
- otprilike istodobno na dva kraja svijeta A. Bell u Indiji i J. Lancaster u Engleskoj ponudili
uiteljima novi didaktiki sustav koji je ubrzo prihvaen
Bell tzv. monitorni sustav, tj. meusobno pouavanje uenika u sklopu kolske nastave
(uitelj pouava najbolje, a onda oni pouavaju slabije uenike)
Lancaster sustav uzajamnog pomaganja uenicima u kolama za siromanu djecu;
ubrzo prihvatilo stotinjak kola u Engleskoj
- nisu radili zajedno, ali se sustav spominje kao Bell-Lancasterov
10

2.3.2. Slobodni rad po grupama R. Cousineta
- i Roger Cousinet traio je u grupnom radu djece nain prevladavanja nedostataka razrednopredmetno-satnog sustava
polazi od psiholokih spoznaja o promjenama u razvoju djece od 9. do 12. godine ivota
do tada je dijete vie zainteresirano za predmete nego za osobe oko sebe
smatrao da je to tetno zanemariti pri modeliranju nastavnog procesa, odnosno ukupnog
kolskog ivota
cjelokupan kolski rad djece od 9 i vie godina orijentiran je na slobodni grupni rad
(najpogodnije su grupe od 25-30 uenika)
2 osnovna principa: slobodno grupiranje djece u grupe i slobodan izbor sadraja grupnog
rada
uitelj priprema materijal i omoguava uvjete rada
ne postoji obvezan nastavni plan i program
2.3.3. Individualizirana nastava R. Dottrensa
- Robert Dottrens, vicarski pedagog

model nastave koji karakterizira naglaena briga za napredovanjem svakog pojedinog
uenika
individualizirana nastava uz pomo nastavnih listia
oslanja se na 2 bitne ideje: individualnu slobodu i rad prema dobi uenika
omoguiti svakom ueniku da radi onako kako njemu odgovara to je sredstvo za
osiguranje djetetovog normalnog ivota
konani cilj nije samo stjecanje znanja, ve i stvaranje mogunosti i buenje elje da se
nastavi obogaivanje vlastite kulture
- svaki nastavnik prema vlastitoj zamisli organizira rad s nastavnim listiima
- individualizacija se obino odvija nakon frontalne (kolektivne) nastave
11

2.4. UMJETNIKI I RADNI ODGOJ U KOLI
- stara kola (herbartovska) naglaena orijentacija prema intelektualnom razvoju
(intelektualizam) te naglaeno isticanje materijalnih zadataka nastave (didaktiki materijalizam)
dominiraju represivne metode i zanemaruje prirodan razvoj djeteta
- kao kritika javlja se sredinom 19. st. pokret za umjetniki odgoj, nova kola, obiljeena
raznovrsnim aktivnostima uenika (aktivna, radna kola)
2.4.1. Pokret za umjetniki odgoj
- prve ideje od J. Ruskina iz Engleske, procvat doivio u Njemakoj uz angairanje A.

Lichtwarrka i F. Avenariusa
- ostavili odreene peate na unutarnju organizaciju i koncepciju kole
umjetniki odgoj dobio tretman posebnog podruja u stvaralatvu, a dolo se i do
objanjenja potreba i mogunosti djejeg umjetnikog stvaralatva
2.4.2. Pokret radne kole
takoer kao rezultat trai organizacijsko rjeenje za prevladavanje slabosti stare kole
- G. Kerschensteiner manualni rad temelj svakog valjanog obrazovanja
- H. Gaudig zagovarao koncept radne kole slobodne duhovne djelatnosti kola koja
se ne oslanja samo na fiziki rad, ve se treba orijentirati na samostalan rad uenika ime god
se oni bavili
- kasnije radna kola poprimila razliita organizacijska rjeenja (koncept jedinstvenog rada
kole u bivem Sovjetskom savezu, sustav rada M. Montessori, Deweyjev pedagoki
instrumentalizam i pragmatizam u Americi...)
2.5 NEKI CJELOVITI PROJEKTI I SUSTAVI NOVE KOLE

2.5.1. Projekt-metoda
- John Dewey, SAD
12

osnovne djeje interese i potrebe ne moe zadovoljiti kola u kojoj su u prvom planu
nastavni predmeti i rad grupe, a ne uenik (pojedinac)
- dalje razvio W. H. Kilpatrick izloio koncept nastavnog rada po projektima
4 vrste projekata: projekti oblikovanja, prjekti estetskog doivljavanja, projekti rjeavanja
problema, projekti uvjebavanja vjetina
uenici prema interesima rade na odreenom projektu u grupi
taj rad ima ove osnovne faze:1. zajedniko postavljanje problema
2. iznoenje pretpostavki za rjeavanje problema
3. izrada plana za rjeavanje problema
4. izvoenje rada prema definiranom planu
5. izvoenje zakljuka
6. primjena zakljuka u praktinom ivotu
- pridonosi razvoju individualnih sposobnosti svakog uenika te njegovoj socijalizaciji
2.5.2. Montessori-sustav
- pedagogija M. Montessori temelji se na znanstv. promatranju spontanog uenja djece,

poticanju vlastitog djelovanja djeteta i njegove samostalnosti i na potivanju djetetove
osobnosti i individualnosti
temeljno naelo je pomoi dijetetu u svim razdobljima, od roenja nadalje, u tjelesnom,
umnom i duevnom odrastanju, da bi se ono moglo razviti u neovisnog, slobodnog i
samostalnog ovjeka
slobodni rad temelj je Montessori pedagogije
nema znaajnog poetka nastave nego djeca ulaze u razred kad je predvien poetak
nastave i poinju s radom prema vlastitom izboru (to moe biti itanje knjige, rjeavanje
matematikih zadataka ali i zalijevanje cvijea, hranjenje ivotinja ili slikanje slike)
za djecu vano opaanje stvari preko osjetila
2.5.3. Waldorfska kola2
2.5.4. Manheimski sustav
Proslijedila sam svoju knjigu dalje pa nisam stigla napisati, ali smo radili to prole godine, a i moete nai na Internetu
13

- 1900. J. A. Sickinger
- prvi pokuaji da se u razredno-satnom sustavu potuju individualne razlike meu uenicima
- uenike podijelio na paralelna odjeljenja, formirana prema sposobnostima i predznanju,
odnosno darovitosti
elio omoguiti nastavniku da osigura optimalno napredovanje svakog djeteta
4 odjeljenja jednog razreda
- djeca s normalnim sposobnostima i predznanjem
- djeca s normalnim sposobnostima, ali zaostala zbog razliitih razloga
- djeca smanjenih intelektualnih sposobnosti
- darovita djeca
- danas se vie argumenata navodi u prilog integracije djece razliitih sposobnosti i predznanja
u zajednika, heterogena odjeljenja, uz traenje raznovrsnih organizacijskih rjeenja za
uzimanje u obzir razliitih edukacijskih potreba djece
2.5.5. Freinetov pokret
- Clestin Freinet
tragao za naelima rada u kojima e uenici biti aktivniji od uitelja
organizacijska rjeenja:
-
polazi se od uenike slobode i prava na izraavanje vlastitog miljenja
slubeni udbenici se ne koriste
uenici stjeu znanja iz primarnih izvora ili istraujui u prirodi
...
bitno izmijenjene metode rada

-
cijeli sustav rada karakterizira naglaena samostalnost uenika, ueniko literarno

stvaralatvo, povezivanje kolske i ivotne sredine, te kolska samouprava
2.5.6. Kompleksna nastava i laboratorijsko-brigadni sustav
- Pavel Petrovi Blonski i Nadeda Konstantinova

- Blonski Radna kola izloen koncept kole iji je temelj odbacivanje razredno-predmetnosatnog sustava, a zagovaranje koncepta kompleksne nastave
14

polazi od zaokruene prirodne cjeline i kolektivnog rada djece
u prvom planu 3 kompleksa: priroda kao izvor sirovina, rad ovjeka u prirodi, drutveni
odnosi na temelju kolektivnog rada
djeca umjesto predmeta trebaju prouavati ivot
za razredna odjeljenja trebalo je nai odgovarajuu zamjenu stvoren je laboratorijskobrigadni sustav u kojem dominira kolektivni rad jdece i okupljanje u brigade ili grupe
METODOLOKA PITANJA DIDAKTIKE

-
didaktika je samostalna znanstvena disciplina koja mora razvijati i svoju posebnu

metodologiju
metodologija didaktike omoguuje znanstveno objanjavanje pojava na temelju

prikupljenih spoznaja, njihovo reguliranje i predvianje razvoja
cilj didaktike je otkriti nepoznate injenice, veze i odnose meu pojavama te otkriti
promjene i tendencije unutar o-o procesa
znanstvena otkria u didaktici dobivaju loginu formu u obliku pojmova, zakona, teorija i
sustava, hipoteza
ZAKONI = pokazuju povezanost izvjesnih varijabli, to su stavovi kojima se tvrdi neka

relativno opa, stalna i nuna veza izmeu pojava u stvarnosti (POTREBNA
EMPIRIJSKA UTEMELJENOST) u drutvenim znanostima je teko neto proglasiti
zakonom pa ee upotrebljavamo termin funkcionalna veza/zavisnost
HIPOTEZE I TEORIJE = djelomino zasnovane na injenicama, velik dio njihove

istinitosti je u zakljuivanju po vjerojatnoi, samo djelomino su zasnovane na
injenicama teko odrediti granicu izmeu pojmova; teorije imaju vru vezu s
iskustvenim podacima, a hipoteze su vie pretpostavke
osim toga, imamo jo i znanstvena objanjenja, definicije, klasifikacije, stavove,

teoreme, principe i pravila
ZNANSTVENE METODE I METODOLOKI PRISTUPI

-
METODA = nain organizacije istraivanja nekog problema
globalni metodoloki pristupi u prouavanju didaktikih pojava mogu biti:
1. deskriptivna metoda = to, kada? i kako? e se opisivati, i
15

kauzalna metoda = omoguuje istraivanje uzrono-posljedine povezanosti,
traei time odgovor na pitanje zato?
-
kod kauzalne metode razlikujemo: eksperimentalna istraivanja, neeksperimentalna
istraivanja i ex-post-facto istraivanja (negdje izmeu eksp. i neeksp. istraivanja)
2. povijesni pristup = istraivanje povijesnih injenica i geneze didaktikih teorija i

nastavnih modela, te
komparativni pristup = spoznajni postupak koji se oslanja na analizu i sintezu, a
omoguuje
i konstatiranje slinosti i razlika te veza i odnosa meu usporeivanim
pojavama (programi, obrazovne politike i slino)
METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA

-
razlikuju se u razliitim metodologijama, ovdje se objanjavaju sljedee:
sustavno promatranje:
prednost je jednostavnost; nedostaci se odnose na objektivnost i neslaganje

promatraa iste pojave
karakteristike: planiranost predmeta opaanja i naina registriranja opaenih injenica,

iscrpno opisivanje vanih pojedinosti
promatra moe djelovati kao parazitarni faktor promatrani subjekti ne bi trebali u

odreenim sluajevima vidjeti promatraa; promatra moe i sam sudjelovati kao lan
promatrane grupe
samopromatranje je korisno u prikupljanju podataka o organizaciji nastave
subjekti izvjetavaju o svojim doivljajima na temelju pamenja; ti podaci obino slue

kao dopuna nekim drugim podacima
podaci se unose u dnevnik promatranja ili dosje
intervjuiranje:
esta metoda, takoer dopuna ostalim podacima
priroda pitanja, trajanje intervjua i uvjeti za intervjuiranje ovise o karakteristikama

subjekata koje treba intervjuirati
mnoge prednosti, ali trai dosta vremena i javljaju se problemi s obradom podataka
anketiranje:
koristi se kao dopuna intervjuu
16

trai se miljenje o neemu
koristi se pismeni upitnik; to je jednostavna i efikasna metoda, ali su mogue brojne

devijacije
problemi u vezi sastavljanja pisanja, izborom naina odgovaranja, duljinom anketnog

lista te anonimnou
pitanja otvorenog (teko ih je interpretirati) i zatvorenog tipa (teko predvidjeti toliko

odgovora koji bi zatvorili sve ispitanike)
testiranje ankete = sondana primjena
moe biti individualno i grupno, ne bi trebalo trajati due od 30 minuta, najee je

anonimno
testiranje:
ocjenjuje se uspjeh u rjeavanju postavljenih zadataka
to je metoda prikupljanja podataka i oslanja se na standardizirane instrumente (testove)

koji imaju odreene mjerne karakteristike (valjanost, objektivnost, pouzdanost,
osjetljivost, badarenost)
sve karakteristike su bitne, ali je vano naglasiti badarenost zbog svoenja na

jedinstvenu mjernu ljestvicu
izrada testova je sloena pa se nastavnici rijetko odluuju na to
u o-o praksi najee se koriste testovi sposobnosti, linosti i znanja; u didaktikim

istraivanjima se koriste i gotovi badareni testovi
zadaci objektivnog tipa konstruiraju se tako da pokriju sve vanije dijelove neke cjeline;
to su zadaci prepoznavanja, zadaci reprodukcije, rjeavanje problema, zadaci esejskog
tipa (problemi kod esejskih zadataka su tekoe u ocjenjivanju i subjektivnosti, a
prednost je ta to se uenik moe izraziti onako kako eli)
skale procjene:
metoda pismenog prikupljanja podataka koja se od ankete razlikuje formom pitanja i

prirodom traenog odgovora; ispituju se miljenja i stavovi ispitanika
razlikuje se formulacijom pitanja, a nazivaju se prema znanstvenicima koji su ih prvi

primjenjivali ( Likertova, Guttmanova, )
skale mogu biti grafike, numerike i kombinirane
sociometrija = postupak ispitivanja prihvaenosti ili odbijanja izmeu lanova nekog

kolskog kolektiva
17

sociogram kao slika interpersonalnih odnosa u kolektivu uenika je vaan za pedagoko
djelovanje
sociometrijski postupak moe posluiti i u didaktikim istraivanjima koja kao predmet

prouavanja imaju i mikrosocioloki status uenika pod utjecajem raznih didaktikih
strategija
studij sluaja:
metoda prikupljanja podataka za koju se vezuju kvalitativna analiza i metode

kvalitativne metodologije
pogodna za prouavanje djece sa specifinostima u razvoju, bile tio potekoe ili

nadarenost, za prouavanje eksperimentalnih ili alternativnih kola,
potrebno definirati predmet, ciljeve te nacrt istraivanja
mali uzorci, ali ne uvijek ovisi o prirodi predmet ai cilju istraivanja
uz studij sluaja koriste se prednosti i nekih drugih metoda prikupljanja podataka
analize sadraja:
u didaktikim istraivanjima esto susreemo potrebu za analiziranjem zadaa,

udbenika, dnevnika, priprema,
takve analize susreemo u povijesnim i komparativnim istraivanjima te u istraivanjima

aktualnih problema nastavne prakse
sadraj se treba analizirati kvalitativni i kvantitativno u skladu s opom tenjom za

kvantificiranjem podataka
sadraju su aroliki; osim pisanog, danas se analiziraju verbalni, slikovni, filmski i svi
ostali sadraji
vano je to e se analizirati i vrijeme koje e biti osnova za uzorak
pri definiranju uzroka treba odrediti jedinicu analize
Mui naglaava da je bitno osigurati meusobno dopunjavanje kvalitativne

(pronalazimo opi i osnovni smisao poruke koju neki dokument sadrava) i kvantitativne
analize ( pronalaenje elemenata koji su mogu brojiti da bismo na taj nain dali
uvjerljiviji dokaz o onom opem smislu poruke nekog dokumenta koji se naslutio u
kvalitativnoj analizi) kvantitativna analiza je daljnji stupanj verifikacije hipoteze za koju
kvalitativna analiza jo ne daje dovoljno pouzdanog dokaza
18

