Professional Documents
Culture Documents
Metalnekonstrukcije
Metalnekonstrukcije
Sveuilite u Splitu
Katedra za konstrukcije
. Domazet, L. Krstulovi-Opara
1. Uvod...........................................................................................................................5
1.1 Podruje primjene ................................................................................................5
1.2 Tipovi konstrukcija ..............................................................................................6
1.4 Konstruiranje i projektiranje ................................................................................6
1.5 Tehnika dokumentacija ......................................................................................6
1.6 Dokazi pri dimenzioniranju metalnih konstrukcija..............................................7
1.7 Osnovni konstrukcijski elementi..........................................................................8
1.7 Prednosti i nedostaci metalnih konstrukcija ........................................................9
1.8 Povijesni razvoj..................................................................................................10
1.9 Standardi ............................................................................................................14
1.10 Ugovaranje metalnih konstrukcija ...................................................................15
1.10.1 Ugovor o djelu ..........................................................................................17
1.10.2 Ugovor o graenju ....................................................................................18
1.11 Gradilite..........................................................................................................19
1.12 Automatizacija procesa rezanja i zavarivanja..................................................20
2. Materijali za metalne konstrukcije...........................................................................23
2.1 elici ..................................................................................................................23
2.1.1 Obini konstrukcijski elici ........................................................................23
2.1.2 Legirani elici .............................................................................................26
2.1.3 Izbor elika za metalne konstrukcije...........................................................27
2.2 Aluminij i aluminijeve slitine ............................................................................28
3. Optereenje konstrukcija .........................................................................................33
3.1 Optereenja prema naim propisima (HRN)......................................................33
3.1.1 Stalni teret ...................................................................................................34
3.1.2 Korisno optereenje ....................................................................................34
3.1.3 Optereenje snijegom..................................................................................34
3.1.4 Sile stalnog karaktera..................................................................................35
3.1.5 Vjetar...........................................................................................................35
3.1.6 Sile koenja.................................................................................................36
3.1.7 Boni udari..................................................................................................36
3.1.8 Sile temperaturnih razlika ...........................................................................36
3.1.9 Djelovanje potresa ......................................................................................36
3.2 Dinamika optereenja.......................................................................................37
3.3 Optereenja prema EUROCODE 3 ...................................................................39
3.3.1 Granina stanja............................................................................................39
3.3.2 Vanjski utjecaji (akcije) na konstrukciju ....................................................39
3.3.3 Unutranji utjecaji na konstrukciju (koeficijenti sigurnosti) ......................40
4. Oblikovanje metalnih konstrukcija ..........................................................................41
5. Spajanje elemenata...................................................................................................51
5.1 Zakovice.............................................................................................................51
5.2 Vijani spojevi ...................................................................................................51
5.2.1 Proraun vijanih spojeva ...........................................................................52
5.2.2 Klasifikacija mehanikih svojstava i oznaavanje vijaka...........................54
5.2.3 Prednapregnuti vijani spojevi....................................................................54
5.2.4 Raspored vijaka u konstrukciji....................................................................56
5.2.5 Proraun nastavaka optereenih na savijanje..............................................57
5.3 Zavareni spojevi.................................................................................................62
5.3.1 Statiki optereeni zavari ............................................................................65
5.3.2 Dinamiki optereeni zavari .......................................................................70
5.3.3 Utjecaj zavarenih spojeva na dinamiku izdrljivost..................................77
1. Uvod
1. Uvod
1. Uvod
1. Uvod
-
tehniki opis
posebni tehniki uvjeti
Crte treba pregledno sadrati sve o konstrukciji ime se omoguava izrada konstrukcije.
Tehniki opis sadrava:
- opis namjene konstrukcije
- podatke o koritenju i transportu
- upute za montau
Posebni tehniki uvjeti sadre:
- posebne zahtjeve u vezi materijala
- plan zavarivanja
- kontrolu za vrijeme i nakon izrade
MATERIJALI
Mehanika
svojstva
OPTEREENJE
Tip, karakter
i iznos
OBLIK
I
DIMENZIJE
same konstr. te
popr. presjeka
1. Uvod
ravni lim
valoviti lim
koritasti lim
trapezni lim
1. Uvod
Slika 6.1.2 Limovi
Skenirano iz B. Androni, D. Dujmovi, I. Deba "Metalne konstrukcije I", IGH Zagreb, 1994.
10
1. Uvod
-
zahtijevaju vrlo malo strojne obrade (rupe, bruenje rubova, popreni zavari na
spojevima)
laka adaptacija (prilagoavanje novoj funkciji)
mogunost demontae i premjetanja
mogunost kombiniranja razliitih materijala
1. Uvod
1870.-83., sagraen Brooklyn Bridge, visei most raspona 520 m, projektant J.A.
Roebling (New York)
1873. sagraen Albert bridge preko Temze, lanani most od kovanog eljeza
11
12
1. Uvod
1970., World Trade Center, dva tornja s 110 katova i 411,8 m visine, srueni u
teroristikom napadu 11.9.2001.
1974., Sears Tower, Chicago, 109 katova, visine 442,3 m
1996., Akasi Kaikyo Bridge, Japan, visei most raspona 1989,7 m
13
1. Uvod
Razdoblje
pretene
primjene
Lijevano
eljezo
Kovano
eljezo
elik
(zavarljiv)
Vlak
1750.1850.
400 1000
100 150
1850. 1900.
250 400
250 400
1880. dalje
350 700
350 700
14
1. Uvod
1.9 Standardi
Standardi (norme) su propisi s kojima se odreuje izvedba i kvaliteta proizvoda i materijala,
propisuje postupak ispitivanja, kontrole, nazivlja, oznaka, mjera i preuzimanja. Propisuje se
tehniko pismo, izgled tehnikog crtea i dr. Sve drave lanice Meunarodne organizacije za
standardizaciju (ISO International Standard Organisation) obavezale su se pridravanju
odredbi Meunarodnog standarda (ISO-a). U Republici Hrvatskoj na snazi je HRN (Hrvatska
norma) koja je velikim dijelom nastala preuzimanjem iz JUS-a (Jugoslavenski standard) i DIN-a
(Njemaki standard), te kasnije nadograivanja usvajanje vlastitih standarda poput EN-a (Euro
norme). Primjenom standarda omoguava se jednoznana izvedba proizvoda i zamjenjivost
dijelova (kompatibilnost) te se omoguava smanjenje asortimana materijala, poluproizvoda,
gotovih proizvoda, alata, alatnih strojeva. Standardima se omoguava masovnija, a samim time
jeftinija i kvalitetnija proizvodnja i konstruiranje. Slikom 1.9.1 opisan je nain oznaavanja
standarda prema hrvatskoj normi. Prva dvoznamenkasta skupina brojeva oznaava iroko
podruje djelatnosti poput tehnike cestovnih vozila, elektrotehnike, kemijske tehnologije i sl.
(tablica 1.9.1). Druga troznamenkasta oznaka oznaava podskupinu u podruju, npr. za sluaj
"71 kemijske tenologije", tablica 1.9.2 prikazuje podskupine u podruju. Trea dvoznamenkasta
oznaka oznaava podskupinu u samoj skupini (sl. 1.9.1). Svi ovi podaci dostupni su na Internet
stranicama Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo (http://www.dznm.hr/).
iroko podruje
djelatnosti npr.:
25-proizvodna tehnika
29-elektrotehnika
31-elektronika
65-poljoprivreda
71-kemijska tehnlogija
..
Oznaka podskupine
skupini npr.:
50-Osigurai i drugi
ureaji za nadstrujnu
zatitu
HRN 29.120.50
Oznaka podskupine u
podruju npr.:
120-Elektrini pribor
1. Uvod
71 KEMIJSKA TEHNOLOGIJA
71.020 Proizvodnja u kemijskoj industriji
71.040 Analitika kemija
71.080 Organske kemikalije
71.100 Proizvodi kemijske industrije
71.120 Oprema za kemijsku industriju
15
16
1. Uvod
plaanja. Razlikuju se dvije vrste poziva na nadmetanje, "poziv na nadmetanje o cijeni radova"
i "poziv na nadmetanje za umjetniko ili tehniko rjeenje".
Poziv na nadmetanje o cijeni radova upuen odreenom ili neodreenom broju osoba na
nadmetanje za izvrenje odreenih radova, pod odreenim uvjetima i uz odreena jamstva,
obvezuje pozivatelja da sklopi ugovor o tim radovima s onim koji ponudi najniu cijenu, osim
ako je tu obvezu iskljuio u pozivu na nadmetanje. U sluaju iskljuenja obveze da se sklopi
ugovor, poziv na nadmetanje smatra se pozivom zainteresiranima da dostave ponude ugovora
pod objavljenim uvjetima.
Poziv na nadmetanje za umjetniko ili tehniko rjeenje je upuen odreenom ili
neodreenom broju osoba na nadmetanje za umjetniko ili tehniko rjeenje namjeravanih
radova, a obvezuje pozivatelja da pod uvjetima sadranim u pozivu na nadmetanje sklopi ugovor
sa sudionikom u nadmetanju ije rjeenje prihvati povjerenstvo sastav kojega je unaprijed objavljen, osim ako je tu obvezu iskljuio u pozivu na nadmetanje.
