Dr.

Halid Faik ei-'Ubejdi

KUR'AN l PLANETA ZEMUA

Dr. Halid Faik el-' Waejtli

IIJIJ!IifJ1Wll

PREDGOVOR
jo prij e 14 stoljea U zvieni Al l a h j e p re ko Svog poslj ednjeg
poslanika M u h ammeda, s . a . v . s . , poslao ovjeanstvu Knj igu ,
vjetiljku koja e mu u sva kom vremenu i mj estu osvj etljavati
staze koj ima hude hodilo . Jedinstveni sti l , kraj nje savrenstvo i
nepobitna mudrost koj i proi maj u Kur'an zapanj ila j e Arape, do
tada ncpri kosnoven e pjesnike koj i su svoj om krasnorjeivou
uspijevali uzdii a rapsku rije do kraj njeg perfekcionizma. Ova
objava, s cilj e m da i zvede ovj eanstvo iz J u ke poli te izma i ateizma
ka sigurnim stazama obasjanim Boij i m svjetlom, b i l a je zad nj a
uputa cje l okupnom lju dskom rodu .
Iako Kur'an nije nauna knj iga, o n obiluje inj enicama
do koj ih je nauka pomou savremene t e h n o l ogije XX stoljea
poela dolaziti . Sve one u kazuju da j e Kur'an vj ena Boija rije,
nepresua n izvor znanja i simbol svih znanosti u koj em se na
jedinstven nain proi m aju sve nauke ovoga svijeta.
Da l i smo znal i da su pojave koj e se deavaju u U n iverzumu
vrlo p recizno opisane u Boijoj knj izi ?
Naravno, za m n oge od nj i h saznaj emo ili ih p ronalazimo u
Ku r'anu tek nakon to nauka na nj ih ukae .
Allahu nita nije l.ajna ni na Zemlji ni na nebu!

(Alu l rnran, s)

tnm:ntlYtft

Da Zemljom i nebesima upravljju drugi bogovi, a ne

Allah, poremetili bi se. Pa nek je uzvien Allah, Gos podar
svemi.ra, od onoga to Mu pripisuju!

(el- E nb ija )
.

ivi mo u vremenu kada poku avamo saznat i koje se pojave

oko n as deavaju , kako se deavaju, ta je uzrok tome i da li je
sl i ka to je vi d i mo danas konana .
U svakom razdoblju povij esti l j u d i su i ma l i svoj hipoteti ki
pogled na svijet koj i ih je okruivao. M noga od tih shvatanja danas
nam izgl edaj u nestva rna pa ak i k rajnj e bes mislena . Zemlju ne
nose divovske kornjae, ka ko su misli l i u antikom dobu, n iti je
Z ml ja ravna ploa i nema na svojim krajevi ma brda na koja se,
:l aj edno sa nebom, naslanj a , kako su mis l i l i A ra p i .
Allah j e nebesa, vidite i h , bez stubova podigao, i onda
svemirom zavladao. (er- Ra 'd , )

I p a k , pored svi h nastoja nja nauke da p ronae odgovore

na p it a nj a koja sa m i sebi postavlja m o i u prkos svekol i koj
p rogresivnoj teh nologiji , koja nam na relativno uspjean nain
podasti re n epowanice, mi nikada sa sigurnou neemo, niti
moemo, tvrditi da smo do li do k raja . J er, nikada do kraja neemo
uspj eti otkriti sve pojave u svij etu koj i nas okruuj e, niti emo biti
u stanju u mnogim sluajev i ma dati ute melj ene odgovore na nj i h .
Svako novo otkrie do koj eg nau n i c i dolaze u svijetu, bez obzira
da l i se od nosilo na sve m i r i l i na p l a netu Zemlj u , snano podu pi re
i njen icu da j e Kur'a n Boija knj iga i da su u njemu takve pojave
ve opisa ne na vrlo precizan na i n
.

Mi emo im pru:f.ati nae :makove u prostranstvima

svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude jasno da
je Kur'an istina. (Fussil et, s3)

U tom smislu nam je a utor ove knjige dr. H a l i d faik el- " U be
jdi pokuao jezgrovito, i:l jed nog novog kutka pribli7.iti planetu na
kojoj ivi mo, a , kako se i n i , vrlo malo j e poznajemo. Ovaj ugled ni

;:;::;;:tJ:t1'Ji,Jrtl
l raa nin svo j i m povezivanjem n au n i h i n j e n i ca i prirodn ih po
java na planeti Zemlj i sa k ur 'anskim mjerili ma ost av lja vrl o s n a a n
dojam na itaoca , nud ei dokaze koj i potvruj u da je Kur'an u sva
koj oblasti p red u hi t r io nauku . I ndikativno je da au t o r posj e duje
iroko znanje i besp rije ko rn u informiranost u m n o gi m naunim
oblastima, to mu je svakako p o m og l o da Boiju knj igu predstavi
k ao riznicu svih nauka : astron omi j e , fizike, he mi je , geol ogije, bi
ologije i osta l i h znanosti koje s e bav e prirod nim pojav ama od nas
t a n ka ko mosa, preko poetak a ivotnih titraja na planeti Zem lj i do
svega onoga to se na n j o j i u nj e n oj utrobi nalazi.
Svojom Edieijom od 15 knjiga, kao i drugim napisa n i m
knj igama koj e t retiraj u tematiku nad n aravnosti Kur'ana d r.
Halid e l -' U be j d i , za jed no sa dr. Zaglul cn-Nedarom (Egipat),
cj h A bdulmedido m Zin d a nij e m (Jemen) , Harunom Ya hyom
(Turska) i d r. Adnanom er i fo m ( L i ba n ) , za si gur n o s pa da u red
naj p ozn ati j i h istraivaa iz ove oblas t i u is l a mskom , a pose b n o u
ara pskom svijetu .
Naun e i nj e n i ce sad r:l.a ne u ovoj knj i z. i e nas uzdii korak
i sp red d rugi h u argumentovanom v oenj u dijaloga. One nam
takoer mogu posluiti kao vrl o efikasno sredstvo z.a p reporod
i lamskog m isionarstva , koje je z.ad n j i h godina pretrpjelo
oz biljne kritike. M no gi emi n e n t n i u m ovi i s l a m skog sv i je ta
pozivaju mo d i fi kac i j .i metoda islamskog misionarstva u ovom
n apredn o m i savremenom dobu, a g lavn u rij e, bez sumnj e ,
trebalo bi d a u t o m e vode ove inj e n i c e saopene ovj eanstvu
jo prije 14 stol je a . '
Poto je is la m sk i svij et, a p oseb n o a r aps k i , prep lavljen
l i teraturom ij a tematika j e na dnarav n os t K ur' a n a , nadamo se
da e i itateljska pu b lika u Bosni i Hercegovini imati pri l i ku
u p oz n a t i se sa ovim sad r aj i ma . Od petnaest knj iga i z Edicije
ovog autora dvije e za po e tak biti o bjav lj ene i kod nas; Kur'an i
planetalemlja, i d ru ga Kur'an iKosmos .
':Moris Novi Horizonti, br. (,6, inlf!rviju sa dr. Zaglu l Ncd7.arorn pod naslovom Naj pot
punij i opis um ljnheKa nalazi

sc

u Kur'anu. prevt!o S.

Cerna n.

M oda e nam itanj e ove knj ige i upoznava nje sa planetom

na kojoj ivimo otvoriti h orizonte i nagnati nas da se zap i tamo
o Un iverzu m u u koj e m naa planeta plovi kao m a l chno zrnce u
nepregled noj kos m i koj pustinj i . J e r, ia ko dj eluj e sve konano
i pak je ovo samo poetak nai h b uduih istraivanja, promatranja
i raz miljanj a o p l a neti Zemlj i , koj u j e U zv i eni Bog, Zlj edno sa
svi m oni m to se na nj oj i i:mad nje nalazi nama podred i o .
I itavanje m literature ovakvog sadraja nametnut e nam
se vrlo eksplicitan zaklj uak da j e si l askom Ku r'ana okonana
era n itavnog p raznovje rj a i zapoeto je novo , uveli ko d rugaije
razdoblje istraiva nj a i p rouavanja u niverzumskih pojava
ije rezultate , kol iko god se trudili, n e moe m o predvidjeti. Za
sada na m ostaje da sc zadovoljimo ve postoj eim nepobitn i m
injenicama i postavljenim hipotezama koj e tre ba da utvrd i mo.
mr. Nermin Omerbai. prevo dilac

::J:::;m:tn

UVOD
Neka j e hvala Uzvienom Alla h u , Gospodaru svj etova , i n e ka
je sa l avat i m i r na Njegovog naj asnijeg poslanika M uhammeda ,
s . a .v . s ., na nj ego vu porodi cu , ashabe i sve o ne koj i i h u dobru
slijede do Sud nj eg dana.
Ovo je etvrta knj iga iz Edicij e o nad naravnosti Kur'a na, u
kojoj obrazl aemo kur'anski osvrt na sve b itne inj eni ce do koj i h
je dola nauka izuavaj ui planetu Zemlj u.
U poz navanj e sa ovom tematikom , iz jednog sasvim novog
ugl a , kod itaoca e, nadamo se, pobu d i t i svij est o znaaju ovakvi h
i slinih istraivanj a, a moda ga nj egova zai nteresiranost nagna
da sc opsenije posveti taj nama ovog duboko g naunog mora.
N adnaravnost Ku r'a na p red stavlja nepresuno vre l o novih
otkria , a naun i c i ma j e posebno znaajan o naj dio koj i se o d nosi
na Zemlj u . Kur'anska objanj enja Zem lj e , nj e ne topografij e
strukture , kretanj a , otkrivanja blaga i tajni koje ona skriva u
svojoj utrobi - sm atraju se n aj b i t nij om oblasti koja je istraivana
i prouavana. U p uuj e na ovaj z akljuak i obi l n a l iteratu ra, jer
skoro da nema knj ige koja govori o nadnarav nosti K u r'a na a da
se u njoj ne s p omi nj e i ova znaaj na nauka koj o m se U zv i eni Bog
kune.
,

10

&:Jm:"'''! iYrt
Dovoljno j e spomenuti da j e imam Er- Raz i , na osnovu
i itavanja i vlastitog p romiljanja Kur'ana, p rvi p isao o okr uglom
obl iku Zemlje.
Pojam erd (Zemlja) u Kur'anu sc j avlja u vie znaenj a : nekada
stri ktno oznaava odrecleno mjesto , naprimj er, 7.cmlja Mekke,
M edine, Egi pta, Ba bi l o n a , ama . . . . . . i s l i n o . Ovim poj mom
se, takoe r, istie razina zem lje, kao to, naprimjer, imamo
u suri R u m - edna erd, gdj e je o p isana ni zija na kojoj se vod i l a
b itka i7.meu Ri m l j a n a i Per7.ijanaca. N a ovo j e u ka7.ao Kur'an,
a mi smo se dota kl i ove injen ice u prvoj knj izi Ed i c ij e, knj izi o
nad naravnosti Kur'ana s aspekta povijesnih i a rheoloki h otkria.
Takoer, poj a m erd u Kur'a n u osl i kava sve o no to pripada kop nu ,
ili se, pa k , odnosi na plan etu Zemlj u, nj e n e sloj eve i nj e n eli p asti
o b l i k , koj i kur'a n ski tekst eks p l i citno i stie.
lako su 7.a obrad u ove teme potreb ni cij eli to movi, knj iga koj a
j e pre d vama pokuaj j e saetog i ola kanog p r i stupa u p rostr ani
vrt ku.r'a nskih pri ka7.a, nadajui se da emo udahnuti mi ris bar
nekih od nj egov ih cvjetova .
Dr. Halid Faik el- 'Ubejdi

11

ZEMLJA
Planeta2 Zemlja p ripada Sunevom sistemu i posl ij e Merkura
i Venere zau z i ma tree mj e sto po ud a l jeno ti od Su nca . Njena
prosj e na ud a ljenost od Sunca iz n osi 149 so3 ooo km , od nosno
9 897 ooo m ilja . U od nosu n a ma1;u osta l i h pla neta , Zem lja je na
petom mj est u , a j ed i na je p l a neta n a kojoj sc odvij a ivot , iako
neke pl anete i maju atmosferu i vodu , kao, npr. M ars.
Zemlja nije po t puno lo p t as t og obl i ka nego je na polovima
spljotena, za to se u nauci upotrebljava i zraz geoid. Razl ika
izmeu promjera Ze m lj e na polovima u o d nosu na nj en
polupreni k j e oko 4 k m .
Prema poslj e d nj i m astronomskim ot kri ima , Zemlja ima
pu tanju u kosmos u sa 14 kruno ro tacion ih ob rtaja razliite snage.
Jedan od nji h je i vibriranje (ljuljanje) , koje je sli no lju ljanju
kol ijevke . N aunici smat raj u da ovakva putanja znatno uti e na san
lj udskog i 7.ivotinjskog svijeta na Zem lji .

'Planeta jr svemirsko tijelo koje krui oko zvijezde. a ija masa je uvit> rnala d a i samo
postane zvijezda. Planett u ili stjenovita tijela (kao Merkur. Ve n .,ra , Zemlja i Mars). ili

gasovita sa malim tvrstim jezgrom (kaojupitcr.S;turn, Uran i Neptun). U Su nevom sist.e

mn. ral'unaj(i i Pluton. koji sc po strukhtri razlikuje od ostalih. postoji devet pl: neta .

Sunet> jt> nama naj bl iza zvijezda i najsjajnije n "hesko tijf'lo. Spada u zvijezde patuljke, spt>k

tral nog t i pa e

S(l

povri;inskorn temperaturom od oko

000

K. Svak" St>ku nde 4 miliona

tona olarn og materijala sc utroi u procesu pretv a ranj a hidrogena (vodo nika) u helijum.

Zemlja se sa cj elokupn i m Sunevim sistemom1 kree prema

sazvijeu Herkuln b rzinom od o,1 k m/s i li 1 ,5 milj a/s, to
odgovara b rzin i od 7 36o km/h, od nosno 45 o oo milja/h.
Galaksija M l ij en i put5, u ije m sklopu j e i Sunev sistem ,
kree se p rema zvj ezdan om si stemu Leo b rzinom 6oo km/s ili
375 milja/s.
Brzina Ze mlj i ne i Mj eseeve elipsaste putanje oko Sunca
iznosi o ko 106 ooo km/h , od nosno 66 ooo milja/h . Ovaj obrtaj ,
ija d uina dostie 938 900 'ooo km/h, odnosno s83 400 000
milje , neznatno odstupa od krunog kretanja.

+Sunev istem

S t!

sastoji o d Sunca. devet planeta, 6 3 mjeseca. velikog broja kometa i

asteroida rnedupla netarnog medija. Moemo ga podijeliti na

u nutmnji i spoljanj i . U

u n utranji Sunev sistem spadaju (:t::tiri terestrike planete: Merkur. Ven ra. ZPmlja.
Mars, a jovijanskc pla nete inP- spoljni Sunev sistem Uupiter. Saturn. Uran.
planete i asteroidi sc okreu oko Sunca

ll

istom srnijt::ru

ll

eptun). Sve

orbitama koje su u blizini ravni

kuja je odreena zt::rnljinom orbitom i sun(:evim ekvatorom a naziva se ravan ekliptike.

Orbite svih planeta. izuzevi Merkur i Pluton (:ije su skoro krunf', su elipse sa Suncem u
jednom od fokusa elipst!.

5 Galaksija predstavlja porodicu zvijezda koje sc medusobnim 1,<ravitac:ionim privlacnjern

dr:Ze na okupu. Mlijeni put je nazivza nau galaksiju. Sa Zemlje na nonom nebu se vidi kao

maglibJsta trab koja se njime protee pa je po tome i dobila svoj naziv, jer SP. mi nalazimo
na jednom od njenih krajP.va pa kao da je vidimo sa strane. Ukoliko je gledamo odozgo ili

odozdo vidjeli bismo je kao spir:;lnu galaksiju. Mlijena staza je najsjajnija na mjes t u nje

nog sredita koje se sa Zemlje vidi u srnjeru sazvijel'.a Strijclea. Ostala sazvijea kro1. koja
se prote7.c Mlije(ni put su: Perzej, Kasiopea, Labud. Orao. Strijelac, korpion, Kentaur.
jedro. Bik i Koija. Centar galaksije je jako naseljen i prenik mu j<' oko 50 ooo svjetlos
nih godina. Ovaj centralni sff.rini dio se naziva galaktik i halo i

tt

njemu se nalaze neke od

najstarijih zvijezda u naoj galaksiji. Sunce se nalazi na udaljenosti od oko 2llooo svjetlos
nih godina od sredita i zajed no sa cijelom gala hijom rotira oko njenog sredita i potreb

no mu je 20 mil iona godi na da napravi jedan krug.

Iz razloga to se svi dijelovi galaksije ne

okreu podjednako naa galaksija konst a n t n o mijenja svoj oblik. \Vww.geocities. com (op.
p rev.). Za dodatna pojanjenja pogledati k n jigu Kur'an i Kosmos od istog- autora.

13

IIJIJJIHtWiJtl

Planete sunevog
sistema

Zeml j a se, takoer, jednom u svaka 3 sata , 56 minuta i 4.,1

sekunde okre ne oko svoje ose, ali ovo k retanje se razlikuje od je d nog
do drugog mjes ta na njezinoj povrini. N a ekvatoru, b rz ina o brtaj a
iznosi neto vi e od 1 6oo km/h , odnosno 1000 m i lj a/h , dok njena
brzina na 4.6. pod i o u sjeverno iznosi 1073 k m/h i l i 667 milja/h.
Ovo su osnovna kretanja planete Zeml j e . Pored nj i h , postoj e
i ona koja o buhvataj u tri sl o7.ene operacij e : kreta nje zbog
dife rencijalne n agetos ti Zemlj i ne rotacione ose, to proizilazi iz
njene gravita c i one sile od Sunca i Mj eseca, zati m prijevremeni
dolazak ili ka nj enj e p roljea i j eseni, te linearna d i ferentnost u
razni m po d rujima ZemJje.
k

Poloaj Zemlje i
Mjeseca u svemiru

Pogledaj m o kako Kur'an rjeava p i tanje kreta nja Sunca,

Zemlje,

14

Mjeseca i osta l i h tijela u Sunevom sistem u . U zvie n i Allah

kae :
Ti vidi planine i misli da su nepom ine, a one p romi.u kao
to promiu oblaci- to jeAllahovo djelo, koji je sve savreno
stvo do; On, doista, zna ono to radite. (en-Neml, 88)
J no im je dokaz: Mi uklanjamo dnevnu svjetlost i oni

ostaju u mraku. l Sunce se kree do svoje od reene

granice, to je odredba Silnoga i Sveznajueg. I Mjesecu
smo odredili poloaj; i on se uvijek ponovo kree kao stari
savijeni palmin prut. Nit' Sunce moe Mjesec dostii, nit'
no dan pretei, svi oni u svemiru plove. (J a- sin, 37-40)

U p rvom aj etu , plani n c oznaavaj u Zemlju , poto su po masi

i korp ulentnost i najvee na nj oj . Kada i h gledamo m i slimo da
su post ojane na Zem lj i , a l i i one sc kre(:u vel i kom b rzi nom koju
Kur'an , bez upotrebe estice za porecnj e, p01cd i sa kreta njem
obl aka . Dakle, brzi na kreta nja pla n i na ekviva l e n t na je brzini
k re t a nja vj et rova koj i n ose oblake .
Ovo je, ujedno, b io p rv i znak u lj udskoj povijesti da se Zemlja
okree oko svoje ose. Shodno tome, mogue je zak ljui t i d vije stvari:
1.
K retanje p l a n i na p ovezano j sa obrta njem Zemlje oko
njezine ose .i oko Su nca, a t i me .i sa kretanjem Sun evog sistcma oko
centra gal a ksije. ovjek n ije u mogunosti da osjeti ovo kretanje,
jer ivi na povri ni malog djelia koji plovi u p rostran om svemi ru .

'

Putanje zemlje oko

sunca

Putanje zemlje
oko sunca

lS

IIJWihtll,il
.

Usporedba kretanja planina sa b rzi n om kreta nja oblaka

neosporno i zaziva divljenje. Kada bi n<mnik izuavao b rzinu

vjet rova u atmosfe rskom sloj u koj i nose oblake i uspore d i o je sa
b rzinom Ze mlje oko nj ez i ne ose, uoio b i zad ivljuj uu povezanost.
Poznato j e da k ru 7. n a puta nja Zemlje oko Su n ca i z n os i oko
100 ooo km/h , dok je njezi n o ob rta nj e oko ose nekih 1650 km/h,
stoga j e j asno da se na Z e m l j i sve, uklj uuj ui i plani ne, kree .
Ako b i s mo brz i nu kretanj a planina u p o red i l i sa brzinom
v jetra , koj i j e i dio Ze m l j i n e atmosfere, ona b i , ako b i b i la stati na ,
odgovara l a b rzi ni kret a nja Z e mlj e (165o km/h) , a ako b i b i l a u faz i
k re t a nj a onda b i , uslj ed m nogo broj n i h faktora, b i l a razliita, i u
razl i i t i m s luajevim a dostizala b i 3oo km/ h .
Iz ovoga v i d imo d a izmeu kreta nja p l a n i n a i obl aka postoj i
p reciz na povezanost, to j e d o kaz d a s u p la ni ne postoj a n e , s ta bi l ne
i da i m aju n e sum njivu ulogu u padanju k ie. M eutim, i planin e
se, zaj e d n o sa Zemljom, kreu, mada i h m i v id imo nepominim
kao to vidimo i Zemlj u , a Allah zna najbo lje.
D rugi ajet jasno ukazuje n a okre t anj e Sunca . Ve smo
spomenuli da je savre m e n a n auka otkrila d a se cijel i Sunev
sistem kree prema zvj ezd a n o m s istemu Herkulu.J\j t , takoer,
spo m i nje kr1J7.enje i p l utanj e Mj eseca . Ka ko j e u novije vri j eme
otkrive no, M j e se c se o k re e oko Z e m lje, z aje d n o sa njom se
okree oko Sunca, a Sunce sa nj i m a u sklopu Sunevog s is t e ma. l
Ze ml ja se, u skl a d u s ovim rotiianjima i kru7.enjima kree. R ij ei
Uzvie nog tedri (kree) i el-Jelek (sve m i r) u k a zuju na kmnu
puta nju, dok rijejesbehu (plove) uka z uj e na rotacionu putanj u , je r
rij e plov i t i , od n osno p l i vat i podrazumijeva pokreta nje d i j e l ov a
plutaj ueg t ij e l a . Ovo j e , uj edno, dokaz da kosmos n ij e p raza n ,
j er p l uta nj e ne moe b i t i u p raznom p rostom ve u ma t e rij i . U
n o vij e vrijeme je usta n o v lj e n o d a svemir nij e p razan bezd a n , ve
je formira n od tamne materij e (Dark Matter)6.
"

i m saznanjima, dobijenim u po m svcmirse let jel i <"e WMAP, svemir

mi l ij;trd i god i n a . Prve zvijezde su sc pojavile pn Bii j e Vf-'likog p ras ka .
"samo" :.:oo t nil io na godina kasnije. Dobijene su vrlo pret:izne mjere sastava svemira: 7J%
svemira sast o ji sc od t; mne t::nergije. :.:l% (;ini tamna materija a sa mo 4,% svemira se sa s P rema

nJ jno v ij

je- nastao prije 1:3.7

16

Ovo s e vrl o jasno moe razu mjeti i z ve s pomenutih ajeta sure

Jasi n :
l no im je dokaz: M i uklanjamo dnevnu svjetlost i oni
ostaju u mraku. I Sunce se kree do svoje odreene
granice, to je odredba Silnoga i Sveznajueg. I Mjesecu
smo odredili poloaj; i on sc uvijek ponovo kree kao
stari savijeno palmi n prut. T Sunce se kree do svoje
odreene granice, to je odredba Silnoga i Svezmjueg.
Nit' Sunce mo7.e Mjesec dostii nit' no dan pretei, svi
oni u svemiru pl ove. (Ja-sin, 37-40)
Pluton

Neptun
Uran

Mars

Jupiter

Zemlja
Venera
Planete Sunevog
sistema

Merkur

Kreta nj e Zemlje oko Sunca, kako j e poz.nato, ut ie n a formiranje

dana i noi. Ove dvije pojave veoma su vane za ivot svih stvorenja
na Zemlj i , a posebno lj udi . Dakle, kad ne bi b i l o ovog roti ranja ne
b i b i l o h ra ne, odmora, rada , a ivot bi bio nemogu.
Obrtanj e Zemlje oko njezine ose i njeno kruenj oko Sunca,
krue nje Sunca o ko ga laksij e , kretanj e Mjeseca oko vlasti te ose,
Zemlje i oko Sunca deava se po tano od reenom s istemu i
proraunu, te se zato navedeni aj eti zavravaj u :
toji o d normalne materije koju moemo n a neki nain registJovati (op. prev.).