METODE ANALIZE PODATAKA
-
kvalitativna analiza to?
u drutvenim znanostima se neke stvari ne mogu numeriki/kvantitativno izraziti pa zato

koristimo neke druge provjerene metode za analizu, a takva je i ova
pojam kvalitativne metodologije se vee uz sudjelujue promatranje i akcijska

istraivanja
omoguuje nam da utvrdimo to i kako, odnosno to se dogaalo i kako te to

karakterizira dogaaj koji je predmet istraivanja
sluimo se komparacijom i diferencijacijom razliitih svojstava predmeta ili pojava, a

njeni rezultati su deskripcija, klasifikacija i definicija tih objekata analize
u didaktikim istraivanjima se moe primijeniti u istraivanju umjetnikog stvaralatva

mladih, za prouavanje sluajeva djece sa specifinim edukativnim potrebama i svim
drugim problemima koje treba opisati, objasniti, klasificirati i definirati
kvantitativna analiza koliko?
prikupljene podatke nastojim pretvoriti u podatke koji se mogu brojiti i usporeivati
vee se uz sustavno promatranje, testiranje, skale sudova prouavanje dokumentacije,
radi se o utvrivanju uestalosti nekog obiljeja na odreenoj populaciji ili uzorku; kada
utvrdimo frekvenciju promatrane pojave moe nas zanimati kakav je prosjek postignutih
rezultata, koji se rezultat najee pojavljuje ili koji je rezultat na sredini kontinuuma
postignutih rezultata
moemo raunati srednje vrijednosti, mjere disperzije, koeficijente korelacije i testove

hipoteza o razlikama meu aritmetikim sredinama ili razlikama proporcija
raun korelacije omoguuje i provoenje sloenijih oblika kvantitativne analize poznate

kao FAKTORSKA ANALIZA = cilj je utvrditi manji broj meusobno nepovezanih
latentnih varijabli (faktori koje utvrujemo u postupku faktorske analize meusobnih
odnosa manifestnih varijabli) koje mogu objasniti meusobne odnose manifestnih
(varijable koje promatramo)
drutvene
pojave je teko podvrgnuti statistikom prikazivanju zamjerka
kvantitativnoj analizi
-
kauzalna analiza zato?
omoguuje istraivanje uzrono-posljedinih veza
19

u didaktici je vano razumjeti i objasniti pojave kako bi se mogle kontrolirati i predviati;
zato je potrebno utvrditi kauzalne veze
VRSTE ISTRAIVANJA
-
razliiti su kriteriji za njihovu podjelu
kriterij otkrivanja ili ne nekih osnovnih zakonitosti:
1. fundamentalna istraivanja otkrivaju nove zakonitosti u pedagokom pojavama
2. operativna istraivanja polazei od otkrivenih zakonitosti, usavravaju se postupci

djelovanja
spominju se jo i razvojna istraivanja koja slue stvaranju i provjeravanju novih

proizvoda, te akcijska istraivanja
kriterij vremena:
povijesna i futuroloka istraivanja s obzirom na koje vrijeme su usmjerena
longitudinalna ( u nekom razdoblju, od do) i transverzalna istraivanja (odnose se na

pojavu u danom trenutku) - s obzirom na to koji vremenski period obuhvaaju
kriterij dominiranja teorijske analize ili prouavanje konkretne prakse:
teorijska i empirijska istraivanja
empirijska se dijele na eksperimentalna i neeksperimenatalna istraivanja
- veina studije sadrava uglavnom sve istraivake aspekte povijesni, komparativni,

teorijski i empirijski
- akcijska istraivanja odnose se na istraivanja mijenjanja nastavne prakse; tu veliku
ulogu imaju nastavnici koji su kreatori i realizatori te prakse; njima se najee osporava to
pravo i mogunost; postavlja se pitanje tko je onda kompetentan za uvoenje inovacija u
ped. praksu i njihovu evaluaciju vrijedni rezultati se postiu kada surauju strunjaci za
metodologiju istraivanja i strunjaci za pedagoko djelovanje u praksi; akcijsko istraivanje
je istraivanje u hodu; dio didaktikih istraivanja treba utemeljiti kao akcijska istraivanja
MIKROISTRAIVANJA U DIDAKTICI
-
svaki nastavnik moe i treba sustavno promatrati subjekte s kojima radi te voditi dnevnik
zapaanja
20

neke akcije uitelji mogu posve sami osmisliti i provoditi, ali se postavlja pitanje
objektivnosti
pokazalo se korisno da svi uitelji na poetku kolske godine najave neki pedagokodidaktiki problem koji e u toj godini intenzivnije prouavati
ANTROPOLOKO-PSIHOLOKE PRETPOSTAVKE ODGOJA I OBRAZOVANJA

TO JE OVJEK?
-
oprena su shvaanja o tome to je ovjek; ta shvaanja bitno utjeu i na didaktike

koncepcije
neke teorije su shvaale ovjeka kao greno bie, neke polaze od toga da ovjek nije ni
dobar ni zao, ali da uenjem moe postati i jedno i drugo
najvie se objanjava humanistiko shvaanje ovjeka koje polazi od toga da je ovjek

aktivno i stvaralako bie koje nastoji vlastitom aktivnou i uz pomo drugih ljudi u to
veoj mjeri ostvariti svoje potencijale ako mu to uspije, ovjek postaje konstruktivan,
a ako mu samoostvarenje ne poe za rukom, on postaje destruktivan
FROMMOVA TEORIJA:
-
ovjek se razvija ako se kree u smjeru progresije i rasta karakteriziraju ga ljubav

prema ivotu, drugim ljudima, prirodi te neovisnost i sloboda; ako se kree u smjeru
regresije i propadanja, ovjek postaje zao ljubav prema smrti, samome sebi i
ovisnost o drugim osobama
GLOSSEROVO SHVAANJE RAZVOJA USPJENOG I NEUSPJENOG IDENTITETA

OVJEKA:
-
mogue stupnjeve ljudskog samoostvarenja prikazuje pomou 5 ljudskih figura razliite

veliine
prvo je osoba koja je posve realizirala svoje mogunosti (uspjena, odgovorna,

samopouzdana, ), zatim osoba koja je osigurala materijalne uvijete ivota, ali ne i
svoje ljuske potencijale (oni su samo djelomino razvijeni), zatim slijedi osoba koja lako
odustaje od svojih nastojanja, osoba kod koje se razvijaju neurotski i psihopatski
poremeaji te osoba koja svoj neuspjeh kompenzira razliitim ovisnostima
21

Glosser smatra da ovjek sam bira svoje ponaanja i da o njemu ovisi hoe li biti
uspjean ili neuspjean
Ponaanje uvjetuju osnovne potrebe za pripadanjem, ljubavlju, suradnjom, moi,

natjecanjem, uvaavanjem, kreativnou i zabavom, slobodom
RAZVOJ LJUDSKE JEDINKE:

-
doivotan proces; ide preko zadovoljavanja osnovnih potreba, a one se mogu zadovoljiti
smo u odnosu s drugim ljudima
Erikson osam stadija koji predstavljaju krize koje mogu biti rijeene pozitivno i
negativno pozitivno rjeavanje vodi do razvoja vrlina kao to su nada, volja,
svrhovitost, kompetentnost, vjernost, ljubav, briga i mudrost; negativno rijeena kriza
vodi neurotskim pojavama i patolokim deformacijama linosti
u tom razvoju jako je vaan odnos s drugim ljudima; jedna od osnovnih potreba su i
odgoj i obrazovanje to je takoer meuljudski odnos koji je poticajan i produktivan
ako omoguava mladom ovjeku da razvije svoje potencijale, uspjeno prebrodi krize te
ako je u skladu sa zakonitostima ljudske prirode; ako nije u skladu s ljudskom prirodom
o i o se pretvaraju u oblik nasilja
OSNOVNE LJUDSKE POTREBE:

-
mogu se svrstati u tri grupe:
1. BIOLOKE POTREBE
- one bez kojih nije mogu ivot: hrana, voda, odjea, kretanje, aktivnosti, san, odmor +
sigurnost
- prema Maslowu, one spadaju u tzv. motive nedostatka; zadovoljavanje tih potreba ima
prioritet pred svima ostalim, a njihovo spreavanje ini da se potrebe vie razine i ne
pojavljuju
- tek kad zadovolje bioloke potrebe, postaju aktualne vie koje Maslow naziva motivima
rasta
2. SOCIJALNE POTREBE
- vana je vezanost uz roditelje, uu rodbinu, vrnjake, prijatelje; kod odraslih su to brani
drug, vlastita obitelj te ui krug prijatelja
22

- velik je rizik u razvoju linosti djece kod kojih ne postoje navedene osobe; u tim odnosima
javlja e topao emocionalan odnos koji nazivamo ljubav
- osoba koja nije doivjela ljubav, ne moe voljeti, a time je ugroen njezin normalni razvoj
- socijalna potreba je i potreba za samopotovanjem i potovanjem od drugih ljudi; da bi
ovjek normalno funkcionirao i kretao se u smjeru razvoja, on mora imati pozitivnu sliku o
sebi
3. SAMOAKTUALIZIRAJUE POTREBE
- javljaju se tek kad su prethodne 2 zadovoljene
- to je tenja ovjek ada ostvari sve svoje ljudske mogunosti, a one su vrlo razliite, jer je
svaki ovjek posebna i neponovljiva jedinka
- u suvremenom drutvu do toga stiu samo pojedinci, ali ni oni nikad svoju aktualizaciju ne
postiu do kraja jer je to trajno traenje samoga sebe
- koliko ovjek uspije ostvariti tog potencijalnog ovjeka u sebi, toliko je on dobra,
konstruktivna i ivotu okrenuta osoba
- u funkciji samoaktualizacije je i obrazovanje, jer ono razvija potencijale oje ovjek ima u
sebi; to se odnosi samo na obrazovanje koje je okrenuto ljudskim interesima, potrebama i
razvoju autonomne linosti suvremeno obrazovanje nije na toj razini pa vie slui
guenju kreativnosti i onemoguavaju ovjekove samoaktualizacije
- Maslow smatra da se odgoj jo shvaa kao razvijanje konica i nadzora na naim
unutarnjim impulsima, a zapravo bi se trebalo raditi na osloboenju od tih konica, jer
ljudskim impulsima treba vjerovati i omoguiti im da dou do punog izraaja
SPOZNAJNI, DOIVLJAJNI I PSIHOMOTORNI INTERESI

-
ovjek razmilja, osjea i djeluje sva tri aspekta se nikad ne smiju razdvajati i
izdvajati pojedini kao vaniji
SPOZNAJA:
2 vanije teorije:
1. teorija odraza Pavlova u kojoj se uenik shvaao kao pasivno i reaktivno bie koje se
u o-o procesu oblikuje i izgrauje prema potrebama drutva (uenje se zasniva na
promatranju inzistiranje na frontalnoj i demonstracijskoj nastavi)
23

2. na teoriju odraza su se dobro nastavljala bihevioristika uenja koja su proces
uenja promatrala kao stimulans i reakciju popraenu pozitivnim i negativnim
potkrepljenjem; smatraju da uenje treba proi tri faze: kontakt uenika s novim
znanjem, aktivnost uenika na sadrajima koje treba nauiti, pozitivni ili negativno
potkrepljenje ili povratna informacija
praktina djelatnost ovjeka uvijek je misaona djelatnost; spoznaja je uvijek rezultat

vlastitog misaonog angairanja ovjeka, jedinstvo teorijskog i praktinog; ljudska
spoznaja ima drutveni karakter i karakterizira je prihvaenje intelektualne batine
ovjeanstva, ali i njezino preispitivanje s druge strane
proces spoznaje prema Mikecinu: uoavanje dileme i postavljanje pitanja (koriste se

prethodna znanja, promatranje stvarnosti), o problemu se razmilja i pokuava nai
rjeenje u mislima, moe se pomiriti s prvim odgovorom koji smisli, ali ako to za ovjeka
ima vee znaenje, onda e on svoju hipotezu pokuati provjeriti ako pretpostavka
nije izdrala argumente stvarnosti, onda je misaonim putem potrebno traiti drugo
rjeenje; ako je izdrala, onda je ovjek doao do nove spoznaje to je popraeno
burnim emocijama
tradicionalni pristup odgoja i obrazovanja razlikuje uenje i spoznaju; uenje se vee za

pamenje, a spoznaja za miljenje takva razlikovanja nisu prihvatljiva ako se uenje
organizira po pravilima spoznajnog procesa (treba biti zasnovano na pitanjima uenika,
njihovoj aktivnosti u rjeavanju problema, povezanosti sa svakodnevnim ivotom djece,
); mehaniko uenje razvija trajnu averziju uenika prema uenju
uenje otkrivanjem je osnovni nain naeg intelektualnog osvajanja stvarnosti; vano je

i pouavanje, jer dijete primjerice ne moe sva potrebna znanja stei vlastitim
otkrivanjem (pouavanje takoer mora bitu u skladu s etapama procesa spoznaje);
mora biti pokrenut proces miljenja u glavama uenika jer bez toga nema spoznaje
uenje e uvijek biti neuspjeno ako dijete nije zrelo za neke misaone operacije te
nedovoljno uspjeno ako je prolo optimalno vrijeme za odreenu vrstu uenja
intelektualni razvoj Piaget i njegovi suradnici stadiji intelektualnog razvoja:

senzomotorni period do 18 mjeseci, predoperacioni period od 2 do 7 godina, period
konkretnih operacija od 7 do 11 godina, period formalnih operacija od 11 do 12 godina
taj razvoj je jako individualan i ne moe se ubrzati; pojedinac ne moe ovladati
misaonim operacijama vieg stupnja dok ne svlada one nieg dovodi se u pitanje
24

kolski sustav koji je prilagoen srednjima, pa postaje konica za nadarene i muenje
za sporije; stvaraju se pojmovi dobar i lo, uvodi se pojam talentiranosti potrebno
shvatiti da sva djeca mogu uiti, ali da to rade svojim tempom, a zadatak kole je da im
to omogui
-
DOIVLJAJ:
mnogo slabije prouen, jer je naa kultura uspostavila tiraniju razuma nad osjetilnou u
kojem je kategorija korisnosti jedna vrijednost
to se reflektira i u o-o procesu; u didaktici se zakoni izvode iz spoznajnog procesa, a

zatim se u njih pokuavaju ugurati sadraji i aktivnosti koji su preteno doivljajnog
karaktera
ljudska osjeajnost podrazumijeva sve osjete i osjeajnu stranu linosti osobe
Zazzo i suradnici: ovjekova osjeajnost se razvija u odnosu s drugim ljudima i rezultat

je afektivne vezanosti, posebno u ranom djetinjstvu
iz prvobitnog uzbuenja kod djeteta se u prve dvije godine ivota postupno diferenciraju
ugoda i neugoda te sve ostale primarne emocije; Fromm smatra da emocionalni razvoj
ne zavrava tim emocijama, ve da im treba dodati tzv. humana iskustva kao to su
njenost, suosjeanje, ljubav, interes, odgovornost, identitet, integritet, sloboda,
hrabrost, transcendencija,
doivljajni proces poinje primanjem osjetima ili usmenim ili pismenim govorom; to
mogu biti pojave, dogaaji stanja u neposrednoj stvarnosti ili odnosi s ljudima koje
svakodnevno doivljavamo, ali umjetnika djela koja su proizvodi ljudskog duha upueni
doivljajnoj prirodi ovjeka
doivljaj je uvijek individualno obojen, a kad je rije o pedagokom aspektu tog

fenomena, to znai da dijete ima pravo na osobni, subjektivni doivljaj
pedagoko pitanje je kako kod djece razviti senzibilitet; ljudska se osjeajnost razvija u
odnosu s drugim ljudima, tko nije primao, ne moe ni davati; u sam proces doivljavanja
najbolje je ne mijeati se jer je to duboko individualna stvar
doivljaj svoj najpotpuniji izraz nalazi u pokretu, jer njime emocionalni naboj dobiva
najveu mogunost pranjenja
izraavanje nije samo pranjenje impulsa nastalih emocionalnim uzbuenjem nego je i

oblik komuniciranja zato i je drutveno i povijesno uvjetovano
25

za razliku od receptivnog doivljaja, produktivni doivljaj je stvaralaki in u kojem je jai
naglasak na doivljavanju i izraavanju doivljenog; stvaralatvu takoer prethodi
stjecanje iskustva i bogato receptivno doivljavanje
u koli e biti mogue stvaralatvo ako nastavnik prihvaa uenika onakvog kakav je,
ako mu vjeruje i osjea njegove mogunosti, ako nema ocjenjivanja prema vanjskim
kriterijima, ako je uenik siguran da ga razumiju, ako uenik ima potpunu slobodu
simbolikog izraavanja
sadanja kolska nastava je prestrukturirana pa uenik nema vremena razraditi svoju

kreativnu ideju; malo povoljnija situacija na slobodnim aktivnostima koje su zametak
suvremenijeg o-o procesa
u koli je vano napustiti praksu ocjenjivanja stvaralakih produkata koji su izraz