Najee ponua trai tzv. "avans", tj. da mu se unaprijed isplati dio novca ime ovaj
pokriva poetne trokove proizvodnje. Ponua moe traiti i tzv. "isplatu po situacijama",
naroito ako se objekti dulje grade (vremenski). Tada se nakon odreenog vremena utvruje
koliki je dio posla obavljen pa se prema tome vri i isplata. Ponua mora imati potpuno
definiran tehniki opis (na osnovu traenog).
Naruilac mora dati prilikom oglaavanja posla neki suvisli tehniki opis, tj. mora znati
to hoe. Ovo posebno komplicira posao naruiocu jer je potrebno uzeti u obzir mnoge faktore,
npr. oslanjanje na pouzdanog proizvoaa, tona procjena kvantiteta (ne naruiti previe),
problem razvijanja tehnologije (isplati li se kupovati skupe strojeve za malo posla), itd.
Ugovaranje je regulirano "Zakonom o obveznim odnosima". Pregovori koji prethode
sklapanju ugovora ne obvezuju. Predugovor je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije
sklopi drugi, glavni ugovor.
Ugovor je osnovni oblik forme zakljuivanja posla. Potpisivanjem ugovora preuzima se
odgovornost za potpisano.
Svaki ugovor sadri:
1. Ugovorne stranke.
Ovlateni predstavnici (najee direktor).
2. Objekt ugovora (samo osnovne dimenzije).
3. Tehniki opis (obino dodatak ugovoru, zove se i "aneks" ili "tender"), sadri detalje i
podrobne opise.
4. Rokove izrade (u pravilu od dana potpisivanja ugovora).
Ukoliko je program obiman, predlau se situacije ili faze.
5. Uvjeti plaanja u to spada:
o Avans (plaanje unaprijed) se omoguava nabava materijalu iznosu od 10% do
60% ugovorene cijene.
o Plaanje po situacijama (fazama)
o Plaanje 5% do 10% ugovorene cijene nakon primopredaje objekata, obino u
roku od 15 dana. Primopredaja se vri zapisnikom (kontrola).
o Kredit kojeg banka moe dati ili naruiocu ili ponuau. Za sluaj da naruilac
ostane bez novaca, naruilac dalje plaa mjenicama kojima se obvezuje da e
novac vratiti banci, a koji je ponua podizao na osnovu iste.
o Potrebno je utvrditi udio kooperanata.
o Osiguravanje kvalitete (prilikom primopredaje, ako utvrdi greku, naruilac ne
preuzima objekt te se greka mora otkloniti)
1. Uvod
17
18
1. Uvod
Ako se postoje skriveni nedostatci koji se nije mogao otkriti uobiajenim pregledom, naruitelj
se ipak moe pozvati na njega pod uvjetom da u roku od mjesec dana o nedostatku obavijesti
izvoaa.
Radi osiguranja naplate naknade za rad i naknade za utroeni materijal te ostalih trabina
po osnovi ugovora o djelu, izvoa ima pravo zadravanja na stvarima to ih je napravio ili
popravio te na ostalim predmetima koje mu je predao naruitelj u vezi s njegovim radom.
Sve dok narueno djelo nije dovreno naruitelj moe raskinuti ugovor kad god hoe, ali
je u tom sluaju duan isplatiti izvoau ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos trokova koje
ovaj nije imao, a koje bi inae imao da ugovor nije raskinut, a i za iznos zarade to ju je ostvario
na drugoj strani ili to ju je namjerno propustio ostvariti.
Obveze naruitelja su:
- naruitelj je duan pregledati izvreno djelo im je to po redovitom tijeku stvari mogue i
o naenim nedostacima bez odgaanja obavijestiti izvoaa, u suprotnom se djelo smatra
primljenim
- naruitelj je duan primiti djelo obavljeno prema odredbama ugovora i pravilima struke
- ako postoji skriven nedostatak koji se nije mogao otkriti uobiajenim pregledom,
naruitelj se moe pozvati na njega pod uvjetom da u roku od mjesec dana o nedostatku
obavijesti izvoaa
- naknada se odreuje ugovorom, ako nije odreena obvezatnom tarifom ili kojim drugim
obvezatnim aktom, u protivnom je utvruje sud prema vrijednosti djela
- ako je naruitelj pao u zakanjenje zbog neprimanja ponuene stvari, rizik sluajne
propasti ili oteenja stvari prelazi na naruitelja
- rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi naruitelj ako je on dao materijal za
njezinu izradu
Istekom dviju godina od primitka obavljenog posla, naruitelj se vie ne moe pozvati na
nedostatke.
1. Uvod
19
1.11 Gradilite
Kako veina metalnih konstrukcija spada pod "graevine", tako i mjesto izvoenja radova,
gradilite, spada pod Zakon o gradnji.
Investitor je duan graevinskoj inspekciji i inspekciji rada u roku od osam dana prije
poetka graenja prijaviti gradilite. Isto vrijedi i za prekid radova dui od tri mjeseca, te za
ponovno nastavljanje radova.
Izvoa na gradilitu treba imati slijedee dokumente:
- rjeenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu
- akt o imenovanju glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita odnosno voditelja
radova
- akt o imenovanju nadzornog inenjera, odnosno glavnoga nadzornog inenjera
- graevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt s potvrdom tijela
graditeljstva
- izvedbene projekte ovjerene od revidenta
20
1. Uvod
graevni dnevnik
dokaze o sukladnosti (ateste) za ugraene graevne proizvode i opremu
1. Uvod
21
Literatura
B. Androi, D. Dumovi, I. Deba, Metalne konstrukcije I, Institut graevinarstva Hrvatske,
Zagreb 1994.
A. Vukov, Uvod u metalne konstrukcije, Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Splitu,
Split 1998.
Zakon o obveznim odnosima, http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/0707.htm, Narodne novine, 35,
2005.
Zakon o gradnji, http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/2552.htm, Narodne novine, 175, 2003.
Zakon o prostornom ureenju, http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1994/0520.htm, Narodne novine, 30,
1994.
Pravilnik o uvjetima i nainu voenja graevnog dnevnika,
http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/0068.htm, Narodne novine, 6, 2000.
Pravilnik o sadraju plana ureenja privremenih i zajednikih privremenih radilita, Narodne
novine, 45, 1984.
Zakon o zatiti od poara, http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1993/1161.htm, Narodne novine, 58,
1993.
Zakon o zatiti na radu, http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1996/1183.htm, Narodne novine, 59, 1996.
23
2.1 elici
Ukoliko je ugljik jedina primjesa, elici su ugljini elici. Ugljini elici s manje od 0,9% ugljika
se koriste kao konstrukcijski elici, a poveanjem udjela ugljika poveava se vrstoa i tvrdoa te
smanjuje ilavost. Za kaljenje se koriste elici s 0,3% ugljika, a poveavanjem udjela ugljika
raste zakaljivost.
24
neumiren
poluumiren
umiren
25
dezoksidacija
(umirenost)
vlana
granica
vrstoa razvlaenja
m [MPa]
V [MPa]
/
neumiren
umiren
neumiren
neumiren
340-420
200
umiren
370-450
230
izduenje
%
ilavost - ISO
Nm/mm2
pri
0C
28
35
35
35
35
35
+20
+20
+20
+20
+20
25
35
+20
neumiren
35
+20
spec. umiren
35
spec. umiren
35
-20
neumiren
35
+20
35
+20
umiren
420-540
270
22
HRN
C.BO500
m [N/mm2]
.0361
.0451
.0551
235
275
355
t 40 mm
215
255
335
340
410
490
26
Dodavanjem mangana eliku, od 1,2 do 1,8%, poveava se vrstoa (m>450 N/mm2), pri emu
ilavost i zavarljivost ostaje ista. Ovi elici nazivaju se manganski elici.
27
28
Princip prorauna se svodi, ili na odreivanje minimalne temperature eksploatacije Tmin, ili
obzirom na zadanu minimalnu temperaturu eksploatacije, odreivanje najvee doputene
debljine stjenke. Raunanje minimalne dozvoljene temperature za eksploatacije provodi se
prema izrazu
Tmin = 1, 4 TCV + 25 + 100 ( ln K IC 8, 06 ) + ( 83 0, 08 Rel ) 0,17 ,
(2.1)
gdje je prirast optereenja (za R1 iznosi =0,001, a za R2 =1,0), TCV temperatura ispitivanja
ilavosti (ispituje se kod +20C, 0C, -20C, -30C), a KIC ilavost loma.
Napomenimo da se ilavost ispituje Charpyevim batom i nuno je postii energiju od 17
J kod temperatura +20C (kvalitetna grupa elika B, npr. Fe E 235 B), 0C (grupa C, npr. Fe E
235 C), -20C (grupa D, npr. Fe E 235 D) i kod -30C (grupa DD, npr. Fe E 355 DD).
ilavost loma rauna se iz izraza
0,55
Rel t 0,5
K IC
.
(2.2)
1, 226
U prethodnom izrazu Rel predstavlja faktor redukcije granice teenja, ovisi o debljini elementa t
[mm] i kree se od Rel =0 N/mm2 do Rel =60 N/mm2 za debljine od t=0 mm do t=200 mm. Za
faktor posljedice otkazivanja uvrtava se =1 kod kategorije C1 i =1,5 kod kategorije C2.
Faktor a rauna se kao a=2/ln t za kategoriju napona S1, a=3,8/ln t za kategoriju napona S2 te za
a=6/ln t kategoriju napona S3.