Nit' Sunce moe Mjesec dostii nit' no dan pretei, svi

oni u svemiru plove. (Ja-sin , 4,0)

Ovi m aj etima komp l ementarni su m n ogi d rugi ajeti istog

smisla u Kur'anu, kao npr:
Ti uvodi no u dan, i uvodi dan u no; Ti od neivog
stvara ivo, i od ivog neivo; Ti opskrbljje koga hoe,
bez rauna. (Alu Imra n, 2.7)
Gospodar va je Allah, koji je nebesa i Zemlju u est
vremenskih

razdoblja

stvorio,

onda

svemirom

zagospodario; On tamom noi prekriva dan, koja ga u

stopu prati, a Sunce i Mjesec i zvijezde se pokoravaju
Njegovoj volji. Samo On stvara i upravlja! Uzvien neka
je Allah, Gospodar svjetova! (el - E'raf, 54)
On je Zemlju ravnom uinio i na njoj nepomine planine
i rijeke stvorio i od svakog p l oda po par, muko i ensko,
dao; On dan zastire nou. To su doista dokazi ljudima
koji razmiljaju. (er- Ra'd , 3) .

I Mi smo no i dan kao dva znamenja uinili: znamenje

za no smo uklonili, znamenje za dan smo vid n im uinili
kako biste mogli da traite od Gospodara svoga blagodati
i da biste broj godina znali i da biste vrjeme raunali; i
sve smo potanko objasnili. (el- l s ra , 1 2,) .

Svi ovi ajeti s u dokaz naizmjeni nog kretanja dana i noi, odnos
no njihovog smj e nj ivanja, to nedvojb e no ukazuje na injen icu da
se ZemJja okree oko Sunca, kao i na injenicu d a vrelina proizi lazi
iz Sunevog svjetla, to je objanjeno u knj izi o kosmosu.
Takoer, iz ovoga se razumije da smj e nj ivanje noi ukazuje
na zalazak Sunca, kao i nestanak ta m e pojavo m dana, to je jasan
dokaz kol iko je ogrom na u l oga Su nca i njegove svjetl osti za ivot
raznih stvorenja .

18

--Znaenje aj eta Uzvienog Boga:

Ti uvodi no u dan, i uvodi dan u no... (Alu lmran, 7),

jeste da se uvoenjem i smj e nj ivanj em dana i noi regu l i ra,

poveavanjem ili smanjivanj em, nj ihovo vremensko traja nj e .
U ajetu:
On tamom noi prekriva. dan, koja ga u stopu prati. .. (el

E' raf, 54.)

prekrivanj e j ednog sa drugim upuuje da dan (svjetlost

izJazak Sunca) dolazi i za noi ( tama -za laza k Sunca) .
Znamenje za no smo uklonili, a znamenje za dan smo
vid ni.m uinili... (cl - Isra, 1).

Da k l e , dal i smo svjetlosti i njenoj snazi , koja dolazi od jaine

Sunca, mo i mogunost da prekrij e tamu . . .
Ovi ajeti, kao i mnogi drugi, u kazuju da se vremensko poveanje
i s manj ivanje d a na i noi u razn i m dijelovima svij eta odvija po
nepogreivom sistemu . I ovo j e jedan od dokaza da se Zemlja okre
oko svoje ose i oko Sunca. To je odredba S i l n oga i Svezmtjueg . . .
U rijeima U zvienog naznaena su i ostala kretanja :
On je za vas Zemlju posteljom uinio i p o njj vam prolaze
utro, i On sputa s neba kiu! - Samo Mi djemo da uz njenu
pomo u parovima nie hilje raznovrsno. (Ta - ha, s3)
Zar Zemlju heikom nismo uinili, i planine stuhovima,
i vas kao parove stvorili, i san va poinkom uinili, i no

19

IIJWIUtn
pokrivaem dali, i dan za privrediva:nje odredili, i iznad
vas sedam silnih sazdali, i svj etiljku plamteu postavil i '?

(e n - Nebe ' , 6 - 1 3)
U ovom ajetu se za Zemlj u upotreljava izraz mehd (bei ka) ,
dakle, postelja pripremljena z a dijete. U dtugom ajetu san koj i j e
poinkom uinjen tokom noi povezuj e se sa Zemljom koja j e tada
kao beika (postelja) za d ij ete. Dokaz da se znaenje rijei mehd
odnosi na dj eiju postelju nalazimo u jeziku i Kur'anu. U prkos tome

Mnogi podaci o planeti

Zemlji dobijeni su
putem satelita koji
krue iznad nje
7

Gal i l eo Galilej ( 1 5f 4- d>4Z)'. 1 6 0 9 . godina se smatra naj vanijom godinom u povijesti as

t ronomije kada je Galilej pronaao teleskop i njime poeo da posmatra nono nebo. On

je svoj il p osm atra nj a koncentrisao na najveu planetu Sunevog sistema - j u pit e r i doao
je do j e d n og vrlo v:.J7.nog otkria: ustanovio ji'! da oko Jupitera krui nekoliko malih satel i t a
(lo, Evropa. Ganimed i Kalisto - kasnije nazvani G a l i l ejevi sate l i t i ) . O v o je 7. nailo da n e
mora ba vl'! da k ruzi oko Zemlje. k a o sto s u smatrali Aristot el i Ptolomej ( o p . prev . ) .
6 !sak N j u t n ( 1 642
1 727). 1 687. god . N ju t n j e objav io svoju k nj i g u . Ph i l o n p h i a e Nat u ra l is
Prine i p i a M at he ma t i ca, vjerovatno najznaajnije pojedinano eljelo ko je je ikad o b javlj e n o
u fizici. U ovoj knjizi Njutn ne s a m o d;1 j e iz l o 7. i o t eo ri ju k a k o s e t i j e l a krd:u u p ro t o ru i
vremenu. ve je p ru7.io i s l oene matemat i ke pos t u p ke neophodne da se izvri analiza ovih

kre t a n ja . U i s t oj ovoj knjizi Nj utn j e post avio i jedan od naj bi tnij i h fizikih za kona - zakon
gravi t a c ij e . Ovaj zakon od n::dujl'! s i l u gravi tacije. s i l u k o j o m svako tijelo u Vasioni privlai
drugo tij c .l o silom i ntenziteta koja je srazmjerna proizvodu maa ova dva tije l a a obrn u t o
srazmjerna kvadrat u njihovih rastojanja. Kas nij e j e Njutn pokazao d a . p rema ovorn za
konu. gravitacija nago n i Mjesee da se kre:e eliptinom putanjom oko Zemlje. a Zemlju i

ostale planete da sc cliptinim putanjama kreu oko Su n c a (op.prev . ) .

21

IINI!IUMIiJI'll

GEOLOG I JA
Geologi j a j e nauka koja prouava sloj eve Zemlj ine kore .
Rije gea na latinskom znai Zemlja , dok logos o z na ava nau ku .
Ova nau ka s e bavi prouavanj em hemijskog i mineralnog sastava
Zemlji ne kore, kao i n j e n i h p ri rod n i h , hemijskih i mehanikih
osobenosti . Gel ogija se d ijel i na nekoliko disciplina:
1 . Geohemija - obuhvata nauku o kristalima, n au ku o
m ineral ima, nauku o stij enama i hemijskom sastavu Zemlje,
- GeofLzja - i zu a v a gra v itacij u , magnetizam, el ektri citet i
seizmologij u (nauku o zemlj otresima) ,
3 . Geodinamika - dij eli se na nauku o sedimentacij i , vodama
okeanima, magmi , vulkanima, zemlj otresima,
4 Povijesna geologija - obuhvata paleontologiju , geologiju t la,
S Primijenjena geologija - prouava m i n e ra l e, petrol, ugalj ,
vodu, i nhnjersku geologij u .

Ininjerska geologija p rouava geoloku grau, geoloke p rocese

i fiziko-mehanike osobe n o sti po v r i n s kih i podze m n ih stij e n a
i terena z a p otrebe graenj a . Nj ezinim s e rezultatima odreuju
u vj e t i g ra d nj e p re d vi aj u p ro mj e n e u t e re n u koj e m ogu biti
,

izazvane s uvremenim egzogenetskim i endogenetskim procesima i

p ojav a m a kao i nj ihov uticaj na graevinu . Shodno tome izuava se
,

22

priroda podzemn i h vod a , nj i ho v o k reta nje i ishodite, to p o m a :l.e u

graev i n a rstv u , i rigacij i i e ksploataciji .
U geologiji Zem lja se dijel i na pet osnovni h dijelova :
- Gasoviti dio ili atmosfera obuh vata i okru7.uje vrst i dio,
sa n ivoom od o ko 1 1 oo km (9oo milj a) . M euti m , glavna masa
atmosfere koncen trisan a je na visi n i od s . 6 km (3,5 mi lj a ) .
- Vodeni dio ili hidrosfera obuhvata vode, okeane i prekriva
oko 70,8 % Zem ljine povrine .
Ostala tri s l oja su vrsta, a to su:
- Litofera
- Mantija
- jezgro, k oje i n i vei nu Zeml j i ne mase, jer sadr7.i najtee
materije .
Hidrosfera obuhvata sve povri nske v o d e n a Zemlj i : okeane,
mo ra, j eze r a , rij e ke , potoke, bare, kao i podzemne vode koje
nalazimo u bunari ma, i zvorima itd. P r osj ena dubina o keana
iznosi 4794 metra , to je pet p uta vie od prosjene visine kopna.
Litofera se sa stoj i od dvije kore : prva je kruta Zemljina kora,
a d rugi je gornj i dio po krivaa mantije, koj i se sastoj i od nekoliko
tektonskih ploa.
ZemJjina kora se, opet, dijeli na dva dijela: gornj i sloj , tzv. Sialic,
formiran od vulkanskih i sed i m e n t n ih stij e na, ija je osnovna
h emijska materija slina sastavu gra nita, gustoe 2,,7 gr/c m , i donj i
sloj , tzv . Simatic, koj i obrazuje dno okeana, formiran od te7.ih i
d ubokih vulkanski h stijena, poput b azalta, gusto 3 gr/cm .
Vidimo d a j e Zemljina kora sastavljena o d stjenoviti h slojeva
razl iitih po svojoj gustoi i mineralnom sastavu. Povrinski sloj
Zemlji ne kore naziva se sial zato to se sastav njenih stijena for m i ra
od silikata alu m i n ijuma ija prosjena gustoa iznosi oko 2,,8 gr!
cm, dok j e deblj i na od 2, - 15 km . Ispod sloja sial nalazi se drugi ka
meni s loj , tzv. sima, ije su stijene vee gustoe, jer su sastavljene
od tekih m i nerala, veinom od si l i kata m agnezij uma, ij a gustoa
premauj e 3,4 gr/cm . Prosj ena deblj i n a Zemljine kore (sial i sima)
iznosi o ko 72. km. O v aj v a nj ski kameni sloj naziva se l itosfera.
-

23

IIJIJJIUYIffl
Posl ije vanjskog omotaa Zem lj e poinj e stj e noviti s l oj vel ike
debljine, formira n od m i nerala i stij ena, gust i n e i tei n e vee od
vanjskog sloja . Ovaj sloj se zove mantija (omota jezgra ) , i nj egova
p rosj ena debljina iznosi oko 88o km, a gustoa materije od koj e
je form i ra n iznosi od s - 8 gr/cm ; sastavlj en je, dakle , od t ekih
m i nera l n i h materij a .
Litosfcra s e sastoj i od gornj eg o motaa mantij e , ija gusti na
stijena iznosi 3,3 gr/cm . Od omotaa mantije Zemlj inu koru
razdvaja s l oj poznat kao Moho sloj?. ispod koj eg se nalazi sloj
astenof'em , iji sastav ine stijene u gipkom stanj u . Ovaj sloj je
deblj i n e oko 1 00 k m i omoguava ko pnenom d ijelu da sc pokree ,
otva raj ui se i zatvarajui kroz povrinu Zemlje i okea na.
Debe l i omota mantije (mantle), ija deblj i na i zn osi oko
900 km ( 1 8oo m i lja) p re kriva u nutranj i dio Zemlj e koj i se zove
jezgro. Gustina mantij e bez aste n osfere kree se od 3,3 gr/cm do
6 gr/cm , i poveava se sa dubinom.
Go rnj i s l oj mantije , kako j e nauno utvreno, fo rm i ra n j e od
7.c ljeza i si l i kata magnezija , ili u nauci poznatog m i n eral a o l i vin ,
dok j e donji s l oj omotaa pomijean sa magnezijem, sil ikonom i
elj ezom .
Ova labilna pod ruja, nazvana Zemljine pukotine, uzrok su
tektonski h pokreta Zemljine kore koja pluta u masi rastopljene Jave.

Tektonske plofe
obiljeene linijom,
a nalaze se izmeu
kontinenata.

'' Ovaj sloj d o b i o j e naziv p o h rvMskom zna nstv;: n i ku A n d r i j i M ohoroviu ( lll S 7

1 9J 6 . )

a sa aritem u Po h.< p lj u ( s km j uno od Zagreba) 1 909. godine d o

kazao d a u d u b i n i o d s + k m p o s toj i j a k d iskont i nuitet u irenju p ot re s n i h valova, koj i je p o
nj e rn u do b i o naziv M o h o s l oj i l i Mohoroviev d i s k o n t i n u i l.l..
koj i j na osnovi po t re

24
I s pod zadnjeg sloj a mantij e nalazi se Zemlj i na utroba, od nosno

jezgro , poznato kao centrofera. Ono je sastavlj e no od materija vri h

i gui h o d ostalih d ije lova Zemlj e , uglavnom n i kl a i eljeza , ija
j e p rosj ena gustoa

1 1

gr/cm, a d e blj i na oko 64.00 km. Naj novija

sei zmoloka p rouavanja su poj as n i l a da se ce ntros fe ra ili jezgro

sastoj i od dva sloj a . Prvi je vanjsk i s l oj , deblj i ne s km ( ! 38o
m i lj a ) , i o n je vrst, a l i njegova povri na sad r i u dublj e nja i i zboine
nastale u pod ruj i ma u koj i m a se tempera t u ra materije penj e , zbog
ega se povr i na ovog sloj a s matra otoplj e nom. D rugi je u nutranj i
sloj i vrlo je k rut, a njegov p renik iznos i 1 75 km (795 m i lj a) . Oba
sloj a Ze mlj i nog jezgra su sastav lj e na uglavno m od eljeza , neto
n i k l a i d rugih elemenata. Tem pe ratura u u n utranj osti jezgra iznosi
oko 665o K. dok mu je p rosjena gustoa oko I3 grlcm:1
N eki u e njaci su pod ijelili Ze m lj u na etiri h e m ij sko - fizike
toplotne s fe re , koj e uestvuju u klasi fi kacij i glav n i h omotaa Ze m lje.
I ako s u Zemlj i n i slojevi s j e dne stra n e razlii t i i odvoj e n i , a

d ruge

vrlo povezan i , gra n i ce izmeu nj i h su vrlo jasne.

U

ej losti

se

stru k tu ra

planete

Zemlj e

d ij e l i

na ko ru

(kontinental n u i okeansku ) , Q.mota ma ntiju) i jez ro (spolj anje

i vanjsko) .

Spoljanje jezgro

Zemljino jezgro
od tekih metala
okruuje omotaf od
rastopljenog kamenja
na fijoj povrini se
nalazi hladna Zemljina
kora. Njena debljina
iznosi svega nekoliko
kilometara.

Zemljina kora

Struktura Zemlje

25

Za vrijeme erupcija vulkana izbacuje se materija formirana od

ljeza i d rugih materija koje dolaze iz ogromne Zemlj ine utrobe.
U p rkos razlikama u stavovi ma naunika , ustanovljeno j e da
Ze mlja ima sedam omotaa; pet glavnih omotaa , od koj ih sc
posljednj i d ij e l i na jo dva. To su:
- Atmosfera
- Hidrosfera
- Litosfera
- Biosfera
- Centrosfera, a ona se dij e l i na:
- slojeve koj i su sastavljeni od lahkih i tekih silikata
- sloj oksida i sumpora
I nae, omota jezgra sa tavlje n j e od tenog elj eza i nikla.
OMOTAC

PRIRODNE OSOBENOSTI

HEMIJSKE OSOBENOSTI

Atmosfera

Gasovi

Nitrogen, oksigen, vodena para,

oksid karbon, nepoznati gasovi

Hidrosfera

Materije u tenom i djelomino u

krutom stanju prosjene teine oko 1,03

Slatka i slana voda, snijeg, led.

Litosfera

Kruta materija prosjene teine 2,8

Stijene silikatnog sastava

Biosfera

Materije u krutom i tenom stanju,

koloidne materije teine 3,0

Voda, organske materije, skeleti

ivotinja i ostaci bilja.

Utroba Zemlje

Mjeavina eljeza i nikla prosjene

teine 10,7

Gornji sloj u tenom stanju, donji

sloj u krutom stanju.

Pos ljednja se i z m o l oka prouavanj a Zem lj i n i h slojeva su

p o ka za l a da ona ima sedam poveza n i h ko pne n i h slojeva, a o n i s u :
- Hidrosfera i litofera (kora).
- Gornji sloj mantije, s l oj djelomino u gipkom stanju
- Sloj od materija olivin i piroksen
- Prijelazno podruje
- Donji sloj mantje.
- Vanjsko jezgro, sloj o d rastopljenog eljeza i nikla.
- Unutranje jezgro, centar Zemlj e formi ra n od eljeza.

Glavne osobenosti
Zemljinih omotafa

26

Okeanska kora

MOHOROVI I EV

Unutranjost Zemlje
prema posljednjim
seizmolokim
proufavanjima

Povrina Zemlje
Povrina vodenog omotaa
Povrina kopnenog dijela

361 milion kilometara kvdratnih.

149 m iliona kilometara kvadratnih.

Poluprenik Zemlje na ekvatoru

6378 km.

Poluprenik Zemlje na polovima

6357 km.

Prosjena visina Zemljine povrine

Prosjena dubina vodenog dijela
Najvii planinski vrh (Mont Everest)
Najvea dubina mora i okeana
Kopno, bez ostrva, u procentima
Ope karakteristike
Zemlje

150 miliona kilometara kvadratnih.

Geoloka starost Zemlje

825 metara iznad povrine Zemlje.

3800 metara ispod mora.
9 600 metara.
10 800 metara.
39,2 %
Vie od 4 500 miliona godina.

Prva faza formiranj a elj eza zapoinj e sa njegovim sputanjem

iz rasprenog dubokog sve mi rskog prosto ra na p lanete Su n evog
sistema , p rema tome i na Zemlju , gdj e se ustabi l i l o . Nako n toga
masa Ze mlje se uvea l a , da bi se potom fo rmirao vazduni omota
- atmos fe ra, to je dove l o do p rocesa zahlaenja vrue Ze mlje .
U s l ijed io j e dugogodinj i ciklus ki nih padavi na usljed ega se
pojavi la ogromna koliina vode na Zem lj i . Time je zapoeta d ruga
faza stabiliziranja :7. eljeza u Zem l j i noj utrobi.

..

27

Meteor u kosmosu
kree se velikom
brzinom prema Zemlji

Geo l ozi i astronomi tvrde da su obrtanje Zemlj e oko nj ez.i ne

ose sa jed ne, i postepeno zahlaenj koj em j e b ila .izl o:l. ena sa
d ruge strane pomogl i da se materija Zemlje (minera l i i rude)
siste matski rasporedi prema svojoj gustoi. Time se j for m i rao i
vanjski kameni omota ili vanjska Zemlj i n a kora (l itosfe ra ) , koju
sadravaju hladne stijene, potpun o raz.li ite od lave staci onira ne
u utrobi Zem lj e .
Kur'an j e jasno naznaio ovih sedam geolok i h sl ojeva Zemlje:
A U ah je sedam nebesa i isto toJiko zemaJja stvorio;

Njegovo nareenje na sve se njih odnosi, a nek znate daje

Al lah kadar sve i da Allah znanjem Svojim sve obuhvata!

(et -Talak, 1 2)
U knj izi o kosmosu pojanjeno j e znaenje sedam neb skih
sloj eva, a sada vidimo da se nauka povi novala i kur'anskoj podjeli
Zemlje na s dam s l oj eva.
Ako bismo, meutim, ovaj ajet posmatra l i sa nekog d rugog
stanovita, kako ga neki tumae, to bi izgleda l o ovako :

1 . R ije zemlja oznaava svc to se gazi n ogama, te bi se onda

ajet odnosio na sve ono po emu gaze iva svorenja na kopnu;

----==-

Ostatak eljezne mase

meteora palog na
Zemlju.
Putem ovih eljeznih
meteora eljezo se
ustabililo na planeti
i formirala kruto
Zemljino jezgro.

28

lju d i i ivotinje. J er, u p rkos ozbiljn i m pokuaj ima, nauka nije

dola do saznanja da se na nekoj od planeta , izuzev nae, odvija
kopn eni i l i morski ivot. Premda u kosmosu postoj i na stotine
sunevih sistema koj i odgova raj u naem, ipak ne postoj i nijedna
planeta na kojoj se odvij a ivot. Na osnovu toga b i se znaenje
rijei zemlja odnosi l o na tlo po kojem gaze iva stvorenja . Smisao
ajeta ne bi obuhvatao donje sloj eve, ve samo podruj e koje do
d i ruju n oge . Shodno ovome, kur'anska podjela Ze mlj e na sedam
dijelova odnosila b i se samo n a Zemlj i n u koru , odnosno njen
kopneni dio.
. Ako bi se aj et doslovno tumaio, o n da moemo rei d a se
Ze mlja dijeli na sedam kontinenata: Artkik, Antarktik , Afrika,
Ame rika, Australija, s tim to b i se Azija i Evropa smatrale
jednom cj elinom poto izmeu nj i h ne postoj i j asna granica koja
ih razdvaja .
3 . Tumaenje ajeta u p renesen o m znaenj u , pak, uzel o b i u
obzir injenicu da Arapi b roj sedam upotrebljavaju za mnotvo,
te bi se onda smisao mogao odnositi i na mn ogobrojna ostrva na
koja se oslanja ZemJj ina kora , a Allah zna naj bolje.
M iljenje o sedam geolokih slojeva Zemlje bi se moglo
potkrijepiti kur' anskim aj etom u koj e m se u kazuj e da su nebesa i
Zem lj a bili jedna homogena cjelina p rije n ego j e dolo do njihove
sepe racij e , to smo ve spo menu l i u knj izi o kosmosu:
Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna
cjelina, pa smo ih mi raskomadali, i da Mi od vode sve
ivo stvaramo? l zar nee vjerovati? (el- Enbija'. 3o)

Znaenj e ovog aj eta , ve spomenuto u knj izi o kosmosu, b i l o

bi da se nebesa i Zemlja posmatraju sa stanovita d a j e rij e o
razl iitim kategorijama; nebesa su j edno , a zemlja d rugo .
Ako bi se smisao tih rijei odnosio na meusobnu povezanost.
kao to je to, naprimj er, u reenici: Plemeniti su Faris i Alija,
u koj oj Faris i ma atribut p l emenitosti a i Alija , takoer. Tada

29

IIJIJ!iif:tl'JI\"':1
bismo mogl i zakljuiti da su nebesa bi la homogeno tijelo koje
se potom razdvoj ila, to potvruju i rezultati do koj i h se dolo
prouava nj e m VeJ i kog praska . Zemlja j e , takoer, b ila homogeno
tij elo koje se potom razdvoj ilo, to d okazuj e i teorija o udaljenosti
kontinenata. Jer, prouavanj em stij e na n auka j e dola do saznanj a
da su na poetku form i ranja Zemlje kon tinenti b i l i spoj e n i , a
kasn ije j e nastupilo razdvajanj e i udalj avanje, n a n ai n kako
danas izgl edaj u , i taj proces j o uvijek traj e .