ljudskog doivljaja; njihova vrijednost je u tome koliko iskreno i adekvatno izraavaju taj
subjektivni doivljaj, odnosno koliko su u tome sputani stereotipima i ablonama;
ocjenjivanje znai upravo nametanje tih ablona; treba omoguiti izraavanje
individualnih doivljaja drugih o tim produktima, ali na razini osobnog odnosa, a ne
opeg suda
PSIHOMOTORIKA:
njen razvoj uvelike uvjetovan emocionalnom sferom linosti; ak su i promjene u brzini

rasta esto emocionalnog podrijetla
Piaget i suradnici ukazali na vezu psihomotorike i spoznaje; spoznaja se ne zasniva na

promatranju, nego na akciji
za sve psihomnotorne radnje potrebni su sazrijevanje i vjebanje; gotovo sva ljudska

motorika je velikim dijelom rezultat uenja
kada je dijete zrelo za neku aktivnost, ono smo pokazuje interes ako ga na to potjee
sredina
u niim razredima o dijete doivljava nagli razvoj vlastite motorike; u viim razredima
dijete u nekim aktivnostima dostie stupanj spretnosti koji kasnije vie nikada ne moe
ponoviti; u pubertetu se razvoj motorike takoer nastavlja, nespretnost se javlja kao
posljedica socijalne nesigurnosti
izmeu 6. i 7. godine zavrava se proces lateralizacije, tj. uspostavljanja dominacije

jedne strane tijela; prevjebavanje ljevorukog djeteta moe izazvati psihike poremeaje
i nije preporuljivo, ambidekstre treba prevjebavati
26

psihomotorne radnje imaju svoj tok i ue se izvoenjem samih radnji: IMITACIJA
radnja se upoznaje i oponaa njeno izvoenje, MANIPULACIJA dijete pokuava samo
izvoditi radnju, ali je u tome jo nesigurno, mnoge su pogreke, suvine kretnje,
PRECIZACIJA duim vjebanjem nepotrebni pokreti se smanjuju, a izvoenje radnje
postaje sve sigurnije, ANALIZA I SINTEZA dijete prati i analizira radnju koju izvodi i
uoava mnoge mogunosti, pojedine elemente sintetizira u racionalnije pokrete,
NATURALIZACIJA radnja postaje sve vie osobno obojena te poprima karakteristike
osobe koje je izvodi
FITTS, 3 FAZE U RAZVOJU VJETINE:
kognitivna zadatak se analizira i nastoji izraziti rijeima (to i kako treba raditi)
asocijativna povezuju se, uvjebavaju i uvruju toni sklopovi ponaanja, u toj fazi
se uenik kontrolira vidom
autonomna .- poveava se brzina izvoenja, aktivnost je otpornija na interferencije, a

kontrola se vie ne provodi vidom
obrazovni proces je uvijek jedinstvo spoznajnog, doivljajnog i psihomotornog aspekta;

kod znanstvenih sadraja dominira spoznajni aspekt, kod umjetnikih doivljajni, a kod
radnih i tjelesnih aktivnosti psihomotorni aspekt vano za metodike pojedinih
podruja
5. Socijalno-kulturne pretpostavke odgoja i obrazovanja

ovjek je drutveno bie koje svoju ljudsku egzistenciju ostvaruje samo u zajednici s drugima
Suvremena drutva uspjela su stvoriti uvjete za relativno normalnu egzistenciju veine svojih
lanova. Za ovjeka su, osim elementarnih potreba, osobito vane specifine ljudske potrebe
(za udruivanjem, osjeanjem identiteta, okvirom vjerovanja)
Kada je rije o drutvu, treba imati kritiki stav i uvijek nanovo preispitivati koliko je u skladu s
ljudskim potrebama. Naime, upravo su na razliitom shvaanju odnosa individue i drutva
izrasle dvije oprene koncepcije drutva totalitarizam i demokratizam (Sparta i Atena)
Totalitarna drutva osnovni tipovi:
1. razliite vojne diktature vojska = podsustav s velikim utjecajem na postojee drutvo.
Unutar vojnog sustava kruti hijerarhijski odnosi (bezuvjetno pokoravanje) = sustav
neslobode
27

2. teokratska drutva (stari Egipat i dananji Iran)
Sv.Rimsko Carstvo crkvena uenja smatrana neprijepornom istinom (koenje razvoja
znanosti)
3. faizam najradikalniji oblik totalitarizma (Italija, Njemaka, panjolska)
- koritenje privredne krize za nasilan dolazak na vlast
- pojedinac se poistovjeuje s dravom i njezinim ciljevima (slijepo
pokoravanje autoritetima, bez kritikog preispitivanja, guenje pojedinca)
4. realni socijalizam suvremeno totalitarno drutvo (SSSR, Kina)
-
u biti tog sustava nije ovjek kao osnovna vrijednost
Demokratska drutva
Jedan od temelja: Rimska Republika (rimsko pravo, demokratske tradicije)
Procvat: Humanizam i renesansa (Campanella, More, Roterdamski / Montaigne, Rabelais,
Komensky)
Francuska deklaracija o pravima ovjeka oslonac graanske demokracije do danas
Odgojno-obrazovni proces u demokratskim drutvima: obuhvaa ovjeka i njegove potrebe i
interese. Program shvaen samo kao opa orijentacija sa funkcijom razvoja uen. Potencijala
- principi samoupravljanja, dogovaranja, uvaavanja ljudske linosti, ravnopravnost odnosa
* nema apsolutno demokratskih ni totalitarnih drutava, stoga i u odg. i obraz. nalazimo i jedne i druge elemente
Drutvene grupe
= zajednice koje imaju nekoliko desetaka lanova. Za odgoj i obrazovanje posebno znaenje
imaju primarne grupe: obitelj, grupe za igru, odgojno-obrazovne grupe.
U kolskim su uvjetima problem veliine grupa i njihova optimalnost za odgojno-obraz. proces
( heterogene ili homogene grupe po spolu, dobi.)
Kolektiv = grupa s veim stupnjem svijesti o zajednikoj pripadnosti, ciljevima i interesima
Obitelj
-
jedna od elementarnih drutvenih grupa
reproduktivna, odgojna i ekonomska funkcija
Grupe za igru
-
vaan initelj u postupnom slabljenju povezanosti djece i roditelja i ukljuivanju u iru

drutvenu zajednicu
nastaju spontano; uvjetuju ih blizina stanovanja, spol, interesi
28

grupa ima strukturu, a pojedinac u njoj ulogu i status (status = poloaj pojedinca u
grupi / uloga = nain ponaanja i aktivnosti koji se od pojedinca u grupi oekuje)

Odgojno-obrazovne grupe
Osnovna takva grupa: odjeljenje (optimalna veliina: 15-30 djece)
moe se voditi autoritarno (razvoj odnosa diktature i poremeaja u uenju), neutralno
(indiferentnost, arhaini odnosi, nepovoljno obraz.ozraje), demokratsko (razvoj

psihike stabilnosti, demokr.atmosfere i povoljnijih uvjeta za odgoj).
Demokratskim voenjem odjeljenje prerasta u kolektiv (intenzivniji odnos lanova,
sigurnost pojedinca, osjeaj vl.vrijednosti)

Odnosi unutra grupe su promjenjivi. Problem predstavljaju odbaeni i izolirani pojedinci
grupe odraslih (kolektiv radnika to je vei, uestaliji su konflikti)
grupe roditelja obino nisu kolektivi i ne treba tomu teiti
Kultura i civilizacija
Kultura = pojam koji se odnosi na nadogradnju / civilizacija = obuhvaa i materijalnu kulturu
KiC predstavljaju ono to karakterizira odreeno drutvo; po njima se drutva razlikuju
vaan initelj odgoja i obrazovanja (sustav vrijednosti, moral, znanost, umjetnost)
Sustav vrijednosti
= skup opih zahtjeva kojima se drutvo odnosi prema pojedincu.
= vrijednosti su konkretizirane moralnim normama
* Pojedinac se prema drutvu odnosi svojim potrebama. to je razlika izmeu vrijednosnog
sustava drutva i ljudskih potreba manja, drutvo je humanije
Znanost
= sustavno ljudsko iskustvo nastalo tijekom povijesti (podjela: prirodne i drutvene)
u odgojno-obraz. procesu vano je imati na umu da znanosti ne barataju apsolutnim

istinama, kako mladi ne bi razvijali iluziju da se sve zna i da su svi problemi rijeeni
Umjetnost
= drutveni fenomen koji omoguuje iskaz individualnog doivljaja stvarnosti, ali i oblik
komunikacije meu ljudima
- uvijek je uokvirena u drutveno uvjetovanu izraajnu formu koja mora biti razumljiva
29

(umjetniki jezik knjievni, glazbeni, scenski, filmski, plesni)
Rad
-
jedna od osnovnih ovjekovim djelatnosti. Ima drutveni karakter
tijekom povijesti postao prisilna i otuena djelatnost
kola ne moe sama rijeiti taj problem jer je to iri drutveni problem, ali moe dati
doprinos prevladavanju otuenosti
Sport
-
i on je postao otuena djelatnost ( jo od borbi gladijatora u Rimu)
ovjekova sportska aktivnost svodi se danas urlanje na stadionima, gledanje sporta

na TV u, itanje sportskog tiska
kola taj problem ne moe rijeiti, ali moe razviti kritiki odnos prema tome
moe reafirmirati sport kao zdrav nain ivota, druenje, suradnju, sklad pokreta
moe dovesti u pitanje kompeticijski karakter sporta i njegovo oponaanje kapitalistike

konkurencije, suparnitvai razvijati ispravnu koncepciju sporta
Razvoj djeje drutvenosti

Dva oprena shvaanja: a) dijete se raa kao egocentrino bie koje se postupno socijalizira
b) ovjek se raa kao drutveno bie koje se mora individualizirati
Stadiji procesa socijalizacije:
1. asocijalni stadij (3-4 godine)
= potpuna odsutnost razlikovanja pojedinih komponenti drutva
= dijete zaokupljeno vlastitim tijelom i otkrivanjem njegovih mogunosti
2. egocentrini / predsocijalni stadij (4 7 godine)
= dijete izgrauje svijest o sebi, a istovremeno otkriva i razlikuje druge osobe
= rijetki kontakti s drugom djecom, povrna suradnja, postupno zbliavanje
3. stadij istraivanja faktora socijalizacije ( 7/8 13/14 godine)
= potpuna socijalnost: elja za druenjem s vrnjacima, pozitivan stav, prilagoavanje
drugoj djeci, poistovjeivanje sa sebi slinima
4. stadij svjesne organizacije socijalnih odnosa (13-14 godine)
= zajedniko razmiljanje, dogovaranje, pripremanje aktivnosti..
30

razvoj djeje drutvenosti je kontinuiran proces koji istovremeno ima karakter
socijalizacije i indivdualizacije
za odgoj i obrazovanje vano je da sva djeca prolaz kroz odreene razvojne periode.
Zato se odgoj mora prilagoditi karakteristikama tog razvojnog perioda djece odreene
dobi. No, kako je tempo individualan, i razlike meu djecom su velike pa ih treba uzeti u
obzir.
6. Cilj i zadaci odgoja i obrazovanja

Drutveni i individualni aspekt cilja i zadataka
M.Shiro: etiri razliita pristupa:
* drutveni aspekt *
1. znanstveno-akademska orijentacija
= cilj: uvoenje djece u pojedine akademske discipline (matematika, povijest, biologija,
filozofija, psihologija)
= ovjek je shvaen kao bie intelekta, pa ih drugi aspekti ljudske prirode ne zanimaju
2. orijentacija na socijalnu efikasnost
= obrazovanje koje priprema za ivot (drutvo odreuje svrhu odgoja i obrazovanja)
= ovjek se ne shvaa iskljuivo kao intelektualno bie, nego kao bie aktivnosti i akcije
* individualni aspekt *
3. orijentacija na prouavanje djeteta
= cilj i zadaci odgojno-obrazovnog procesa zavise od interesa i potreba djece; ne mogu se
odreivati neovisno o njima
= na dijete se gleda kao na bie koje ima tendenciju rasta u sretnu, zdravu i dobro
funkcionirajuu odraslu osobu, a smisao odgoja je da mu u tome pomogne
4. orijentacija na promjene u drutvu i u linosti pojedinca
= ovjek se ne shvaa onakvim kakav jest, ve kakvim bi mogao biti
= cilj i zadaci nisu odraz potrebnoga ve anticipacija moguega
Induktivni i deduktivni pristup

-
razlike u shvaanju treba li do cilja i zadataka doi deduktivno ili induktivno
31

progresivisti tvrde kako je vano utvrditi koje vrste interesa djeca imaju, koje
probleme, ciljeve
-
esencijalisti istiu koliinu znanja koja je sakupljana tisuama godina
sociolozi shvaaju kolu kao posrednika koji mlade ljude osposobljava ta rjeavanje
problema sadanjeg ivota
filozofi odgoja u filozofiji odgoja vide osnovni izvor za odreivanje cilja uenja
* N.Paustovi zagovara i deduktivni i induktivni pristup

ciljeve edukacije razradio je na ekonomske, socijalne i humanistike, a zatim na razini
pojedinca, organizacije i drutva
CILJEVI
EKONOMSKI
SOCIJALNI
HUMANISTIKI
EDUKACIJE
CILJEVI
CILJEVI
CILJEVI
POJEDINAC
zarada
drutveni presti
zanimljiv posao
materijalne
samostalnost,
razvoj sposobnosti,
nagrade
drutvena mo
znanja, vjetina
produktivnost
redukcija konflikta
motivacija
rentabilnost,
samoupravljanje
zadovoljstvo
zaposlenost
drutvena
svestrani razvoj
ekonominost
stabilnost
linosti
ORGANIZACIJA
DRUTVO
privredni
razvoj
rast
i razvoj
odnosa
drutvenih zadovoljstvo i
srea ljudi
Pastuovi govori o odgojnom idealu, odgojnim ciljevima i zadacima koji su u

hijerarhijskom odnosu
Odgojni ideal = zamiljeno savreno stanje; uzor kojemu se moe teiti

Odgojni cilj(evi) = moraju biti ostvarivi u aktualnom vremenu i to tako da se transformiraju u
vie odgojnih zadataka koji moraju biti ostvarivi
prema Pastuoviu, odgoj je proces samoostvarenja ovjeka, a obrazovanje mu je

sinonim
V. Poljak: Didakika = grana pedagogije koja prouava ope zakonitosti obrazovanja
32

a) materijalni zadaci nastave = stjecanje znanja
b) funkcionalni zadaci = razvijanje razliitih sposobnosti
c) odgojni zadatak = prihvaanje odgojnih vrijednosti (moralnih, estetskih, fizikih, radnih)
P.Heimann = didaktika se treba baviti uenjem i pouavanjem; pojam obrazovanje optereen

je nema vee znaenje za praksu zbog optereenosti drutvenim i ideolokim obiljejima
= ciljevi nastave: * kognitivno, djelatno i afektivno podruje
* primarni, razvojni i zavrni stupanj
podruje
KOGNITIVNO
AFEKTIVNO
DJELATNO
objanjenje ivota
ispunjenje ivota
ostvarenje ivota
1.PRIPREMNI
znanje
privlanost
sposobnost
2. RAZVOJNI
spoznaja
doivljaj
vjetina
3. ZAVRNI
uvjerenje
raspoloenje
navika
W.Schulz = nastava ima emancipacijski zadatak koji se ogleda u kompetentnosti koja se

postie znanjima, sposobnostima i stavovima koji pridonose odravanju/mijenjanju drutva
Zadaci su grupirani u tri podruja: podruje stvarnog, socijalnog i osjeajnog iskustva
Nae odreenje cilja i zadataka (B-M)

-
treba razlikovati odgojne i obrazovne ciljeve i zadatke, te njihov drutveni i individualni

aspekt
cilj = uopenija i saetija formulacija didaktike intencije
zadaci = konkretizacija ciljeva
drutveni aspekt
odgojni ciljevi i zadaci
obrazovni ciljevi i zadaci
RAZVOJ DRUTVENE ZAJEDNICE
RAZVOJ KULTURE I CIVILIZACIJE
egzistencijalni odgoj
znanstveno obrazovanje
socijalni odgoj
umjetniko obrazovanje
humanistiki odgoj
tehnoloko obrazovanje
OSTVARENJE LINOSTI
STJECANJE ZNANJA
SPOSOBNOST I SENZIBILITETA
33

bioloke potrebe
kognitivni interesi
individualni aspekt
socijalne potrebe
afektivni interesi
samoaktualizirajue
psihomotorni interesi
potrebe
Odgojni cilj i zadaci