( a )
=
29
o Al Mg 3
o Al Mg 4
o Al Mg 5
legure s magnezijem i manganom:
o Al Mg 2,5 Mn
o Al Mg 4,5 Mn
legure sa silicijem i magnezijem:
o Al Mg Si 0,5
o Al Mg Si 1
legure s magnezijem i cinkom:
o Al Zn 4 Mg 1
o Al Zn 4 Mg 3
Slika 2.2.1 Koarica od Al legure, ve xx godina u upotrebi bez ikakve povrinske zatite.
30
Sve se gore navedene legure mogu dobro meusobno zavarivati. Osim zavarivanja aluminij se
povezuje zakovicama, lijepljenjem i uskonim spojevima koji se lako daju projektirati u
ekstrudiranim profilima. Aluminijeve legure, osim to su dobro zavarljive, mogue ih je
zavarivati s elikom uz posredstvo traka koje su izraene eksplozivnim spajanjem ("Nitro
Metall") aluminija i elika. Ova vrsta spojeva ima dobru korozijsku otpornost te otpornost na
zamor materijala. Koristi se najee za spajanje aluminijskih nadgraa na elinom trupu broda,
ime se doprinosi stabilnosti broda.
Slika 2.2.4 Spajanje aluminija i elika pomou trake te aluminijsko nadgrae na elinoj
konstrukciji broda izvedeno ovakvim trakama
Iako navedene korozijski otporne legure nije potrebno posebno zatiivati, esto se koriste
premazi iz estetskih razloga i antivegetativni premazi na uronjenim dijelovima. Tu se koriste
razni premazi (boje) ili se povrine podvrgavaju procesu eloksiranja, ime se doba tvrdi,
korozijski otporan povrinski sloj kojemu se mogu pridati razliiti tonovi boja.
No esto su kod pomorskih konstrukcija aluminijeve legure u kontaktu s drugim metalima poput
nehrajueg elika, bronce i sl. gdje se javlja bimetalna korozija (elektrolitika korozija ili tvz.
31
Literatura
B. Androi, D. Dumovi, I. Deba, Metalne konstrukcije I, Institut graevinarstva Hrvatske,
Zagreb 1994.
A. Vukov, Uvod u metalne konstrukcije, Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Splitu,
Split 1998.
Aluminium and the sea, Pechiney Rhenalu, Francuska.
3. Optereenje konstrukcija
33
3. Optereenje konstrukcija
Optereenja su specifina za svaku vrstu objekta i potrebno je razlikovati:
- klasifikaciju po vremenu trajanja:
o stalno
o promjenjivo:
optereenje koje se rijetko pojavljuje
optereenje koje se uestalo pojavljuje
- klasifikaciju po nainu nastupa:
o mirno ili statiko optereenje
o optereenje s dinamikim djelovanjem
U propisima se za svaku vrstu metalnih konstrukcija navode optereenja obzirom na uzrok te se
razlikuju:
- optereenja od vlastite teine (ukljuujui teinu konstrukcije)
- optereenja od korisnog optereenja
- snijeg
- vjetar
- temperaturne promjene
- horizontalne sile (bone sile ili sile koenja kod vozila, centrifugalne sile9
- sile deformacija kao posljedice rada konstrukcije (trenje na osloncima, zakretanje
oslonaca i sl.)
- sile od neplaniranog djelovanja (udara vozila u konstrukciju)
- sile od potresa
- sile nuklearnih eksplozija
34
3. Optereenje konstrukcija
B) Dopunsko optereenje:
1. vjetar
2. sile koenja
3. boni udarci
4. sile od temperaturnih razlika
5. ostale sile s privremenim djelovanjem u veim vremenskim razmacima
C) Izvanredno optereenje:
1. djelovanje potresa
2. sluajni udari
3. planski nepredviena optereenja
4. ekstremno rijetke sile (npr. nuklearne eksplozije)
35
3. Optereenje konstrukcija
raspodjela
pritiska tla
podrum
3.1.5 Vjetar
Odreivanje tono utjecaja vjetra na odreenu konstrukciju vrlo je sloeno i zahtijeva skupa
modelska ispitivanje u zranim tunelima ili pak modeliranje putem konanih elemenata za
analizu strujanja fluida. U propisima postoje pojednostavljene smjernice, koje su dobivene na
temelju modelskih ispitivanja. Prvo je potrebno odrediti osnovno brzinu vjetra, koja se odreuje
na visini od 10 m iznad tla, obino za 25, 50 ili 100-godinjim ponavljanjem. Brzina vjetra raste
s visinom iznad tla te se priblino uzima da je
x
h
Vh = V0 ,
(3.1)
10
gdje je V0 osnovna brzina vjetra u [km/h], h visina iznad tla u [m], a x ovisi o terenu i iznosi
x = 1 3 za centre gradova, x = 2 9 za prigradska i umovita podruja, x = 1 7 za ravninska
nizinska podruja, x = 1 10 za ravno priobalje.
Na osnovu dobivene osnovne brzine vjetra odreuje se optereenje vjetra na konstrukciju.
Pritisak vjetra, izraen u [N/m2] na jedininu povrinu u smjeru vjetra je
p = 0, 047289 C V 2 ,
(3.2)
gdje je V brzina vjetra u [km/h], dok je C koeficijent oblika koji se za zgrade obino uzima
C 1, 40 . Ovaj pritisak predstavlja konstanti dio optereenja vjetrom, dok je varirajui dio
optereenja vjetrom, koji nastaje od nalete vjetra ("refula"), teko odredit te se on rauna samo za
vitke konstrukcije.
36
3. Optereenje konstrukcija
37
3. Optereenje konstrukcija
gdje je H visina objekta, a B dimenzija objekta u tlocrtu u smjeru djelovanja potresnih sila. Za
okvirne konstrukcije preporua se izraz
T = 0,1 N ,
(3.4)
gdje je N broj katova objekta.
I
1,20
1,20
1,10
1,00
II
1,40
1,40
1,20
1,10
III
1,60
1,60
1,40
1,30
Broj
kranova u
pogonu
1
2 i vie
1
2 i vie
38
3. Optereenje konstrukcija
Naziv
isto
naizmjenino
optereenje
(naprezanje)
Znaajke
Fsr = 0
( sr = 0 )
Fmax = Fg
Fmin = Fd = Fg
Fsr < Fa
Naizmjenino s
prednatezanjem
r = 1
Fa = Fg
F
F
r = min = d
Fmax Fg
t [s ]
Fa = Fd
1 > r > 0
Fmin = Fd
Fmax = Fg
Grafiki prikaz
( vlak )
Fa
( vlak )
Fg = Fmax
Fsr
t [s]
Fd
0 > Fd > Fg
Naizmjenino s
predtlakom
Fsr < Fa
Fmax = Fd
( tlak )
Fmin = Fg
1 > r > 0
Fg
( tlak )
t [s ]
Fsr
Fa
Fd = Fmax
0 < Fg < Fd
Istosmjerno u
podruju vlaka
Istosmjerno u
podruju tlaka
Istosmjerno s
prednatezanjem
Istosmjerno
promjenljivo s
predtlakom
Fsr = Fa
Fmin = Fd = 0
r=0
Fmax = Fg = 2 Fa
F
r = min
Fmax
Fsr = Fa
Fmax = Fd
Fmin = Fd
Fg > Fd > 0
( vlak )
0 > Fg > Fd
Fg
Fd
Fa
Fd = Fmax
Fa
Fg = Fmax
Fsr
Fd
t [s ]
0 < r <1
r=
t [s ]
Fsr
Fmin
=0
Fmax
0 < r <1
F
r = min = 0 1
Fmax
Fmax = Fd
t [s ]
Fd = 0
Fg = 0
Fsr > Fa
Fsr > Fa
Fg = Fmax
r=0
r=
Fmax = Fg
Fa
Fsr
Fmin = Fg = 0
Fmin = Fg
Mirno
(statiko)
t [s]
Fg = Fmin
Fsr
= 0 1
Fd = Fmax
Fa
( tlak )
F
r = 1
Fa = 0
3. Optereenje konstrukcija
39
40
3. Optereenje konstrukcija
Literatura
B. Androi, D. Dumovi, I. Deba, Metalne konstrukcije I, Institut graevinarstva Hrvatske,
Zagreb 1994.
D. Beg, Projektiranje jeklenih konstrukcij po evropskem predstandardu ENV 1993-1-1
A. Vukov, Uvod u metalne konstrukcije, Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Splitu,
Split 1998.
41
42
a)
b)
b)
a)
c)
b)
a)
b)
c)
43
a)
b)
a)
b)
a)
b)
c)
44
b)
a)
a)
b)
a)
b)
Ms
Ms
45
46
Teina G
f [mm]
[N]
[%]
136
100
6,6
120
88
8,25
59
43
4,16
56
41
6,0
44
32
6,95
40
29
7,1
25
18
9,5
17
17,5
9,6
47
39
9
80
38
50
5
40
9
80
40
9
80
12
120
12
120
profila
teina 100%
teina 57%
teina 48%
47
48
19
Optereenje
torzijom za
sve profile
isto
1,5
1,5
30
52
30
30
90
Kut
uvijanja
1,5
1,5
1,5
9,5
11
premalo za
mjerenje
premalo za
mjerenje
49
x > 2
y > 2
b)
c)
Mt
= 10
= 9
= 0, 25
50
a) M
t
b)
c)
Mt
d)
5. Spajanje elemenata
51
5. Spajanje elemenata
Spajanje elemenata metalnih konstrukcija vri se pomou zakovica, vijaka ili zavarivanjem. Pri
tom razlikuju se rastavljivi i nerastavljivi spojevi.