200 miliona
godina prije

Na skicama ljevo su prikazani

poloaji kontinenata kroz razliita
historijska razdoblja.

Zapadna zemljina
polulopta 50 miliona
godina kasnije

135 miliona
godina prije

Na skicama desno su prikazani

poloaji kontinenata u budunosti,
ako se uzme u obzir da e se
kretati na ustaljeni nain.

65 miliona
godina prije

Danas

Istona zemljina
polulopta 50 miliona
godina kasnije

Poto se na kraju ajeta govori da su od vod e nastala sva iva

stvorenja, onda moem o za kJjuiti da je odvaj a nj e .konti ne nata i
formira nj e mora i okea na, kao to danas i zgledaj u, dovelo nedugo
n akon toga do postepenog nastanka ivota na planeti .
U tu maenj u ovog ajeta treba spomenuti i m iljenje p rof. dr.
M e nsura Hasbunebija i prof. dr. Zaglul en - Nedara. Oni, naime,

Pokretanje
kontinenata

30

smatraj u da se nj egovo znaenj e , takoer, odnosi i na odvajanje

at mosfere od Zemlj ine l opte, kako b i se oform i l i sloj evi koj i
dovode do kinog c i klusa a time i vod e koj a ini sve ivim. Ajet
bi mogao obuhv at i ti oba znaenja jer je to term i n oloki i jeziki
mogue, a potvreno j e i naunim i nj e ni cama - a Bog zna
najbolj e .
,

50 km

\
TROPOSFERA 18 km

14 km

ZE MUA
Zemljina atmosfera

31

IIJIJ!IUMIitl
ZAKLJ U AK
Iz

d o sada spomenutih inj e n i ca m oemo sae ti sl ij edee

zakljuke :
1 . Zem lj u Kur'a n uvij e k spominj e u j ed n i n i a nebesa ,
uglav n o m, u formi mnoine, dok je j edanput spo menuto sedam
zemalja kao komparacij a sa nebesi m a :
Allah je sedam nebesa i isto toliko zemalja stvorio; N je

govo nareenje na sve sc njih odnosi, a nek mate da je

AH ah kadar sve i da A l lah znanjem Svojim sve obuhvata!

(et- Talak, 1 )
U rije ima Uzvienog: I isto toliko zemalja, n a l a z i mo potvrdu

o podjeli Zem lje na slojeve, j er rij e n ij e spome nuta u m noi n i

kao nebesa . Ako pod rijeju zemlja mislimo na sve o no p o emu
se hoda, odnosno to j e pod n ogama, onda s m i sao ovog aj eta ne
obu hvata Zemlj i n vazduni omota - atmosferu .
:4 . Analizi rajui specifinosti svakog od ovi h sl oj eva, p rimij e t i t
emo da j e jezgro u odnosu na ostale slojeve apso l utno najgui,
najtei i naj deblj i sloj Zem lj e . Te ina i gust i na Ze mlj i n i h slojeva
se, ka ko j e e ksperimental ni m prouavanj i ma otkriveno, poveava
sa p r odiranj e m ka centru, to znai da su sloj evi koj i su u nutri n i
Zemlj e tei o d s l oj e va i znad nje . N a ovo s e i odnosi aj et:
T Zemlja izbaci terete svoje.

(e z - Zi lzal , )

Ovo je p rv i znak u povij est i ovj eanstva koj i govori o ovoj

naunoj i nj e n i ci , 1 400 godina prije nego j e ona otkrivena . O
tome dodatno govore i s l ij ede rij ei Uzvie no g:
Kada se Zemlja rastegne, i izbaci ono to je

njoj,

potpuno se isprazni (el - I nikak, :4-3)

Ovo jesu znakovi Sud njeg dana, ali o n i , s j e d ne stran ,

potvruju injenicu da j e ono to se nalazi u Zemlj i tee od onoga na

32

nj enoj povr i n i , a sa d ruge da e ono to se nalazi u unutranjosti

izai n a povr i nu Ze mlje .
3 . Zemlj a n i j e potpu no loptastog, ve j e el i psastog obli ka .
Uzvieni Bog kae :
Posl ije toga je Zemlju poravnao . (en - Naziat, 3o)

Rije dehaha (poravnati) j e d i n i je termin u arapskom jeziku

koj i se od nosi na rastegnutost i zaoblj enost. Geometrijski
gledano, rastegnutost i zaobljenost daj u elipsast o b l i k , to i jeste
pravi obl ik Zemlje . Ovaj savren o p recizan term i n upuuje na
nauno tumaenje oblika Zemlje . Uzvi en i kae:
Zar oni ne vide da i m mi zemlju suavamo umanjujui joj
pogranine oblasti? A Allah sud i ! N i ko ne moe presudu
Njegovu pohiti , i On brzo raun svidi. (er- Ra'd, 4 1 )
M i smo ovi ma, a i precima n,j ihovi m , dali da uivju, pa
su im dani radosti dugi. A zar oni ne vide da M i u zemlju
nj i hovu dolazimo i da je s krajeva njezinih tt manjujemo,
pa kako hi oni bili pobjed n i c i ? (el - Enbija, 4-4.)

U ova dva ajeta upotrijebljen je termin koji upuuje na strane

Zemlje . U vrijeme objavljivanja ajeta smatralo se da se rije zemlja
odnosi na Arabijski poluotok, koj i Allah nevjernici ma, pobjedom
muslimana, suava, ali kur'anska poruka se odnosi i na planetu na
kojoj .ivimo. Rije atraf (oblasti il i strane) u geometrij i ne odgovara
loptastom obliku, jer loptasti oblik nema stranu, dok elipsast oblik
ima speci fi nu zaobljenost na stranama.

Slika ukazuje na
elipsast oblik Zemlje

33

IIJi:l!ilJ:tl'Jfril
4 E lipsasti oblik Zemlj e osl ikavaj u nam i sl ijed ee rijei
Uzvienog Boga :
Onaj koj i j e nebesa i Ze m lj u stvorio i koj i vam sputa s neba
kiu pomou koje M i dajemo da ozelene bae p rekrasne
- nemogue je da vi u i n il e da izraste d rvee nj ihovo. Zar pored Allaha postoj i d rugi bog? N e postoj i , al i su oru
narod koj i druge s Njim izjednauje;

Omj koji j e Zemlju p rebivaJ ite m u i n io i kToz nj u

rijeke proveo i na njoj b rda n epom ina postavio i dva
mora pregradio. - Zar pored All aha postoj i d rugi bog? Ne
postoj i , nego veina nj ih u neznanju ivi ;
Onaj koj i se n evolj n i ku, kad mu se obrati , odaziva, i koj i
zlo otklanja i koj i vas na Ze mlj i namjesnicima postavlja.
Zar pored Allaha postoj i d rugi bog? Kako n i kako v i pouku
da pri mate ! Onaj koj i vam u tmi nama, n a kopnu i namoru, put pokazuje
i koj i vjetrove kao radosn u vijest ispred milosti Svoje alje.
- Zar pored Allaha postoj i d rugi bog? Kako je Al lah visoko
iznad onih koji d ruge Njemu ravnim sm atraju! Onaj koj i sve iz n iega stvara, koji e zat i m to ponovo
ui n it i , i koj i vam opskrbu s neba i iz zemlj e daj e . - Zar
pored Allaha postoj i d rugi bog? R.eci: Dokaite, ako
ist i n u govorite!
Reci: N iko, osim .AUaha, n i na nebu ni na Zemlji , ne zna to
e se dogoditi; i o n i ne znaj u kada e oivjeni biti.
Zar oni o onom svijetu da to znaju! Nita! - Oni u njeg-a
sumnjaju, oni su slijepi. p re ma njemu. (en- Neml, 6o- 66)

Rije kararen, spomenuta u ajetima, odnosi se na stal no

prebivalite, kako su j e klasi ni mufessiri i protumaili. Ve j e I mam
Razi u svom tefsiru ukazao na injenicu da j e Zemlja okrugla.
5 Zemlja i ma pukotine na koje j e Kur'an prij e savre m e n e
nauke ukazao rij eima :

34

l Zemlje koja se otvara (et-Tarik 1 2 ) .

R.i jesad ' oznaava pukotinu, rascjep. U vrij eme objavlj ivanja
ovo j e tumaeno kao cij epanj e zemlje pri l i kom kl ij a nj a sj e mena .
6 . Sve dosad spomenuto upuuj e na specifine od l i ke nae
planete . Ona je formirana od krutog j ezgra, sastavlj enog od elj eza
i n ikla , koj i prekriva tena materija u koj oj takoer dominira
veliki procenat rastoplj enog eljeza i nikla. Slijede etiri pojasa
razliita po prirodno - h emijskom sastavu , a preko nj ih dolazi
kameni o mota Zem lje Clitosfera) .
eljezo se odlikuj e velikom gustoom, sposobnou usijanja,
magnetizmom , a uj edno je i tee od ostalih elemenata , stoga je
j asno da j e potonu l a u duboki sloj Zemlj e . Dospj evi u centar
Zemlje , formi ra lo je podruj e od tenog eljeza .
Poto j e Zemlja veinom sastavlj e na od lahkih elemenata ,
7.elj ezna masa se koncentri ra la u j ezgru, pri emu j e pridonijela
formiranj u nj nog sadanjeg oblika. Rije j e o d rugoj fazi
sputanja elj eza '0 U tom smislu je i ku r'anski ajet:
M i smo izaslanike N ae s jasnim dokazima slal i i po
nji m a knj ige i terezije objavlj ival i , da bi ljudi pravedno
postupali, - a eljezo smo stvorili, u kome je ve1 ika snaga
i koje ljud i ma koristi - , i da bi Allah uka1.ao na o ne koji
pomau vjeru Njegovu i poslanike Njegove kad Ga ne vide.
Allah je, uistinu, moan i silan . (el - H adid , 25)

Podrobnij i m tumaenj ima o vog ajeta posvetit emo panj u

u nare d no m dijelu knjige. Uzvieni Bog j e objavio ove injenice
U niverzuma, p rije vie od 1400 godina, Poslaniku koji je bio
nepismen, da kJe, u vrij eme kada niko na ZemJji nije bio kadar
da pojmi ni naj manj i dio ove nauke . On nam je svojom moi
i mudrou stvorio i potinio sve stva ri. N aj velianstvenij i i
Naj moniji Vladaru! Hvaljen neka si Ti, m i znamo samo ono emu
si nas Ti poduio. Ti , doista, sve zna i Ti si naj mu d rij i !
'0

Dodatna pojanjenja u knjizi Tcfsilun-nu hal! vel -had id fi kitahil mcd i d .

35

37

IIJWiitinil

PLA N I N E
Da b i mo upotpun ili geoloku sl i ku Zemlj inih slojeva i
nj ihovi h sastava neophod n o j e dotai se pla n i n a . Te velianstven e
Boij e graevine n a Zemlj i formirane su oko 1 ,5 milij ardu god ina
nakon postan ka Zemlje, odnosno, p rij e tri milij a rde godina.
Osnovni cilj nj ihovog formiranj a ogleda se u ouvanju same
Zemlj e i ivota na nj oj . Prvobitni obl ici planina se ra:d i kuju od
sadanj i h , jer j e zbog erozijski h faktora , tokom dugogvremenskog
raspona , dolo do p romj ene nj i h ovih oblika.

La bilna podruja u Zemlj i noj kori, o koj i ma smo prethodno

govoril i , poznata kao Zemlj i n i procjepi, mogui su uzrok

38

RJU!ilfJl'JI
pomjera nj a kontin e nata i kopn a . Stoga se, p ri sudaranju dvij e
tekto nske ploe ili dva kopnena d ijela, na povrini Zemlje javljaju
i spupenja u obliku b reulj ka , uzv i si ne ili b rda, zavisno od j aine
sudara u podmju p rocjepa. U novij e vrij eme j e satel itskim
snimcima otkriveno da se ispod m ora , od nosno okeana, posebno
u podruj u rascj epa, formi raju planine, postepeno izranjajui.
Plan i n a j e uzvisina iznad povrine Zemlj e , vea od b reuljka.
N eki naunici smatraj u planinom uzvienje od 3oo metara iznad
Zemlj i ne povrine, dok su dmgi m ilj enja da je pl a n i na uzvisina
iznad 6 1 0 metara .
Plan i ne mogu biti razdvoj ene, ili povezane u planinski masi v ,
sastavlj e n od n ekol iko p l a n i n a sa ili b e z vrhova , slinih p o svojoj
konstmkcij i , pol oaj u i porij eklu.
U e nciklopedij i Britanica p l a n i nom se smatra pod ruje na
Zemlj i uzdignuto iznad tla koje ga okruuj e i na kojem se nalazi.
Amerika enciklopedija , oznaava p l a ninu kao dio Ze mljine
povrine uzdignut iznad povrine pod mja koje j e okru7.uje .
Pla n i na s e ra:dikuj e o d brda, j e r j e povr i na njenog vrha dosta
ua od njene platforme, dok je kod brda povrina uzdignuta iznad
zemlj e p rostrana i bez vrh a .
Pla n i n e ij i su vrhovi odvoj eni i formira n i kao sklop
n azivaju se planinskim masivi ma. Kada se uslj ed erozije ski ne
sloj sa visokih vrhova plan i n a one izranjaju u visi nu procesom
potiskivanj a materije iz Ze mlj i nog pojasa. Takav p roces tee sve
dok se ne izj ednai visi n a u ronj enog dij ela plan i n c sa deb lj i nom
kamenog omotaa Zemlj e . Proces obnavljanj a planine i erozija
t raj u sve dok se na povr i n i Zemlje ne pojave uzvisine na donjoj
povrini.
Prijanje defi nicije planina ograniava l e su se na opis
vanjskog oblika planina, ne u kazujui na nj ihove produetke
ispod Zemlj ine povrine. U novij e vrije me je ustanovlj eno da
je u u n utranj osti Zemlje p roduetak planina dvostruko vei
od nj ihove visi n e iznad povrine, na to ukazuj u i aj eti koj i

39

IIJiJiiitiniJrr\1
opisuj u pla n i ne kao klinove . Znamo d a j e dio klina koj i u ranj a u

povrinu znat no vei od dijela koj i o staje izna d nj e . Slino j e i sa

p la ninanam a : nj i h ov skriveni di o , odn osno o naj u Zem l j i , m nogo
je vei od o noga to m i vidimo iznad njene povrine.
SED MENT

Zemljlu kora
Korijeni planina
doseu vidno dublje
ispod nivoa Zemlje.
(EARTH, Press and
(Siever, str. 413

Savremena nauka j e ustanov i l a da veina planina p rodire

k roz kameni omota Ze m lj e i pluta u gi p ko m sloj u jake gust i n e i
rastezlj ivosti, koj i se nalazi ispod kamenog omotaa, a pod ree n j e
zakonima pl utanj a . Takoer j e otkriveno da p roduec i planina ispod
Zemlji ne kore seu u dubinu nekol i ko puta veu od nj i hove visine
iznad Zemlj e . Ovu geoloku inj e n i c u na uka j e otkrila p o l ov i no m
X l X stoljea, iako s u se p rve tvrdnje koj ima su otpoela p rouavanja ,
istraiva nja i a nalize pojav i l e poetkom XV U J stoljea, a zabilj eio
ih je jedan geolog prilikom p rouavanja planina And a " . Naime, on
je, tokom svog p rouavanj a ovih pla n i nskih masiva zakljuio da se
ogromna stj enovita p l a n i nska masa krij e ispod povr i ne Zemlj ine
kore . Ova inj enica je, nakon "to su uznapredovala podzemna
seizmoloka ispitivanja, potvrena: dijelovi Zemlj i n e kore , na
koj ima su s mj eteni planinski mas i v i , n e zavravaju se na k raj nj em
nje n o m p ojasu, nego zbog p roduetaka p l a n i n skih masiva p ro d i ru
izvan ovog pojasa ka centru, popu t s i m bo linih atorski h kl i nova na
povrini Zemlj e.
11

Planinski rnasivi Andc

nalaze se u Junoj Americi. tanije u i leu uz pac: i f'i(:ku obalu.

(op. prev.).

Najvii vrh jc Aconcagu;1 (6959 rn).

40
Britanski otoci

Sjeverna Njematka

Alpi

Evropa

Ruski plato

Kavkaz

o
lO
20
Sematski presjek.
Planine imaju korijen
u vidu klina koji se
protee duboko u
Zemlji. (Anatomy of
the Earth, Cailleux,
str. 220)

30
40
50
60
70

Postoje d o kazi koj i na precizan nain upuuju da su planine

Zemlj ini kli novi, a saet emo ih u slijedeem : osobi na klina je
da nj egov uronjeni d i o mora b iti vei od vanjskog d ijela koj i se
vid i ; tako su i naunici u XX stoljeu, prom atraj ui i p rouavajui
d io planina koj i se nalaz.i u zemlj i , d ol i do zakljuka d a j e on pet
puta vei od va njskog. N a p ri mj er, planinski masivi H i malaja, ij a
visin a iznad Zemlj e ne p relazi 9 k m , u u nutranj osti Zemlj seu
u dub i nu do 75 km.
Kada se, dakle, Zemlji n a kora potrese, sa nj o m se, zbog jake
povezanosti, tresu i planine. Kao to atorski kli n ovi uvruj u
ator, ne doputaj ui d a se o n pod naletom vjetrova, s nanih oluja
i d rugi h sila srui, tako i pla nine sa svoj i m ko rij enima zaboden i m
duboko u Zem lj i nu koru, kao i viso ki m uzvisinama iznad Ze mlj ine
povrine, pomau u stabilizaci j i vazd unog pojasa koj i je povezan
sa dj elovanjem Zemlj i ne gravitacije. Shod no ovome, vazduni
poj as ili atmosfera predstavlj a ator koji nas titi i uva od tetnih
zraenja, meteora i s l .

K U R'ANSKI PR I MJER O PLAN I N AMA

Savremena nauka j e ustanovi la da se kruti korij eni p la nina,
uronj e n i u materiju sloja ispod Zemlj ine kore , gibaj u poput laa,

41

IIJiJiiiJM'JII
od nosno p love u toj gip koj masi kao to l ae p love n a moru . Ovo
nam pomae d a bolje razumijemo kur'anski tekst: J p lanine
nepominim uinio. (en - N azi'at, 34)
Iz spomenutog ajeta razumije se:
1 . Funkcij a planina u o d ravanju stab i l n osti Zemlje slina je
onoj koju i maju kli novi d a bi o d ra l i ator stabi l n i m .
4. Postoj e planine koj e s e uzdiu i z povrine Zemlje, a ne
izranjaj u iz nj ene utrobe. Kur'an je ustanovio o no to je savre mena
nauka o naravi planina i nj ihovoj funkcij i otkrila 1 9 64. godine.
R ije j e o ve spomenut i m korijenima planina, koj i se p roteu
ispod Ze mlj i ne kore . Utvreno je da p rosjena deblj i n a Zem lj ine
kore ispod o keana iznosi oko 5 km, dok nj ena prosjena debljina
ispod planina iznosi oko 35 km , i poprima oblik i fun kciju
kli nova .
Planine tako d re kontinente, time to su zabodene u gipku
masu koja se nalazi ispod bute Zemlj ine kore . Kad a planine ne bi
i male ove korijene, kora koja prekriva gipku kamenu masu utrobe
(sima) o mek-;ala b i , to bi potpuno ugrozilo ravnoteu i stabilnost
iznad Zemlje. Dakl e , da planine nisu utonul e u ovaj gipki sloj
(sima) pokrenule b i se sa svoj i h mjesta zaj edno sa kop n o m , a tada
bi se i kontinenti pokrenuli i zaplov i l i i Zem lj a b i se zanj ihala i
zatresla pod naim noga m a . . .

42

-Ponovo dolazimo do paralele izmeu planina i atorskih kli nova,

poto one na sl i an nai n izranjaju iznad povr i ne Zemlje. Klinovi
se meusobno razli kuju po v i sini i stepenu nagnua ; kao i p lanine,
ra:d iite su stabilnost i , ovisno o stepen u nji hove vrsti ne, njihovom
obliku , dubini zabodenosti korijena, kao i konfigurac ij i zemlj i ta.
Prije nego se uvrste u zemlju klinovi se, to j e veoma vano, moraju
obraditi i oblikovati . Tako je i sa plani nama, jer su se i one p rvo,
usljed faktora erozije, oblikovale, a zatim su ih sile pritiska nastalog
sudaranjem kont i ne nata izbacile van. Kli novi se ne zabadaju sami u
ze mlj u ve mora postojati sila koja e i h uvrstit i .
M euti m , pla n i ne koj e su nastale sam o iznad povr i n e Zemlje
su sed i m e ntne, a nj ihov sastav se formirao putem erozije sta rih
ua renih planinskih vrhova, koja ih je u vidu slojeva formirala na
rub ov i ma starih mora.
U zavisnosti o svo m geolokom sastavu planine mogu biti
raznovrsne; u:. arene p lanine, n aprimj er, for m i rane su o d gran ita,
bazalta, mermera itd. N e ke od nj ih i maj u vulkanske kratere i
iz l oene su p ritisku i temperaturi vulka na. Ovo su ujedno prve
plani ne, fo r m irane p oetkom nasta nka Zemlj e .
Druga vrsta su o ne koje su form i rane o d stij e na i sed iment n i h
naslaga djelovanjem erozije na p rvu vrstu p la n i n a , a njihove
stij e n e su od gipsa, krea itd. I zloen e vjetru i kii p rekrivene su
p ij esko m , p rai n o m i zemlj o m .
Trea vrsta s u p l a n i n e ije s u st i j e ne uslj ed p ritiska i toplote
nastale od p rve v rste .