Drutveni aspekt
= svako drutvo kao odgojni cilj postavlja razvoj linosti koji e i omoguiti reprodukciju
postojeeg drutva i eventualno njegov daljnji razvoj, ako je drutvo okrenuto promjenama
da bi to bilo mogue, drutvo nastoji odgojem afirmirati odreeni sustav vrijednosti i
moralnih normi;
zadaci egzistencijalnog odgoja norme koje se odnose na drutvenu reprodukciju

ivota
zadaci socijalnog odgoja tolerancija, uvaavanje razliitosti, borba za mir i

razoruanje
zadaci humanistikog i emancipacijskog odgoja emancipacijski odgoj potreban je

sve dok postoje poniavajui uvjeti ivota, otueni i prisilni mehaniki rad,
hijerarhijski odnosi meu ljudima, koji ometaju razvoj ljudske jedinke
Individualni aspekt
= shvaa se kao ostvarenje linosti optimalni razvoj svih potencijala pojedine ljudske
jedinke. Ostvaruje se realizacijom ovih zadataka:
zadovoljavanjem biolokih / socijalnih / samoaktualizirajuih potreba
ZADACI
egzistencijalni
socijalni odgoj
odgoj
ostvarivanje
bioloke potrebe
zdravog
ivota,
humanistiki
odgoj
vanost
rada, spremnost
na
naina podjele rada, spolni pomaganje starijim i

odnosi,
brak, nemonima, odgoj
34

prehrane, kretanja, raanje i podizanje za
igre, aktivnosti
razvoj
u
socijalne potrebe
djece
mir
razoruanje
zajednitva sposobnost
tolerancija,
ureivanju dogovora,
uvaavanje
okoline,
prirode,
ouvanju izvravanja
razliitosti,
nenasilje,
zatiti dogovora
ivotinja
prihvaanje
suradnja.
moralnih normi
stavovi i uvjerenja osjeaj sigurnosti,
samoaktualizirajue o reprodukciji i
potrebe
razvoj
pripadnosti
slike
pozitivne
o
sebi,
osjeaj ostvarenje
svojih
ouvanju ivota,
kolektivu
ouvanje prirode
vl.vrijednosti,
mogunosti,
doivljaj ljubavi
samoaktualizacija
Obrazovni cilj i zadaci

Drutveni aspekt
= drutveni cilj obrazovanja je daljnji razvoj kulturnih i civilizacijskih dostignua odreenog
drutva. Grupe obrazovnih zadataka:
zadaci znanstvenog / umjetnikog / tehnolokog obrazovanja
Individualni aspekt
= individualni aspekt cilja obrazovanja jest stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i senzibiliteta.
Moe se ostvariti realizacijom ovih zadataka:
kognitivni / afektivni / psihomotorni zadaci
ZADACI
znanstvenog
umjetnikog
tehnolokog
obrazovanja
obrazovanja
obrazovanja
kognitivni
stjecanje znanja o stjecanje znanja o stjecanje znanja iz
(spoznajni)
prirodnim i drutv. pojedinim
interesi
pojavama,kvantit. i umjetnostima
kvalitat. odnosima
tehnologije,
sporta,
i rekreacije o uvanju
jeziku tih umjetnosti zdravlja
35
afektivni
razvoj
(doivljajni)

stavova i doivljaj
uvjerenja,
interesi
uivanje
radu,
odnos umjetnikog
djela, kretanju,stvaralatvu,
prema prirodnim i izraavanje
zdravlje, ljepota tijela
drutv. uvjerenjima
vl.doivljaja,
stav i pokreta
prema djelu
psihomotorni
razvoj sposobnosti razvoj sposobnosti ovladavanje
(djelatni) interesi
radnim
miljenja,
izraavanja
operacijama, prirodn.
inoviranja,
govorom, pismom, oblicima
djelovanja na
crteom, glazbom, sport.vjetinama
promjene
pokretom..
kretanja,
7. Sadraji odgoja i obrazovanja

= nije mogue jasno razgraniiti zadatke od sadraja
Zadaci = razumijevanje, koritenje izvora, sposobnost interpretacije, primjene,
istraivanja, bogaenje interesa i stavova
-
neki se mogu realizirati na svim sadrajima; isti zadaci na svim sadrajima
na jednom sadraju mogu se realizirati razliiti zadaci
Sadraji i aktivnosti
Sadraji = odnose se na drutveni aspekt odgojno-obrazovnog cilja
-
sadraji drutveno-moralnog odgoja
humanistikog odgoja
znanstvenog odgoja
umjetnikog obrazovanja
Aktivnosti = odnose se na individualni aspekt odgojno-obrazovnog cilja

-
kognitivne
psihomotorne
socijalne
Odgojni sadraji i aktivnosti

36

egzistencijalni sadraji obuhvaaju elemente radnog i proizvodnog odgoja,
ekolokog, prometnog, zdravstvenog i tjelesnog odgoja, odgoja za samozatitu
socijalni sadraji odnose se na prihvaanje odreenih drutvenih normi; sadraji

odgoja za humane odnose meu spolovima, sadraji pripreme za brak i obiteljski ivot,
sadraji odgoja za ljudska prava, graanski odgoj
humanistiki sadraji obuhvaaju profesionalno informiranje i orijentiranje, koritenje

profesionalne djelatnosti za aktualizaciju vlastitih ljudskih potencijala, sadraji
emancipacijskog odgoja
Obrazovni sadraji i aktivnosti
znanstveni sadraji injenice i generalizacije do kojih je ljudsko drutvo dolo

-
biologija, kemija, fizika / sociologija, geografija, povijest / informatika
njima uenici prvenstveno ovladavaju vlastitom intelektualnom aktivnou, ali i

emocionalnim i praktinim angairanjem
umjetniki sadraji obuhvaaju vrijedna knjievna, scenska, plesna i likovna

ostvarenja, ali i ovladavanje jezikom pojedinih umjetnosti
- emocionalni angaman, ali uz sudjelovanje i intelektualnih i psihomotornih aktivnosti
tehnoloki sadraji -
sadraji opetehnikog obrazovanja, domainstva, prehrane,
odijevanja, hobi-aktivnosti, ali i struno obrazovanje za odreeno zanimanje
= odgojno-obrazovni sadraji i aktivnost strukturiraju se na dva naina:

a) nastavni predmeti
b) odgojno-obrazovna podruja
= strukturiranje je jedno od pitanja u didaktici koje jo nije definitivno rijeeno!!
Odgojno-obrazovni program
= dokument u kojem su naznaeni odgojni i obrazovni ciljevi, zatim odreen broj mikrojedinica,
te napomene o realizaciji, odnosno vanijim uvjetima koje treba osigurati za realizaciju
(materijalna oprema, prostor za aktivnosit uenika, strunost uitelja)
= odreuje opseg, dubinu i slijed pouavanja nekog sadraja
37

OPSEG odreuje kvantitetu injenica i generalizacija
DUBINA odraava dubinu mikroanalize nekih sadraja prouavanja u nastavi
= opseg i dubina determinirani su stupnjem kolovanja, ciljevima odgoja i obrazovanja,
psihofizikom zrelou, prethodnim iskustvima uenika
sadraji koji su izabrani za neki stupanj kolovanja trebaju biti rasporeeni i sloeni
kako bi uitelji mogli lake izraditi svoje izvedbene programe i organizirati ostvarivanje
predvienih nastavnih ciljeva
pri rasporeivanju sadraja obino se potuju osnovna didaktika pravila o postupnosti:

od blieg k daljem / od jednostavnog k sloenijem
pri programiranju sadraja (injenica i generalizacija, stavova i sposobnosti) za prvu

godinu kolovanja novi sadraji nastoje se graditi na onom to dijete donosi u sklopu
iskustva steenog u predkolskom ivotnom razdoblju
ono to dijete naui u prvom razredu, predstavlja edukativni dobitak razreda
Teorija kurikuluma i nastavni program

u pedagokoj literaturi rije curriculum oznaava planiranu interakciju uenika s nastavnim
sadrajima i nastavnim resursima, te nastavni proces za ostvarivanje odgojnih ciljeva
pod tim izrazom se podrazumijeva i neki sustav postupaka uenja u vezi s definiranim i
operacionaliziranim ciljevima uenja, a obuhvaa:
-
ciljeve uenja ( kojima treba teiti)
sadraje ( predmete, koji su vani za postizanje ciljeva uenja)
metode ( sredstva i putove za postizanje ciljeva uenja)
situacije (grupiranje sadraja i metoda)
strategije (planiranje situacija)
evaluaciju (dijagnozu stanja izlaza, mjerenje uspjeha uenja i pouavanja

objektivnim postupcima)
Vrste odgojno-obrazovnih programa

Prilagoeni programi individualni odgojno-obrazovni programi. Krajnji pedagoki cilj jest
osigurati ih za svakog uenka. Budui da u uvjetima masovnog kolovanja to nije mogue,
koriste se raznovrsna organizacijska rjeenja koja omoguuju elemente samoprogramiranja.
38

To se postie podjelom programa na obavezni / izborni / fakultativni
Nastavni programi, u pravilu, nastoje uzimati u obzir potrebe uenika, oekivanja drutva i
spoznaje znanosti.
subject-centred curriculum orijentiran na predmete, sastoji se od tradicionalnih

nastavnih predmeta
discipline-centred curriculum orijentiran na znanstvene discipline svoju

organizaciju izvodi iz strukture i sadraja znanstvenih disciplina
core curriculum jezgrovni kurikulum, predstvaja praksu kada se neka struka

(predmet) uzima kao centralna jezgra oko koje se ostale struke grupiraju
child-centred curriculum postavlja dijete u prvi plan
community-centred curriculum polazi od specifinosti potreba i karakteristika

mjesta u kojem uenik ivi
social functions curriculum orijentiran na drutvo, a drutvene strukture i njihove

funkcije postavlja u sredite
najee se curriculum neke kole ne oslanja samo na jedan od prethodnih kriterija

(orijentacija), ve se u njemu ukrta vie njih.
Na temelju okvirnog programa svaka kola izrauje izvedbeni program rada
konkretizacija okvirnog programa, uz uzimanje u obzir materijalnih i kadrovskih
mogunosti kole, elja uenika, roditelja i uitelja, te specifinosti sredine kole
izvedben program zbir je obaveznih programa za sva odjeljenja, izbornih i fakultativnih
programa, programa raznih interesnih grupa
Za svaki nastavni predmet izrauje se izvedbeni program za jednu kolsku godinu, a zbir
svih predmetnih programa za jedan razred izvedbeni je program razreda.
Individualni (prilagoeni) programi

izrauju se za uenike sa specifinostima u razvoju (talentirani, tekoe u razvoju)
izrauje ih tim strunjaka (uitelj, psiholog, pedagog, defektolog, lijenik)
polazi se od uoenih specifinosti u razvoju, a program se mijenja tijekom rada
39

moe se izraditi za jednog uenika iz svih nastavnih predmeta, no ee se takav
program izrauje za pojedina nastavna podruja u kojima su kod uenika uoene
specifinosti u razvoju
*** nemogue je unaprijed izraditi obvezni program za sve uenike nekog stupnja
kolovanja, pa se postavlja pitanje pedagoke opravdanosti i humanosti postavljanja
obveze da sva djeca moraju udovoljiti unaprijed izraenom programu u opeobrazovnim
osnovnim kolama tako ispada da je dravi vana realizacija programa, a pedagozi bi
se trebali zauzimati za realizaciju mogunost svakog uenika.
Kriteriji i smjernice za izbor sadraja

osnovne smjernice za izbor sadraja za neki program svakako su ciljevi odgoja i
obrazovanja, odnosno ciljevi neke kole.
kole se prema prirodi programa dijele na opeobrazovne i strune
obavezi pohaanja - na obavezne i neobavezne
* programiranje za osnovne kole*

= elementarna zadaa O jest osigurati osnovu, temelje. Koncepcija O obrazovanja polazi od
pretpostavke da pojedinac raspolae s bazinim znanjima, sposobnostima i vjetinama koje e
mu omoguiti da u svakoj novoj situaciji stekne potrebno djelatno obrazovanje
* u podruju znanosti u umjetnosti nove se spoznaje i tvorevine svakodnevno umnaaju. Svaki

izraeni program je nakon godinu dana siromaniji za sve ono to je u tom razdoblju bilo
stvoreno ili otkriveno. Kako rijeiti taj problem?
naelo egzemplarnosti = izabrati samo reprezentativne primjere i od toga strukturirati
program. Postojei programi u opeobrazovnim i strunim kolama nisu uvijek raeni uz
uvaavanje tog naela pa su prepuni nevanih pojmova i injenica (didaktiki materijalizam!)
prihvaanje ovog naela omoguuje da se prevlada tendencija neprestanog uvoenja novih
predmeta u kole
princip historinosti i suvremenosti = pitanje osuvremenjivanja kolskih programa
40

znai u strukturi programa dati odgovarajue mjesto povijesnim injenicama i dogaajima
te, isto tako, odgovarajue sadraje iz suvremenog ivota.
povijesnih sadraja treba u programu biti toliko da se shvati i razumije sadanjost i
suvremenost
*** Sadraji programa neke kole ili razreda mogu biti strukturirani u vee ili manje cjeline.
Teorija i praksa kolskog programiranja prua vie argumenata za integriranje sadraja u vee
cjeline, odnosno zagovara se strukturiranje (integriranje) sadraja u manji broj cjelina, osobito
u poetnim razredima O.
U kasnijim godinama kolovanja tolerira se vea diferencijacija sadraja na vie manjih
programskih cjelina
poetni razredi O = osnove znanosti o prirodi i drutvu
srednji stupanj O = osnove znanosti o prirodi i osnove znanosti o drutvu
zavrni razredi O = povijest, zemljopis, biologija, kemija, fizika
* za svaku diferencijaciju ili integraciju u programiranju treba imati valjane strune argumente,
temeljene na poznavanju struke podruja koje se programira te znanosti o odgoju i
obrazovanju.
svakom
sluaju,
treba
izbjegavati
pretjeranu
diferencijaciju
na
osnovnokolskim i srednjokolskom stupnju obrazovanja

Svim uenicima nastoje se pruiti jednaki uvjeti za stjecanje opeg i strunog obrazovanja. tu se susreemo s
nunou prihvaanja principa jedinstva i razliitosti
koji stoje u dijalektikom odnosu. Ipak, uoavaju se
individualne razlike meu uenicima taj se problem moe ukloniti poveanom brigom za individualizacijom
sadraja, metoda i oblika, tj. ve spomenutim prilagoenim programima.
8. Dinamika odgojno-obrazovnog procesa

- odgojni proces ima svoju strukturu koja je dinamina (budui da se radi o procesu, niti ne
moe biti statina)
- pokretai tog procesa, odn. nosioci dinaminosti su uenici i nastavnici, no utjecaj vre i drugi
imbenici
- dinamika se ostvaruje etapama odgojno obrazovnog procesa
41

- velike razlike meu autorima u shvaanju strukture odgojno-obrazovnog procesa
- Bognarovo shvaanje strukture: odgojno-obrazovni ciklus (drutveno okruenje utjee na
rezultate odgojno-obrazovnog programa i obratno; sve aktivnosti i sadraji istovremeno i
odgajaju i obrazuju, katkad je vie naglaena jedna, a katkad druga dimenzija)
Etape:
1. dogovor
2. realizacija
3. evaluacija
1. DOGOVOR
-1.etapa
- to (sadraj i aktivnosti) i kako (oblici, strategije, metode i postupci) e se raditi
- sadraj i aktivnosti dijelom su odreeni programom, no sada se konkretiziraju i preoblikuju u
skladu s interesima i potrebama sudionika o-o procesa (i uenika i nastavnika!)
- osim zajednikih, treba nastojati uvaavati i individualne interese i potrebe
nakon definiranja sadra i aktivnosti, dogovara se nain realizacije: zajedniki, u grupama, u
paru, u uionici ili izvan nje, ...
-
razlikujemo godinje, mjeseno, tjedno i dnevno planiranje
godinje zahtjevi predvieni programom preoblikovani prema interesima i potrebama

sudionika razrauju se po podrujima i mjesecima (nije prikladno za suradnju s mlaim
uenicima, ali sa starijima jest)
mjeseno prakticira se u predmetnoj nastavi, tematsko planiranje( jedna tema

razrauje se na nastavne jedinice
tjedno planiranje prisutno u razrednoj nastavi, razrauju se o-o zadaci i sadraji te

nain realizacije
godinje se jo zove i makroplaniranje, a tjedno i mjeseno mikroplaniranje
dnevno pripremanje ima svoj organizacijski, sadrajni i metodski aspekt