5.1 Zakovice
S upotrebom zakovica zapoeto je tridesetih godina devetnaestog stoljea, gdje su se eline
zakovice koristile za spajanje limova, nosaa, kotlova i sl. Spajanje zakovicama danas su u
potpunosti istisnuto spajanjem zavarivanjem te se jedino zadralo kod nekih specifinih podruja
poput zrakoplovstva i slinih dinamiki optereenih konstrukcija. Pri proizvodnji zakovica se
radi iz cilindrinog profila na stroju koji formira glavu zakovice. Glava moe biti poluokrugla,
poluuputena i uputena (sl. 5.1.1). Spajanje zakovica se vri na nain da se na limovima izbui
provrt u koji se, za sluaj eline zakovice, umee zakovica zagrijana na 1000C. Zakovica se sa
strane glave pridrava, te se pneumatskim ekiima formira glava na drugoj strani lima. Pri
hlaenju zakovica se stee, pri emu u njoj nastaju velika vlana naprezanja koja ostvaruju
nepropustan spoj limova (sl. 5.1.2).
52
5. Spajanje elemenata
jednostavan te ne zahtijeva posebnu strunost radnika, to onda samo po sebi dodatno smanjuje
cijenu vijanog spoja. Ako je optereenje takvo da je vijak, osim na smicanje, optereen i na
vlak, tada se obavezno koristi vijani spoj, a ne spoj zakovicama. Za metalne konstrukcije danas
se iskljuivo koriste vijci s metrikim navojem kojem je oznaka "M" uz numeriki dio oznake
koji oznaava nazivni (vanjski) promjer vijka, npr. vijci koji se najee koriste u vijanim
spojevima su: M12, M14, M16, M18, M20, M22, M24, M27, M30, M36, M42, M48.U
vijanom spoju postoji jedna ili dvije ravnine smicanja. Na slici 5.2.1 prikazan je vijani spoj s
dvije ravnine smicanja. Pri tom kod vijanih spojeva treba paziti da ravnina smicanja ne prelazi
preko navoja.
d0
53
5. Spajanje elemenata
A=
dok je za dvosjeni spoj (sl. 5.2.1)
d 2
4
(5.2.2)
d 2
.
(5.2.3)
4
Tangencijalno naprezanje mora biti manje od doputenog naprezanja, dakle izraz (5.2.1) treba
zadovoljavati uvjet
s dop .
(5.2.4)
Povrinski pritisak na platu vijka iznosi
F
p=
,
(5.2.5)
n A
gdje je povrina plata
A = d min ,
(5.2.6)
dok je min debljina najtanjeg lima u spoju. Povrinski pritisak treba biti manji od doputenog
koji za vijke kod jednosjenog spoja iznosi
p 1,3 dop ,
(5.2.7)
dok za vijke kod dvosjenog spoja iznosi
p 1, 6 dop .
(5.2.8)
Vrijednosti doputenih naprezanja razlikuju se za obraene i neobraene vijke, te se te
vrijednosti mogu oitati iz tablica standarda. Za koeficijente sigurnosti, u ovisnosti o vrsti
optereenja, uzimaju se slijedee vrijednosti:
- S=1,50 za I sluaj optereenja (osnovno optereenje)
- S=1,33 za II sluaj optereenja (osnovno + dopunsko optereenje)
- S=1,2 za II sluaj optereenja (izuzetno optereenje)
A=2
d0
d
min
F
54
5. Spajanje elemenata
Prvi broj
Vlana
vrstoa
[N/mm2]
10
12
14
Drugi broj
donja granica teenja
10
vlana vrtoa
[N/mm2]
.6
.7
.8
.9
5. Spajanje elemenata
55
osigurava da ne doe do kontakta izmeu plata vijka i limova, odnosno da se prenoenje sile
ostvaruje trenjem, a ne oblikom.
Za pritezanje vijaka za prednaprezanje obavezno je koritenje alata (bilo runi ili pneumatski) s
oitavanjem momenta pritezanja (tzv. moment klju).
Ostvarena sila trenja ovisi o sili pritezanja Fp te koeficijentu trenja izmeu povrina koji obino
iznosi od 0,15 do 0,55. Naprezanja ovakvih vijaka moraju biti manja od donje granice teenja
T . Kod vijaka za prednaprezanje potrebno je uvesti pojam doputene sile prednaprezanja koja
je definirana kao
T Aj
Fp dop =
(5.2.9)
K 1
gdje je T donja granica teenja materijala vijka, Aj idealni presjek jezgre vijka, K koeficijent
koji uzima u obzir istovremeno naprezanje na vlak i torziju te iznosi K=1,2, 1 koeficijent
sigurnosti u odnosu na granicu teenja koji iznosi 1=1,25.
Moment pritezanja matice, kojim se ostvaruje sila pritezanja Fp, iznosi
M p dop = d K1 Fp dop ,
(5.2.10)
gdje je K1 koeficijent trenja u navoju i podlozi izmeu matice i limove te iznosi K1=0,2.
Vrijednosti doputenih sila i momenata usporeuju se s vrijednostima iz tablica danih
standardom. Ukupna sila trenja koju ostvaruju svi vijci u spoju, a kojom se ujedno i prenosi sila
vijanim spojem, iznosi
m n Fp dop
FK =
(5.2.11)
gdje je koeficijent trenja povrina u spoju, m broj spojenih povrina, n broj vijaka u vezi, a 2
sigurnost u odnosu na proklizavanje. Koeficijent 2 za pojedine sluajeve optereenja iznosi:
- 2=1,4 za I sluaj optereenja
- 2=1,2 za II i III sluaj optereenja
Sila trenja koju ostvaruje samo jedan vijak u spoju je
m Fp dop
F
FK 1 = k =
(5.2.12)
n
2
Ako je su prednapregnuti vijci optereeni jo i aksijalnom silom Fa, aksijalna sila smanjuje silu
FK te je onda uzima modificirana sila trenja
Fp dop Fa
FK*1 = FK 1
.
(5.2.13).
Fp dop
Iz ovog razloga aksijalno optereenje vijka moe maksimalno iznositi Fa = 0,8 Fp dop .
Pri proraunu vijanog prednapregnutog spoja potrebno je naglasiti da:
a) u sluaju da je veza optereena na tlak, poprenom presjeku elemenata u spoju se ne
odbijaju otvori za vijke
b) u sluaju vlaka, svi otvori se oduzimaju jer oni u vlanom smislu predstavljaju
oslabljenje presjeka
Za sluaj promjenljivog optereenja spoj se redovito kontrolira na povrinski pritisak omotaa
(poputanje veze) te se za takav sluaj uzima da je pdop = 3 dop .
Uvijek treba nastojati da na jednoj konstrukciji bude im manje razliitih vijaka. Kombinacije
zakovica i vijaka izbjegavati, a za sluaj dinamikih optereenja te kombinacije nisu ni
doputene.
56
5. Spajanje elemenata
e2
e2
e1
1,5d0
b
1,5d0
1,5d0
2d0
57
5. Spajanje elemenata
1,5d0
b=6d0
3d0
1,5d0
2d0
M S = Fi ri
(5.2.14)
i =1
gdje ri predstavlja udaljenost pojedinog vijka od teita veze, n je broj vijaka u jednom redu, dok
je m broj redova vijaka. Pri dimenzioniranju vijaka mjerodavna je maksimalna sila u jednom
vijku i to onom najoptereenijem. Najoptereeniji vijak je onda najudaljeniji od teita veze c.
Pri tome postoji proporcionalnost izmeu sila i udaljenost,
Fmax : Fi = rmax : ri ,
(5.2.15)
r
Fi = Fmax i .
(5.2.16)
rmax
58
5. Spajanje elemenata
MS =
ri
Fmax ri ,
rmax
F m n 2
M S = max ri ,
rmax i =1
te najvea sila u vijku na osnovi prethodnog izraza iznosi
r
Fmax = M S mmax
.
n
2
ri
(5.2.17)
i =1
(5.2.18)
(5.2.19)
i =1
hmax
ri
rm
ax
ma
x
(5.2.23)
59
5. Spajanje elemenata
Iz trokuta na slici 5.2.7 slijedi odnos
l1 ln
: ,
2 2
F l
F1 = n 1 .
ln
F1 : Fn =
(5.2.24)
(5.2.25)
(5.2.26)
(5.2.27)
(5.2.28)
Ms
Fn
F2
l1
l2
ln
hmax
F1
60
5. Spajanje elemenata
Ms
Fn
ln
F2
l1
neutralna
linija
l2
F1
F3
F4
Fr = Ft1 + ( Fa1 + Fn ) .
(5.2.33)
Kao i u prethodnim sluajevima, ova rezultirajua sila na jednom vijku mora biti manja od
nosivosti vijka na odrez i povrinski pritisak.
5. Spajanje elemenata
61
biti u stanju prenositi momente te poprene i uzdune sile, potrebno je odrediti koliki dio
optereenja prenosi pojedini dio tapa. Moment savijanja MS se tako dijeli na pojedine dijelove
tapa proporcionalno momentu tromosti tih dijelova prema
I
Md = MS d ,
(5.2.34)
Ix
gdje Md predstavlja moment koji preuzima odreeni dio ija je tromost Id, dok je ukupni moment
tromosti sloenog presjeka Ix.