O n je po Zem lj i nepomina b rda pobacao da vas ona ne

potresa, a i rijeke i puteve da se ispravno usmjeravate.
(en - N ahl , 15)

M i smo po Zemlj i nepomine p lanin e razmjestili da ih

ona n e potresa, i po nj i ma smo staze i bog-aze stvorili da
b i o n i kuda ele sth.al i . (el - E nbija, 3 1 )
N ebesa je, vidite ih, bez s rubova stvorio, a po Zemlji
nepomine plan i ne razbacao da vas ne trese, i po njoj

43

IIJi!IJiit,l'Jii:l
ivot i nje svi h vrsta razasuo. N i s neba kiu sputamo i
i n i mo dap o njoj niu svakovrsne p l e meni te niljke.
(Lukm a n , w)

O n je zemlju ravno m uin i o i njoj nepom ine plan i n e i

rijeke stvorio i od svakog p loda po par, m uko i ensko,
dao; O n dan zasti re nou. To su doista dokazi ljudima
koji razm iljj u . (er- Ra " " d , 3)
O naj koji vam u t minama, na kopnu i na moru, put
pokazuje i koji vjetrove kao radosnu vijest ispred m il osti
Svoje alje. - Zar pored Allaha postoj i d rugi bog? Kako
je Al lah visoko i:l.nad onih koj i druge Nje m u ravni m
smatraju! (en-Nem l , 6 1 )
O n je nepom ina brda po njoj stvorio i blagoslovlje nom
je ui nio i p roi1:vode njezi n e na njoj odred io, sve to u
et.i ri vremenska razdoblja, - ovo je ohjanjeje za one
koj i pitaju. ( Fusilet, 1 0 )
l na njoj nepom ine visoke plan i ne postav i l i , i zar vam
M i ne dajemo da slatku vodu p ijet.e? (el- Murse lat, 7)
Sve to je na Zem lj i M i smo kao ukras njoj stvorili da
iskuamo lj ude ko e se od ih ljepe vladati . ( Kaf, 7)
Zar Zemlju postej o m n ismo ui ni l i , j p l anine kli nov ima,
i vas k.'to parove stvorili , i san va po in ko m ui ni l i , i no
pokrivaem dal i , i dan 7.a privreivanje odredili , i i znad
vas sedam s il n i h sazidali , i svjetilj ku plam t.eu postav i l i ?
(en - Nebe' , 6 - 1 3 )
A p i taj u t e o plan i nama, p a t i rec i : Gospodar moj e i h u

p rah p retvoriti i zasuti, a mjesta na koj i ma su bile ravnom

led i nom ostav i t i , ni udubi na ni uzvisina na Zemlji n ee
v idjeti. (Ta - ha, 1 05 - 1 07)

44

IIJIJ!IUJll
I kada se planine u prah zd robe. (el- M urse lat, 1 o)

A planine kao aren a vuna iupana. (e l - Ka ri a, 5)

Tumaei ove ajete klasini mufesiri su smatral i d a se pla n i ne

dre za Zemlju a to je bilo vrlo blizu naunim injenicama, poto j e
kasnije otkriveno d a planine i maju svoj e korije ne ispod Zemlje.
Meutim, i uz po mo najsavremenij ih a parata nauka je bila
nemona da prodre do najveih dubina p l a n i nski h produetaka
izpod Ze m l j e . I pak, izraunato je da su dva - t ri puta d ublje od
svoje visine na Zemlj i .
M eutim, ta to i n i da s e Zemlja, zaj edno s o n i m to je n a
njoj , v r sto i ravnomj erno okree, uprkos razl iitoj gustoi
planina, ustal asanim mori ma, rij ekama, cijeloj Zemlj inoj kori i
izrazito gustoj materij i (sima ) ? !
Odgovor na ovo pitanj e mo:. emo pronai u aj etu koj i smo
s pomenu l i :
Tividi plan ine i misli dasu nepomine, aone promiu kao
to prom iu oblaci- to je Allahovo djelo kj i je sve savreno
stvorio; On, doista, zna ono C.o radite. (en -- N e ml , 88)

U rij eima Uzvienog: To je All a hovo djelo koj i je sve

savreno stvorio . . . . . . nalazimo ono to se u savremenoj nauci
naziva ravnotea (Isostasy) , jer Zemlja ima svoj u ravnoteu,
shodno vi ini i d ubini nj en i h razliitih dijelova , t ako d a se
materij a manj e te i n e uzdigla iznad Zemlj e dok je t ei dio iroki
po nor slian morima i okeani m a .
Prouavaj ui 4 6 planina naunici su doli do saznanj a d a
s u neke od nj i h geografski vrlo neobino rasporeene, t ako da
se nalaze po du i ni dva kruga u obliku naru kvi ca, sa prazninama
sputa u
(uplj inama) iznad koj i h j e vazduna masa koja
podnoje i pom ae pri obrtanj u Zemlj e . j edan od ova dva plani nska
huga se nalazi na sjeveru a drugi na jugu Zeml j e , i d o d i ruju se na
i ri n i kod Sredozemn og mora . Ovakv i planinski masiv i nalaze se,
uglavnom , na rubovima ko ntine nata .

45

Spomenuta ravnotea p risutna j e u zako n i ma ravnomjernog

kretanj a Zem lj e i horizontal no i vertikalno, jer kada , usljed faktora
erozije , n esta ne sloj z mlj e sa vrha neke planinc, njeno podnoje
se die iz pod ruj a gip ke mase (Sime) za o noliko kol i ko j e nestalo
sa njenog vrha . Pod ru j a u koja se ta l oe materij e erozij , opet,
sputaju se u gipki sloj (Sime) tako da p l a n i n e konstantno ostaju
p ri ravnotei, kao i Zemlj a .
Planinski lanac -

Erozija

Nivo mora

Talog
--

1-

-------- ---

_/__--------------------

Kora jezgra

- Planinski korijeni

Na mj estima gdje se govori o p l a n i nama, termini pokretanje,

pokreta u Kur'anu su spomenuti jed nom, dok se izrazi nepomian
i tatian spo m i nj u etiri puta; izrazi slini znaenj u nepominosti
i stabil nosti spominj u se 43 puta.

Sematski je pokazano
da su, zbog svojih
dubokih korijena,
planine nalik
klinovima. (EARTH
SCIENCE, Tarbuck and
Lutgens, str. 158)

46

Ajeti u kojima se spominju p l a nine daju n a m nekoliko

n oborivih nau n i h injenica m nogo p rij e sav re me n ih otkria:
L

Planine su kl i novi i spajalice kopna, koje d re kopno da se

ne pokree h o ri7.ontalno. U tom s mislu se mogu shvatiti rijei

Uzvi n og:

. . .

Da vas ne potresa . ( Luk m a n, 1 0)

. .

. Planina i ma d u boke temelje koj i onemoguavaju kontinenti

m a da se pokreu , kao to p r i kova n esker dri k o mad papira il i daske
na zidu i l i zemlj i . Ovo vid i mo u ajetu: I plan i ne klinovima (ewtada) ,
jer rije weted u arapskom j ez i ku znai kli n koji m se uvruje ator;
njime se pojaavaju uad atora, dre i ga vrsto na tlu i sp reavajui
da ga vjetar od nese.

3 . Zemlj i na kora p l iva u gipkoj masi uarene utrob , p rema

rijeima U zvienog: On je po Zemlj i nepomina brda pobacao.
Poto kruta masa jeziki posmatra no ne moe b i t i " nepomina"
na i stoj mas i , ova se rij e u a ra pskom jeziku u potrebljava kako b i
se opisal o s t a nj e plutanja k rute mase u gi pkoj masi. Ako kaemo
re e n i c u Uplovio je brod, mislimo, ustvari, da se usid r io , bacivi
s i d ro u dubinu m o ra, kako bi ono s p rij eilo da se b rod odmakne od
p r ista nita, odnosno obal e .

4 Oblici planina izgledaju vrsti i otporni n a faktore erozije, uprkos

pro mjenama koje su ih zadesi l e tokom geolokog perioda miliona
godina. Zato se u rijeima Uzvienog kae" uzdignute, dakle vrste.

5 O p rvoj vrsti plan i n a , o noj sa uare n i m stijenama, Kur'an je

ekspl i c i t n o kazao da su postavlj ene, tj . stvorene. Uzvie n i kae:
I na njoj nepomine visoke planine postav i l i , i zar vam

M i ne dajemo da slatku vodu pijete? (el- Murse l at, 7)

Druga vrsta pla n i na su one sed i m entne, za koje se kae da su
pobacane: I po njoj smo nepomina brda pobacal i .

6 . Premda korpulentne, i p l a n i ne pucaju i c ij epaju s e . Uzvien i

Bog kae:

Da ovaj Kur'an kakvom brdu objavimo, ti hi vidio kako

je strahopotovanja puno i kako se od straha pred

47

IIJIJJIUWJi,l
All ahom raspalo. Takve prijere navod i mo lj ud ima da
hi razmisl iH . (el - H ar, 1 )
7 Glavna fu nkcija planina ogleda se u uvanju Zemlj e, a veoma
su znaaj ne i za n astanak vj etrova i kia. Kad god se u Kur' a n u
spomenu p l a n i ne, poslije nj ih se govori o kii , vj etrovima, vodi
i usjevima.
8. P l a n i ne su vrlo teke , zbog tekih metala koje nose u sebi .
Od ve spomenutih najvaniji s u elj ez.o, b akar itd . J a ko su teke ,
one se okreu i pokreu zajedno sa Zemljom ij i su sastavni d i o :

Ti vidi pla ni ne i m isli d a s u nepomine, a o n e promiu

kao to promiu oblaci - to je Allahovo djelo koj i je sve
savreno stvorio; On, doista, zna ono to radi te. (e n
Nerol, 88)

9 Planine su fo r m i rane o d materij a razliitih boj a i sastava,

prema rij eima Uzvienog:

Zar ne zna da AJ Jah s n eba puta vodu i da M i pomou nje

stvaramo plodove razliitih. vrsta; a postoje brda bijel i h i
crve n i h staza, razliitih boja, i sasvim crnih. (Fatir, 7)
1 0 . Konani kraj uarenih i sed i mentnih planina spomenut

J e u Kur'anu. Uarene planine e na Sud nj i dan eksplodirati

zbog ogromnog p ritis ka i toplote nastalog uslj e d neprestanog
djelovanja vul kana u nj ihovim krateri ma :
M oj Gospodar e ih sa zemljom sravniti. (Ta - ha, 1 05)
Sedimentne p l a n i n e e, t akoer, p red Sud nj i d a n eksplodirati,
a pjeana i zemlj ina praina e se raspriti kao perj e (kel ihnil
menfu) (el - Kari 'a, 5) . O ovim i drugim strahotama Sudnjeg
dana govori se u posebnoj knj i zi ove Edicij e .
Ko je mogao dati sve ove p recizne injenice Boij em
Poslaniku, s . a .v . s . ? Prona i mo sami j asan i oit odgovor, j asan
kao sunce u sred b ij ela dana .

V U L KA N I , Z E M LJ O T R E S I
l P O D R H TAVA N J E Z E M LJ E

SEIZMOLO G IJA
Zemlj otresi se deavaju zbog tektonskih pokreta Zemlje
(Tectonic Motion) koj i i zazivaju pucanje tla, popraeno
iznenadnim pokretanje m rascjepa prisutnih na mjestima gdje se
spajaju konti nentale ploe . Uzrok zemljotresa m ogu biti i aktivnosti
vulkana (Volcan ic Reasons) . jer pritisak koji izbacuje vul ka nsku
l avu i uzburkanost donjeg sloj a Zemlj e dovod i do njezi nog
potresa n ja i podrhtavanja. U novije doba uzrok podrhtavanja su i
nuklea rne ekspl ozije koj izvodi ovjek ispod Ze mlj i ne povrine.
Jedna od mnogih teorija o n astanku zemljotresa jeste teorija
elastinog odbijanja, kojom se objanjava iznenadni i:d iv
nagomilanog pritiska (Sudden Release of Accumulated Strains),
do kojeg dolazi kroz pocijepanu kamenu koru u labil no m podruju.
Prema ovoj teoriji mj esto nastanka ze m ljotresa u dubini
naziva se h ipocentar ili fokus, a odreen a dubina u Zem lj i na
kojoj se on nalazi jeste tzv. fokusna d ub i na.

so

::u;;;nc'J,
,:t
M j esto na povrini Zemlj e koj e odgovara ovom fokusu zove se
epicentar, dok j e razdaljina od Zemlj i nog epicentra (Distance
Epicentra]) pod ruje udalj eno od epicentra na kome je izmjerena
j aina podrhtavanj a .
Postoje primarni i sekundarni zem lj otresi . Primarnima je
uzrok proces koj i prethodi podrhtavanj u i naziva s (Causative

process) . Uzrok nastanka sekundarnog zemljotresa je

podrhtavanj e tla nastal o kreta nj e m seizmiki h va l ova kroz Zemlju
u razni m pravcima . Po svojoj u l ozi moe biti:
a- kl izanje ili odronjavanje zemlj ita ( Land Slides) koje se
pri tome d eava .
b - d i namini inertni efekti . . . .
Prijenosni valovi (titraji) koj i nastaju za vrijeme zemlj otresa
mogu biti :
1 . U zduni val ov i. , koj i se b rzo deavaj u i b rzo nestaju , to
znai da 'u nevani te se oznaavaju kao P- valovi,
. Dijagonalno isprekidani valovi, oznaavaju se kao S- valovi,
3. Rel igh valovi, oznaavaj u se kao R-valovi ,
4 Kratki valovi, oznaavaju se kao Q - valovi .
Ze mljotresi se mjere po intenzitetu i magnitu d i . Po
magnitu d i se mj eri koliina osloboene seizmi ke energije na
nai n di naminosti trusn i h valova, a rauna se p utem amp l i tude
Zemlj inog kretanj a od epicentra. Ova kol iina osloboene
seizm ike energije mj eri se Rihterovom skal o m seizmogramima,
osci lacijama, koje na posebnoj mapi b iljee seizmografi
postavlj eni na razdalj inu 1 00 km od centra fokusa. Formula
kojom se ovo izraunava je E
M Log 1 , 5 + 1 1 ,4 , pri emu E
ozna ava osloboenu energij u , M jainu Rihterovog stepena ,
a oznaka L>g znai l ogoritam. Rihterova skala ima 9 stepeni, a
najj ai dosad zabi lj een potres j e j a i ne 8 , 9 stepeni po R ihteru .
I ntenzitetom potresa se opisuje ruilako dejstvo na povrini
Zemlj e tokom zemlj otresa, tako da se postavljaju stepeni koji
mj ere j ainu zem ljotresa u odreenom mjestu. Mj era koja se
=

Sl

IIUHIUtnftl
u potreblj ava j este Merka l ij eva skala i sastoj i se od 1 stepeni .
I ntenzitet potresa mjeri se formulom 1 = 3 Log a+ 1 . 5 , u kojoj I
oznaava intenzitet, a a b rzinu potresanj a i mjeri se vremenskom
razdalj i no m na kvadrat (cm/sec. na kvadrat) . Zemljotres najveih
razmjera dosad zabiljeen bio j e u mj estu Elcent ro u Kal ifornij i ,
SAD , 1 5 . 1 . 1 940 godine.
U navedenoj tabeli s u predstavlj eni najznaaj nij i potresi
koj i su se desili u XX stoljeu, i nj ihova j aina po Merkaliju i
Rihteru'2
BRZINA
KRETANJA
ZEMUE

GODINA
DESAVANJA

RIHTEROVIH
STEPENI

MERKALIJEVIH
STEPENI

San Francisko, Kalifornija

18.4. 1906.god.

8,3

Xl

El Centro, Kalifornija

18.5.1940. god.

6,7-7,1

0,33g

Olimpija, Vaington

13.4.1949. god.

7,1

VIli

0,31g

Kern, Kalifornija

21.1.1952.god.

7,7

Xl

0,18g

Cile

22.5.1960.god.

7,5-8,5

29.2.1960.

5,6

MJESTO ZEMUOTRESA

Agadir, Maroko
Alameda, Meksiko

11.5.1962.god.

Skoplje, Makedonija

26.7.1963.god.

5,4-6,0

Pri nee William Sound, Aljaska

27.3.1964.god.

8,4

Niigata, Japan

16.6.1964.god.

6,2-7,5

VII

0,19g

Parkfield, Kalifornija

27.6.1966.god.

5,5

VIli

0,50g

lima, Peru

7.10.1966.god.

Karakas, Venecuela

29.7.1967.god.

5,7-6,0

Kojna, Indija

11.12.1967.god.

6,25-7,0

VIli

0,63g

9.2.1971.god.

6,6

VIli

1,20g

San Fernando, Kalifornija

0,098g
VIli

D,40g

Napomena:
l).Zemljotres koji se 1999. godine desio u Turskoj izmjeren je sa 7,2 stepena po Rihteru.
2). U zadnje vrijeme desio se veliki broj zemljotresa.
3). Neke zemljotrese nismo spomenuli u tabeli kao to su, naprimjer, zemljotresi koji su pogodili zemlje, Alir,
Jemen, Tursku, Iran, Egipat, Tajvan itd.
" lninjerska enciklo pedija. M ar k Vant!. st r. 4 1 Z 4 1 6 .

Statistifki podaci
zemljotresa koji su se
desili u XX stoljeu.

52

IIJIJ!IU,nfr,it
Poetkom 1 994. godine Boijom odredbom desio se potres vel iki h
razmjera u Los Anelesu. M noge zgrade su poruene, na h i l j a d e ljudi
je ubijeno i ostalo bez doma. Desilo se to na dan a m eri k e i n vazij e na
I rak 1991 .godine . Allahova vojska je na nebesima i na Zemlji.
Naunici su p redviali da e oekivani zeml j o t r es u potpu nosti
p o ruiti ovaj grad. I nae, p oluotok na zapadnoj strani Amerike,
k oj i izlazi na Tih i o kean i na kojem se nalaze gradovi San Franciska
i Los A n e l e s p o d stalnom je p rij etnjom zemljotresa. Prema
m jeren j i m a seizmografa, oekivalo se da e o v i gradovi spome n u t i m
zemljotresom biti potpuno zbri s a n i i u t o plj e n i u okea n .
Postoje seizmoloke karte n a koji ma j e svijet p odij eljen na
razl i ita podruj a p o j aini i izloenosti z e mlj o t re s i m a, a svaka
drava i svako podruje i maj u svoj u seizmoloku kartu ':1
OPIS ZEMUOTRESNOG RAZARANJA PREMA MERKALIJEVIM STEPENIMA
1- Osjeti ga mali broj ljudi.

ll- Osjeti ga nekolicina ljudi koji stanuju na viim spratovima. Stvari koje vise se tresu.
111- Jasno se osjeti na viim mjestima, ali samo nekolicina ljudi moe primijetiti da

je u pitanju zemljotres. Stojei kotai se pokreu.

IV- Danju ga osjete ljudi u kuama, ali na ulicama se zemljotres osjea vrlo malo.
Nou ljudi ustaju; lahke visee stvari se lome, u zidovima se javljaju zvukovi,
osjea se kao da se zgrada sudarila sa neim tekim. Stvari se jae pokreu.
V- Veina ljudi osjeti ovaj zemljotres; neke stvari se lome, pucaju na spojevima, nestabilne
stvari se prevru, drvea i podignute stvari se tresu, a kazaljke na satu staju.
Vl- Svi ga osjete i zbog straha bjee iz kua. Namjetaj se pretura, visoke zgrade i
dimnjaci pucaju, a dolazi i do tete na sastavima zidova.
VII- Rue se dijelovi namjetaja u stanovima. Oteenja se javljaju i na
kvalitetnijim kuama. Rue se dimnjaci na kuama, padaju crijepovi.

'1

Potresi s ep i

nt

ro m na dnu mora izazivaju valove koji se nazivaju tsunam i . koji mOb'l.l

dose1,rnuti vi.sinu i do 3o metara. N aj izrazitija seizmika zona je u Paci fi korn vatrenom

prstenu (S3% v i h pol rea) t.e u med iter<msko - al psko h i malajskom podruju (41 %) (op.
p rev . ) .

53

IIJUJIUWJitlil
VIli- tete su vee ak i kod dobrih graevina, dok se one slabije rue. Unutranji
zidovi i visoke zgrade su nakrivljene, dimnjaci se rue ..
IX- Nastaju velike tete na visokim zgradama, neke od njih se i rue. Veina niih graevina
se rui, neke zgrade se pomjeraju u temeljima, zemlja i cijevi u zemlji pucaju.
X- Neke zgrade, posebno one drvene, rue se do temelja. Puca zemlja, eljezne
konstrukcije (pruge) se povijaju, zemlja se odronjava.
Xl- Mostovi i zgrade se rue, podzemni dijelovi pucaju, nastaju jaka klizita i odroni
zemlje.
Xli- Potpuni kolaps, a na povrini Zemlje se vidi podrhtavanje. Sve je izoblieno, a
teki i lahki predmeti lete u nebo.

ss

IIJIJiiUWn,:l

V U L KA N I
Ko bude podrobnij e prom i s l i o o onome to j e zahvati l o
d revne narode i civi l i zacije , moi e iz t i h dogaaja uzeti pouku.
Tragovi nj ihovih civilizacija jo uvij e k su vidljivi. Bil i su moni,
jaki i neprikosnove n i , j edno m rijeju , bili su centar svij eta u svoj e
vrij eme - ali postadoe pouka onima koj i dooe poslij e nj i h .
Moda e onaj ko bude razmiljao o stanovnicima grada
Pompej i kod Napulja u Italij i i o noga ta i m se desilo ostati
zapanj en pred s nagom i moi naroda koj i je iezao zbog onoga
to su inil i .

56

IIJU!iiJM'JI
Stari rimski grad Pompej i , na napuljskom poluotoku u I talij i ,
zatrpan j e vulkanskom l avo m s a planine Vezuv. To e desi l o prije
vie od o o o godina, ili tanij e , 79 god i n e p . n . e . Poto je narod
tog grada ivi o obij esnim i razuzdanim ivotom , Allah i h je kaznio
tako to ih je vu l ka n Vezuv u potpunosti u nitio.
Plan i na Vezuv kod N apulj a i danas se p rote:le kraj nekoliko
obalnih gradova . Od d revnih gradova bili su poznati Herkulan
i Pompej i , koj i su uj edno b i l i i prijestonica Ri mske imperij e u
j e d n o m period u , a nalazili su se n a obalama Sredoze mlja, prema
Sjevernoj Africi. Seizmolozi kau da se ovaj vulkan, s takvom
ruilakom aktivnou , aktivira sva kih o o o god i n a . Erupcije
koje tada prorade zovu se Plinij eve erupcije, prema Gaj u Pliniju,
rimskom patriciju i nauniku koj i j e opisao strano razaranje,
popra no d i mo m i vul ka nskom prai n o m koj a se dizala 1 5 km
u neb o . Meutim, ovi sp isi nisu smat ra ni istinitima sve dok
savre m e na nauka nije, precizni m mjerenj ima i ispitivanj ima,
potvrdila nj ihovu vjerodostojnost.
Vulkan se aktivirao 4 j ula 79 god i n e p . n . e. Do e kspl ozije je
d ol o nakon bujice magme i ua renog ka menja, nasta l og uslj ed
ogromnog pritiska koj i se nagomi lavao 1 5 0 godi na. Analiziranje
ove katastrofe m oe dovesti d o zaklj uka da se ona des ila u n e koliko
faza, kao d a j e postoj ao cilj da se potpuno u nite stanovnici grada
i okolnih mjesta, gdj e god b i l i . Iz vulkana j e izbaeno oko d set
miliona tona kamenih stij ena, temperature n eko l i ko puta vee
od take kljuanja.
V u l ka n j e u poetku izbacivao kamene gromade, oblake d i ma ,
uarene veli ke i male komade kamenja uvis, a vjeta r ih j e nosio
prema Pompej ima, prekrivi nj ima nebo iznad grada tako da se
dan p retvorio u no. Tada je poe l a padati kia oblutaka, u bijaj ui
lj ude ak i u kuama. One to su se uspj e l i izvui iz grad a p rema
sjeveru sustigla je vulkanska lava koja se kretala b rz i nom od 1 00
km/h , p retvorivi ih na napulj skoj obali i u gradu H erkulanu u
kameni ugalj . Dok s u i m mozgovi kljuali, uglj enisana tijela su se
isparavala u nekoliko sekundi.