- ne mora biti pismeno (ako jest, to se zove priprava)
42

- planiranje se ne smije svesti samo na zajednike aktivnosti jer tada proces ne bi uzimao u
obzir individualne potrebe vano je da svaki uenik samostalno planira svoj rad, to se ui
(manja djeca mogu zajedno s uiteljicom planirati svoj dnevni, a starija tjedni rad)
- stariji osnovnokolci i srednjokolci mogu izraivati i svoj mjeseni plan napredovanja
Provedbeni stupnjevi etape dogovaranja:

1. ispitivanje o-o potreba
2. programiranje
3. planiranje
4. pripremanje
Obrazovni aspekt etape dogovora

-ispitivanje potreba svodi se na spoznajne, doivljajne i psihomotorne interese u sklopu
znanstvenih, umjetnikih i tehnolokih aktivnosti i sadraja
Odgojni aspekt dogovora
-odnosi se na ispitivanje biolokih, socijalnih i samoaktualizirajuih potreba (boravak na
svjeem zraku, podizanje kvalitete odnosa u grupi i sl.)
2. REALIZACIJA
- sredinja etapa o-o procesa
- vremenski traje najdue i u njoj se ostvaruju o-o zadaci
- dva stupnja: organizacija i izvoenje
Organizacija
-
ostvaruje se godinjom, tjednom i dnevnom artikulacijom
godinja na razini kole (kalendar kole, kada e se ii na ekskurzije, izlete., kad su

blagdani kao i sve redovite aktivnosti)
tjedna u tradicionalnim kolama je to raspored sati

-postoje i odstupanja od predmetno-satnog sustava u vidu integriranog tjedna
na primjer
-oba pristupa imaju prednosti i mane pa je najbolji neki prijelazni oblik koji
43

koristi prednosti, a eliminira mane oba sustava
-
na organizaciju o-o procesa utjee i profil uitelja radi li istovremeno s vie razreda,
odnosno jedan razred s vie uitelja ili ne
profil uitelja utjee na dnevnu artikulaciju kad jedan uitelj izvodi nastavu u jednom
odjeljenju ima vee mogunosti za kvalitetnu dnevnu artikulaciju
mogunosti kvalitetne artikulacije openito su bolje u manjim nego u veim kolama
dnevna artikulacija uvjetovana je i duinom boravka djece u koli (problem nastave u

smjenama kod nas)
Integrirani dan
-zapoinje dogovorom s uenicima to e se sve raditi, moe ga se zapisati na neko vidljivo mjesto
- zatim slijede tri mogue varijante:
1. svi uenici realiziraju iste sadraje, ali se vrijeme strukturira po potrebi
2. uenici se podijele u nekoliko veih grupa, a svaka je angairana na drugom sadraju
3. svaki uenik radi samostalno na izvrenju dogovorenog, sam odluuje o slijedu aktivnosti i vremenu koje e
na koju aktivnost potroiti
- u praksi najee kombinacija svih triju varijanti tokom dana
- na kraju zajednika analiza s nastavnikom i dogovor za sutranji rad
Izvoenje procesa
-odgoj i obrazovanje su nedjeljivi, no meu njima postoje neke razlike koje kod izvoenja oo procesa treba potivati
-zato je pri izvoenju nuno razlikovati je li posrijedi odgojni ili obrazovni proces
Obrazovni proces
-
jedinstvo spoznajnog, doivljajnog i psihomotornog aspekta, no jedan od njih je

dominantan, ovisno o tome to se ui (u znanstvenom podruju dominantno je ono
spoznajno, u umjetnikom doivljajno, u radno-tjelesnom psihomotorno)
osnovna pogreka tradicionalne didaktike je u tome to je obino jedan od ova 3

aspekta proglaavala opevaeim (najee spoznajni) pa je za sva podruja traila
da se zasnivaju na zakonitostima tog aspekta (to je imalo negativne posljedice na
metodiku umjetnikog i tehnolokog podruja)
44

Odgojni proces
-
okrenuto zadovoljenju osnovnih ljudskih potreba: biolokih, socijalnih i

samoaktualizirajuih (jedinstvo ta 3 aspekta)
s drutvenog aspekta odgoj je podijeljen na egzistencijalni (radni, zdravstveni, prometni,

ekoloki), drutveno-moralni i humanistiki
svaki od ta tri aspekta bit e razliito prisutan u svakom od podruja odgoja (u

egzistencijalnom e biti naglaeniji bioloki aspekt, u drutveno-moralnom socijalni
aspekt, u humanistikom samoaktualizirajui aspekt, itd.)
organizacija se odnosi na artikulaciju (godinju, mjesrenu itd.), a izvoenje na

potivanje specifinosti odgoja i specifinosti obrazovanja
odgoj se odvija kao jedinstvo biolokog, socijalnog i samoaktualizirajueg aspekta, a

obrazovanje kao jedinstvo spoznajnog, doivljajnog i psihomotornog aspekta
Naela za organizaciju i izvoenje

1. n. aktivnosti i stvaralatva o-o proces treba realizirati tako da je omogueno i
osigurano aktivno sudjelovanje uenika i nastavnika, a ono je mogue ako i u
organizaciji i u izvoenju sudjeluju i jedni i drugi pri emu treba izbjegavati zapadanje u
odreene klieje te nastojati da o-o proces uvijek bude stvaralaki
2. n. ekonominosti odnosdi se na racionalno troenje vremena i materijalnih sredtsava
3. n. adekvatnosti katkad e biti adekvatnije potrioiti vie vremena i novca, da bi se
ostvarili odreeni zadaci
4. n. primjerenosti prilagoavanje organizacije o-o procesa dobi djece i njihovim
psihofizikim karakteristikama
5. n. integracije zahtjev da se pojedino vremensko razdoblje (godina, mjesec, tjedan,
dan) sagledaju u svojoj kompleksnosti i specifinosti
6. n. diferencijacije naglaava potrebu mikrostrukturiranja o-o procesa
7. n. individualizacije zahtjev da se svakom pojedinom ueniku omogui zadovoljenje
njegovih interesa i potreba
8. n. personalizacije omoguavanje sudionicima o-o procesa da pokau svoju autentinu
linost
9. n. socijalizacije - naglaava da je o-o proces ujedno i proces uratanja pojedinca u
kolektiv
45
3. EVALUACIJA
-
odreivanje vrijednost, ocjenjivanje, procjena, polazi od unaprijed postavljenih ciljeva
unutarnja i vanjska (ocjena subjekata izvan kole o vrijednosti jedne kole)
unutarnja praenje, ocjenjivanje i voenje+komunikacija
praenje i ocjenjivanje odnose se na sve aspekte kako odgoja tako i obrazovanja (vidi
koji su koji ranije)
svako o-o podruje ne pridnosi jedna ko tim aspektima pa je teko ponuditi jedinstven
model praenja i ocjenjivanja
to se nastoji olakati operacionalizacijom o-o zadataka te njihovom konkretizacijom
praenje se odvija istovremeno s realizacijom (anegdotske biljeke)
priopavanje: usmeno pred razredom, usmeno u 4 oka, zabiljeke u uenikovu

biljenicu, roditelju na informacijama, roditelju na roditeljskom sastanku, roditelju
pismeno, roditelji i ueniku pismeno na kraju obrazovnog razdoblja
ocjenjivanje i ocjene mogu biti sintetiki ili analitiki
sintetiko o.- prihvaenije zbog jednostavnosti, ali su mu pedagoke vrijednosti

ograniene (brojevi ili slova za ukupnu sliku o ueniku)
analitiko jednostavni opisi uenikovih aktivnosti i postignua, prema unaprijed

utvrenim naelima i varijablama
potrebno je razlikovati zabiljeke u funkciji praenja od onih u funkciji vrednovanja (prve

ne moraju biti toliko jasne ueniku koliko druge, treba paziti na terminologiju)
svaki ocjenjiva s vremenom izgradi vlastiti sustav pa je svaka ocjena, osim to je

pokazatelj znanja negok uenika, ujedno i pokazateljkriterija ocjenjivanja nekog uitelja
(taj kriterij ovisi i o pedagokom aspektu na kojem je neka kola utemeljena
suvremene kole nastoje se temeljiti na konceptu "pedagogija uspjeha za sve" to znai

da obavezne kole ne bi trebale biti selektivne
potrebno je ee analizirati krtierije ocjenjivanja svakog uitelja te ih u tom smislu

obrazovati kako njihova osobna jednadba ne bi previe utjecala na uspjeh uenika
proces praenja oslonac je za donoenje ocjena!
46

jedan od vanih ciljeva suvremene kole je da uenike osposobljava za autoevaluaciju
Formativna i sumativna evaluacija
-formativna odnosi se na prikupljanje i interpretiranje podataka o napredovanju pojedinog

uenika u nastavnom procesu, napredak prati svaki uenik za sebe, ali i uitelj (na temelju
prikupljenih podataka nastavnik bira i mijenja nastavne strategije, a za provoenje ove
evaluacije uitelj se oslanja na testiranje, sustavno promatranje i ispitivanje)
-sumativna vrednovanje na kraju svakog nastavnog ciklusa da bi se utvrdila ukupna
uspjenost nastave, odn. postignuti rezultati svakog pojedinog uenika (na temelju sumativne
evaluacije uenicima se dodjeljuju certifikati, odn. svjedodbe o osposobljenosti ili
pripremljenosti za nastavak kolovanja; postupci sumat.evaluacije: testiranje, skace procjena,
procjene konkretnih proizvoda, crtea i sl.)
Pedagoko voenje
- dva aspekta: reguliranje o-o procesa i individualno usmjeravanje uenika
- rezultati dobiveni praenjem i ocjenjivanjem utjeu na daljnji o-o proces
- individualnim praenjem uoavaju se specifini interesi i potrebe pojedinca pa mu se
prilagoavaju zahtjevi i postupci, no nastoje se otkriti i njegove posebne sklonosti, odnosno
podruje njegove samoaktualizacije, to je vjerojatno i podruje njegova budueg zanimanja
- na kraju osnovne kole, sukladno tome, treba ueniku savjetovati odabir budueg zanimanja,
a u srednjoj koli u sklopu odabrane struke razvijati one specifinosti za koje pojedinac ima
pretpostavke
9. SOCIJALNI OBLICI U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU (Matijevi)
- postoje razliiti socijalni odnosi meu glavnim subjektima uenicima i uiteljima

- uz to su vezane razliite brojane formacije u kojima se subjekti pojavljuju
9.1. SOCIJALNI OBLICI AKTIVNOSTI UENIKA
9.1.1. Frontalni oblik
47

- oznaava rad jednog nastavnika pred odjeljenjem (frontalno), ali i pedagoku situaciju u kojoj
tridesetak uenika paljivo prati nastavnikovo predavanje i pouavanje
- strategija koja pretpostavlja da tridesetak uenika nekog odjeljenja treba usvojiti sadraje
koje uitelj moe prezentirati usmeno ili uz koritenje nekog od suvremenih tehnikih medija
- pretpostavka je da svi uenici sluaju i promatraju uitelja; dominira jednosmjerna
komunikacija, samo povremeno dopunjena razgovorom ili uenikovom neverbalnom
povratnom informacijom; nastavnik ne moe uzimati u obzir individualne interese i iskustva
uenika pretpostavlja priblino iste potrebe i interese kod svih uenika
- prednost: ekonominost istovremeno se moe pouavati tridesetak ili vie uenika priblino
istih predznanja i potreba (zato je jo uvijek zagovaran i prihvaen oblik rada)
- pedagoki efekti mogu se postii koritenjem tehnikih medija ili izvoenjem demonstracijskih
pokusa pred odjelejenjem
- frontalna nastava esto se izvodi zbog realizacije programa
9.1.2. Socijalni oblici samostalnih aktivnosti uenika

- uklanjanje nedostataka frontalnog rada
a) Individualni oblik
- aktivnosti uenika (intelektualne, senzorne, praktine, izraajne) njegov razvoj i
napredovanje
- kraj 19., poetak 20. stoljea prvi pokuaji da se uz kolektivnu nastavu u obzir uzmu i
individualne razlike (Gueblo-plan, Dalton-plan, kola po mjeri, nova kola) razliita
rjeenja diferencijacije nastave
- novija didaktika literatura postavlja dilemu je li smisao kolovanja da svi uenici postignu
unaprijed odreenu razinu znanja i sposobnosti ili je potrebno omoguiti da svaki uenik
postigne optimalne rezultate
- ako se opredijelimo za prvu mogunost moe se dogoditi da neki desegnu cilj prije kraja k.
godine, a neki da ga nikad ne dosegnu
- druga mogunost ini se boljom
- individualne razlike izraz koji se odnosi na prouavanje svih onih naina na koje se
pojedinci relativno permanentno razlikuju
- indiv. razlike se prihvaaju individualizacijom uenja i individualnim aktivnostima uenika
48

- individualne aktivnosti uenika mogu biti individualizirane, ali i ne moraju (npr. ako svi uenici
imaju iste zadatke za samostalan rad)
- individualizacija uenjapoveano prilagoavanje unutarnjim uvjetima individuuma koji ui
- optimalizacija uenja-odreivanje ciljeva instruktivne pimoi, sredstava i vremena za uenje
te uzimanje u obzir karakternih osobina individuuma koji ui
- strojevi za uenje (PC, internet, fonolaboratorij), nastavni listii uvaavanje individualnih
razlika
- nastavni listii slue za uenje novih informacija, vjebanje i provjeravanje didaktiki vrijedni
su oni na kojima je neka informacija u vezi s kojom uenik treba neto uiniti, oni na kojima su
zadac koje uenik moe rijeiti samostalno, oni koji trae kreativnost
b) Aktivnosti u paru
- u povijesti kolstva prvi pokuaji uvoenja aktivnosti uenika u parovima vezuju se uz sustav
pomagaa
- takva brojana formacija ima odreen pedagoki i psiholoki smisao imaju motivacijski
utjecaj na aktivnost uenika, uenici se meusobno kontroliraju i potiu na rad, takve aktivnosti
potiu na suradnju i intenziviraju komunikaciju, prdonosi daljem osamostaljivanju uenika,
posebno njihovu osposobljavanju za samostalno uenje
- unutar odjeljenja razliite varijante: 1) svi parovi rade iskljuivo identian zadatak; 2) svi
parovi rade jedan dio identinog zadatka, a drugi dio se, prema odreenom kriteriju,
diferencira; 3) grupa parova radi identian zadatak; 4) svaki par u odjeljenju radi poseban
zadatak
- unutar para: 1) svaki lan radi individualno, na kraju zajedniki raspravljaju; 2) partneri
zajedno rade na zadatku; 3) u toku rada uenici uzimaju uloge nastavnika (onaj koji vodi,
kontrolira) i uenika
- laka komunikacija nego u velikoj grupi, introvertirani uenici lake izraavaju miljenje
- s obzitom na sposobnosti uenika par moe biti sastavljen od uenika istih ili dosta razliitih
intelektualnih sposobnosti, predznanja, crta linosti
- ovisnjo o prirodi pedagokih ciljeva parovi mogu biti sastavljenih od uenika razliitih spolova
ili socijalnog podrijetla
- u kojim situacijama: izrada nekog praktinog rada (priroda i drutvo, tehniki odgoj),
intervjuiranje neke osobe, rjeavanje problemskih zadataka, izvoenje pokusa, prikupljanje
49

materijala, prouavanje neke pojave u prirodi, zajedniki referat ili izlaganje, sudjhelovanje na
smotri...
- trai se odreena samostalnost uenika, odnosno psihofizika zrelost, ali to se i postie
- pripremanje za samostalne aktivnosti treba trajati od poetka kolovanja i kroz cijelo
kolovanje
- nastavnik kontrolira rad, suradnju uenika u paru, prihvaaju li se partenri...
c) Grupni oblik
- pod utjecajem ideja J. Deweyja, u amerikim kolama po. 20. st interes za rad u grupama
- William Killpatrick (projekt metod) i Carlton Washburne (Winneteka-plan) manje grupe
- Roger Cousinet najdosljedniji u zagovaranju grupnog rada
- kod nas V. vajcer 60-ih godina 20.st.
- grupni rad je karakteristian po unutarnjoj dinamici i didaktikim vrijednostima
- prednosti: vea mogunost meusobnog komuniciranja uenika, potivanja individ. razlika
meu uenicima, odgajanje karakteristika linosti poput suradnje, prihvaanja sugovornika i
suradnika, kulture dijaloga, tonosti, samostalnosti itd.
- razvoj socijalnog ponaanja djeteta
- rad grupe ovisi o socijalnoj zrelosti djeteta
- od treeg i etvrtog razreda djeca poiinju shvaati da u grupi mogu zadovoljiti neke svoje
potrebe, ali grupni rad treba provoditi od poetka zbog privikavanja djece na takav oblik rada
- nain formiranja grupa vano pitanje spontano ili dirigirano formirane ovisi o
psihofizikoj zrelosti djeteta, prirodi zadatka
- sociometrijski testom se moe utvrditi privlaenje ili odbijanje lanova nekog razred. Kolektiva
- stalni ili povremeni sastav grupa u niim razredima bolje mijenjati sastav (odnosi u to
vrijeme su dosta labilni), a u viim razredima mogui su stalni sastavi (npr. za vjebe iz kemije)
- grupni rad kao strategija pedagoke terapije socijalizacija izoliranih pojedinaca, uklanjanje
negativnih efekata egocentrine i ekstravertirane djece
- broj lanova ovisi o tome kakvu soc. vezu i komunikaciju je potrebno postii (manja grupa
bolja komunikacija); ovisi o veliini razreda i radnom prostoru
- vano je da lanovi sjede licem u lice, a voa se brine da svi sudjeluju (vou moe izabrati
nastavnik ili grupa)
- grupe dobivaju zadatke za usmeni ili pismeni rad
50