Poprena sila Ft koja se prenosi, dijeli se na pojedine elemente presjeka tapa u slijedeem
odnosu
I I
Ft : Ft d = x : d ,
(5.2.35)
S x Sd
gdje je Ft d poprena sila koju prenosi pojedini dio, dok je Sd statiki moment polovine
promatranog dijela tapa, odnosno Sx statiki moment polovine presjeka ukupnog tapa.
Aksijalna sila Fa se takoer dijeli po pojedinim elementima, proporcionalno prema povrini tih
elemenata prema
A
Fad = Fa d ,
(5.2.36)
Ax
gdje je Ad povrina presjeka promatranog dijela, dok je Ax ukupna povrina presjeka tapa.
62
5. Spajanje elemenata
Ft
Fa
Fa1
Fn
Ft1
63
5. Spajanje elemenata
regulacijski
trafo
220 V
regulacijski
trafo
220 V
64
5. Spajanje elemenata
acetilen
kisik
12
1, 6 0
0,7
0,41
a = 0, 7
2,15
0,42
3,38
0 =1
65
5. Spajanje elemenata
K =
i max
,
0
(5.3.1)
gdje i max predstavlja najvee naprezanje pri idealno elastinom ponaanju, dok 0 predstavlja
srednje raunsko naprezanje.
Koncentracija naprezanje nije toliko nepovoljna kod statinog optereenja jer se lokalni vrhovi
naprezanja uslijed lokalne plastifikacije istupljuju te na kraju, pri poveavanju optereenja i
prelasku cijelog presjeka u stanje plastinog teenja, izjednaavaju sa srednjim naprezanjem u
presjeku.
Kod dinamikog optereenja konstrukcija materijal nema mogunost da izvri adaptaciju te na
mjestu koncentracije naprezanja dolazi do poetka loma. Iz ovog se razloga znaajno razlikuju
naini prorauna statiki i dinamiki optereenih zavarenih konstrukcija. U oba se sluaja koriste
saznanja iz nauke o vrstoi.
loma ava
loma osnovnog materijala
(5.3.2)
ra z , dop = k dop .
(5.3.3)
Doputena naprezanja elika koji se esto koriste kod metalnih konstrukcija dana su tablicom
5.3.1, dok su vrijednosti koeficijenta k za te iste materijale u ovisnosti o kvaliteti zavara dani
tablicom 5.3.2.
Materijal i
strojni
dijelovi
Doputeno
ekvivalentno
naprezanje
ekv dop
.0362
.0563
Doputeno
vlano
naprezanje
Doputeno
tlano
naprezanje
[ MPa ]
160
240
T dop
Doputeno
smino
naprezanje
dop
[ MPa ]
104
156
66
5. Spajanje elemenata
Kvaliteta
zavara
Specijalni
kvalitet
S
Vrsta
naprezanja
Vrijednos koeficijenta k
N 24 (.0362)
N 36 (.0563)
1,0
1,0
0,6
0,8
1,0
0,6
0,72
1,0
0,55
1,0
1,0
0,6
0,8
1,0
0,6
0,65
0,8
0,5
kvalitet
I
tlak
smik
vlak ili savijanje
kvalitet
II
tlak
smik
ekv = 2 + 2 + 3 ( 2 + 2 ) k dop
(5.3.4)
67
5. Spajanje elemenata
M
2
ekv
1
=
+
+ 4
M 2 M 2 M
M
ekv
=
+ 3
M
M
M
0,5
M
0,5
0,5
= 0, 58 M
eksperimentalno
elipsa
ISO hipoteza
2
2
+
=1
lom 2 1,8 lom 2
2
ekv
=
+ 1,8
M
M
M
ekv = 2 + k 2 ,
(5.3.5)
ekv = 2 + 2 + k ( 2 + 2 ) ,
(5.3.6)
odnosno
gdje se uzima da je k=1,8, za razliku od HMH teorije gdje je k=3. Ovu preporuku usvojili su i
nai propisi za zavarene eline konstrukcije.
Toniji proraun kutnih zavara ne bi imao ni smisla pa su:
68
5. Spajanje elemenata
-
= 1 0, 79
0, 7
- vlano ili tlano naprezanje na zavar okomito na presjek u svom pravom poloaju
- smino naprezanje okomito na duinu zavara u ravnini pravog poloaja AB
- smino naprezanje paralelno s duinom zavara u ravnini pravog poloaja AB
- normalno naprezanje koje djeluje uzdu zavara
ekv - ekvivalentno naprezanje
z , dop - doputeno naprezanje zavara
Izmeu veliina u ravnini pravog poloaja AB i zakrenutoj ravnini AC (odnosno AB') vrijede
slijedee jednakosti:
1
= n = ,
(5.3.8)
2
69
5. Spajanje elemenata
C
B'
1
t = .
2
= t .
(5.3.9)
(5.3.10)
t
A
a
70
5. Spajanje elemenata
gdje l predstavlja duinu zavara, dok je sila F u Tabelama oznaena oznakom S. Kod
kombinacija bonih i eonih zavara razlikuju se tri sluaja:
1. lB > 1,5 l - rauna se kao da nema eonog zavara
2. 1,5 l > lB > 0,5 l - ovisno o poloaju eonog zavara uzima se da boni zavare prenose
1/3 optereenja ili pak eoni na suprotnoj strani 1/3 optereenja
3. lB < 0,5 l boni zavari prenose samo 1/3 sile, dok ostatak prenose eoni
Za veze izloene normalnim i sminim naprezanjima ti izrazi se svode na
M
z , dop ,
(5.3.15)
W
gdje je W = I y aksijalni moment tromosti presjeka, dok koeficijent iznosi = 1,8 . Ovi izraz
ne vrijedi za kratke konzole gdje je utjecaj poprene sile velik u odnosu na moment ili je
openito veza osjetljiva prema sminim naprezanjima.
(5.3.17)
(5.3.18)
Podaci za D dop u ovisnosti o gornja tri parametra nalaze se u tabelama propisa i standarda.
srednje naprezanje sr
71
5. Spajanje elemenata
Naprezanje max je ono naprezanje koje materijal moe izdrati bezbroj puta, a da se ne slomi te
se naziva dinamika vrstoa i oznaava sa D .
Lom izazvan viestrukim optereenjem ispod njegove lomne vrstoe (statike) naziva se lom od
zamora i bitno se razliku od statikog loma (po karakteristinoj prijelomnoj povrini i odsutnosti
velikih plastinih deformacija).
Lom nastaje od mjesta unutranje ili vanjske greke, gdje dolazi do velike lokalne koncentracije
naprezanja te zbog nedostatka vremena za plastifikaciju, ista se iri, to izaziva lom u trenutku
kada preostali dio presjeka vie ne moe izdrati ni statiku silu (silu prednapona). Iz ovoga
proizlazi da na dinamiku vrstou presudan utjecaj imaju greke, prvenstveno zarezi odnosno
vanjski oblik konstrukcije elementa i kvaliteta izrade.
Vrste promjenljivog optereenja u ovisnosti o minimalnom i maksimalnom optereenju, te
srednjeg optereenja, pri emu je odnos naprezanja
r=
min
,
max
(5.3.19)
Fmin
(5.3.20)
odnosno
r=
max
Iz velikog broja pokusa i analiza nije pronaeno precizno fiziko objanjenje uzroka loma
(energetski temelji) niti zakonitosti meu ovim naprezanjima i brojeva promjena optereenja.
Sve to se sa sigurnou moe konstatirati su grafiki prikazi odnosa naprezanja i broja
optereenja do loma.
Pri tom se postavljaju dva kljuna pitanja:
- koje su to vrijednosti max i min koje pri odreenom broju ciklusa n izazivaju lom ?
-
za pravac = 45 vrijedi = DI 2
za sr = M vrijedi = 0
72
5. Spajanje elemenata
= DI 2
sr = M
istosmjerno
promjenljivo
M - prekidna vrstoa
(statiko)
naizmjenino
promjenljivo
istosmjerno
promjenljivo
naizmjenino
promjenljivo
M - prekidna vrstoa
(statiko)
73
5. Spajanje elemenata
naizmjenino
promjenljivo
istosmjerno
promjenljivo
M - prekidna vrstoa
(statiko)
74
5. Spajanje elemenata
naprezanje
U stvarnosti se dinamika optereenja nemaju sinusoidni karakter, kako to je to bio sluaj kod
prethodnih dijagrama, dakle nisu pravilna ni po frekvenciji ni po amplitudi ve se radi o
stohastikom karakteru naprezanja (slika 5.3.17a). Radi toga je potreban pokazatelj uestalosti
optereenja (slika 5.4.17b) gdje sumarna linija uestalosti pokazuje koliko e puta odreeni nivo
(razina) naprezanja biti zastupljen u odreenom vremenu ili u cijelom vijeku trajanja
konstrukcije.
naprezanje
vrijeme
5. Spajanje elemenata
75
Naprezanje koje materijal moe izdrati pod ovakvim stalno promjenljivim optereenjem naziva
se radna vrstoa zamora. Poznavanje ove vrstoe vano je radi poveanja ekonominosti
konstrukcije jer ista moe podnijeti manji broj veih naprezanja u radnom vijeku bez tete.