57

Pomp ej i s u bili pogoe n i u d rugoj faz i , u kojoj je lava u n iti la

sredinj i dio zalj eva , kreui se veli kom b rzinom prema gra d u .
Meutim, z a veliko u d o i z n e n a d a se zaustavila p red gradom.
Ali, tada su gra d obavili otrovn i gasovi oksid karb o na i sumpora ,
trujui i guei lju d e . Zatim je u odluujuoj , treoj fazi , koja j e
b i l a najea i najsilovitij a , ve l i ki tornad o o d uare n ih stijena
silovitom b rzinom u potpunosti u nitio gra d i cij e l i napuljski
poluotok. U gljeni ani leevi lju d i i ivotinj a pod dejstvom
karbona u se isparavali . G ra d j e ostao opasan kam e n i m zidom
koji ga j e sauvao tako p o ruenog. Nakon 1 500 god i na je otkriven ,
postavi svjedoa nstvo Boije kazne koja se obruila n a ovaj
rimski n a rod, kako bi ga budua pokoljenja mogla vidjeti i izvui
iz toga pouku '4.
Uzvieni Bog kae :
Reci : Putujte po zemlj i i pogledajte kakva je k."tzna bila
on i ma prije vas, a veina nj ih su m nogohoci h i l i .
(er- Ru m, 42)

Napuljski zaljev i
vulkan Vezuv koji je
prije 2000 godina
zbrisao gradove
Herkulan i Pompeji
'4

B BC j e s n i m i o doj mljivu doku m e n tarnu e misiju o ovoj v u l ka ns k oj katakl izmi koja je

prije o o o godina zahvatila r i m s k e gradove Pompeji i H e rkulan (op. pn:v.) .

SB

IIJiJJIUtW"I.
Da l i se sluaj n o ovaj ajet koj i nas podst i e na razmilj anje
o prolim narod i ma i onome to ih je zad e s i lo zbog nereda i
politei zma nalazi u suri er- Rum ( Ri mlj ani) , ih se eksplicitno
od nosi na ovaj ri mski naro d ? O tome naj bolje zna Allah, ali je
pouka za one koj i razmiljaj u !

59

IIJIJ!Iif:Wj'JITil

Z E M LJ O T R E S U K U R ' A N U
U kratko s mo predstavili s e iz mologiju , koj oj je, i pored
mnotva ze mljot resa u ranije doba, tek u poslj ednj e m stoljeu dat
znaaj . Razlog tome j e to u prol osti nije bilo precizni h aparata
za pra e nj e i pro u ava nje z e m 1 jotresa .
Sada emo se dotai zemlj otresa prema kur ' anskom mj erilu ,
onako ka ko j e to Uzvieni Bog opisao.
Zan i mlj i ve povezanosti iznio j e dr. Ahmed M uhamed Ismail
u svoj oj knj izi Matematika, statisti ka i b roj ke u Kur'anu. On
je ukazao na ajete koji govore o po m j e ranj i m a Zem l j e , nj enom
pod rhtava nju i nainu na koji dolazi do ruenj a i un i tavanja onoga
to je na njoj . Pose bno je u kazao na ajete koj i za p oinj u rij e j u iza
( kada) , povezavi to sa intenzitetom z.emlj otresa. Takvo mj e renje
j e nazvao boanskim ili kur'anskim , a ti aj e t i su s l i j ed ei :
Kada se Zemlja n ajei m potresom svoj i m potrese
I kada zemlja izbaci terete svoje. (ez - Z i lzal , 1 - :4)
Kad se Zemlja jako potrese i brda se u komadie zdrobe, i
postanu pra i n a razasuta. (el -Vaki a , 4 - 6)
I kada se Zemlja rastegne, i izbaci ono to je

potpuno se isprazni. (el- I nikak, 3 - 4)

.

njoj , i

60

Kada se Zemlja u komadie zd robi . (el - Fedr, 1 )

mora jedna u d ruga ul iju, i kada se grobovi

ispre turju. (ei - I nfitar, 3-4)
I kada se

Tada moe pomoi samo Allah, !sli niti, On daje mqbolju

nagrad u i ini da se sve na najbolj i nain okona. (Kaf, 44)
Pa se Zemlja i b rda d ignu i od jednog udara zdrobe. (el

Hakka, 1 4)
N a dan kad se Zemlja i p lanine zatresu i plan i ne-pjeani

h umci razbacan i postanu. (el- Muze m mil, 14)

Snana erupcija
vulkana takoder je
uzrok potresima na
.Zemlji

I mnogi d rugi aj eti u kazuj u nam na obim ruenja i u nitavanja

to ga prouzrokuje s ko ro svaki vul ka n i potres koji se desio i l i
e s e desiti , o emu gledamo i s lua mo gotovo svakog dana na
vijestima.
Kada bismo napravili komparacij u izmeu onoga to
Kur'an kae o obimu unitenja zemljotreso m i vul kanom , s
j edne, i mjere nj a po Rihteru i M e rkal iju, s d ruge strane, uoili
b i s mo vel i ku razli ku u i ntenzitetu i obimu razaranja, o emu
nas obavjetava Kur'an. O tome d r . Ahmed M uhamed I s mail u
svojoj knj izi kae: "Ne postoji jednoglasno miljenj e o znaenju
skraenih sl ova na poetku kur'anskih sura. U knj izi El - hurufu

61

IIJIJ!ii)Jl'Ji:l
eJ -mukatta 'a m. -Kur'anil - kerimi, a utora Abduld ebbara erara,

d at je opira n pregled tih milj e nja.

Vj erovatno se arapski j ezik razlikuj e od d rugi h j ezika po tome
to u nj emu svako slovo i m a svoj e m
: aenj e . Tako, naprimjer,
slovo kaf znai stani (ki t) , a nun znai mastionica ; sin znai
mjesec na nebu, sad znai bakar itd .
Arapski j ezi k j e izveo neke rijei i z smisla tih slova , kao
to je u svakom dijalektu starog arapskog j ez i ka: sebej skom,
babilonsko m , s i rjanskom, hebrej skom, hadrameutskom ,
postojala rije el koja j e znaila Gospodar, i time se, vjerovat no,
aludiralo na Boga.
U starim arapski m dijalektima slovo meh ko-z oznaavalo
je jai nu i l i s nagu . Tako se, naprimj er, sintagmo m 1.i semevi
oznaavala s naga neba. Vj erovatno se pod ovi m slovom (mehkim
-z) mislilo na kada (iza) , odnosno na neto to e se sigurno
des i t i Bo7.ijom moi, da bi se znaenj e proirilo na stvari koj e e
se desiti pod uticaj em n eke d ruge sile.
Tako j e Kur'an pomou izraza iza -(kada) izrekao katastrofe
koj e e se zbit i . Katastrofu kosmosa Kur'an j e osli kao n a poetku
sure pomou izraza iza .
Kada se nebo rascj epi . (el - T nikak, I )
Kada se zemlja n aj ei m potresom svoj i m potrese.

(ez -Zilzal, I )
Poto je ve izrau nato ponavljanje slova e J u surama koje
poi nju sa elif- lam - mim i elif lam - ra i injenica koje dovode do
tog ponavljanja, postalo je vano opseno istraiti opetovanje slova z
mehkog, koj i m se misli na boansku mo, u sura ma koje poinju sa
h.a, a ija tematika je katastrofa kosm osa . Rezultat takvogprouavanja
je otkrivanje kur'anskog mjerila za katastrofe kosmosa.
Neophodno je napo m e nuti da se Kur'a nske sure koje govore
o od reenom dogaaju ne ograniavaju samo na taj dogaaj nego
se u isto vrij e m e o vru i na d ruge dogaaj e naved ene u istoj sur i .
-

62

iiJiJJIJJM'JI
Tako sure koj e govore o obijesti pojed i nih naroda , a smatraju se
veoma l ijepim i poun i m surama, ne govore u potpunosti samo
o ovoj tem i . S druge strane, neki dogaaj u kur ' anskoj suri ne
ograniava se samo na opis stanja na Zemlj i na kojoj ivimo, ve
su dogaaj i u kosmosu p roporcionalni oni ma na Zem lj i , zbog
ega smo ova mj erila nazva l i katastrofe kosmikih razmjera .
Sigu rno j e Kur'an k nj iga ija ud a , kako j e i Posl a nik opisao,
nee prestati.
Naunici poput Rihtera i M erkalija postavili su stepene za
mjerenje jaine Zemlji nog podrhtavanja. M erkalijevih stepena i ma
1 i mogu se opisati, kako smo priloi li u tabeli, na slijedei nain.
Prvi stepen je vrl o slab i ne moe se pratiti bez precizne
opreme, seizmografa.
D rugi stepen osj eti i ovj ek.
U treem stepenu se tresu vrata kao da teretno vozil o prolazi
pored kue.
Kod etvrtog stepena zatvaraju se otvorena v rata i prozori .
Peti stepen se moe osjetiti izvan kue .
esti stepen osjete svi, prouzrokuje oteenja i pukotine na
zgradama .
Kod sedmog stepena se rue stari dimnjaci , a mirna voda se
talasa.
Osmi stepe n prouzrokuje veliku tetu na zgradama, uslj ed
ega pucaju Zemlj ini sloj evi .
Kod devetog se rue rezervoari i pucaju podzemne c ij evi.
Kod d esetog se rue zgrade, zem lja se odronjava .
Sa j edanaestim stepenom vrlo ma l o zgrad a ostaj e neporueno
a n a povr i n i Ze mlj e nastaju pukotine.
Dvanaesti stepen rui sve i dolazi do ope proval ij e i rasjeline.
N aunici ni u pokuali izmjeriti ta se d eava posl ije
dvanaestog stepena po M erkaliju i d evetog po Rihteru . M euti m,
Kur ' a n j e iznio kompaktne stepe ne koj i poi nj u sa neznatnim
prirodnim nesreama, a zavravaju se potpunim u nitenj em
,

63

IIJiJ!:UMlY:I
kosmosa . Za svaku prirodnu katastrofu Kur'an j e dao posebnu
suru , postavivi za sve katastrofe i nteresantan slijed :
l . Ez-Zilzol
U suri se govor i o pokretima Zemlj e od koj i h ona ne puca, niti
to ostavlj a trag u svij esti ovj eka. O tome govori aj et:

A ovj ek kae tajoj jc. (ez -Zilzal , 3)

To j e raspitivanje o n a mjeri. , i m o.e se opisati kao stanj e od l
do V stepena po M erkalijevim mjerilima.
2. El-l nfltor
Ovdj e su opisani intenz ivnij i pokret i koj i dovode do p ucanj a
Zem l j i n e povrine, to se mo7.e opisati M erkalijevi m stepenima
od V do X. Pogledaj mo ajet u kojem .Allah kae :
I kada se mora jedna u d ruga uliju, i kada se grobovi

ispreturaju. (el - l nfitar, 3 - 4)

3. El-lnikok
U ovoj suri opisano j e silovito pod rhtava nj e u kojem se Zemlja
cijepa, zgrade rue i u miru mnogi ljud i . U zvieni kae :
Ti e, ovjee, koji se mnogo trudi, t rud svoj pred
Gospodarom svojim nai.

(el- Inikak, 6)

Po M erkal ij u bi to b i o XI stepen .
4. EI-Vokio'

U suri se opisuj e propast koja e zadesiti sve . . . .

Kada sc Zemlja jako potrese I brda se u komadie zdrobe,
I postanu p raina razasuta.

(el- Vaki' a, 4- 6)

Ovako je Kur'an oslikao stanj e koj e bi se mogl o opisati sa X I I

stepenom M erkalijeve skale.

64

RUI!IUCI
5. Et-Tekvir
Ova sura govori o S udnjem danu:
T kada se d ivje ivotinje saberu.

(et -Tekvir, 5)

Tada e se Zem lja razm rskati , razbacati i poet e se okretati ,

to j e i znaenj e rijei tekvir.
Sve ovesu repoinj usarij eju iza (kada) . Sadasistematizirajmo
od poetka i pogledaj mo kol i ko p uta se ponavlja sl ovo m ehko -z.
U su ri ez- Zilzal mehko-7, se ponavlja pet puta, a u suri
l nfitar sedam p uta. U suri el - I nikak ponovlj eno je deset puta, u
suri Vaki a 1 6 , a u suri et -Tekvi r 1 9 puta. Nakon ovakvog osvrta o
ponavljanju sl ova z dolazimo d o sl ij edeih injenica :
- Broj slova m ehkog-7. s e poveava shodno jai n i dogaaj a.
Tako j e u suri I nfitar slovo z navedeno sed a m p uta, to j e vie nego
j e ponovljeno u suri ez-Zilzal, u koj oj j e dogaaj slabije estine
od onoga navedenog u suri el - I nfitar; zato broj op tovanog
spominaj nj a slova z u suri ez -Zilzal iznosi pet puta. M eutim, b roj
slova u suri lnfitar j e ma nj i nego u suri el - T n ikak u kojoj je ovo
sl ovo spomenuto d eset puta . Ovakva sistematizacija se odnosi na
svih pet spom enut i h sura.
- Uzvieni Bog j e slovo z , kao i slijed dogaaja u tim surama
naveo s namjero m . Pogledaj mo 9 0 . ajet sure Merjem, gdj e se
obian d ogaaj izlae na najsnai n i j i mogui nain:
Gotovo da

se

nebesa raspadnu, a Zem lja p rovali. . .

( M erjem, 90)
Ovo j e j edan drugi p o kazatelj koj i ukazuje na s l ijed d ogaaja
jed nog poslij e drugog.
- Iz svega n avedenog moemo uzeti u obzir mogunost da
b roj slova z predstavlja skal u mje renja dogaaja koj em odgovara.
Merkali j e postavi o stepene na osnovu praktinog promatranja.
Prema nj egovi m mj erilima, ura ln fitar bi poela sa VI tepenom ,
d o k u Kur'anu poinje sa VI I stepenom, jer tol i ko iznosi b roj

65

IIJWIHtll
opetovanog spom i njanja z u suri I nfitar. S u ra el - T ni ka k bi po
Merkal iju poela sa XI stepenom, a u Kur'anu j e to X ste pen.
Shodno p retpostavkama i posmatra nj i ma ovo nam daje za pravo
da za kl j u i m o da sl ovo z oznaava ste p e n koj i odgova ra dogaaj u .
- U suri et -Tekvi r tako hi bilo prisutno 1 9 stepe n i , to j e
matematiki zakljuak . Posljednji stepen kod Riht e ra j e 9 a
kod M erkal ija 1 . M euti m , ovo su i pak hipotetiki b roj e v i koj i
ne maju model niti zna e n j fizike, j er da i maju , ne bi b i l o mogue
postaviti dvije skale ( Ri hterova i M erka l ij eva) '.
- Broj 19 ima savren k u r'a nski model . U suri et-Tekv ir,
koja govori o kraj u nako n un i te n j a Zemlje i raspr avanju nj eni h
di j e l ova u kosmosu, s lovo z se ponavlja 1 9 puta .
Dakl e, K u r'an posjeduje mjerila za kosmike nesree, a ta
mjeri l a su sa st av lj ena od 1 9 stepeni i m ogue i h j e postaviti na
spomenut nai n .
Ovakvo m j e r i l o s m o d o b i l i na osnovu ponavljanja sl ova z
u surama koj e su i nazvane imenima ovih dogaaj a to uj e d no
p re dstavlja boansku nad n a ravnost'6, a A l l a h zna n aj bolje.
,

DOGAAJ

POCETNI STEPEN

KRAJNJI STEPEN

Zilzal {Zemljotres)

lnfitar {Rascjepljenje)

lnikak {Cijepanje)

10

Vakia {Dogaaj)

11

16

Tekvir {Gubljenje sjaja, okretanje)

17

19

Pokrete koj i prate potres i nj i hovo ishod ite Kur'an j e o bjasn i o

na savren na i n p ri j e nego ih je savremena nauka i otkri l a . Tako,
kada se u Kur'anu opisuj u strahote z e m lj otresa na Sudnj i dan, govori
se i o dogaaj i ma koj i prate potres, a oni su:
Neke eponizit i ,

n eke uzvisit i . (el -Vak i a , 3)

' 5 U vezi s a ust rojstvom broja l ') obrat ili s e n a knj igu El- m i nzar el - hcndesi fii -Kttr'ani l

keri m i .
Matematiko utrojstvu 1'1l uva u Kur'anu, d r . Ahmed M uh amed I smai l . st r. t t.8 - l s3 .
o1,

66

IIJWIUJ1i
U aj e t u je p redstavlj eno vertikalno k re tanj e , gore - dolj e .

Kad se Zemlja jako potrese. ( e l - Vakia, 4 )

O p i s uj e s e horizontalno kretanje na sv i m nivoima.

N a Dan kada se nebo sil no uzburka. (et-Tur, 9)

P redstavlja talasasto kreta nje'?.

Na Dan kada se Zemlja potreso m zatrese, za koj i m e

slijed iti slijede i . (en- Nazi'at, 6 - 7)
O p i uj se uzastopno d e av a nj .
I

Zemlja izbaci terete svoje. (ez -Zi l za l , )

l izbaci ono to je u nj oj , i potpuno se isprazn i.

( el - l nikak, 4)
U ova dva a j et a p ovezuj u se potresi sa vu l kan i ma.
Dr. Ahmed Haad u svoj oj studij i Potresi i vul kani, o bj av
ljenoj u sa ud ij s k o m asop isu El - 'i'daz eJ -i 'lmi , b roj . na strani
52, konstati ra da j e Kur'an, p rij e n a u ke , po tv r d i o dvije injeni c e
- da su pot res i i vul kani t i j e s n o p o v ez a n i i da sc u u n u t ranjosti
Zemlj e nalaze n ajtei h c m ij s k i e l e m e nt i ' H .
Godine 1 99 9 , za v r ij e me v e l i k o g zcmljot r sa koj i j e pogodio
Tursku, j ed n a damija ostala j e sa u v< n a (sl i ka dolje) . Pre ma
naunim p retpostavkama o j a i n i potresa ova d am ij a t reh<llo j e
da bude sravnjena s a z e m lj o m , zaj e d n o s a kupol o m i m i na reto m ,
i l i bar d a b ude znatn o oteen a . M edut i m , iako j e pot res bio
ra zo rn o j ak dam ija j e ostala netaknut a . N i kakve t et e nije b i l o
n a nj oj , j e r j e b i l a i z gra e na i z b ogobojaznost i .
Damiju je prije dva s t olj ea i zgra d i o jedan ob ian ovj ek,

usta lsa l o . Glagol rmule 111.h u rka t i sc, zal.a lasal ijt' i z sl..tpi nf'
morski valovi st t s uzne m i ri l i . Glagol mare u1.luukat i sc ta koe iz
sku p i n e glagola kao kalt!, u z naenju d i nam inost i : pokrenut i BC. doi . ot i i . U t o rn stnislu
je i ajet : N a d a n kada s c nebo uzburka . P og le d at i M u h t a !'us- si hah . E r- r{azi . st r. 6:19.
Poznato je da s u pokr<;t i zemlje kruno rot acio n i , a n<; p ra v i l. n i .
oU
aso p is El - " i d7.az. b r . 2 . s t r. 5 2 - s o . god . ' 996.
'" Er

Razi

kae:

M o r

8e

glagola kao kal e . D :t k i c .

67

IIJIJ!IHJlYa
ija j e vel ika elja b i l a d a za svog ivota sagradi damij u . M eutim,
m a terijal na situa c ija m u to nij e dozvolj avala, p a j e odluio raditi i
sku pljati novac n a utrb svog ivota - hrane, pia odj ee . .
Rad i o j e n ap orno, a kad god b i se prikuilo vrij eme ruka
pogledao bi ko l i ko ima od imetka i sebe u pita o : Koliko u potroiti
za h ranu? Zat i m bi rekao: Zasitio sam se kao da sam i jeo. Prola:tili
su d a n i , a on je bio ustraja n , o dvajajui od svog obroka dio za
damij u , i govorei u sebi : Kao da sam i j eo
Tako j e bilo sve dok nije svanuo d a n kada j e imao dovolj no
novca za grad nju damij e. Oslonivi se n a Boga, zapoeo j e
grad nju i uspjeno je okon :ao. Bio j e iskren prema Bogu pa j e i
O n b i o takav p rema njemu. Izgradio je damij u iz bogoboj aznosti,
sa halal - i metkom , s ljubavlju i iskrenou prema Bogu. Lj udi su
damij u prozvali Kao d a sam jeo.
Kada je I stanbul pogodio zemlj otres ova damij a j e , u pkos
sve mu, osta l a , sa susjed no m popratnom zgradom, netaknuta . Bog
ju je sauvao zbog b ogobojaz nosti njezin a gra d itelj a , nj egovog
dobroi n stva , i skren osti odanosti i ljubavi prema Njemu i
Nj egovoj vj eri. N eka j e Uzvien Bog, zar to nije dovo ljna pou ka ? !
l u d a n a nj e m vremenu potrebni s u nam oni koj i e za svoju
vj e ru od voj i t i dio imetka , kao to j e to uradio ovaj ovj ek, n ek m u
se Bog smiluj e .
.

Slika damije koja

je ostala netaknuta
poslije zemljotresa u
Turskoj

69

ilJlJiiUJW:nAI

O D RO NJAVANJ E, KliZANJ E l
v

O B RUSAVANJ E ZEM U E
TONJENJE O BJ E K ATA l ODRO NJAVANJE Z EMLJ E
Tonj enj e objekata ustvari je nj ihovo potonue tokom ili
nakon izgradnj e , a uzrok mu j e pritisak teine koj i nastaj e pod
pokretnim i nepokretni m teretom . Do tonjenja m oe doi iz
neko l i ko razloga :
1 . Pritisak koj e m s u izloeni temelj i obj ekata usljed pominog
i nepominog tereta moe dovesti do potonua - zgrada moe
potonuti kada je teret osl onjen na zemlju vei nego to ga mo:l. e
nositi, zatim kada je horizontalni pritisak ogroman i oslanj a se
na zidove , a do potpunog u nitenj a zgrade doi e zbog toga to se
ispod obj ekta nalazi sloj gli nene zemlj e .
:4 . Uzrok tonjenja m ogu b i t i i p roval ije, otvo ri i l i rupe u
blizi n i temelja objekata , ak i ako se nalaze potporni zidovi koji
osiguravaj u ove temelj e. tako da svaki horizontalan pokret moe

70

IIJi,l!iif:tl'JiJfi
pro uzroiti potonue zgrade . Shodno naravi zemlji ta dolazi do
p ucanja usljed p ritisaka, a zati m i do ruenja objekta.
3 .J edan od uzroka potonua objekta moe biti potkopavanj e,
usljed ega moe doi do nagetosti zgrade, nj enog tonjenja i l i
d o puca nj a . Vlaga sa strane zidova ili temelja moe, takoer, b i t i
jedan od fakto ra tonj enja .
4 Sl ijed ci b i uzrokbio vibri ranje koje s e prip i suje pod zemnoj
vod i . Poznato j e da j e d i o ze m lj e i l i obj ekta zagnjuren u pod vodnu
vodu laki od onog koji je i znad tla, pa ako se iz b i l o koj eg razloga
spusti n ivo vode, plutajui d ijelovi ostaju bez osl onca, teina im
se poveava i to dovodi do potonua objekta . Ovo se, meutim,
moe izbj ei ako se prilikom konst rukcij e obj e kta uzme u obzir
ovo osci l i ranje nivoa vode. l p roticanj e podze m n i h voda n iskim
pod ruj ima i l i rij ekama moe dovesti do povlaenja zem l j i ta , a
t i m e i do unitenja i l i p ucanja obj e kata .
s . Konano , u zrok moe biti i poveani p r i t i sak nos .ivosti na
povr i n i . Kad god se na povri n i zemlj e povea nosivost, dolazi do
veeg prit iska u dubi nu . Ukol i ko se pod temelj i ma nalaze labilni
slojevi zemlje to e p rouzroiti vee potonue''.l.