- trajanje rada u grupi 20-ak minuta, cijeli kolski sat ili u izvankolsko vrijeme (trajanje onda
ovisi o alnovima grupe)
- zadaci istovrsni za sve grupe ili potpuno razliiti nepodijeljen i podijeljen , odnosno
nediferenciran i diferenciran grupni rad
- aktualizacija nastavnog procesa u kojem dominira grupni rad: uvodne napomene + dogovor
+ preuzimanje zadataka GRUPNI RAD izvjetavanje predstavnika grupa
razgovor o rezultatima grupnog rada zakljuci + evaluacija
d) Pedagoka radionica
- mogu se izmjenjivati individualni rad, rad u parovima i rad u grupama
- potrebno je osigurati odgovarajui prostor i opremu (kartoni, papiri, kare, olovke u boji,
ljepilo) voditelj radionice treba predvidjeti scenarij dogaaja
- u poetku odrediti strukturu, zadatke i trajanje radionice
- voditelj zapoinje s demonstracijom
- sredinji dio rjeavanje problema ili prouavanje sluaja
- mora biti jasno to se radi i zato se radi
- voditelj radionice ne previe zamjetan, izbjegava kritiziranje i vrednovanje aktivnosti
sudionika, na kraju im prua priliku da izraze svoje zadovoljtvo ili nezadovoljstvo radionicom
9.2. MEUSOBNI ODNOS SOCIJALNIH OBLIKA RADA UENIKA

- da bi se u odg.-obraz. Procesu moglo brinuti i o individuumu i o kolektivu, treba potovati
prednosti svih prikazanih socijalnih oblika rada
- komplementarno artikuliranje svih oblika optimalni rezultati
- brojne su varijante meusobnog kombiniranja; njihov se postotak ne moe vrsto definirati
- preporuka samostalnog rada barem toliko koliko i frontalnog rada ravnotea
personalizacija i socijalizacija
9.3. SOCIJALNI OBLICI RADA UITELJA

- razredna nastava u jednom razredu jedan uitelj sve predmete razredni uitelj
- predmetna nastava za svaki predmet angairan jedan uitelj
- u oba oblika uitelji se pojavljuju kao samostalni organizatori, kao uiteljski tandemi ili kao
uiteljski/nastavniki timovi
51

9.3.1. Individualni rad uitelja
- uitelj preuzima brojna pedagoka zaduenja on je planer i programer, suradnik i
organizator, mentor i savjetnik, instruktor, izvor informacija, evaluator; katkad je zaduen i za
pedagoku terapiju, didaktiko oblikovanje i izradu, izbor medija
- na poetku godine planira godinje, mjesene i dnevne aktivnosti, izrauje izvedbeni
program odjeljenja i prilagoene programe za neke uenike
- na temelju godinjeg plana i izvedbenog programa organizira i kreira pedagoke situacije
- ako se jave problemi, konflikti i interpersonalnoj komunikaciji s uenikom nastupa kao
savjetnik, mentor ili terapeut
- Mentor (uitelj Odisejeva sina Telemaha) mentorski sustav pouavanja, tutorski sustav
(eng. tutor kuni uitelj, privatni uitelj, instruktor, skrbnik)
- 1 na 1 ne znai da se uvijek radi o mentorskom sustavu (mentorstvo znai pruanje
instruktivne pomoi ueniku u savladavanju nastavnih zadataka)
- radi se o strogoj individualiziranosti, a cilj je optimalizacija odgojne komunikacije s gledita
odreenog uenika
- personalna individualizirana komunikacija mentorkog tipa i samostalan rad uenika u
komplementarnom su odnosu
- uitelj se posebno priprema za rad s odreenim uenikom za jedno odg.-obraz. podruje
(matematika, itanje) ili za sva podruja (dijete s tekoama u razvoju ili darovito dijete)
- mentorko usmjeravanje moe trajati od jednog tjedana do itave k. godine
- uitelj moe uputiti sugestije na poetku sata, dana, u toku sata, na kraju sata, dana, tjedna...
- mentorki sustreti mogu se odvijati i u posebnoj prostriji, ali s time ne treba pretjerivati
- mogu se odvijati u stanu uenika (ovisno o prirodi smetnje kod uenika) patronano
pouavanje (+ dopisna komunikacija ili komunikacija preko suuenika ili roditelja)
- uitelj kao izvor informacija nije vie jedini, ali je nezanemariv u niim razredima jer djeca
jo nisu osposobljena za samostalno pretraivanje informacija
52

- uitelj i evaluacija prua povratne informacije o radu, sustavno prati i ocjenjuje rezultate i
aktivnosti svakog pojedinca; preuzima i obavezu da pohvaljuje, nagrauje, upozorava,
kritizira...
- razrednu nastavu veemo uz pojam personalna koncentracija jer su brojne pedagoke
funkcije koncentrirane u jednoj osobi (personi)
9.3.2. Rad uitelja u tandemu i timska nastava

- jedan od razloga nastanka timske nastave vjerojatno je bio nedostatak kadrova za pojedina
nastavna podruja
- organizacija nastave u kojoj sudjeluju timovi strunjaka bogatija, dinaminija, atraktivnija i
raznovrsnija; uklanjanje monotonije; lake se povezuju srodni nastavni sadraji; bolje se
iskoritavaju sposobnosti pojedinih nastavnika
- navodi se nekoliko definicija timske nastave (evo jedne): timska nastava je svaka forma
pouavanja u kojoj dva ili vie nastavnika redovno i s ciljem dijele odgovornost za planiranje,
prezentiranje i evaluaciju predavanja pripremljenih za dva ili vie razreda
- bitno obiljeje ZAJEDNITVO personalno (nastavnika i uenika) i programsko
- cilj: unaprijediti nastavu
- naglasak je na izvoenju nastave (jer i struni aktiv zajedno planira, priprema i vrednuje
nastavni rad, a ipak se ne radi o timskoj nastavi)
- potrebno je dosta dogovaranja, ali moe donijeti izvjesne olakice i prednosti
- (primjer timskog rada u naim osnovnim kolama koje imaju odjeljenja sa cjelodnevnim ili
produenim boravkom uenika jedan uitelj nastavlja ono to je drugi zapoeo)
- dobra timska nastava izmjenjivanje raznih socijalnih oblika rada
- potrebno je izraditi felksibilniji raspored nastavnih aktivnosti
- poseban problem jest formiranje timova uitelja/nastavnika
- s obzirom na godine kolovanja i broj odjeljenja, obino se govori o tri vrste timaske nastave:
1)horizontalna timska nastava u svim paralelnim odjeljenjima (npr. svi etvrti razredi)
jednog razreda sastavlja se tim od nekoliko nastavnika iste specijalnosti
2)vertikalna timska nastava zajedniku odgovornost preuzima vie predmetnih nastavnika
razliite specijalnosti
3)kombinirana timska nastava (u kolama s velikim brojem odjeljenja i nastavnika)
53

10. POGLAVLJE ODGOJNO-OBRAZOVNE STRATEGIJE (Bognar)
10.1. RAZLIITI PRISTUPI METODSKOM ASPEKTU

- Nastojanje da didaktika razradi univerzalan sustav metoda i postupaka, meu
didaktiarima je uzrokovalo veliko razmimoilaenje
- didaktika metodikama treba dati samo opi teorijski okvir za strukturiranje metoda, a
metodike daju didaktici obilje konkretnih rjeenja koje ona treba uopiti i sistematizirati
- nai didaktiari odgoj ne smatraju didaktikim fenomenom, stoga ni metode odgoja nisu
smjetene u didaktikama nego u opoj pedagogiji gdje postoji intelektualni, moralni,
tjelesni, radni i estetski odgoj
- metode su razraene samo za moralni odgoj: metoda uvjeravanja, navikavanja, poticanja,
spreavanja i ponegdje metoda natjecanja
10.2. SUSTAV ODGOJNO-OBRAZOVNIH STRATEGIJA

- budui da razliiti autori imaju razliite metode i postupke, zadatak didaktike je da sve te
uoene postupke prema odreenim teorijskim polazitima sistematizira, ali i kritiki
preispita te stvori sustav strategija koji e biti rezultat uopavanja postojeih iskustava
- osim induktivnog, potreban je i deduktivni pristup polazei od definicije odgojnih i
obrazovnih zadataka, potrebno je za svaku grupu zadataka odrediti i postupak kojima se
oni mogu ostvariti
MATRICA ODGOJNIH POSTUPAKA (na osnovi matrice odgojnih zadataka)

Odgojni aspekt
Bioloke potrebe
Egzistencijalni odgoj
Zdrava prehrana,
boravak na zraku,
kretanje, istoa
Drutveni odgoj
Igre, simulacije,
dramatizacije,
drutveno korisni rad..
Socijalne potrebe
Sastanci, dogovori,
postavljanje cilja,
perspektiva,
rasprava
Objanjavanje,
upuivanje, razgovor,
rad na tekstu,
demonstracija
Proslave roendana,
sveanosti, susreti,
igre, izleti, ajanke,
posjeti
Podrka, suosjeanje,
pohvala,
razumijevanje,
pomaganje, simpatija,
ljubav, nagrada,
priznanje
Samoaktualizirajue
potrebe
Humanistiki odgoj
Pomaganje nemonim
osobama, uvanje
zdravlja, zatita
ivotinja
Potovanje pravila,
zahtjev, skretanje,
opomena, kritika,
zabran
Terapija pokretom,
glazbom, crteom
igrom, realitetna
terapija, autogeni
trening, aktivno
sluanje
54

Odgojne strategije, metode i postupci mogu se sistematizirati prema razliitim kriterijima.
Prema kriteriju usmjerenosti metoda i postupaka na zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba
postoje strategije egzistencije, socijalizacije i individualizacije.
ODGOJNE STRATEGIJE, METODE I POSTUPCI

Strategija
Egzistencija
Metode
Zdrav nain ivota
Praktini radovi
Sigurnosti
Socijalizacija
Komunikacija
Afirmacija
Kooperacija
Individualizacija
Sluanje
Poticanje
Terapija
Postupci
Zdrava prehrana, kretanje,
istoa
Igre, simulacije, dramatizacije
Samozatita od opasnosti u
kui, sigurnost u prometu
Sastanci, dogovori,
perspektiva, rasprava,
dopisivanje
Proslava roendana,
sveanosti, susreti, spontani,
tuni dogaaji
Suradnike igre, pomaganje
drugima, rjeavanje sukoba
Pasivno, aktivno, empatija
Podrka, suosjeanje,
povjerenje, pohvala,
razumijevanje
Terapija pokretom, glazbom,
crteom, igrom, realitetna
terapija, grupna terapija
Prema matrici obrazovnih zadataka odreuju se obrazovni postupci kojima se mogu ostvariti ti
zadaci. Tako se dobiva matrica obrazovnih postupaka:
Obrazovni aspekt
Kognitivni (spoznajni)
interesi
Afektivni (doivljajni)
interesi
Znanstveno
obrazovanje
Pouavanje-odgovori
na pitanja,
objanjavanje,
demonstriranje
Razgovor, rasprava,
igre s pravilima,
referati, usmene
novine
Psihomotorni (djelatni) Logike igre, zadaci,

interesi
vjebe, oluja ideja,
Umjetniko
obrazovanje
Uenje o umjetnosti,
heuristiki razgovor,
objanjenje, rad na
tekstu, analiza djela
Doivljaj-sluanje,
gledanje, itanje
izraavanje-gluma,
ples, slikanje,
pisanje
Crtanje, pjevanje,
sviranje, govor,
Tehnoloko
obrazovanje
Demonstriranje radnji
i pokreta, opisivanje,
eksperimentiranje,
projektiranje
Izlobe, sportske
priredbe, susreti,
izleti, logorovanja,
projekti
Vjebanje, praktini
radovi, vjebe
55

scenarij, laboratorijski
radovi
pisanje, plesanje,
itanje, gluma
oblikovanja, vjebe na
spravama, igre
I ovdje se obrazovni postupci mogu strukturirati prema razliitim kriterijima. Ova matrica nudi
dva kriterija jedan je po podrujima, a drugi po interesima. Po drugom kriteriju vidi se da je
za zadovoljavanje spoznajnih interesa bitno poduavanje i uenje, a te su metode dominantne
u znanstvenom podruju. Za doivljajne interese bitno je doivljavanje i izraavanje doivljaja,
a to je dominantna aktivnost u umjetnikom podruju. Za djelatne je interese vano vjebanje
koje je prisutno u svim podrujima, a posebno u tehnolokom obrazovanju.
OBRAZOVNE STRATEGIJE, METODE I POSTUPCI

Strategije
Pouavanje
Metode
Problemsko pouavanje
Heuristiko pouavanje
Programirano pouavanje
Uenje otkrivanjem
Istraivanje
Simulacija
Projekt
Doivljavanje
Recepcija umjetnikog djela
Izraavanje i stvaranje
Interpretacija
Evaluacija
Kreacija
Vjebanje
Uenje uenja
Uenje jezika
Praktini radovi
Tjelesno vjebanje
Postupci
Odgovori na pitanja uenika,
izlaganje, razgovor, rad na
tekstu
Razgovor, rasprava,
suprotstavljanje grupe
Programirani tekst, udbenik,
nastavni listii, stroj za uenje
Promatranje, praenje,
prikupljanje podataka, anketa
Igre uloga, igre s pravilima,
plan- igre, analiza sluaja
Pouavanje, inicijativa,
radionica budunosti, scenarij
Sluanje glazbe, promatranje
likovnih djela, gledanje filma
Recitiranje,
scensko
izvoenje, pjevanje, sviranje,
ples
Rasprava, kritika, prikaz,
suprotstavljene grupe
Slikanje, oblikovanje,
knjievno stvaranje
Rad na grafikim, tekstualnim,
tehnikim izvorima,
Govorne, pismene,
gramatike, scenske, likovne
vjebe
Konstruktorske igre, vjebanje
jednostavnih radnji i procesa
Vjebe oblikovanja, vjebe na
56

Stvaranje
Znanstveno stvaranje
Umjetniko stvaranje
Radno-tehniko stvaranje
spravama, sportske igre

Oluja
ideja,
radionica
budunosti
Reproduktivno (gluma) i
produktivno (pisanje)
stvaranje
Konstruiranje, projektiranje,
inoviranje, preoblikovanje
10.3. STRATEGIJE ODGOJA