Uobiajeno je da se predvidi ukupni broj ciklusa N s minimalnim gornjim optereenjem Fg, koji
e u toku vijeka trajanja biti dosegnut ili prekoraen i to u jednom od etiri podruja:
- N1 od 2104 do 2105
- N2 od 2105 do 6105
- N3 od 6105 do 2106
- N4 preko 2106
76
5. Spajanje elemenata
Nain odreivanja D dop u ovisnosti o vrste spoja, graninih vrijednosti naprezanja i odnosa
r = min max prikazan je za N24 na slici 5.3.19.
naizmjenino podruje
istosmjerno podruje
(5.3.24)
(5.3.25)
Doputena naprezanja odnose se kako na sam zavar, tako i na okolni materija koji je uslijed
zavarivanja pretrpio promjene.
Praktiki se D dop sasvim pribliava dinamikoj vrstoi D iz razloga:
77
5. Spajanje elemenata
(5.3.27)
(5.3.28)
ustanovljeno je da za lom nije toliko mjerodavan odnos r = min max koliko a , tj.
koji u superpoziciji sa zaostalim naprezanjima izaziva lom
prouava se irenje pukotina (mehanika loma)
nakon niza eksperimenata provedenih u SAD, mijenjali su se i popisi o odreivanju
D dop (SAD, vicarska i dr.), na nain da se konstrukcije kategoriziraju prema broju
uestalosti odreenog optereenja, oblika zavarenog mjesta (A, B, C, D, E, F), utjecaja
zareza ili dinamike izdrljivosti
uvodi se pojam relativne vrstoe zavara D( N ) kao i pojam pogonske vrstoe ili
pogonske izdrljivosti
78
5. Spajanje elemenata
vezi cijele konstrukcije, u realnim uvjetima koritenja ovisno je o nizu drugih inioca osim
materijala i optereenja.
Najvaniji od utjecaja na pojavu zamora su:
- utjecaj zareza
- utjecaj tehnologije zavarivanja
- utjecaj oblikovanja zavarenog spoja
- utjecaj vrste materijala
- utjecaj greaka pri zavarivanju
- utjecaj temperature okoline
- utjecaj zaostalih naprezanja
- utjecaj krutosti konstrukcije i dr.
sr
vr
sr
vr
R
d1
d2
79
5. Spajanje elemenata
zaobljenim utorom
Za sluaj vlano optereenog okruglog tapa s otrim utorom (sl. 5.3.23), vrna naprezanja su
vea od onih kod tapa s oblim utorom (sl. 5.3.22). U sluaju nastanka male povrinske pukotine
(sl. 5.3.24), vrno naprezanje znatno je vee od prethodna dva sluaja kad postoje utori. Ovo je
razlog zbog kojeg dolazi do irenja pukotina i loma tapa, to je naroito naglaeno kod
dinamikih optereenja.
F
sr
sr
vr
vr
d1
d2
Razni provrti, potrebni zbog konstrukcijske izvedbe tapa, imaju takoer negativan utjecaj te
izazivaju veliko vrno naprezanje u podruju oko provrta (sl. 5.3.25). Aksijalno optereena
vratila kod kojih postoji smanjenje/poveanje (redukcija) presjeka takoer imaju znatna vrna
naprezanja (sl. 5.3.26).
80
5. Spajanje elemenata
sr
sr
vr
vr
d1
d2
Prilikom optereenja na savijanje (sl. 5.3.27) i uvijanje (sl. 5.3.28), takoer dolazi do znatnih
vrnih naprezanja. vrstoa ravnih profila, npr. limova, ploa, traka ili valjanih profila, bitno je
smanjenja u podrujima u kojima postoje provrti (sl. 5.3.29).
Na slici 5.3.29 vidljiv je veliki utjecaj vrnih naprezanja. U praksi se vrna naprezanja definiraju
preko faktora oblika
k =
vr
.
sr
(5.3.29)
Faktori oblika za karakteristine presjeke mogu se oitati iz tablica, odrediti eksperimentalno ili
pak numeriki.
Kod dinamiki optereenih konstrukcija, utjecaj koncentracije naprezanja uzima se kroz
koeficijent ureza definiran kao
K = 1 + K ( K 1) ,
(5.3.30)
gdje koeficijent K , koji se kree u granicama K = [ 0.2,....,1] , ovisi o materijalu. Koeficijent
ureza odreuje odnos dinamike vrstoe izmeu glatkog uzorka i uzorka s zarezom,
K =
D , glatki
D , sa zarezom
(5.3.31)
Dinamika izdrljivost zavarene probne palice nia je od izdrljivosti nezavarene probne palice.
Snienje dinamike izdrljivosti je izazvano zareznim djelovanjem samog zavara. Zarezi (sl.
5.3.27) koji se u zavaru javljaju mogu biti unutranji (npr. pore, krajevi zavara, mjehurii plina i
razni ukljuci) ili vanjski (krajnji krateri, ugorine, prijelazi i dr.). Obraivanjem zavara bitno se
poveava dinamika izdrljivost. Na slici 5.3.28 prikazan je Smitnov dijagram neobraenog i
obraenog navara. Sam navar uzrokuje znaajan pad DI i DN do ega ne dolazi iz razloga
promjene toka sila ve uslijed zareznog djelovanja koje nastaje brim hlaenjem krajeva navara
81
5. Spajanje elemenata
navar
obraeni navar
N9
max N mm 2
DI = 240
DT = 240
DN = 160
DN = 140
95
sr N mm 2
N9
s neobraenim
navarom
obraeni
navar
s obraenim
navarom
95
140
82
5. Spajanje elemenata
Materijal
DI
DN
.0562
360
310
180
.0362
340
240
140
.0562
360
170
100
.0362
240
160
95
.0562
.0362
240
120
70
.0562
360
170
100
.0362
240
150
95
.0562
360
280
160
.0362
240
220
130
nezavareni limovi
N9
83
5. Spajanje elemenata
max
max
max
84
5. Spajanje elemenata
5. Spajanje elemenata
85
250 N/mm2
3l
3l
Krti lom
Lomovi sa malom kontrakcijom ili bez nje, lomovi bez izduenja, zbog izgleda prijeloma slinog
lomu krtog materijala (dekoheziji) nazivaju se krti lom.
Ove pojave loma zbog naglog irenja pukotine, a bez velikog naprezanja, poznate su odavno.
Krti lomovi su redovito su inicirani malim pukotinama ili oteenjima koje su rasle do neke
kritine veliine, nakon koje je nastupio lom.
Ako se greke otkriju na vrijeme mogue je pratiti cijeli rast pukotine i predvidjeti lom. Pri tom
svakako je potrebno preispitati kriterije o prihvatljivosti ovih greaka.
Visokim naprezanjima u vrhu pukotine, te raspodjelom naprezanja u njenoj okolini, potrebno je
posvetiti posebnu panju.
86
5. Spajanje elemenata
II
III
Kc
87
5. Spajanje elemenata
Prilikom praenja irenja pukotine primijeeno je da se za lom epruvete mora utroiti znatno
manje rada pri niim temperaturama, tj. materijal pri niim temperaturama postaje krt pa postoji
tzv. temperatura prelaska u krtost.
Krti lom se javlja ako su ispunjena slijedea etiri uvjeta:
- sklonost materijala prema krtom lomu
- velika zaostala naprezanja
- odreena temperatura
- postojanje greke koja izaziva koncentraciju naprezanja i poetak loma
Naprezanje i deformacija oko pukotine prouavana je od strane mnogih znanstvenika meu, a
meu prvima su Grifiz, Irwin i Vestergard. Za beskonanu traku s otvorom pukotine duine 2a i
optereenu vlano, raspodjela naprezanja oko vrka pukotine (sl. 5.3.35) dana je izrazima
KI
3
(5.3.33)
x =
cos 1 sin sin ,
2
2
2
2 r
KI
3
(5.3.34)
y =
cos 1 + sin sin ,
2
2
2
2 r
gdje obzirom da se pri optereenju trake s pukotinom radi o prvom sluaju otvaranja, faktor
intenziteta naprezanja rauna prema izrazu (5.3.32). Za kut = 0 (sl. 5.3.35) izraz (5.3.34) se
svodi na
KI
y =
.
(5.4.35)
2 r
y ( = 0 )
y
2a
88
5. Spajanje elemenata
Kod vlanog spoja, najee je rije o spoju kod kojeg su vijci prednapregnuti. Odnos sile
prednaprezanja u vijcima Fv i podlozi Fp, uslijed djelovanja radne sile FR prikazano je
dijagramom na slici 5.4.4. Optereivanjem spoja, raste sila u vijku za Fv i pada sila u podlozi za
Fp. Ukoliko radna sila postane vea od sile prednaprezanja, rastereenja podloge i odvajanja te
vijci u potpunosti preuzimaju optereenje, to je krajnje nepovoljno. Nadalje iz dijagrama se vidi
da je povoljnije da vijci budu manje krutosti Cv (manji nagib pravca) a podloga im krua
(strmiji pravac). Ovime pri istoj radnoj sili je prirast sila vijku Fv manji od prirasta F'v za
sluaj podloge manje krutosti. Dakle treba teiti im kruim i debljim podlogama kod ovakvih
spojeva kao ne bi dolo do elastinog savijanja podloge (smanjenje krutosti). Postavljanje
mekanih brtvi meu podlogama djeluje nepovoljno.