TONJENJE U KUR'ANU
Tonj enj e , pucanj e zemlje i potonue objekata je spomenuto
u Kur'anu prije vie od 1 4 stolj ea i sva kako p redstavlja
nadnaravnost Kur ' ana . M oda je t reba) o da ovu temu svrstamo
u peti dio nae knj ige. gdj e se govo ri o m inera l i m a i metalima
u Zemlj i , a l i smo j e se dotakl i u ovom posebnom dijelu zato to
speci fi c i ra temu Zemlj i n i h tereta i snage .
I nae, ova nauka je v rlo ma l o prouavana i manj i broj
nau n i ka se zanimao za nju . Zbog toga smo i znijeli uglavn om vrl o
povr n e i nfo rmacije , a zadovolj i t emo se konstatacijom da j e
Uzvieni Bog moan da u rad i sve , u Njegovoj v l asti j e sve, N jemu
'9

OsuOVt'

i n'l.i njCI'skc geologije, u r. M a h mu d Teul'ik Sal i m , st r. 'l45

71

IIJi.l!iiJ!tl'J,iJf,il
se molimo i od N jega tra i mo oprost . N eka nas On uputi na p ravi
p u t.
To su primjeri koje M i ljud i ma navod i mo, ali ih samo
ue n i shvataju. (el -Ankebut, 4 3)

U geol ogij i je tonjenj e pojava oznaena kao k l iza nj e ze mlj i ta .

Raz m i s li mo o rij e ima Uzvienog o n es rei koja j e zadesila Ka runa
nakon to se uzo h o l i o spram Boga i Njegovih robova . Nj egova kazna
odgova rala j e nj egovom uznoenju i oholost i , od nos no doivio je
kaznu sup ro t n u svom ponaanj u . O h o l ost znai uzd izanje, a kazna
koja ga je pogodila bila je u nienj e i p ropast.
M i smo i njega i dvorac njegov u :r.em lj u utjerali . . .

(el - Kasas, 8 1 )
Dr. Abdul kerim Zej d a n , tu maei ovaj aj et kae: Kao to j e
U zvieni Bog spomen uo Ka ru novu ohol ost u raskoi i uznos itost
nad vlastiti m narodom koj eg je ugnjetavao , dao je i s l i ku njegove
propasti - zajed no sa svoj i m dvorcem zatjera n j e u zemlj u !0
Rij e el -hasef (potonue) u a rapsk o m jeziku i ma vie
znaenja: peina, n estanak, iezn ue, prezrenj e, prisiljavanje
osobe n a n eto to n e vol i, uplj ina u kamenu itd. M eut i m , ova
rije takoer i ma znaenj e tlaenj a i p o ni enja.
Uzv i e n i kae:
Kad bismo h tjel i u ze m lj u bismo ih utjerali.

(Sebe', 9)

Jeste l i sigurn i d a vas O naj koji na nebesima vlada nee

u zemlju utjerati, kad se ona pone iznenada tresti ? (el

Mulk, 1 6)
M i u ovom Km' anu objanjavamo Jj ud ima svakojake prim
jere, ali veina ljud i n i kako n ee da vjeruje. (el- Isra, 89)
'" P. l- rnust t>fad. d r. A b d u l Ke l ' i m Zejda n . Prvi d io, st r. 40 ' p ruzet.o i z I b n Kesi rovog

'J'cfs i ra. Ovo zna<:enjf' je t akod e r konsta t i r<n o u

" E l - mu' d7.c m u l vcdi. st r. t C) 6 .

istom d i j e l u . str.s:l7.

72

U suri Tevbe govori se o pod izanj u graevina na trmoj obali

ili tra n i . Ti ajeti p redstavlj aju p rekrasnu sl iku, koja nas upuuje
da gradimo vrlo promiljeno, jer je i z.grad nja na padini opasna
zbog kli za vog zemlj ita podlonog tonj enju i obruavanju u bilo
kom t renutku . Uzvieni kae :
Da l i je bolj i onj koj i je temelj zgrade svoje postavio
na strahu od Allaha i u elj i da M u se umili - ili onaj
koji je temelj zgrade svoje postavio na rub strme obale
(strane) koja sc n agnula, da se zajedno s njim u vatru
d7.eh e nnemsku srui? - A Allah nee ukazati na p ravi put
narodu koj i sam sebi nepravdu i n i . (et -Tevbe, 1 09)

73

IIUI!IUWJi

M I N E R A L I U Z E M LJ I
U knjizi El- menzarul-he ndesi l il - Kur'ani l - kerim i data
su podrobna poj anj e nja on oga to su Kur'an i Poslanik a . s .
s p o menu l i o vanosti metala u ovj ekovom .ivotu : zlata, srebra ,
eljeza, bakra, ol ova i t d . Takoer, u knj izi Tefsil un- nuhas vl
hadid fil - kitahil - med id opsenij e smo pojasnil i karakteristike
hem ij ski h elemenata eljeza i ba kra u Kur'anu i sunnetu
Posl a n i ka.
U ovoj knj i zi emo rezimirati analize iz tih knj iga , a opirnija
poj anjenja mo gu se potraiti u ve spomenutim knj igama .
Uzv ienom Bogu p ripada svaka hvala .

TE K I M I N ERAli U Z EMLJI
U knj izi o kosmosu spomenuto J e kako j e formiranje
kosmosa uslij edilo kao rezultat vel i ke e ksplozij e izazvane
Boijo m naredbom "Bud i " , te kako je dolo do odvajanja Zemlj e
od Sunca nakon niza se p ara c ija i konstrukcija koj i ma je kosmos
strahovitom brz i n o m bio izloen iza V elikog p ras ka .

74

N a poet ku ove knj ige , opet, govori l i smo o kretanj u Zemlje ,

geologij i i Ze mlj i n i m slojevi ma. Ve j e napomenuto d a Zem lja u
svojoj u nutranjosti sad r i teke elemente: e lj ez o, koj e je najtee
u nj e noj utro b i , kobal t, nikl i al u minijum .
Pogl edaj mo sad a ka ko j e d olo d o formiranja ovi h tekih
metala , imajui u vidu da j e 9 8 % sa tava poet nog i sadanj eg
kosmosa form ira n o od hid rogena i h c l ij u ma .

ELJEZ022
Prij e nekoliko m i l ij a rd i godina u centru ovog kos mosa
p re punog dima desio sc Vel iki prasak (Big Bang)'3 . Formi rane su
zv ijezd e , sunaca sl ina naem Su ncu koj e im, takoer, p ripada .
Prouava nj e m sastava stij ena Mj eseca , ostataka meteora i kometa,
tc k rhotina Zemlj inih st ij e na postalo je jasn o da j e Sunev
sis t em j ed nom bio homogen, i d a je nakon eksplo z ij e kojoj j e
b i o izloen otpoelo fo rm ira nj e nj egovi h razbaca n i h nebeskih
tijela. Teki el e me nt i nisu bili daleko od centra te su formira l i
unutra nje p lanete (Zemlju, M ars, Veneru i M erkur) . Nji hovi
sastavni d ije lovi su form i rani od met a l a i silikata, dok su lahki
elementi bi l i izvan ce ntra sistema i fo rm i ral i su vanjske plan e t e ;
J up iter , Pluto n , Neptun i U ran, koj e su uglavno m form i rane od
gasova: hid roge na , helij uma i vode'4.
Prilikom prouavanj a Halijeve komete nau nici su utvrd i l i
da ona sad ri v el iki procenat 7.eljeza, kako smo ve spom e n uli .
" Za pod mb nij;J pojanjenja sa l i ngvist ii::kog. tefsi rskog i nau(:nog sta novita obrat i t i sc na
knjigu Teisi lw1 nuhas vd- hadid fil Kur'an i. l - mPrH.ir.l. t e knjij.,''\1 El m i JJZ.'lr cl- heml"Ri .
'' Vel ikom praskom naziva sc dogaaj st vara nja kosmosa. Veli k i prasak n ije n i kakva
eksplozija u "srd itu kosmosa" (kosrnos nema sred ite!) ve sarn dogaaj stvaranja pru
st ora, vremena. m at e r ije i e n r rgije. Kosmos sc nakr n Vel i kog praska poeo i r i t i i i ri 8t' i
danas. Sa i re njem prostora. m:11.crija sc razrjediva b , sve m i r sc hlad i o i m ij njao: od ho
mogene mase vruN: i h , nama danas ugl11vnnrn nepoznati h est ica, rlo da nanj g h lad nog
svem i ra a m i l ijardama galaksija. (op. prcv . ) .
'1 S av remena nau( na dost i brn u a i nj ihov dokaz u K u r'a n u ( EJ - i kt ia fa l. u l - ' i l m iijc vc
dt'laJatuha fil K u r'an), d r. Sulej m a n Omer. str. J :.! O. Ova teorija je dniivjf'la m noge
mod i fi kacije.

75

IIJi:l!iiJM'Ji'rim
U kosmosu su rasporeeni razliiti ele menti . N ajzastu pljenij i j e
hidrogen, tu j e , zatim , h c liju m i ova dva elementa zajedno ine
oko 98% materij e ko mosa. Ostal i poznati elementi fo rmi raju
manj e od % , to navodi na logik i zakljuak da se nama poz nati
el menti ko ncentriu u u nutranj ost i planeta putem toplot nog
atomskog dj el ova nja, poznatog kao ato mska fuzija , iz eg se
oslo baa ogromna k o l i ina toplote.
N ae Sunce je u osnovi sastavlj eno o d gasova hidrogena,
ij i se atom i n a vrlo visokoj te m peraturi meusobno sjed i nj uj u ,
form irajui p r i to me h e l ijum, uz oslobaanje ogromne energije
koja iznosi d eset ine m i li o na ste peni. Ovom nu klearnom
djelovanju p o mau dva vrl o bitna faktora: poveanj e p rocenta
gasa h el ijuma , koj i se formira postepeno i poveanj e Sun eve
mase. Takav konstantan proces uveava topl otnu energiju u n utar
Sunca, a sa poveanj e m energij e p roces p relazi u sl ijed eu fazu ,
u kojoj se meusobno sj edinj uju atomi helijuma, p ro i zvodei
karbon 1 , o ksige n 1 6 , n eon o . . . itd .

ELEMENT UK. BR ATOMA

KOLI Cl NA
% UKUPNE MASE

KOLICIMA &

Hidrogen

91 ,2

11,0

Helij um

8,7

27,1

Kiseonik

0,078

0,97

Ugljeni k

0,043

0,40

Azot

0,0088

0,096

Silicijum

0,0045

0,099

Magnezijum

0,0038

0,076

Neon

0,0035

0,058

Gvoy]e

0,0030

0,14

Sumpor

0,0015

0,040

U tabeli je prikazana
zastupljenost deset
najfeih elemenata
na Suncu. Primjeuje
se da je hidrogen
(vodonik) daleko
najzastupljenjeniji
element, a za njim
ide helijum. Slifnu
zastupljenost nalazimo
i na drugim planetarna,
odnosno u fitavom
kosmosu.

76

::Jw:n'nrl
Temperatura povrine Sunca iznosi oko 6ooo Kelvinovi h ste
peni i postepeno se poveava prema centru gdje dosee vie od s
miliona stepeni. Naunici pretpostav ljaj u da e, kada se polov ina
njegovog hidrogena pretvori u helijum, toplota Sunca iznositi oko
wo miliona stepeni , tako da e formirani helij um u slijedeim faza
ma dovesti do atomskog sjedinjavanja formirajui elemente manje
atomske tei ne, a ogromna toplotna energija e se oslobod iti.
Smatra se da se na temperaturi od 6oo mi l i. ona stepe ni
karbon p ret vara u sodij um, magnezijum i neon, usljed ega se
konstantni m povea njem topl otne energij e proizvode slijedei
e l ementi: alu minijum , silikon, su mpor, fosfor, h lor, orgo n,
botasijum, kal cij itd .
Na kraju, kada temperatu ra p l anete Sunca dostigne ooo
mil iona stepeni ovi elementi se pretva raj u u masu eljeza i t. i tani
j u ma, koja sad ri jo i krom, manga n, nikl, baka r i cink'5.
Ovakav p roces zahtijeva ogromnu toplotnu energij u koja se ne
nalazi u nutar zvijezda poznat i h kao Nova i l i Super Nova.
N ekad ran ije, top l otna e nergija unuta r Su nca nij e b i l a
na gra n i c i n a kojoj j e mogla proizvod i t i s i likon, magnezijum
ili :?. eljezo, jer j e u jednom o dree nom vremen kom periodu
procenat elj eza u odnosu na s i likon bio manj i na naem Suncu
nego na Zemlj i i l i meteori ma oko nje . Oigledno je da se Sunce
opsk.rblj ival o sa ovim ele mentima iz. d rugog i zvora. Zbog toga bi
uenjaci t rebal o da p roue proces evolucij e ovih elemenata.
Ovakav proces ukratko su izloili Britanci Fred H oyle i Fawlor.
Ovi naun ici smatraju da svi el e me nti, a ovjek i h poznaje vie
od 1 oo, nastaju procesom atomske fuz.ije atoma h i d rogenskog
gasa unuta r zvij ezd a . Zbog toga se unutranja topl ota zvijezd e
poste peno poveava , a time se poveava i njena masa , tako d a ona
nij e u stanj u sauvati sve svoje sastoj ke. Od nj e se odvajaju d ijelovi
''

N uklearnom fuzijom P nf!rhtija nastaje duboko u unut ranjosti Sunca. Slojevi koj i se nalaze
iznad jl'1.gra uope ne proizvod P energiju. od nosno sva energija koju Sunce e m i t uje nastaje
u jezgru koj zauzima samo 1 .6% ukupne zapremi ne Sunca. Energija se iz jezgra pn nosi
ka spoljanjost i k roz dva sferna sloja koja okm7.uju jezgro. U nu tranji sloj naziv:-1 sc rad ija
ciona zo n a , a spolj nj i konvtklivna zo na.

77

IIUI!IUill,iV:I
u

oblil...'U nebeskih tijela pomou centra l n e p okretake si l e koj a e

ih pokrenuti d a leko od zvij ezde i ostat e daleko o d nj e sve dok se
ne izj e d nai j aina central n e pokretake snage sa gravitacionom
snagom matice zvij ezde. P r i tome ova odvojena n ebeska tijela
ostaju na o d reenoj razdaljini od zvij ezd e , a zatim e sva ko od
njih n a izvj esnom rastoja nju kruiti oko matice zvij ezd e.
N a osn ovu nekih teoretskih p rorauna o izgledu Sunca u
budunost i , zbog konstantnog p rocesa atomske fuzij e u nutar
nj ega , naunici su za kljui l i da e se, uz nastavak sadanjeg
p rocesa , svj etlost Su nca poveati h i ljadu puta u o dnosu na
sadanj u . A nj egov polupren i k e se uveati za s't o miliona p uta
u odnosu na sadanj i .
N akon takvog isij avanja i fuzije Sunce e se smeurati t e e,
kada se zaustave p rocesi atomske fuzije unutar njega, i mati s%
sadanje veliine, ime e nae Sunce p ostati jedna vrsta bij e l i h
hladnih zvi.jezd a poznatih kao -"patulj aste b ij e l e zvijczdc"'6.
'1'

N au(ne hipoteze govore o tome da e za otprilike pet m i J ijardi god i na Sunce i1.ai iz s ta b i l

nog st a d ij uma svog ivota, i p oe t e d a prdazi u pozno d o b a . u fazu koja se naziva crveni din.

K:1kn Sun<'e svt" vit>

i vie stari , helij u m e sc go m ila t i u nj egovo m centnJ. N a kon ivota od

oko devet m i l i j ardi god i na u sta bil nom tanju priblino 10% vodonika i z j ezgra Sunca bie
prevedeno

11

he l ij u m . a p roces fuz ij e

i proizvod nja e n e rgije

e prestat i . R<JVnott:a izmt:du

u ku p n og p r i t i ska usmjerenog od jezgra ka spolj n i m s loj e vi ma i grav it ac io n c s i J e u s mj e re n <'

b njt>govorn ce n t ru bie poremeena. jezgro Su n ca p oe e poste pe no da kolaps i ra pod p ri t is

kom grav i ta ci on e sile. Proces fu zij e (:e za poet i u sloju koj i okruuje jezgro gdje h i d rogc na i ma

jo 11 izobilju. Gravitaciona energija k o la p sa biva prevedena u topl ot nu energiju koja dovodi do

JT

za t-, i j .w anja s po lj n i h sl oj eva tako da Sunce poinje sve v i e i vie da raste. Njegova povr(;ina je

sada veoma ud a lj e11 a od ce n tra l n og izvora t:nergije, ona se hladi i izgleda crvena. Sunce sada
evolu i ra u stadiju m crvenog dina . Temperatura na pov T i ni Sunca opac na oko

3ooo K. Za

ne ko l i ko sto t i na mil iona godina nastavi e se i re nje spo lj n i h slojeva Su nca i ono e p rogu tat i

p l a netu Merkur. Tempe ra t u re na Veneri i Zemlji d ra st i n o e porasti. Izgorjelo S u n:e vo

j e zgro s kupl jat e se i hlad i t i . P o to vie ne postoj i mogunost za fuzionc procese i nastanak
en ergij e o daljoj sudbini Sunca odJuuje iskljuivo gravi t a c:ij a . Duhoko

u unut ra nj os t i Sunca

atomi e biti toliko t ijesno zbijeni da e elektroni poeti da se ot k i d aj u od njihovih j e zga ra.

U nut ranjost Sunca s a stoj ae se od j ezgara koji p l ove u moru elektrona. N a k raj u . kad gravi
taci ja skri Sunce do vel ii n e ne vee od ZemJj inc. elektroni e biti tako gusto nabijeni da {:e

prit isak koji oni stva raj u biti tako sna7.a n da e zaust avili dalju kon t ra kc ij u . Ti elektroni su
tada tako gusto sloeni da hi svaka d alj a k ontrakc i j a prisiljavala dva elektrona da zauzmu jed no

i sto mj es to . Kako bi sc u fizici reklo. bio bi to pokuaj da dva i l i vie elekt rona zauzmu isto
kvantnomehaniko s ta nje . To strogo zabranjuje j ed a n p ri ro d n i zakon nazva n Paul ijev princip
iskljuenja. Ovaj rezult i rajui prit isak koji spr ijeava d a lj e sai m anje Sunca, i l i bilo koje d ruge

zvijezde. naziva se pritisak d egeneria nih elektrona.

Na ovaj nai n S u n ce e po s t a t i b i j e l i patuljak. t j . t ij e l o d i m e n z i j a kao Z e m l j a , a l i
ogromne gu s t i n e (sva k i ku b n i ce n t i m e t a r ovakvog m a te r ijala i m a masu o d oko 6o

78

Posmatrajui kosmos koji nas okruuje vidimo magli nu u kojoj

su formirane p l a nete, zatim razliite oblike p laneta koje su u nepres
tanom kruenju jo od svog nastanka. Takoer zapaamo da Zemlja
na kojoj ivimo ima kruto jezgro, koje predstavlja veinu njene mase,
a p reteno je sastavljeno od eljeza i nikla. Tu su i meteori koj i dolaze
na nau Zemlju iz svemira, a u glavnom su formirani od 7.e ljeza.
Razumlj ivo j e , dakl.e, zato je prihvaena p retpostavka da
je kosmo zapoeo sa d i m ni m oblaci ma koj i su slini dananjoj
maglini u svem iru i d a j e materija te magl ine poela vremenom

d a se sa bija u obl i ke zvijezda s l i n i h naem Suncu, dok j e oko nj i h

kruio ostatak tog d i m a koj i se rasp l i nj ivao u kol utove razliite
vel i ine, mase i rasporeda unutar zvijezdinog pol uprenika.

Poloaj Sunca u
Galaksiji

t o na) koje c m i t uj t" t" llt" rg-iju osJoh111lt'nu t o k o m g n 1 v i t : 1 c- i o no g ko l a psa .

Kada sc gasovi od k o j i h St' sastoj i p l an e t a rn a magl i 1 1a odvoje od u 1 1 1 i rucg S u n
l"a , pov nl i 11a m r t vo g t ij t> l a zvijezde i ma!:e t c m p e ra t 1 t r 1 1 o d p reko 1 0 o . o o o stcpt l l i .
Pov r i ns k i s l ojevi pola h ko e s e h l ad i l i d o k st- zvijezda s k u p lja . Kada s c Stlll't' bude
S l l l a nj i l o na vt" l i i n u pri b l i n u ve 1 i i 1 1 i Zt- m ljc nje gova t e m pera t u ra i z11osic oko
4 0 . 0 0 0 i l i s o . ooo s t e p e n i . U s i j a n a povrina S11 nca tad a e sij a t i bljctavom p l a v i (ast o
bijelom svjt-t l ou. Zbog ve l i i ne i boje sjaja ovakvo t ij r l o se n a z i v a b ij r l i patuljak w w w .
as t ro norn ija . co .yu (op. p rev ) .

79

IIJiJiiif:tl1Jiinij
Sab ija njem sva kog od ovi h d i mn i h kolutova na o dreenom
rastoj a nju o d poluprenika zvij ezde formira l e su se p l a n ete meu
koj ima je i naa.
In d ikativno je da su dana '\ nj e planete daleko manj e g ob i ma
od prvob i tn i h , a razli kuju se od nj i h i po strukturi. Uenjaci
s matraj u da j e poetna vel i i na Zem l j e bila za oko soo puta
vea od dananje, a zatim je dolo do sabijanja nj ene materij e .
U poetku je bila hladna, zatim s e , p u t e m ra d ij acij e i e n e rgij e
koja se proizvod i iz o formlj e nog Ze mlji nog j ezgra , temperatura
postepeno poela pe nj ati
Poto t o plota Sunca , koj u dobija i n aa Zem lj a , ne d ozvoljava
da se formira elj ezo u njoj , i p oto vei nu mase Zem lji nog jezgra
ine upravo elj ezo i nikl , naunici su z;aklj uili d a je Zemlja na
p oetku s vog form i ranja bila izl o7.ena p ljusku eljezni h meteora
koj i su d o l azili iz svemira i nataloili se u nje n o m j ezgru S
obz; i rom na vel i ku gustou istopili su se uslj ed konstantnog
procesa zaarenosb i isij avanj a .
Tako se Ze m lja form i ra l a o d krutog jezgra , sas t avlj e n og
mahom od elje z; a i n i kla , koj i pre kriva teni sloj u ijem sastavu se
.