Odgoj se ostvaruje zadovoljavanjem osnovnih ljudskih potreba, a one se prelamaju s
drutvenim potrebama koje se oituju u egzistencijalnom, drutvenom i humanistikom
aspektu odgoja.
10.3.1. Strategija egzistencije

- obuhvaa metode i postupke kojima se zadovoljavaju egzistencijalne ljudske potrebe to
osiguravaju reprodukciju ivota, njegovu zatitu i odravanje
- to je preduvjet svakog drugog odgoja
- zdrav nain ivota predstavlja osiguravanje uvjeta za odravanje samog ivota i normalan
rast i razvoj
- djeca postupno shvaaju da se ljudska egzistencija ostvaruje radom, a da je rad
preoblikovanje prirode u skladu s ljudskim potrebama
- u ovu strategiju ulazi i metoda sigurnosti i samozatite djeci prijete mnoge opasnosti
koje ugroavaju njihovu sigurnost (vatra, plin, struja, promet) razliitim igrama,
simulacijama i akcijama djecu moemo osposobiti da izbjegnu mnoge opasnosti ili, ako se
u njima nau, da se znaju produktivno ponaati
10.3.2. Strategija socijalizacije

- obuhvaa metode i postupke kojima se ostvaruju potrebe pojedinca za drugim ljudima, za
ljubavlju i pripadanjem, za vlastitim potvrivanjem, ali i drutvene potrebe za zajednikim
ivotom ljudi
KOMUNIKACIJA uspostavljanje kontakata, razmjena informacija s drugim ljudima te
me
meusobno razumijevanje
57

AFIRMACIJA obuhvaa niz postupaka kojima se djeca navikavaju traiti dobro u drugim l j u
d
ljudima, pridavati vanost svakoj osobi, prihvaati razliitost meu ljudima
KOOPERACIJA osposobljava mlade ljude da se vie okrenu suradnji nego natjecanju i da o

vla
ovladaju postupcima kojima se mogu rijeiti sukobi na produktivan nain,
pri e
emu nitko nee biti poraen
10.3.3. Strategija individualizacije

- obuhvaa metode i postupke kojima se potie i omoguava razvoj odgajanika u
samostalnu i autonomnu ljudsku jedinku, u samoaktualiziranu i autentinu linost
SLUANJE moe biti aktivno i pasivno
- uz to vezan ii razgovor, prednost ima razgovor prihvaanja i tzv ja-govor koji je
i
iskren i otvoren za komunikaciju
POTICANJE ostvaruje se podrkom, suosjeanjem, povjerenjem, razumijevanjem,

simpatijom, l
ljubavlju i ima izuzetno znaenje za razvoj linosti
TERAPIJA koristi se kada nastane poremeaj u razvoju linosti

- odgajatelji trebaju ovladati jednostavnijim terapijskim postupcima kojima je bit u
t
situaciju i
toplom emocionalnom odnosu pomoi da dijete lake prevlada konfliktnu

i stekne samopouzdanje, bez dubljeg ulaenja u rekonstrukciju linosti
TERAPIJA IGROM obino se koriste lutke koje predstavljaju roditelje, baku i djeda, brata i
s
sestru, uitelje i druge osobe iz djejeg ivota

- kad se dijete dovoljno oslobodi, ono e u igri simbolino prikazati k
on
konfliktne situacije koje ga mue
AKTIVNO SLUANJE poseban oblik razgovora koji se prakticira kad je uenik vie ili m a
n
manje svjestan problema koji ga mui

- aktivno sluanje znai da odgajatelj slua ono to uenik pria, ali
mu
mu pri tome nastoji pokazati da ga razumije
REALITETNA TERAPIJA postupak koji polazi od shvaanja da pojedincu koji due ne u s

p
na a k t i
pada u d ep r
uspijeva zadovoljiti svoje potrebe treba pomoi, ohrabrujui ga

aktivnost kojom e prevladati postojee stanje umjesto da
depresiju ili bjei u neurozu
58

10.4. STRATEGIJE OBRAZOVANJA
- obrazovanje je okrenuto zadovoljavanju spoznajnih, doivljajnih i djelatnih interesa, a
ostvaruje se znanstvenim, umjetnikim i tehnolokim obrazovanjem
- u znanstvenom su dominantne strategije uenja i pouavanja
- u umjetnikom doivljavanje i izraavanje osjeaja
- u tehnolokom vjebanje
10.4.1. Strategija uenja i pouavanja
- uenje ili uenje otkrivanjem sadri sve etape spoznajnog procesa; polazi od uoavanja i
definiranja problema, preko vlastite aktivnosti u pronalaenju rjeenja do izvoenja
zakljuaka
- pouavanje je skraeni proces uenja, nije temeljeno na vlastitom iskustvu nego se
koriste iskustva drugih ljudi sistematizirana u razliitim izvorima
3 metode pouavanja:
PROBLEMSKO POUAVANJE
- polazi od definicije problema tako da u tome aktivno sudjeluju uenici postavljanjem
pitanja, individualnim definiranjem vlastitog vienja problema, uoavanjem suprotnosti
izmeu onoga to znaju o nekom fenomenu i onoga to opaaju, itd.
- nakon definiranja problema prelazi se na odgovore, rjeenja koje moe dati nastavnik,
udbenik i sl.
HEURISTIKO POUAVANJE
- takoer polazi od problema, ali se odgovor ne daje izravno nego se uenik postupno
dovodi do rjeenja, omoguavajui mu da sam doe do zakljuka
PROGRAMIRANO POUAVANJE
- problem koji se pouava dijeli se na osnovne elemente prezentirane ueniku, a zatim mu
se daje zadatak koji zahtijeva odreenu aktivnost vezanu uz taj sadraj
- kad uenik rijei zadatak, dobiva povratnu informaciju o ispravnosti ili neispravnosti onoga
to je uradio i uputu za daljnji rad
Strategija uenja otkrivanjem podijeljena je u tri metode, istraivanje, projekt i simulacija (za
sve je karakteristino tzv. iskustveno uenje)
ISTRAIVANJE
- metoda kojom uenici pouavaju stvarnost
59

- etape uoavanje i definiranje problema trebaju izvravati zajedniki nastavnik i uenik
- nakon toga slijedi formuliranje hipoteze (mogu djeca koja su sposobna za
apstraktno r a
razmiljanje
- prikupljanje podataka, promatranje, praenje

- na osnovi dobivenih podataka izvode se zakljuci o istinitosti ili neistinitosti p o s t
a
postavljenih hipoteza
SIMULACIJA
- koristi se kada sudjelovanje u stvarnim situacijama nije mogue, tj. kada se uenici
pripremaju za sudjelovanje u stvarnim situacijama
Igra uloga uenici u odreenim ulogama meusobno komuniciraju u zamiljenoj situaciji
Plan-igra nosioci pojedine uloge su grupe uenika, komuniciraju pisanom komunikacijom
Igre s pravilima strategijske igre (mlin, ah) i igre na sreu (karte)
PROJEKT
- polazi se od problema i postavljanja hipoteza, ali se poslije toga izrauje pismeni plan
rjeavanja tog problema
- nakon toga se radi na tom planu, a steena iskustva se sistematiziraju i izvode zakljuci
10.4.2. Strategija doivljavanja i izraavanja doivljenog
- postoji metoda recepcije umjetnikoga djela, metoda interpretacije i reprodukcije te
metoda evaluacije
RECEPCIJA UMJETNIKOG DJELA
- odnosi se na plodonosan susret uenika s umjetnikim djelom
- treba odabrati djelo koje nije ni ispod ni iznad njihovih recepcijskih mogunosti
- osnovni postupak jest prianje pria uz sviranje, gledanje slikovnica ili dijafilma, animaciju
lutke ili glumu, ples i pantomimu
INTERPRETACIJA I REPRODUKCIJA
- u susretu s umjetnikim djelom uvijek se zauzima i odreeni stav koji moe biti pozitivan ili
negativan
- svaki uenik ima pravo na svoj stav i treba mu omoguiti da ga obrazloi i eventualno
konfrontira s drugim stavovima (kroz raspravu, kritiku)
KREACIJA
- ostvaruje se slikanjem, oblikovanjem, stvaranjem glazbe, pisanjem poezije
60

- ova metoda znai stvaranje odreene podrke stvaralakim impulsima djece, znai
omoguavanje ueniku da ostvari svoju inspiraciju kad za to osjeti potrebu i to prezentira
drugima
10.4.3. Strategija vjebanja

- osnovno za ovu strategiju jest viekratno i dugotrajno izvoenje odreenih radnji i
postupaka to vodi njihovu usavravanju i automatizaciji, tj. izvoenju bez veeg napora
uz minimalan broj pogreaka
Uenje uenja metoda kojom se djeca uvjebavaju koristiti razliitim izvorima (grafiki, t e
k
tekstualni, matematiki, tehniki)
Uenje jezika bitno da bude tzv. prirodno uenje, tj. da se ui u komunikaciji

Uenje praktinih radnji 2 pristupa: uenici izvode samostalno neku radnju sve dok ne p o
st
postignu zadovoljavajui stupanj sigurnosti i preciznost, ili da te
oper
operacije izvode pri izradi nekog uporabnog predmeta
Tjelesno vjebanje samo po sebi izaziva radost i oduevljenje jer zadovoljava djeju
potrebu z
za kretanjem
10.4.4. Strategija stvaranja

Etape:
Inspiracija
Rad na ostvarivanju inspiracije
Zavretak stvaralakog ina
Komunikacija sud drugih ljudi
Postupci kojima se potie stvaralatvo:
Oluja ideja postupak kojim se eli doi do ideja kako rijeiti neki problem, ideje se slobodno i
zn
iznose i nijedna se ne smije kritizirati
Morfoloka analiza pojava o kojoj se radi podijeli se na to vei broj varijabli i za svaku se n a
v
navede to vei broj elemenata
Radionica budunosti nastoji se nai rjeenje za neki konkretan problem koji je aktualan za
one k
koji u tom postupku sudjeluju
61

Scenarij postupak kojim se pronalaze putovi prijelaza od sadanjeg (nezadovoljavajueg)
stanja u
u neko drugo (eljeno) stanje

- kreativnost se ogleda u pronalaenju to veeg broja alternativa za svaki korak
10.5. IZBOR STRATEGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA

- nastavnik bi trebao biti svjestan da je pomo koju mu pruaju didaktika i pojedine
metodike dragocjena, ali je treba shvatiti samo kao poticaj i orijentaciju za stalno traenje i
stvaranje vlastite metodike
- ipak postoje naela ije uvaavanje pri izboru metoda i postupaka ini odgoj i obrazovanje
uspjenijim:
princip pozitivne usmjerenosti pri izboru odgojnih postupaka kod svakog se pojedinog u
en
uenika razvija pozitivna slika o sebi
uspjeh za sve kola svoj djeci mora omoguiti uspjeh

individualizacija pri izboru metoda i postupaka treba se voditi rauna o razlikama meu u
e
uenicima
primjerenost primjerenost postupka zadacima i sadrajima, dobi djece, njihovim s p o s o

bno
sposobnostima i mogunostima
aktivnost
ekonominost potroak vremena i materijalnih sredstava
11. POGLAVLJE KOLSKA EKOLOGIJA (MATIJEVI)

- naslov oznaava izabrane i ureene prostore u kojima se odvija odgojno-obrazovni
proces
11.1. PRIRODNA I DRUTVENA SREDINA I ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES

- velik dio ciljeva odgoja i obrazovanja moe se realizirati u prirodnoj i drutvenoj sredini za
sve stupnjeve kolovanja to su primarni izvori znanja, stoga i najadekvatniji izvori znanja
i mjesta za raznovrsne pedagoke aktivnosti
62

- poznato je vie razliitih didaktikih rjeenja za neposredno prouavanje prirodne i
drutvene cjeline:
11.1.1. Izleti i ekskurzije

- na svim stupnjevima kolovanja to je izvanredno motivativno sredstvo za poticanje na
aktivnosti u vezi sa sadrajima uenja
- uenici se na izletima slobodnije ponaaju te su izraene socijalne veze meu njima, nova
prijateljstva, spremnost na dijeljenje i pomo
3 etape u organizaciji: priprema, realizacija i vrednovanje
- trai se da na svakih 30 u. budu najmanje dvije odrasle osobe
- izlet moe imati iskljuivo rekreativnu svrhu ili iskljuivo spoznajnu
- realizacija ciljeva izleta nije potpuno zadovoljena samim povratkom kui, ve se u koli
nastavlja prouavanje prikupljenih informacija i materijala, a analizira se i ponaanje
pojedinaca i kolektiva radi dogovora o buduim slinim aktivnostima
11.1.2. kola u prirodi

- pridonose ostvarivanju zdravstvenih, pedagokih i spoznajnih ciljeva
postoji vie organizacijskih rjeenja:
a) sveukupne nastavne aktivnosti za jedan razred odravaju se u prirodi s internatskim
smjetajem uenika
b) -//- provode se u koli u prirodi u koju se djeca svakodnevno dovoze iz grada
c) U. jednog razreda odlaze na jedan ili dva tjedna boravka u internatskoj koli u prirodi,
kod nas najzastupljeniji
- U to vrijeme realiziraju se
raznovrsne nastavne aktivnosti kojih je svrha uenje,
rekreacija, zabava te obavljanje raznovrsnih zaduenja nunih u kolektivnom ivotu

- Zajednike nastavne aktivnosti provode se ili u prirodi ili u otvorenim uionicama
- kola u prirodi jednako je vrijedna za djecu sa sela kao i za djecu iz grada
11.1.3. Drutveno korisni i proizvodni rad uenika

kole se mogu podijeliti na one u kojima je praktian rad uenika dio ukupnog programa
pedagokog djelovanja, kole u kojima se ne doputa nikakav praktian rad uenika te kole u
63

kojima se povremeno organiziraju raznovrsne praktine i drutveno korisne radne aktivnosti
uenika
- Rad se organizira s uenicima svih uzrasta, a forme, sadraji i optereenja primjereni su
njihovim psihofizikim mogunostima
- Osim korisnih aktivnosti uenika u k. zgradi i k. dvoritu, ukljuuju se u akciju ienja
mjesta boravka, u skupljanju plodova s plantanih povrtnjaka i vonjaka te krai ili dui
proizvodni rad u tvornici ili poljoprivrednoj organizaciji (obavezno za u srednjim strunim
kolama)
- Osim razvijanja radnih vjetina, pridonosi i odgajanju nekih navika i karakteristika linosti
(tonost, odgovornost, samostalnost, suradnja na zajednikim zadacima, i sl.)
11.2. KOLSKO DVORITE

- Ima vanu pedagoku funkciju, tamo se moraju i trebaju, osim igre i odmora, izvoditi i
raznovrsne nastavne aktivnosti
- Osim igralita, treba postaviti vie klupa za odmor, mogu se postaviti razne sprave za
penjanje, provlaenje, ljuljanje, drvene kuice za skrivanje, pjeanici te druga
jednostavnija pomagala za nastavu tzk-a
- Dio prostora moe biti asfaltiran kako se u. za kinih dana ne bi zamazali tu e se
kretati, igrati razne igre
- Dio za uenike razredne nastave trebao bi biti odvojen od dijela za starije uenike
- U didaktikom smisli kolsko dvorite moe posluiti za: izvravanje razliitih radnih
zadataka (ienje, saenje, razni popravci, izrada opreme), izvravanje zadataka
vezanih uz uenje, rekreaciju, umjetniko stvaranje
- Budui da je blizu, u kolsko dvorite u. mogu izlaziti u sklopu neke nastavne aktivnosti
na nekoliko min, do realizacije itavog nastavnog sata ili blok-sata
11.3. SPECIJALIZIRANI PROSTORI U KOLSKOJ ZGRADI

- kolska arhitektura i opremljenost kolskog prostora uvelike utjee na izbor i izmjenu
mjesta za odvijanje pedagokih aktivnosti i strategija uenja i pouavanja
- opremu u svim specijaliziranim uionicama u koli treba prilagoditi naglaenoj orijentaciji
na samostalan rad uenika u grupama, parovima ili individualno
- U k. zgradi treba urediti razliite prostore za uenje, druenje, igranje i rad
64

- Prostori za uenje i rad predvieni su za grupni i individualni rad, za rad manjih grupa u.
(6-10) i okupljanje velikih skupina uenika (300-400)
- Uputno bi bilo graditi zgrade za najvie 600 uenika koji se mogu, bez rada u smjenama,
angairati u kolskoj zgradi od jutra do mraka
11.3.1. Biblioteno-informacijski prostor