89
5. Spajanje elemenata
F
Fmax
F'v
Fv
FR
FV
Fp
arctg CP
arctg CV
F'p
Fp
FR
deformacije
Slika 5.4.5.
Slika 5.4.6.
Kod spojeva optereenih smino (slika 5.4.2 i 5.4.3) povrina na koju se prenosi optereenje,
raspodjela optereenja oko rupe i mogua mjesta pojave pukotina kod zamora prikazana su slika
5.4.7 za sluaj vijaka sa i bez prednaprezanja. Prednost za sluaj optereenja kod kojeg postoji
opasnost od zamora treba dati vijcima s prednaprezanjem iz razloga to je vijak, a samim time i
vijani spoj, manje podloan pojavi pukotina.
90
5. Spajanje elemenata
5. Spajanje elemenata
91
92
5. Spajanje elemenata
Slika 5.4.13. Minimalne dimenzije kutnog zavara i djelomino provarenog kutnog zvara.
Zavar u podruju ruba optereenih konstrukcija smanjuje otpornost na zamor te je potrebno teiti
preporuci da se zavar nalazi na udaljenosti veoj od 10 mm od ruba (slika 5.4.14).
5. Spajanje elemenata
93
***
94
5. Spajanje elemenata
Uz navedene konstrukcijske uzroke neotpornosti na zamor, velik utjecaj ima i samo zavarivanje.
Najee greke koje pri zavarivanju nastaju, a bitno smanjuju otpornost na zamor su:
- prskanje pri zavarivanju
- diskontinuitet u varu uzrokovan sluajnim zastojima luka
- nedoputeno pripajanje dijelova koji nisu predvieni za zavarivanje
- korozijska gnijezda
- pukotine u varu
- loe namjetanje dijelova koji se zavaruju
- zarezi
- otri bridovi
- ekscentrinosti i krivo meusobno pozicioniranje dijelova
- iskrivljenje dijelova prikljuaka
Greke u varovima do odreenog nivoa se toleriraju. Pri tome vrijede slijedea pravila:
- eoni varovi s djelominom penetracijom tretiraju se kao da je rije o kutnim varovima
- debljina eonog zavara ne smije biti manja od debljine dijelova koji se spajaju
- krak (irina) kutnog zavara ne smije varirati vie od 10%
- udubljenja eonog zavara se toleriraju ako:
duljina udubljenja nije vea od debljine elementa t
visina udubljenja nije vea od 0.1t
preostala visina zavara ispod udubljenja nije manja od debljine elementa t
uleknua osnovnog materijala u zoni utjecaja topline, a nastala zbog taljenja osnovnog
materijala se toleriraju ukoliko s ona manja od 0,05t (ili 5 mm) kod poprenih varova,
odnosno 0,1t (ili 1 mm) kod uzdunih
5. Spajanje elemenata
95
Hrapavost rubova nastalih plinskim rezanjem (slika 5.4.21) vea od 0,3 mm smanjuje otpornost
na zamor te se preporua bruenje takvih rubova.
96
5. Spajanje elemenata
Literatura
B. Androni, D. Dujmovi, I. Deba Metalne konstrukcije 4, IA PROJEKTIRANJE, Zagreb, 2004.
97
6. Zatita od korozije
6. Zatita od korozije
Pravilno izvoenje zatite od korozije jedno je od presudnih faktora koji utjeu na vijek trajanja
konstrukcije. Kako se metalne konstrukcije uglavnom izvode iz konstrukcijskih elika podlonih
koroziji, zatiti od korozije potrebno je posvetiti posebnu panju. Prilikom konstruiranja
konstrukcije potrebno je definirati i nain zatite od korozije. Ovaj tekst temelji se na nacionalnoj
normi vicarske sredinjice za eline konstrukcije, a ista se preporuuje od strane Instituta
graevinarstva Hrvatske (IGH), Zavod za metalne konstrukcije Zagreb (vidi literaturu).
Podruje na koje se odnosi preporuka o zatiti od korozije obuhvaa sve eline konstrukcije
sainjene od elemenata debljine stjenke vee od 3 mm. Rjee koriteni postupci povrinske
zatite poput kontinuiranog postupka izvoenja metalnih prevlaka, elektronskog postupka
nanoenja, elektrostatskog prekivanja prahom, postupak peenja (emajliranja), postupak vrueg
trcanja i sl., ovdje nee biti obraivani.
lokalna dubinska
korozija
naponska
korozija
aktivni metali
pasivni metali
98
6. Zatita od korozije
Pri definiranju utjecaja okoline potrebno je razlikovati mjesnu (makroklimu) i strogo lokalnu
klimu (mikroklimu).
Utjecaj makroklime odreen je po DIN-u prema kojem se za eljezo i cink (tablica 6.1.1) navodi
godinji iznos gubitka materijala u ovisnosti o razredu korozivnosti (mjeri se na metalnoj
zavojnici slobodno izloenoj atmosferilijama, tablica 6.1.2).
Razred korozivnosti
Gubitak
[m/god.]
eljezo
cink
1
20
1.25
2
40
2.25
3
60
3.25
4
80
4.25
5
> 80
> 4.25
Razred
korozivnosti
1i2
2i3
Agresivna
atmosfera
3 do 5
Opis
Malo korozivno
optereenje:
Atmosfera bez spomena
vrijedne koliine
sumpornog dioksida i
drugih tetin materija:
npr. seoska podruja i
mali gradovi.
Umjereno korozivno
optereenje:
Atmosfera s umjerenim
sadrajem sumpornog
dioksida i drugih tetnih
materija: npr. gusto
naseljena podruja bez
jake koncentracije
industrije.
Dosadanja vrsta
atmosfere
Selo
Grad
Atmofera s visokim
sadrajem sumpornog
dioksida i drugih tetnih
materija: npr. podruje s
nagomilanom industrijom
i zone koje lee u smjeru
glavnih vjetrova tih
podruja.
4 do 5
Vrlo
jako More
korozivno
optereenje:
Atmosfera oneiena
korozivno posebn tetnim
materijama: npr.
kloridima i/ili sa slanom
visokom relativnom
vlagom u zraku (nad
morem i u neposrednoj
6. Zatita od korozije
99
100
6. Zatita od korozije
6.4 Kompatibilnost
Temeljni premazi, odnosno prevlake i pokrivni premazi moraju meusobno biti kompatibilni
(snoljivi). Za kompatibilnost su u prvom redu mjerodavna vezivna sredstva (veziva premaza).
Preporua se cijeli premazni sustav izvesti sredstvima istog proizvoaa. Kod nepoznatog
kemijskog sastava postojeeg premaza kompatibilnost je potrebno unaprijed ispitati. Na ovo
treba naroito obratiti panju pri obnovi starog premaza.
Osim kemijske kompatibilnosti, uzeti u obzir minimalno i maksimalno vrijeme meusuenja
premaza pri nanoenju slijedeeg premaza.
Na dvokomponentne (2-K) premaze mogue je nanositi jednokomponentne ili dvokomponentne
premaze. Na jednokomponentne (1-K) premaze treba u naelu nastaviti s nanoenjem jedino
jednokomponentnih premaza (izuzetak ini 1-K poliuretanski premaz koji otvruje na bazi
vlage).
101
6. Zatita od korozije
Polistirol
2-K Epoksid
2-K Poliuretan
1-K Poliuretan FH
2K-Katran/Epoksid
2-K Epoksid
Silikon
Klorkauuk
1K
Katran/Poliuretan
FH
Klorkauuk
2-K Katran/Epoksid
Polivinil
Polivinil
Poliakrilat
1-K Poliuretan FH
Poliakrilat
2-K Poliuretan
Uretanalkid
Uretanalkid
Epoksidester
Epoksidester
Alkid
Alkid
Vezivno
sredstvo
prethodnog
premaza
1K Katran/Poliuretan FH
Silikat
PREVLAKE
Vrue pocinano
- uobiajene kombinacije (standardni sustavi)
- kompatibilno (snoljivo)
nekompatibilno
Pocinano prskanjem
102
6. Zatita od korozije
Poliakrilat
Polivinil
Klorkauuk
Silikon
Silikat
2-K Epoksid
2-K Poliuretan
1-K Poliuretan FH
2K-Katran/Epoksid
1K Katran/Poliuretan FH
Otpornost na sol za
otapanje leda (poledica)
na
kiseline
Otpornost na vodu
Toplinska postojanost
na pare
otapala
Uretanalkid
Kemijska
postojanost
na luine
Epoksidester
Mehanika postojanost
Alkid
Svojstva
Postojanost nijanse i
sjaja u atmosferilijama
Vezivno
sredstvo
PREVLAKE
Vrue pocinano
Pocinano prskanjem
6. Zatita od korozije
103
pri odabiru nijanse koristiti postojee kolekcije i sustave nijansi (NCS, RAL, VSLF, DB)
svjetlei i zasieni (zagasiti) tonovi teko se usklauju
boje na bazi organskih i kromatskih pigmenata te titanovog dioksida (bijela), na
otvorenom prostoru sklone su blijeenju i kredanju
svjetlucave boje nisu obuhvaene NCS, RAL i VSLF sustavom
nedovoljno dispergirani pigmenti boje u vezivu dovode do pojave mrlja ili crta
to je glaa i sjajnija povrina premaza sitne neravnine bit e vidljivije te je u tom sluaju
povoljno koristiti mat premaze (npr. cinkovi premazi). trcanjem se postie glatka, a
nanoenjem valjkom hrapava povrina
104
6. Zatita od korozije
Priprema povrine obuhvaa ienje uklanjanjem vlastitih ili stranih naslaga te hrapavljenje
povrine.