Taka na slici pokazuje

veliinu Zemlje u
odnosu na Sunce

t akoer nalazi vel i ki procenat u7.arenog e lj eza i nikl a . Posl ij e t oga

slijede eti ri sloja razliitih hemijskih i p r i rod n i h karakteristi ka ,
a preko t oga dolazi kameni sloj Ze mlje i l i l i tosfera .
Savremeni naunici smat raju da se s kup i n a elemenata koja
se n a l azi u Zem l j i i ini veinu nje ne mase nij e mogl a fo rm i rati na

80

Suncu, jer nj egov stepe n toplote n ij e d osezao n eophodnu taku

za formiranj e eleme nata putem atomske fuzije. Ti su se teki
ele menti mora l i form i rati unutar zvijezd a poznat i h kao Nova i
Super N ova . Nji hove su se eljezne krhotine, n ako n eksplozij a,
rasu le u k iu elj eznih meteora koj i su stigli na Zem lju poetko m
nje nog oblikovanj a . Poto j e Zemlj a uglavnom b i l a formirana od
lahk i h e l emenata , ovi elj ezni e l ementi su se skoncentrisali u
jezgru Zemlje , po mogavi konstru kcij i nj enog sadanjeg oblika.
Ovo potvruje injenicu do koje su, ne tako davno, naunici
doli - da eljezo nije bilo skoncentrisano u Zemlji , ve je sputano
iz svemira . N a Prvom svjetskom kongresu o nad naravnosti Kur'ana
i sunneta , odranom 1 987. godine u pak i stanskom glavnom gradu
I s l amabadu, Robert Kal man sa Stanford Univerziteta u Americi je, u z
d ruge naunike , izloio slijedee rezultate istraivanja: "Sada znamo
da je energija koju trebamo formirala eljezo jo prije 13 hiljada
mil iona godina , odnosno nakon Vel i kog praska i stvaranja kosmosa .
Tada su se unutar gal aksije iz hidrogena i hel ijuma formi rali teki
elementi, kao to je e ljezo , a zati m su se spustili na Zemlju. Poto je
:!.eljezo tee od ostal i h elemenata potonula je u duboki sloj Zemlje u
ijem centru je formi rala podruj tene eljezne mase . "
U zv ieni Bog j e jo p rije 1400 god i n a o ovoj kos mikoj
i njenici obavij estio Posl a ni ka , koj i je bio nepismen, u vrijeme
kada n i ko na Ze mlj i nije mogao p oj m iti ni djeli svega toga . 27
U Kur'anu se kae :
A eljezo smo spustili u kome je vel i ka s naga i koje
ljud i rna koristi. (el - Had id , s)
Rije e nzelna (spusti h ) ukazuj e da je e ljezo sputano na
Zemlju . Do ove su i nj e n i ce astronomi i nukleo -fizi ari dol i
tek u novij e doba, iako j e K ur ' a n na to u kazao prije v ie od 1 400
god i na , p reko posla n i ka M uhammeda, s . a . v. s . , koj i nije znao
itati niti pisati . Al lah ga je odabrao izmeu ostalih stvorenja da
bude Poslanik koji e p ri m iti Boij u knj i gu i dostaviti je svij etu .
'7 Iz k nj ige El -m i m:a ru cl - hendesi . . , pogleclnti p od temom: Vjene mu'dize.

81

Najpoznatija
tamna maglina, i
vjerovatno jedan od
najlepih prizora na
nebu je tzv. magli na
Glava.

]Ome e 1 t i upuen i svi

boju i porijeklo N e ka je salavat na Poslan i ka, nj egove ashabe i
sve one koj i s l ijede ovu K nj i gu , pri d ravaj u se sunneta i sl ijede
njegove u pute do Sud njega dana.
Ukol iko ne bi b i l o elj eza u Zemlj inom jezgru n e bi b i o
mogu n i ivot na njoj . N a ime, ono j e u z ro k e l e ktromagnetizma
Zemlj e, koj i u o b li ku tri zatitna prstena, nazva n i h Van A l l enovi
prsten ovi , obavija Zemlju i titi j e od atomskih tijela koj i padaju
prema nj oj iz svemi rskog prostranstva , o emu smo govorili u
knj i z i o kosmosu20.
.

Courtesy NASA and

the ACS Science Team.
Ovo je Kupasta
magi ina, NGC 2264.
Nalazi se na razdaljini
od oko 2500 svetlosnih
godina od nas.
Zraenje mladih i
vrelih zvijezda pri vrhu
ove fotografije izaziva
rumeni sjaj oko kupe.

82

Prikaz unutranjeg
sastava planete Zemlje
ije je jezgro u krutom
stanju sastavljeno
uglavnom od eljeza
i nikla.

Elementi koji se spomi nju u Kur'anu, kao to su zlato, sreb ro ,

b a kar, eljezo p otpadaj u p o d kovi nske e lemente .
Relativna atomska masa eljeza je 55, 847, nikla 58,7 1 , alumi
nijuma 6 , 9 8 1 dok si l icon , kao nekovinski elemenat, .ima atom
sku snagu 8,o86. Naravno , shodno teini specifinih elemenata
eljezo, bakar, zlato i srebro smatraj u se tekim metalima.
eljezo je peti elemenat po rai renosti u Zemlji noj kori, dok
p ulverizirano elj e zo (taconite) , odnosno elj ezo u p rahu eg.dstira
kako bi se lake moglo vaditi i koristiti . Takoer, nemogue je d a
s e eljezo u prirodi nalazi u formi istog elementa; o n o j e uglavnom
pomijeano sa odreenim p rocentom kroma i dn1gi h elemenata.
Ono se formira u osnovi kao Iron Carbide Fe3C ili Iron F e iT it Fe.
Izotopi e lj eza se mijenj aj u u zavisnosti o d nj egove
postoj anosti tokom perioda otoplj avanj a ili zahlaenj a , tako da
se shod no tome procenat karb o na poveava i l i smanjuj e . Ovaj
elemenat takoer meuso bno djeluje sa ostalim priro d ni m i
vj etakim elementima, kao to su: ma ngan, silikon, sumpor,
fosfor, nikl, aluminiju m , kal cijum , magn ezijum , titanij um,
korm iju m , molimb o nij um , p ravei sa nji m a legure .
Arheologija ukazuj e da j e ovj e k upotrebljavao elj ezo
j o u eljezno d o ba , koj e j e tako nazvano j e r je u nj emu prvi
put upotrij ebljeno eljezo'9. Ovo razdoblje je zapo l o u davna
vremena, odnosno nakon prelask a iz faze ivota u peinama,
varvarstva i nomadskog naina ivota u fazu civil izacij e i
graanstva . Prva pojava elj eznih stije na na povrini Zemlje bila
je u periodu mesozolika , i l i tanije u j urskom periodu, prij e I 3 5 I 8 I miliona god ina30.
Prije nego predstavi mo specifi nosti ovog el ementa
neop h odno je da p rvo upoznamo karakteristike neopho d ne za
izuavanj e osobina elj eza ; mehanike, toplotne, m agnetske,
'?

isto eljezo je sj aja n , sreb rnst, mehak rnetl koj i veoma l a h ko pod l i j ee korozi j i . V i

jekovima s e koristi u obliku legura kao to su elik, legure s a

ma nga no m ,

hromom . mol i h

de nom, va nadijumom i mn ogi m d rugi m elementima www.bs.wikipcdia.org (op. p rcv . ) .

)o El minzar cl - hcndesi . . .

83

Milioni eljeznih
meteora razlifitih

Krater na Zemlji koji je

ostao iza pada meteora

el ektro i isij avaj ue (sa razl iitim akustin i m i svj etlos n i m

varij anta ma ) , atomske, a takoer e s e objasniti karakteristike
koj e se moraj u poznavati za svaku od ovih vrsta.
elj ezo slovi kao vrlo gust elemenat sa 7,869 gm/sm\ a ste pen
njegovog topljen j a iznosi 1 535 stepe n i , dok se stepen n j e govog
klj uanja kree o d 275o - 3o o o step e n i . Ono sadri o d reen i
procenat karbona i d ru gi h pridodatih vanih minera l a .

84

IIJIJ!iiJM
Koeficij ent d i fuzij e je pokazatelj n a temelju kojeg se saznaj e
u koj oj mj e ri se vezuju dva elementa o d koj i h se toplj e njem stva ra
odreena smjesa .
Pokazalo se d a otapanje karbo na sa eljezom , silikona sa
aluminijom, bakra sa alumin ijumom i n i klom daje naj kvalitetnije
mogunosti d i fuzije, to znai d a su ti hemijski elementi meusobno
naj kompati bilnij i i najpodesnij i za d i fuziju u odnosu na d ruge .
N eophodno j e napomenuti d a su elementi eljezo, alumini
jum i s i l i ko n skonccntrisani u Zemlj i nom j ezgru. elj ezo i kar
bon su meusobno sje d i nj e n i , dok eljezo i bakar daju vrlo b it na
hemijska svojstva.
Neka je hvaljen Onaj koj i u sve m u stvara poJ : u onome
to n ie iz zemlje, u njima sam i m , i u onome to oni ne
7.n.aju! (Ja - s i n , 36)

U h e m i j i je poznato da atomski b roj pred stavlja b roj protona

u ato mu, a da se atomska te i n a vee za b roj ( p rotoni +neutroni) .
U p o retku sura u Kur ' anu, sura el-- H a d i d ( eljezo) nalazi se na
57 mj estu -- da li na osnovu atomske teine elj eza, koja j e S7?
N e k i kau d a j e atomska teina eljeza ss.S a ne 57 M eut i m ,
tano j e d a izotopi elj eza imaju pet atomski h teina: ss . s 6 . 57
s S. S 9 Panju tre b a obratiti d a tei na 57 dolazi u sre d i n i , dok
se tei na ss. S ne odnosi na konstrukciju atoma ve se vee za
p rocenat ra i renosti svakog od ovi h u prirod i . 3 '
I z napome na koj e slijede b roju S7 se d aje p osebn a p red nost
u ovom po retku:
1 . Sura el - H a d i d je S7 sura u Kur'anu. Broj ajeta ove sure
j e 9 Kada se sz pomnoi sa 9 dob ij e se 1 6 53. Ovi b rojevi su
sad r7.ai: ti u poretku 1 -57
. Rije had i d (elj ezo) bez o dreenog lana (el) spomenuta
je u Kur'anu u su rama e l - H add i Kaf, dok je a kuzativn i oblik ove
rijei ( h ad i d e n ) spome nut u s u r i el - Isra . Sa o d ree n i m l a nom
(e l - hadid) spome nuta je u surama el - Kehf, Sebe' i e l - H ad i d .
1' Dr. M uhamed D:i.emil cl Habal navodi u svojoj knjizi Savremene nauke u slubi islamskog
m isionarstva ( EI - u.hurmi - IIIU 'asare n h id met i l da'ijeti d- m usl i m) . st r. 36. d;; jP p rocenat
zastupljenos t i izotopa 57 U prirod i ( . 1 7 % ) . dok je izotop eljeza 56 najra i renij i Sa ( 9 1 .68).

85

Izvor magnetskog polja

Nako n sure el - H a d i d , rije el - had i d nije vie spomenuta.

Ova rij e je ponovlj ena est puta u est su ra , to je broj za osnovu
mj eavi ne e l j ezo ka rbon. Ta koer, najvei stepen o ksidiranja
eljeza je est, a dok j e b roj sp e k t ara el ementa elj eza ta koer
jest : R, O, Y, E, D, v.
3. Rije hadiden , u suri I sra, je 667. rije po red u . Dakle, ako
bismo izbrojali rijei od poetka sure I sra , ova rij e bi bila na 667.
mjestu. Rije el -hadid u suri el - Keh f je 368. po redu, u su ri Saba '
177, u suri Kaf 1 83, a u suri el - H adid ova rij e je 4 6 1 . Sabiranje m
ovih b rojki dobit e m o b roj 358, a njegov korijen je oko 57,0788.
-

:,, Tt i izvor, st r. 3 fl .

86

4 U suri el - Hadid ova rij e j e spomenuta u 5. aj etu : I spustili

smo eljezo . . . .
Ako bismo se zapitali u emu j e sm isao sputa nj a , odgovor bi
doao u p roduetku ajeta - u komeje veli ka snaga i koje ljudima
koristi- , i da bi Allah ukazao na one koji pomau vjeru Njegovu
i posalnike Njegove kad Ga ne vide. All ah je, usitinu, moan i
silan . (el - Hadid , s)
Sabiranj e m b roj nih vrij ednosti slova ovih rijei dobit e se
363, a korijen i z ovog broja j e 57, 1 . I ndikativno j e da razl ika
izmeu ovog b roja (363) i rednog b roj a rij ei eljezo u surama
(3s8) donosi broj S R a z m i s l i m o o tome P:J
RIJEC

SURA

Hadiden

El-Isra

667

El-hadid

EI-Kehf

1402

Hadidu n

EI-Had

368

El-hadid

Saba'

Hadidu n

Kaf

183

El-hadid

El-hadid

461

Ukupno

POREDAK RIJECI U SURI

3258

C i lj ovih pojanjenja jeste razu m i j eva nj e tehnikog aspekta

uzvienih aj eta, a ne posmatranje iz kutka neke druge nauke kao
medicine, naprimjer.34
33
:1.

Be ssam Derrar, uda numerike nadnaravnosti (l rha!latul - ' ida7j) - 'aded i) , tr. 57-59.

eljezo j e neophodno za ouvanje zdravlja. Ato m eljeza sc nalazi u mnogim cnzimima:

hemoglobinu, miogl o b i n u . . . Potrebe za eljezom se razl ik-uju u zavisnosti od staros

t i . teine. pola, zdravlja minimalne k o l i i ne koje j e potrebno dnevno u nijeti kre{:u se u

iroki m okv i rima. Kod odrasl i h owba od 1 0 m i l igrama dnevno do o kod ?.ena, dok je za
vrij e me doje nj.1 potrebno

3o. l ako ovj e kov

o ranizam ima solidne mehanizme za regu

laciju koliine eljeza, u nekim s i t ua c ij a ma moe doi do oboljenja hemohromatoze. To

oboljenje se javlja usljed prevelike doze eljeza u organizmu. Ve l i ke kol i i n e cljcza ( l l ) su

otrovne. Sol i eljeza ( T f l - V l ) su bezopasne, zato to i h orga nizam ne a ps o r buj e .

Pravi lna koncentracija eljeza u krv i : srednja vrijednost muka rei ,8 mikro mol po l i tru,

10 m ikro gra ma po d e c i l i t ru 7.ene t 8 , !j mi kro mol p o Jitru. 1 0 0 mikro grama po dccilitru

m i n imalne i maksimalne koncentracije: mukarci 1 7.7 - 359 m i k ro mol po l itru, 90 m i k ro grama po decil itru ene 1 1 , 1 -

3o.J

oo

m i kro mol po l itru. 6o - 170 mikro grama po

d c c i l i tru . www .bs. w i k i p e di a . o rg ( o p . p rev . ) .

87

IIJt\JIiJM'J'll
Kada bi ljekari povezal i ajete u koj i m a j e spo me n u t o e lj e z o sa
njegovo m vanou za o vj e k ov organizam, p ro nali b i da j e izraz

he 'sun edidun (vel i ka s naga) naveden u Kur'anu tri puta, a svaki

put da bi se ukazalo na zd ravstve no i m edicinsko znaenj e elementa
:/.elj eza. Ovo je druga oblast k oj u je d otakao K u r'an .35
Razmisl i mo sada o brojkama profeso ra Bassa ma Derrara, koj e
su poj anj e ne u tabeli, i pokuaj mo i h razu mjeti pomou osobina
eljeza koj e j e otkr i l a sav re m e na nauka, a neke smo s p om e n u l i
tokom ovog dij e l a knj ige . U tabel i se pri mjeuje k raj nj a preciznost
kur'ans kih i nj enica koje se odnose na n a u k u o elj ezu , nj egovu
ko ri s t. i karakteristike . Dakle, K u r' a n j e p red uh i tr i o savremene
nauke koje s e oslanjaju na empirijsko, pra k t i n o i m ate mati ko
znanje u otkrivanj u osobenosti elj e za . Pored ovakve po v e za n osti u
d rugoj tabeli j e p redstavljena K u r'anska injenica o konstantnoj
stabilnosti ovog e l e m e nta.

D r . M uhamed D'lemil e l H abal. Savremene nauk!'! u s lu'lbi i s l a m s k o g mis ionarstva (EI

ulumul mu ' asare fi h i d metil - d a' ijet i l - m usl im) . U knj izi. s u koritina pojanjenja o eljezu
u ovj ekovom tijelu i uticaj eljeza na s n a

hru ovjekovog tijela.

88

KUR'ANSKE
KARAKTERISTIKE
ZEUEZA

Poredak rijei
eljezo u suri
el-Hadid

Poredak rijei
eljezo u suri
el-Isra

667

Spustili smo
eljezo u kome je
velika snaga

Toplota eljeza

Koeficijent difuzije
eljeza Fe(bcc)

Kamena ili eljeza

BROJ

PRECIZNA
POVEZANOST

460

Sputanje eljeza
sa neba i njegova
koncentracija
u utrobi Zemlje
djeluje na njenu
veliku unutranju
temperature.

670

Razlika izmedu
eljeza i kamena u
potpunosti odgovara
njihovoj rairenosti,
jer su kamen i
kamene stijene vrlo
raireni i imaju u
sebi veliki procenat
silikona.

1402

Komade eljeza

Stepen topljenja

1400

Vidi se meusobna
povezanost koja
upuuje na stepen
topljenja eljeza.

Poredak rijei
eljezo u suri
ei-Had

368

Maljevima od
eljeza

Magnetska jai n

370

Posjeduje ogromne
magnetske osobine.

Poredak rijei
eljezo u suri
Saba'

177

Uinili smo mu
eljezo mehkim

Talasni faktor
odailjanja eljeza

175,66

Ukazuje na moguu
mehkou i topljivost
eljeza

183

Danas ti je eljezni
(otar) vid

Srednja vrijednost
faktora (a2, a2,
bl, b2 za duge
valove eljeza)

184,42

Svjetlosni i dugi
talasi i njihova
povezanost sa
vidom.

3260

Unato nekima koji

tvrde da su ove
brojke promjenjive
rei emo da su
ipak osobine eljeza
konstantne.

Ukupno

1"

461

NAUCNE
KARAKTERISTIKE
ZEUEZA

AJET

Poredak rijei
eljezo u suri
ei-Kehf

Poredak rijei
eljezo u suri
Kaf

Usporedba naunih
osobenosti sa
kur'anskim
osobenostima eljeza37

BROJ

3258

Ukupno

Podrobnija pojanjenja u k nj i zi El - m i m.a r . . str. fi l 4 5 1 6 .

.

89

AJET

ODNOS 1

ODNOS 2

ODNOS 3

El-lsra-50

0,149

0,45

0,428

EI-Kehf-92

0,1 579

0,873

0,8857

EI-Had-21

0,1929

0,269

0,28TI

Sebe-lO

0,2982

0,1 585

0,2002

Kaf- 22

0,4386

0,489

0,4906

EI-Hadid-25

0,5

0,862

0,8017

Ukupno

1 ,7366

3,1015

3,0939

I z la b e l e se vidi slij e d e e :
1 . U ku p a n

z b i r t r iju p rocc n at a datih u tabelama odgovara

p rocentu srednj e gu s to e e lj eza , od nos no i z n osi 7 9 3 '4 , a nauna

broj ka gu s t o e eljeza i z nosi 7,85, to p re dstavlj a o d n o s 9 9 , '4 1 %,

izmeu n au ne i ku r ' a n s ke i nj e n ice za gustou eljeza.

'4. Procenat zast u p lj e nost i r ij e i el-hadid (eljezo) u suri e l
Had i d (eljezo) (o, s ) j e p o k a zate l j ste p e n a t renja izmeu e lj e za i
eljeza koji se kree od 0 , '4 do - o,8. Poto j e su ra e l - H ad i d 57. s u ra ,
odnosno n a s red i n i Kur' a n a , dobijamo drugi , veoma b i t a n s m i sao,
kako smo p ojasnili sa b roj e m 57, a All a h z n a najbolj e .
3 . I ostale p rop orc ij e i m a j u n a u n i ka ra kt e r, o s i m t o je
neopho d n o konstantno izuavanje i a na l i z i r a n j e , ka ko s m o pojas n i l i
u iz l oe n i m t a bela ma.
Navedene kur'anske i nj e n i ce vezane z a e l j e zo izazivaju
d iv lj enj e , a italac ih moe pod robnije u p oznati u dvije ve(;
s p o m e n u t e knj ige .

Tabela pojanjava neke

kur'anske osobenosti
eljeza

90

-BAK A R
Baka r37 j e metal koj i s c ko ristio j o u drevna vremena.
To j e crven kast metal , k ri stal n og sastava FCC, ija j e gusto a
8 , 9 gm/sm3 . I n a bakar se odnosi ono to j e osobina veine
metala - d a n emaju poznat sintetiki oblik osim uz toplj e nje i
p r i saj e d i nj ava nj e
U elektro - toplotn oj p r ovod ljivosti ba ka r j e na d rugom mjestu,
odmah poslije srebra, i posj eduj e veliku otpornost na troenje,
odnosno svrstava se u metal koji j e naj otporn i j i na troe n je i
h ra nje, zbog ega j e iroko zastuplj e n u elektrotehnici.
Ukoliko se bakar u potrijebi kao b akarna poluga (E T P) ,
vrlo j e b itno da se n e izlae temperaturi veoj od 4,00 stepe n i ,
j e r dj e l ovanj e zapa ljivih gasova s a esticama oksida dovodi do
l o mlj enja metal a (cmhrittement) .:ln Bakar j e vrlo refl e ksivan i
po s nazi, pa j e nj egova velika otpornost slina eljezu . Ta koer,
posj eduje karakteristi ku rastezlji vosti 4,0 % na svaka ina, zbog
ega se smatra da i m a vrl o slabu k rutost a ko je sam, osim ako se
prisajedini sa n e k i m d rugi m m eta l i m a .

:<7

Bakar j e m i kroelement koji s e javlja u rcakt ivi m centrima m nogih enzima. Potreban j e za
stvaranje crvenih krv nih zrnaca, ulazi u asta v h ernor.ijani na, irna pozitivan uticaj na elijsku
memhn1nu nervn i h elija, i ima ut icaj u slanj u nervnih i m p u l sa Dnevno je po t reb no m i n
i ma l no un ije t i 0 . 5 pprn. Nedostatak bakra dovodi d o Vilsonovc bolesti.
N ed ostatak bakra moe da prouzrokuje i malokrvnost, jer nedovoljna kol ii rw bakra iza
ziva l o ij e " u p ija nje " eljeza i smanjenje broja krvni h zrnaca. Pretpostavlja sc da s e m toga
nedostatak bakra izaziva poremeaje u radu srca i usporava rad nervnog sistema ( naprimjer,
slaba koncen t racij a) . N edostatak bakra takoder smanjuje i koliinu bijelih krvni h 1.rnaca.
a s a m i m t i m i otpornost organizma na bolesti . Zastupljen je u Zemljinoj kori u koliini od
55 p pm (eng. parts per m i l li on) u vidu minerala: Halkopirita, halkozina i drugih.
Najvei izvor bakra u ishrani su morski pl o d o vi a meu njima bakra najvie ima u os
tri ga m a . Bakar sc takoe moe nai i u zrnastom crnom hljebu, mahunastom povr:IJ, ku
banim iznutrica ma i kiviju . www. bs.wikipedia. org ( o p . prcv . ) .
' R Osnove e n e rgc t i kih m at e rij a . Peter Thornton, str. 470-47.

91

IIJIJ!iitWl'JiJril
U Kur'anu su navedena vrlo l ij ep a pojanj e nj a o ovom meta lu .
U suri el - Ke hf se istie pria o Zul - Karnej nu, a na drugom mjestu
se i z nosi kako je U zvieni Bog poti n i o bakar Davudu, a . s.
Proporcija tri, podrobnij e spo menuta u knj izi El- madde
wet- takka, koja se odnosi na rije kitre n , tj . bakar i l i mjed, dolazi
kao 1 4 1 8 u suri Kehf, to j e o , 8 9 6 , a to j e tano gustoa bakra koj a
iznosi o,896 dgm/cm3 . Uzvien j e Allah , Gospodar svj etova.