- Mjesto mu je obino uz sredinji hol
- Sastoji se od vie funkcionalnih prostora za individualni i grupni rad te prostora za
smjetaj nastavnih medija; najvie prostora zauzima knjini fond, a tu su jo i videoteka,
fonoteka, dijateka, folioteka, fonoteka te baza kompjutorskih programa i podataka
- Osnovne informacijske funkcije: prikupljanje, obrada, uvanje i posuivanje informatike
grae te osiguranje uvjeta za rad korisnika s raznovrsnim bankama podataka
- Svaki BIC trebao bi imati odgovarajuu tehniku za umnoavanje i kopitranje, videokasetne
i kompjutorske sustave i druga tehnika pomagala koja omoguuju koritenje razliitih
medija; prostor i oprema trebaju biti dostupni uenicima 10-12 h dnevno
11.3.2. Specijalizirane uionice za razrednu nastavu

- Trebaju, osim lako pokretljivog namjetaja za sjedenje, pisanje i crtanje, imati i drugu
opremu koja omoguuje fleksibilnije oblike i pedagoki vrednije strategije rada
- Stolovi i stolci moraju veliinom biti primjereni fizikoj razvijenosti uenika
- Mala priruna biblioteka, kuti za igranje, tepih u sredini uionice, panoi na bonom zidu,
ormarii za ostavljanje dijela ili itave opreme, raznovrsne didaktike igre za koje e
materijal izraivati sami uenici, nastavnici i uenici viih razreda
11.3.3. Specijalizirane uionice za znanstveno i umjetniko podruje

- to je obino jedna vea prostorija za zajedniki rad odjeljenja (25-30 uenika) te manja
prostorija za pripremanje nastavnika i rad manjih grupa uenika
- suvremene kolske zgrade imaju specijalizirane uionice s opremom za fiziku, kemiju,
biologiju, povijest, zemljopis, matematiku, materinski jezik, strani jezik, likovnu kulturu i
glazbenu kulturu
65

- osnovna prednost: racionalizacija uvanja i koritenja opreme te nastavnikova radnog
vremena, motivativna prednost smatra se da ureenost i opremljenost specijaliziranih
uionica veoma motivacijski djeluje na uenike
11.3.4. Specijalizirani prostor za radno-tehniko i tjelesno-zdravstveno podruje

- u zgradama za osnovne kole ureuju se i opremaju polifunkcionalni radioniki prostori u
kojima uenici upoznaju raznovrsne materijale, alate, aparate i ureaje te uvjebavaju
izvoenje jednostavnijih praktinih operacija (rezanje, buenje, bruenje, sastavljanje)
- u takvim su radionicama materijali, alati, aparati i strojevi nuni za realizaciju programa i
ciljeva osnova tehnike kulture (takve su radionice i u opeobrazovnim srednjim kolama)
- prostori za TZK dijele se na otvorene (dvorane za TZK, bazeni te adaptirane prostorije za
vjebanje) i zatvorene
Bognar, Matijevi: Didaktika: 12., 13. i 14. poglavlje
12. MEDIJI U ODGOJU I OBRAZOVANJU (O&O)

- prednost od tradicionalnog ima uenje u izravnoj stvarnosti
- redoslijed iskustva u odgojno-obrazovnom procesu prema Daleu (u knjizi stoac):
VERBALNI SIMBOLI
APSTRAKTNO
VIZUALNI SIMBOLI
FOTOGRAFIJA
POKRETNE SLIKE
IZLOBE
EKSKURZIJE
DEMONSTRACIJSKI POKUSI
DRAMATIZACIJA
SIMULACIJE
NEPOSREDNA ISKUSTVA
KONKRETNO
- medij u didaktici nosilac razliitih pojedinanih funkcija; posrednik u nekim didaktikim

funkcionalnim vezama
66

- mediji mogu biti: objekti demonstracije, usmena komunikacija, tiskani mediji, statine
slike, pokretne slike, zvuni film, strojevi za uenje
- funkcije: davanje podraaja, usmjeravanje panje i drugih aktivnosti, pripremanje
modela oekivanog efekta, davanje vanjske pomoi, usmjeravanje miljenja, uzrokovanje
transfera, ispitivanje uspjeha, posredovanje povratne informacije
- obrazovna (nastavna) tehnologija sustavna metoda planiranja, koritenja i vrednovanja
cjelokupnog procesa pouavanja i uenja uz prihvaanje tehnikih i humanih resursa
- ukljuuje ljude, postupke, ideje, sredstva i ukupnu organizaciju
- podjela medija:
1) auditivni kasete, auditivni zapisi na kompakt disku (CD), telefon
2) vizualni najbrojniji: slikovnice, nastavni listii, knjige, zidne slike, crtei, grafofolije,
dijapozitivi; krajnost vizualizacije vodi u tehnicizam, treba zadrati pedagoku realnost i
smislenost u izboru vizualnih medija;
- prednost kolske ploe pregledan sadraj rada u vrijeme nastavnog sata te
nastajanje teksta i crtea pred oima uenika
- udbenici: a) cjeloviti strukturom i sadrajem prati cjelokupan nastavni sadraj
jednog predmeta
b) razgranati u vie svezaka izlau se osnovni sadraji
c) programirani za nastavne sadraje koji su tei za obradu; mogu biti
linearni i razgranati; ukljuuju uenje uz pomo kompjutora
3) audiovizualni televizijske emisije, zvuni nastavni filmovi, multimedijski software na CD-u,
ozvueni dijapozitivi, videokasete, DVD-i
- posebno izdvojeni:
4) tekstualni mediji uvaju edukativne poruke za due razdoblje, uenik moe prouavati
eljene sadraje kada i koliko eli
5) simulacije (skup postupaka kojima se oponaaju objekti, strojevi i procesi u umjetnim
uvjetima radi temeljitijeg upoznavanja ili uvjebavanja odreenih radnji) i demonstracijski
pokusi (namjerno izazivanje prirodnih pojava radi njihova promatranja i prouavanja)
6) Internet i multimedij
- tradicionalna obrazovna tehnologija usmjerena na pomaganje u radu uitelja (frontalna
nastava)
- hipermedijska obrazovna tehnologija usmjerena na pomaganje u radu uenika
67

- elektronika pota i ueniko dopisivanje obogauju O&O proces
- multimedijalnost istovremeno zajedniko djelovanje vie medija koji se meusobno

dopunjuju i obogauju u djelovanju
- didaktika medija specijalna didaktika disciplina koja prouava didaktiko oblikovanje,
izradu te izbor i koritenje medija u odgojno-obrazovnom procesu
- govori i o faktorima koji determiniraju izbor medija
- faktori: ciljevi O&O, priroda sadraja uenja, psihofizike karakteristike uenika,
iskustvo uenika, dominantni oblici komuniciranja, socijalni oblici rada, ekonomski uvjeti,
stavovi i sposobnosti uitelja, geografski poloaj kole
- nema konanog odgovora kada e se koristiti koji medij ovisi o situaciji i faktorima
- na izbor nastavnih medija utjee i filozofija odgoja
- poznati su pedagoki i filozofski pokreti koji zagovaraju orijentaciju na prirodne
izvore znanja i organizaciju nastavnih aktivnosti u prirodnoj sredini (Steiner, Freinet)
13. ODGOJNO-OBRAZOVNA KOMUNIKACIJA

- O&O proces je sloen komunikacijski proces
- u njemu uoavamo informaciju i aktivnost osobe kojoj je upuena
- informacija i interakcija u O&O komunikaciji imaju specifian smisao i mjesto u odnosu
prema drugim oblicima komuniciranja ljudi
- komunikacija odnos (interakcija) neke osobe prema mediju, odnosno prema informaciji
- medij moe biti neka osoba ili neiva materija
- tako shvaena, komunikacija je bliska pojmu nastavna metoda
- komunikacijski proces: izvor poruka informacija kanal primalac efekt
- vrste komunikacije:
1) a) intrapersonalna unutranji govor; prethodi svakoj meuljudskoj komunikaciji;
povezana sa samovrednovanjem; odnos ja ja
b) interpersonalna izravna komunikacija vie osoba; odnos ja ti i ja grupa
c) masovna usmjerena na iroku i heterogenu publiku, javna; odnos grupa grupa
2) a) personalna kada osobe komuniciraju bez posredovanja sredstava
b) apersonalna svaka komunikacija koju posreduje apersonalni (tehniki) medij
68

- ta se dva oblika meusobno dopunjuju i obogauju, ali nikako ne iskljuuju
3) a) verbalna komuniciranje rijeima
- temelj O&O komunikacije
- lake pratimo izlaganja praena odgovarajuom neverbalnom komunikacijom
b) neverbalna komuniciranje pokretima ruku, oiju, lica i tijela
- moe ometati verbalnu komunikaciju (tikovi, pretjerano gestikuliranje, etanje)
4) a) jednosmjerna
b) dvosmjerna prua mogunost pruanja povratne informacije izmeu subjekata koji
komuniciraju
- najintenzivnija u neposrednom razgovoru uitelja s jednim ili s manjom grupom
uenika
- uz izravnu nastavu dobar uitelj prati neverbalnu komunikaciju u razredu te saznaje
razumiju li ga i prate li ga uenici
5) a) neposredna komunikacija
b) telekomunikacija komuniciranje osoba koje se ne nalaze na istome mjestu pa ne
mogu komunicirati licem u lice
- nastava na daljinu istraivanje pokazuje da su se neki polaznici osjeali osamljeno,
otueno i nedovoljno motivirani jer su im nedostajali neposredni kontakti s drugim polaznicima
i uiteljima
6) a) autoritarna ne vodi odgoju slobodne linosti
b) demokratska doputa odgajaniku vlastito miljenje, da oblikuje vlastite sudove i bude
ono to jest (vee se uz pojmove simetrino-interaktivna i socijalno-reverzibilna komunikacija)
8) a) nasilna prepoznatljiva po vikanju, prijetnji, uporabi izraza koji vrijeaju, pozivanju na
svoj autoritet
b) nenasilna - zadaa kole je osposobljavati uenika za nenasilno rjeavanje problema
- kako? uenjem socijalnih vjetina u razliitim nastavnim scenarijima i uz raznovrsne
nastavne strategije; razviti kulturu govorenja i sluanja, doi do spoznaje da je bit sukoba u
problemu, a ne u osobi
- vrstu komunikacije najee odreuje nastavni medij

- u O&O procesu najee je prisutno ukrtanje karakteristinih obiljeja i vrsta komuniciranja
69

- pr.: predavaka nastava je dominantno jednosmjerna, ali ako se ima na umu i pratea
neverbalna komunikacija (gesta, mimika, pokreti tijela), onda je ona i dvosmjerna komunikacija
14. ODGOJNO-OBRAZOVNA KLIMA

- O&O klima odreena kvaliteta odnosa i ozraje u procesu O&O
- socijalna klima odnos nastavnika prema uenicima, odnos uenika meusobno i prema
nastavniku, odnos nastavnika i roditelja
- ponaanje nastavnika moe biti:
1) a) dominantno onemoguuje inicijativu i samostalnost uenika, kruto, ne potuje
individualne razlike meu uenicima
b) integrativno omoguuje kreativnost, spontanost i inicijativu u grupi, okrenuto rastu i
razvoju svakog pojedinca
- jedno ponaanje ne iskljuuje drugo
2) a) autoritarno karakteristino za tradicionalnu kolu u kojoj dominira frontalna nastava,
uenik izvrava zahtjeve nastavnika; nastavnik nastupa kao ef, ima otar glas i izdaje
naredbe, sklon vladanju, kritizira i naglaava pogreke, ee vodi monolog
b) demokratsko nastavnik nastupa kao voditelj, ima ljubazan glas i daje prijedloge, koristi
se utjecajem, poticanjem i zadobivanjem suradnje, nudi svoje miljenje kao jedno od moguih,
ee vodi dijalog
c) indiferentno potpuna sloboda, grupa teko funkcionira
3) direktivno ili nedirektivno istraivanje pokazuje da 2/3 govora pripadaju nastavniku (2/3
od toga na izravan, a 1/3 na neizravan, poticajan govor)
- odnosi meu uenicima: suradnja, agresija ili kompeticija

- emocionalna klima (EK) odnosi se na dominaciju osjeaja ugode ili neugode kod
sudionika O&O procesa
a) pozitivna EK nastavnici i uenici rado dolaze u kolu, oduevljeno sudjeluju u
zajednikim aktivnosti (vidjet emo kako to izgleda kad se zaposlimo:)
b) negativna EK dominira strah od neuspjeha, nerado boravljenje u koli
70

- problem sadanje kole prisutnost straha i dosade, to upozorava na nepovoljnu klimu,
pa je problem didaktike kako to prevladati
- strah kod uenika pojavljuje se zbog mogueg doivljaja neuspjeha
- Singer predlae organizaciju O&O procesa koja e svakom djetetu omoguiti
uspjeh; u uenju dijete treba osjetiti sigurnost da moe i pogrijeiti, a da pritom ne bude
osueno
- dosada uzrok je besmislenost kolskog uenja
- prema miljenju mnogih pedagoga, prevladavanje dosade mogue je
afirmacijom tzv. prirodnog uenja
- Rogers govori o sutinskom uenju, uenju koje dovodi do promjena; kako?
- i nastavnik i uenik trebaju biti suoeni s problemom kojim se bave, da on za
njih ima neko ivotno znaenje
- nastavnik treba biti svoj, iskren prema sebi i drugima
- bit = povoljna klima moe se stvoriti samo kad su O&O u skladu s ljudskim potrebama i
interesima
SVE NAUITE NAPAMET! Sreu vam eli i smile alje am!:)
71

Didaktika Matijevic Bognar

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Didaktika Matijevic Bognar

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zajedniki predmet Didaktika

Ladislav Bognar, Milan Matijevi

1. TEORIJSKI PRISTUPI I TERMINOLOKA PITANJA

Didaktika je pedagoka znanost koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa. Danas

1.2. OSNOVNI POJMOVI DIDAKTIKE

- didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

- vano je shvaanje pojma odgoja

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

- obrazovanje zadovoljavanje spoznajnih, doivljajnih i psihomotornih interesa pojedinca

1.2.4. Odgojno-obrazovni proces

- odgojno-obrazovni proces je sustavno organizirana zajednika aktivnost nastavnika i

prema mjestu odravanja: uionika, izvanuionika i nastava na

- izvannastavne aktivnosti mogu se podijeliti na kolske i izvankolske

1.2.5. Subjekti odgojno-obrazovnog procesa

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

2. POVIJESNI I SUVREMENI DIDAKTIKI SUSTAVI

2.1.1. Komenskyjev razredno-satni sustav

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

- kao didaktiki koncepti pokuali su prilagoditi nastavu sposobnostima i interesima svakog

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

- Peter Petersen (u njemakom gradu Jeni) je uoio nedostatke razredno-satnog i predmetnog

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

2.1.5. kola bez razreda

- bitno obiljeje osnovnih kola u SAD-u je tenja za individualizacijom uenja u koli

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

- predmetno-satni sustav je doivio niz promjena vezanih za unutarnju strukturu, te za nain

2.2.1. Herbartizam i nastavni sat

- Herbartova didaktika, oznaena kao intelektualistika, potisnula je s pedagoke scene

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

- prikazani didaktiki koncepti koncentracije nastave pretee su skupne nastave

(Gesamtunterricht) slobodan skupni rad uenika s nastavnicima i roditeljima

2.3. FRONTALNO, GRUPNO I INDIVIDUALNO POUAVANJE

- u proteklim stoljeima su se iskuavali razliiti sustavi s obzirom na broj uenika koji su

2.3.1. Bell-Lancasterov sustav

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

2.3.3. Individualizirana nastava R. Dottrensa

- Robert Dottrens, vicarski pedagog

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

2.4.1. Pokret za umjetniki odgoj

- prve ideje od J. Ruskina iz Engleske, procvat doivio u Njemakoj uz angairanje A.

2.4.2. Pokret radne kole

2.5 NEKI CJELOVITI PROJEKTI I SUSTAVI NOVE KOLE

- John Dewey, SAD

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

- pedagogija M. Montessori temelji se na znanstv. promatranju spontanog uenja djece,

2.5.4. Manheimski sustav

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

2.5.5. Freinetov pokret