Stupanj pripreme i topografija povrine mora biti usklaeni s predvienim premazom ili
prevlakom. Hrapavost, topografija i struktura povrine utjeu na prionjivost premaza, utroak
premaznog sredstva te zatitno djelovanje premaza (potrebno je prekriti vrhove hrapavosti).
Hrapavost i struktura povrine iene mlazom abraziva ispituje se usporeivanje s uzorcima. Pri
pripremi povrine treba teiti hrapavosti izmeu "2" i "3" (tablica 6.8.1).
Sa 2
Vrlo temeljito
ienje mlazom
Sa 3
ienje mlazom, do
odstranjivanja svih
neistoa s elika
Definicija
Povrina mora biti (gledano bez poveala) ista vidljivih tragova ulja, masti i
prljavtine te skoro potpuno bez okuine, hre, premaza i stranih neistoa.
Svi preostali ostaci moraju vrsto prianjati. Vidi usporedne uzorke: B Sa 2, C
Sa 2 i D Sa 2 u ISO 8501-1.
Povrina mora biti (gledano bez poveala) ista vidljivih tragova ulja, masti i
prljavtine te skoro potpuno bez okuine, hre, premaza i stranih neistoa tako da
moda preostali tragovi mogu izgledati kao blage mrlje ili sjene. Vidi usporedne
uzorke: A Sa 2, B Sa 2, C Sa 2 i D Sa 2 u ISO 8501-1.
Povrina mora biti (gledano bez poveala) ista vidljivih tragova ulja, masti i
prljavtine te potpuno bez okuine, hre, premaza i stranih neistoa. Povrina mora biti
jednolinog metalnog izgleda. Vidi usporedne uzorke: A Sa 3, B Sa 3, C Sa 3 i D Sa 3
u ISO 8501-1.
Runo uklanjanje
hre runim ili
Povrina mora biti (gledano bez poveala) ista od vidljivih tragova ulja, masti i
prljavtine, te bez okuine, hre, premaza i stranih oneienja, tako da pokazuje slabi
metalni sjaj. Vidi usporedne uzorke: B St 3, C St 3 i D St 3 u ISO 8501-1.
6. Zatita od korozije
105
Pri ienju povrine treba izbjegavati primjenu rastvaraa hre i stabilizator hre zbog
nemogunosti potpunog odstranjivanja agresivnog sredstva te zbog loe prionjivosti takve
povrine.
Preporua se da priprema povrine uslijedi u radionici nakon zavretka radova, neposredno prije
nanoenja premaza ili prevlake.
Da bi se sprijeila pojava mjehura i ljutenja premaza, prethodno vrue pocinane povrine
potrebno je mehaniki oistiti primjenom finog pijeska, a samo u iznimnim sluajevima
primjenjuje se brusni papir ili eline etke.
106
6. Zatita od korozije
dimenzije povrine
prekrivene kvadratima
15 mm 15 mm
25 mm 25 mm
50 mm 50 mm
meusobni razmak
paralelni linija
3 mm
5 mm
10 mm
Tablica 6.8.2
6. Zatita od korozije
107
nerazornim visokonaponskim mjernim ureajima. Greke zavarenog spoja poput pora, ostataka
ljake i zavarivakih prskotina, uzrokuju mjestimine poroznosti na vrue pocinanim
povrinama.
6.8.4 Popravci
Pri okonanju svih montanih radova potrebno je transportna i montana oteenja, te mjesta
montanih zavara, paljivo popraviti. Pri tom treba paziti na pravilno ienje te hrapavljenje
eline povrine i postojeeg premaza.
Prijelazna zona izmeu oiene metalne povrine i neoienog premaza mora biti im ua.
Povrine se pripremaju ienjem mlazom, a ukoliko to nije mogue, podloga se priprema
rotirajuim etkama ili pitoljem s iglom uz nanoenje temeljnog premaza kistom.
Popravci na vrue pocinanim povrinama vre se lokalnim zagrijavanjem plamenikom i
taljenjem ice iz cinkovog lema. Kod veih povrina s grekama potrebno je cijeli element
izjetkati i ponovo vrue pocinati. Po mogunosti treba izbjegavati popravak vrue pocinanih
povrina premaznim sredstvima s cinkovim prahom, osim ukoliko se radi o vrlo malim
povrinama. Popravke je u tom sluaju preporuljivo vriti temeljnim runim uklanjanjem hre i
primjenom pogodnog 2-K epoksidnog temeljnog premaza pigmentiranog olovnim minijem te
potom zatititi nekim pogodnim optiki prilagoenim zatitnim premazom.
6.9 Ugovaranje
Ugovorom treba definirati svojstva koja naruitelj oekuje od temeljnog premaza, metalne
prevlake ili ako je potrebno cijelog premaznog sustava. Posebno je vano ugovoriti pripremu
povrina, vrst premaznog sredstva, debljinu sloja, te dozvoljeno trajanje izlaganja
atmosferilijama (vrijeme u kojem neki premaz treba ostati u dobrom stanju i biti dobra podloga
za daljnje premaze).
Najvanije pretpostavke i svojstva koje treba unijeti u uvjete isporuke i ugovor su:
- definicija makroklime i mikroklime
- predobrada
- vrsta pripreme povrine
- premaz (vrst, broj slojeva, program nanoenja, debljina, prionjivost, veziva i pigmenti)
- dozvoljeno trajanje izlaganja atmosferilijama
- definiranje ispitivanja kvalitete, ukljuujui i odreivanje kontrolnih polja
- jednakovrijedna povrinska zatita za vijke i montane zavarene spojeve
- tko popravlja transportna i montana oteenja te oteenja prouzrokovana od tree strane
nakon zavretka montae konstrukcije
- tko isti temeljni premaz prije nanoenja narednih premaza (npr., ienje od praine)
- dozvoljeni stupanj zahalosti u trenutku radionikog preuzimanja
- dozvoljeni stupanj zahralosti nakon isteka jamstvenog roka
Preuzimanje premaza i prevlaka obavlja se na ugovorom dogovorenim nainima, specifikacijama
i traenim karakteristikama. Rezultati se unose u zapisnik o preuzimanju.
Jamstveni rok je uglavnom isti za premaze i za samu konstrukcije te iznosi 2 godine, a zapoinje
trenutkom preuzimanja.
108
6. Zatita od korozije
6.10 Obnavljanje
Povrinsku zatitu, posebno onih konstrukcija koje su na otvorenom ili izloene agresivnoj
okolini, potrebno je periodiki kontrolirati i odravati. Ovi periodi su priblino svakih 5 do 6
godina. Iskustvo je pokazalo da je obnavljanje potrebno vriti svakih 24 do 40 godina, odnosno i
dulje ukoliko je konstrukcija u zatvorenom.
Prije obnavljanja treba snimiti stvarno stanje postojee korozijske zatite i usporediti ga sa
eljenim stanjem.
Pri tom vizualno moe se provjeriti:
- stanje oneienja (mogue kemijski isprati)
- stupanj razgradnje pokrivnog premaza
- guljenje pokrivnog premaza ili itavog sustava
- hra (tokasta ili povrinska)
- stvaranje nabora ili usko isprepletenih pukotina uslijed stezanja
Nadalje se ureajima mogu ispitati:
- preostala debljina sloja
- prionjivost (provjeriti urezivanjem mrenice)
- veza meu pojedinim slojevima (urezivanjem mrenice)
- krutost premaza (provjeriti naponskim urezivanjem)
- hranje podloge ispod premaza (provjeriti urezivanjem mrenice)
Vrsta postojeeg sustava povrinske zatite utvruje se na temelju arhivirane dokumentacije i
zapisnika. Ukoliko to nije mogue potrebno je laboratorijski utvrditi kemijski sastav premaza.
Odluka o ponovnom premazivanju uvjetovana je paljivom procjenom te se tu razlikuje ponovno
premazivanje od obnove povrinske zatite. Kod ponovnog premazivanja na postojee premaze
nanose se novi. Kod obnove je potrebno stari premaz u potpunosti ukloniti. Pri tom, a naroito
pri obnovi, potrebno je voditi rauna o kompatibilnosti. Pri ponovnom premazivanju stare
premaze potrebno je ohrapaviti.
Bitumenski premazi skloni su probijanju ("cvjetanju") kod naknadnih pokrivnih premaza te je
mogue naknadno premazivanje samo s istovjetnim premazima.
Treba izbjegavati primjenu rastvaraa i stabilizatora hre.
Prilikom povrinske zatite, kao i prilikom obnove treba potovati dravne odredbe i propise o
zatiti na radu te zatiti okolia.
Literatura
"B3 Povrinska zatita elinih konstrukcije. Zatita od korozije premazima i prevlakama", TK-SZS Die Technische
Kommission der Schweizerischen Zentralstelle fr Stahlbau, Zrich, 1990., prijevod: Institut graevinarstva
Hrvatske, Zavod za metalne konstrukcije Zagreb, Zagreb, 1994.