ZLATO l SREBR039
Rij e zeheh (zlato) j e u Kur'anu spomenuta osam puta , a
zuhruf (ukras) , u znaenju zlata i nakita , spomenuta j e etiri
puta : d va puta u znaenj u zlata , a dva puta u znaenj u nakita.
Rije fid d a (srebro) spomenuta j e est puta u Kur'anu.
Zbog ega joj j e poklonjena ovo l ika panj a ? I zato je u Kur'anu
c ij e l a jedna sura nazvan a U krasi (Zuhruf) ?
Da bismo doli do odgovora p rvo emo se sa naunog aspekta
osvrn uti na zlato i srebro, a zatim emo se osvrnuti na kur' anske aj ete
i hadise Poslanika koji se odnose na ova dva pl emenita metala.
Zlato i srebro, zajed no sa platinom, spadaj u u grupu p lemenitih
meta l a . Dakl e , ovi metali se odlikuju rij etkim osobenostima, jer
su vrlo bitni kao tehnike materij e , a uz to spadaj u i u plem enite
metale.
Od u 8 el emenata, koliko ih je do sada otkriveno u M endelje
jevom sistemu, 9 su prirodna a ostali su vjetaki, ije trajanje ne
prelazi vie od neko l i ko djelia sekunde. Naj rjei i najljepi od ovih
elemenata su plemeniti metali:Zlato srebro i platina.
U Zem lj i su skoncentri sani m nogi hemijski element i
mineralnog sastava koj ih i m a vie o d 3ooo vrsta , a naj rj ei i
n aj savrenij i su oni koj e zovemo drago kamenj e : safir, dija ma nt
i topaz (kriz.ol i t) .
1?

Pojanjenja iz knji ge El - mim.ar cl hcndesi. trei d io. po glavlje 4

92

--Zlato
Zlato4 se s matra p lemen i t i m i dragocj en i m metalom; glatke
povrine, ute svj et lucave boje, gustina mu iz nosi 1 9 ,3 gm/
c m 3 , sa tava FCC .4' ovj ek ga j e u poznao jo u davna vremena i
upotre blj avao ga kao nakit i ukras . I m a v e liku i nternaciona l nu
vrijed nost na berza m a , gdj e se mjeri sa vrij ednou svjetsk i h
val uta koje s u u opticaj u . U p otreblj ava se u dekoracij i pokustva,
kao i u mnogi m d rugim stvari ma .
isto zlato i znosi 4 karata; l karat sadri 7/8 zlata, a 1 8
ka rata zlata sad ri 75% zlata itd. Zlatne legu re o d 1 4 i 1 8 ka rata
su pomijeane sa ba krom, jer je isto zlato vrlo glatko i ne daj e
dovolj nu vrstinu i l i dobre osobine za u potrebu . Zlato posjeduje
mnogobrojne dragocjene karakterist ike, to ga svrstava vrlo vanim
u zanatskoj industrij i : posjeduj e svojstva refle ksivnosti i pod loa n
4"

S i mbo l e lementa dolazi od lati ntikog naziva za zla t o - a u ru m . Zlato ji' rijedak element
i in1 g:1 de s e ! pula manje od srebra. U pri md i sc obino nalazi u elementarnom sla nj u
u k rc mt' n i rn 7.i la m a i l i pije8ku rije ka. Cije na zlata u obl i ku zrnaca istoe 99 99% i wusi
1 6:,2.50 t za :.(5 g. (www. kt l'-s pl i t . h r) . Z LATO, s i mbol Au (lat. aurum). u elementarnom
s l a nju p l c mr n i l nwl a l 7.ulc boje i jaka tija ja. mehak. vrlo raslt'zljiv. teak ( relat ivna g u to a
1 ').). Ta ! i le zlata. 1 o64 7GC. jedna j e od fiksn i h ta aka za bai.dan:: nje termometara . Cislo
zlato izva n rt>d no je ot porno na zrak, vodu, kisik, s u m por. s u m porovod i k . rastaljene alka
l ije, kise l i ne i ve(: i nu s o l n ih otopina; ol:pa sc u hlornoj vod i i u smjesama sol n" k isf'l i n r
s j a k i m uksidal'ijski m srf'dstv i m a ( n i t ratnom k ist' l i no m . nat rij peroks idom, kromat nom
k i se l inom. kal i j - perma n gana t o m i t d . ) , dajui zlato ( I l ) - klorid .
Zla lo je jedan od naj rjf'd ih e l e menata u Zemlji n oj kori: rau n a se da ga i m a samo oko dvije
m i l i o n i l e postotka. P oja vl j u j e sc u p r i ro d i redovito samorod no. pa je bilo poznato ve u
p rrl h i l o rijsko doba. Na primarnom leislu na lazi sc re dov n o u obliku zrnaca. lj uskica,
ploa i l i razgra na n i h ica u kielom i neutral nom e m p t i v no m kanwnju, u p rs ka n o obino
1 1 krem e n i m i.i lama (gorsko zlato); ponekad ga p ra t i p i ri ! . ar cn o p i ri l . Ht'hro i bakar.
f'slo se nalazi n a sek u n d a rn i m lei l i ma , a l u v i o n i ma. napl:wi nama ili p ijPst' i nw . Pri rod
no zlato ad riava gotovo uvijek i srebra. N ajve(:e ml iazitc zlaia jt' na W i twatcrsrandu 1 1
j u7.noafrikoj R publ ici, t ooo - 3ooo rn ispod povri ni'! Zem lje. Druga wafajna na lazita
j<'su u Kal i fornij i . Koluradu. Aljasc i . Kana d i , Austra l ij i i na U ral u .
Zlato s c iz pijeska d obijalo u staro vrijeme ispi ranjem; stariji i ndustrijs d
l postu rw k je a mal
grnacija pri kojemu se zl:!to od jalovi ne odvaja pomou ive: u novo Vl'ijeme zlato se dobija
cijan izar:ijorn. lj. izluivaojern zlata i z rud e otop i nama cijanida. Taj je postupak omoguio hr.
porast p roizvodnje zlata u posljed nji h so god i na . Znatne koliinf' zlata dobijaju sc iz a nod nog
mulja koji oi pada pri elektro! itskoj rafinaciji bakra i srebra. Kroz stolje(:a zlato sc upot reblja
valo kao moneta rn i standard u ve(;i n i ze ma lj a . Procjenjuje se da je do kraja 1 973. u svijetu bilo
p roizvedeno ukupno oko Bo 95 0 tona zlata. Godinja svjetskll proizvodnja zlata iznosi oko
1 000 l . lJk. ,1pn<1 vrijednost svjetskih zaliha zlata iznosi danas oko 70 milijardi dolara. Dvijt>
1 rei ne od toga iznosa nalazi se u obi i ku zlntnog novca i l i zlatnih poluga u t rezori rna em ision
ih bana b (prvenstveno u SAD) . Te h n i (: ka upotreba zlata vrlo je ograniena i ni u kojoj prim
jeni u t e h n i e i zlato nije nenadoknadivo. U potrebljava se 1. pravljenje i pozlaivanje nakita, za
bojenje stakla (Cassiusov zlatni pu rp ur) u zubarstvu i zubnoj prot etici. Sve vie zlata troi sc
danas u elek1ronskoj industriji i za p rograme istraivanja sve m i ra. Zbog toga to je r:islo zlato
mehko, ono St' za praktinu upotrebu redovno legira sa srebrom i l i bakro m . Sadraj zlata u
l irn legu rama ( !'i noa) navodi sP. u hiljaditim d ijelovi rna i l i u karati ma; 1 R-b ratno zla l o i ma
fi nou 75ohooo i l i 75"/o . (www.psc. phl.hr) .
+' Osnove energetiki h materija, Piter Thorenton, s t r . 55

..

..

93

Kao metal bakar je vrlo

iroko zastupljen u
proizvodnji.

je nai n i ma ne u obiaj ene izrade, jer ga je mogue izraditi u nit

t a nahnij u od ovjekove vlas i . Njegovu te7.i nu (troy) od 31 grama
mogue je protegnuti na razdaljin u od 3oo kvadratnih stopa .
Takoer, zl3;to j e metal koj i j e otpora n na hra nje i n e m ogue
ga je unititi zaprljano u i ki e l i nama. Zbog toga se nalazi
slobodan u p r i rod i , i ne sj edinj uj e se sa d rugim e l ementima .
Takve osobine su vrlo b itne u i ninjerstvu , jer j e i m u nost na
oksidira nje i gu b itak sjaj a z lato u i n i l o va n i m u mnogob roj n i m
proizvodnim granama. U pra ktinoj pri mjeni zahtij eva sigurnost
i posebnu vj et i nu ka ko bi b i o pogodan za u potrebu u medicini,
posebno u zubnoj pro tetici.
Ovaj metal ima svojstva provodljivosti i odl ian je izolator
toplote, te se koristi za posebna oblaganja kao izolator toplote (Elec
trode Posited) , za d i j e l ove satelita i drugih svemirskih obj e kata. '<2

Srebro
Srebro4.:J je p lemeniti i d ragocj en metal , b ijelog odsjaja sa
s linim krista l n i m sastavom kao i zlato FCC, g u stina srebra j e 1 0,4,9
+

I st i izvor.st r. 49 1 .
11 I mc r..a srebro nastalo je od lati nskt' rij .. c i a rgenlu rn. io znai bijel. sjajan. Cijena srebrene
s:t( rne (istote 999% izn osi 406.Jo e za 25 0 g. (www.kt f-split.hr) . Elt!J'nf!lltarno srebro jest
bijel. k ova k. vrlo rastezljiv ple menj l metal, top!j iv u 1 1 i t ra t noj i vreloj sulfa t n oj kiseli ni. oq Joran
i prema aJkalijama u rastaljenorn st a nj u . U p ri rod i se n:1lm.i samorod no. najee u d rutvu sa
datom i bak ro m ; i u rijet k i rn ruda rna: a rgentitu A1,'2 S . pirargiritu Ag3S bS3 . prus i tu Ag3AsS3,
m iaqp ritu Ag2Sb2S4 , stcfanit u Ag10Sb2SH. kera rgi r i t u AgCI . silvani lu AgAuTe2.

94

gm!cm3. l njega je ovjek poznavao jo od davnina, upotrebljavaj ui

ga. kao i zlato, za nakit, vrijedno po kustvo, kao d ragocjen kapital ,
a tokom povijesti upotreblj avao se i u izradi novca.
isto srebro se takoer smatra vrlo glatkim i nepraktino je
za upotrebu , zbog toga mu se pri dodaj u drugi meta l i kako bi bilo
vre i otpornije. U praksi je raireno da se srebreni nakit izrauje
m ijeanj e m sa d rugim metalima,naprimjer , srebrom i bakrom .
Tako sterling srebra sadri 9.5% sre bra Ag i 7,5% bakra Cu.
Srebro j e takoe vrlo bitno u i nd ustrij i , jer i ma vrl o visok ste
pen p r ovodlj ivosti e ne rgije . Bez obzira to se radi o sku pom ma
terija lu , srebro se koristi u odreeni m situacijama koj e to iziskuju .
Sreb ro se upot rebljava u kardiolo giji za pejsmej kere ; vrl o j e se nzi
b i l no na svjetlost, zbog ega je van o za fotoindust riju kao s rebreni
kol orid ili kao srebreni bromid . Efektivnost srebra za isijavanje
svjetlosti je vrl o visoka, to dovodi do razjedinj avanja, kao to je
objanjeno jednainom: Ag Br - Ag(pozitivan) + Br (negativan) .
Ovo se deava kada je sre bro i zlo,eno svj etlosnim zrakama
tokom poj a anog meusobn og dj elovanja, uslj ed ega se
p r oi z vodi tzv. srebrena so, a kada mu je koncentra c ija um a nj ena
moe potonuti kao crni sitni praak. Zbog svoj i h osobenosti

Zlato u elementarnom
stanju.

Bud u(i da e srebro dobija kao spo red n i proizvod pri dobivanju d ru!,r ih metala koj i ma je
i nae proi zvodnja u t oku posljeunj i h stoljea sta lno rasla. nj e gova je c ijena za to vrijeme
stalno padal a : od nos vrijed n o sti srebra i zlata bio je u sred nje111 vijeku J : J .3 . pot k raj X I X
st. 1 :28. 1 937. god. 1 :77. Oko jedne t re<: i ne vjetske p roizvodnje sreb ra upotrebljava se za
kovanje novca. olatak najve( i m d ijelom za stolni pribor i za n a k i t ; i na e St> srebro u pol rt>
bljava za dobijanje sol i srebra . za tvrdo l emlje nje . u zubarstvu za anuligarn (lt>gu ra srt>hra s;1
ivom i kosit rom) . u e l ekt ro t e h n i c i za osigurac':e, u kt> rn ijskoj i ndustriji za posu d e otporno
prema a l ka l ijarna i kao kat.;J i izator. i d r. - Prcvlac njcm stakla met a l n i m s rebron1 (posre
brivanjem) proizvod e se ogledala; postupak posrebrivan ja otkrio je njem. kemia r J. Liebig
1 83:;. dobivi redu kcijom soli s re b ra tanki sloj metal nog s rebra na sta kle noj p ovri n i .
Sol i srebra. N ajvanija je sol sreb ra srebro- n itra t. AgN03; dobiva sc ota panjem srebra u ni
l ral.noj kiseli n i . tvori b ezboj ne . prozi rn e ploaste kristale i l i h ijP-Iu rnau. toplj iv je u vod i .
m nogo lake u toploj nego u hladnoj. Sluzi z a dobivanje d rtlf,>i h soli srebra. kao t i nta za
obiljeavanje rublja, u medicini (lapis i nfernal is). za galvansko posrebrivanjl', za proizvod
nju zn:ala , kao reagens u kem ij skoj a nalizi. Sreb ro -b rom id Agl3r. i srebro - k l o ri d AgCI jesu
bijele tvari ncto plji ve u vodi , na nj i hovu ponaanju na svjetlu osniva sc fotograJija. Klorid
izlozen kroz k ra t ko vrijeme svjetlu naoko sc ne mijenja. a l i se moe red ucirali na srebro po
god n i m sredstvima koja ne reduciraju neosvijetljenu sol ( razvijaima) . B romid na svjet lu
postaje ivoljubiast. Srebro sulfid AgS jest erna. u vod i posve netopljiva tva r. Stvaranje tc
soli na povri n i srebra uzrok je to ono na zraku postaje c r n o . (www.psc. pb f.hr).

upotrebljava se u filmskoj industrij i i smatra se glavni m meta lom

u foto i filmskoj i ndustrij i .
Srebro je bitno u zubarstvu z a amalgam; srebro , kalaj i i.i va
se upotrebljavaju za zubnu plombu. U novije je vrij eme otkriveno
da je smj esa od 70% srebra, 1 6 % kal aja, 1 3 % bakra i 1 % ci n ka
veoma otporna n a koroziju , jer ba kar u meu d j e l ova nju sa
kal ajem otk l a nja fazu obogaiva nja kalaj a , a uj edno j e i otporan
na n e stajanje zubne plombe.H
Ako uspored i mo m e h a n i ke od l i ke srebra i zl ata vi djet e mo
da su ova dva e l ementa vrl o s l i n a ; koeficijent zl ata j e 1 1 , 6 x 6 1 0
fu nta za sva ki kva d ratni i n d o k j e kod srebra 1 1 x 6 1 0 fu nta za
svaki i n , zbog toga su mehan i ka svojstva oba metala vrlo slina,
osim to je zlato meke od srebra.
Temperatura top ljenja zl ata je 1063 stepen a , dok je taka
topljenja srebra 9 6 1 stepen, to j e donekle priblino . Dakle,
termo svoj s tva su im p riblina, a sastav j e FCC . Zlato iznosi 1 9 7
a rnu a srebro 1 07,88 arn u .
,

Plotino i sli n i elementi

U osmoj B grupi se nalaze metali koj i sadre platinu, a oni su:
Platina, Paladij , I ridij , Rodij , Rut e nij i Osmij . Ova grupa metala se
meusobno o d l i kuje specifi nim svojstvi ma zbog ega i spa daju
u ovu pose bnu grupu.
Ono to ini ove metale vrlo vanim jeste to to imaju
natprirodnu otpornost p rema izgrizanju i oksidiranju. Oni
takoer imaju i d ruga svojstva, vrlo su dragocj eni kao nakit, jer
su kao i zlato relativno rijetki . Plati n a j e n aj rj ei i najtrae n ij i ,
zbog toga j e ova grup a i d o b i l a i me p o nj emu
.

++ Osnove energet.ik i h rn H i e rija. Pit.erThnr n l.o n , Sl.r. 4-9 1 - 4')

96

Plati na4' j e srebreno bij e l i meta l , i stog kristal nog sastava

kao s rebro i zlato FCC. Gustina ovog e l e me nta je 1 ,43 gm/cm3.
Proizvodi se vjetaki kao sekund aran p rodukt rafi n i ra nog
n i k l a . Plati na j e element s lian zlatu, jer j e bez primjesa , veoma
m ehak i podl oan izradi. U potre bljava se za naki t i pokustvo, a
takoe se upotrebljava kao tcrmoelemenat za labaratorije i kao
el ekt rohemijska anoda, i li kao kov i na za kristalni dekor. Ko ri sti se
za e l ektroprovod lj i vost, a vrlo je ra i re n u upotre bi u petrohemij i
kao katal izator (Catalytic Agent)46H

DRAGO KAMENJE
K l asifikacija d ragog kamenja da n a s se vri na osnovu nj ihove
vrst i ne, odnosno usporedbom sa d eset faktora postavljenih od
strane fiziara M ohsa : d ijamant ( 1 0) , safir (9), topaz (8), kameni
krista l (7) , kvarc (6) itd .
Utvreno j e da je d ij a m a nt 1 40 puta v ri od safi ra, a ovaj
st puta od topaza; topaz j e vri od kvarca 1 ,5 puta .

Srebro u
elementarnom stanju.

IS
Plat i n u je 1 735. god i n otkrio Ant o n i o de Ulloa (J una Ame rika ) . I me je dobila po
panjolskoj rijei plat i na sto znai srebro. Cijt>na p l a t i n e u obl iku kugl ica (:ist oNe 999%
iznosi 4.64.80 t za 5 g. (www . kt f s pl i t . h r) . U elementarnom Slanj u sivbsto bijel ili siv,
sjaj<m. ne osobito tvrd. dosta ilav metal, koj i se, uart! n , moe kova t i i zavariva! i. Reh1tivna
gusl'oa joj je ' 45 R:1sp rostranjcna j e u zemaljskoj kori v ise nego d ru1.,ri metat i pla t i n
ske grupe i vie nego jod, kad m ij , rtbro, bizmut i :liva. a l i s na rijetk i m leiti rna nalazi
u veoj koncentracij i ; na U ra l u , 1\ljasci i u Kolumbiji dolazi samoro d na u naplavinama.
u smjesi s paladije m , i ridijem. rod ijcm. osmijt! JTJ i rutenijcm, u Kanadi u sulfid n i m ni
kal no bakrnim rudama, iz koj i h se doh iva kao sporeda n p roizvod pri p roizvodnji n ikla; 11
j u?.. se Africi rude kopaju s<lmo radi dob iva nja pla t i ne.
Plat i na i njene legu re koriste se u staklarskoj i ndus t rij i w dobiva nje vrlo ristog stakla. Vc
l i ke sc kol iine p l a t i ne koriste u zuba rskoj tehnici i za izradu raz n i h med i c i ns k i h pomagala
i alata t" za laboratorijski p ri bor ( loni i . zdjel ice, p i ncete). Iz nje s c izraujr nak i t i slui
kao rlckorat ivna p revlaka na pred met i ma od nt!pl meni t i h metala. U pot rebljava sc za iz
radu termoparova . tcnnootpo rn i ka i Plektroda. za izradu raznog laboratorijskog pribora,
eltkt Ji n i h kont akata, p<' rrnanentni h magnet a ( Pt - Co legura) i nakita.
1 " l sto.st r. 49
17 ltvr1
<
i na svi h plat i n skih mf.t<Jla otpada na plat i nu. U potreblpva sc za izradu aparatura ot
porni h na koroziju, za izradu nakita i e.le.ktri (: n i h ko ntakata. Katal izatori su vel i ko i i ntcrc
sani no pod ruje pri mjf. nl' plat i ne. Skoro et v rt i na proizvod nje plat i n e se t roi na btal
izatorc (op. prev).

97

IIJiJ!ih:tl1ftil
Prema M ohsu, d rago ka m enj e istog stepena moe okrnj iti
j e dno d rugo , a i b ilo koj i dragi kamen moe okrnj i t i osta le koj i
dolaze posl ije nj ega po svojstvima.
D ij a mant4 8 , n apri m jer , moe iskrzati s vaki dragi kamen dok
njega ne mo e .n i jedan. Od m etala, elik u sastavu sa buronom
ili buron titanom (ije ishod i te u enja c i jo nisu otkrili) moe
i krzati dija mant :?

Z LATO l SREBRO U K UR ' A N U

l . Ajeti kojima se aludira na zlato,

srebro i druge plemenite metale.

Neki ajeti j asno aludi raju da se u utrobi Zemlje nalaze
razne v rste dragog kamenja, m i nerala i metal a . Al l a h je dao da
u unutranjosti Zemlj e bude o n o to e k o r i s t i t i ljud i ma u toku
nj i hovog ivota. O tome go v ore slij edei aj eti:
lu D ijamant (alem - kamen) j e s t j e d a n o d kristalizira n i h obl i ka eleme nta uglj ika. N aj l vn'li
je m i nera l . jake refleksije. ve66 i n o rn ht!zhnjan i prozi ran. Od primjcsa moe biti modar.
t: I"Vt!ll, s med. zu l. zelen i c rn. Dijamant nastaje krista l izacijom magmi! u Vt! l i k i m dubinama.
U prim a rni m le7,it ima nalazi e u bazit: n i m erupt i v n i m s t ijenama: nj i hovi m t roenjem
mogu d ijama n ti b i t i ispra n i i o d nesen i u p i je s ak u seku ndarna l e7.il a (www. k l r - s p l i l .hr).
Zahvaljujui svojoj lnJkturi d ijamant je izvanredno tvrd (najtvra poznata prirodna tv;u) i
ima izuzet no visoko talitc (36ooC). Upot rebljava e kan abraziv za bruenje najtvr i h ma
lt>rijala, za rezanje stakla. za izradu alata za bue nje i rezanje tvrdog ka mena, za izradu oso
vinskih leajeva precizni b i nstrumenata, eksl.ruzijskih elemenata za izvlaenje t a n i h ica
tvrd i h materijala i sl. Za dobivanje u l t ra visokog t laka do oko S M bara izraene su d ijarnantske
glave. a takvi visokotlani lanci koristf! e za ipi tivanje materijala pod uvjetima en o rmn og
tlaka. Pored tvrdo e vcli kaje pred n ost i p rozirnost d ijamanta ta.ko da se pojave u ispitivanoj
tvari rnugu opt iki ist razivat i . Kako su u strukturi svi elektroni uglj i kovih atoma pa re ni, u
d ijamantu nema slobod n i h elektrona pa jt! on otovo savrsen elektrini izolator. Naravno.
priut nost mal i h koliina primjesa donekle m u smanjuje izolacijska vojslva. Dijamant
se odl ikuje i visokim i ndeksom lorna svjet.! ost i - iznosi Z-4'
Pri rod ni d ijamant je bezbojan. poput vode prozi ran krist< l i1. koje se, bruP.njern, izraduje
skupocjeni d ijaman t n i nakit. Pri rnjese mal i h kol i,: i na d rugih e l em e n a ta d a j u boju dija
mantski m krista l i ma ( ut u, crven u , smeu, modru. ljubiastu i l i zelenu) . Zagrijavan na
zraku d ijamant na temperaturi iznad RooC polagano izgara, a u i s t o m kisiku . uz bijelu
svj e t los t . stvara ugljik( IV) - oksi d . Zagrijavanjt!rn na t e mperaturu iznad tSOoC be z prisu t
nost i uaka d ijamant ubrzano prelazi u sta b i l n ij i grafit uz oslobadanje t o p l i ne. N a nj ega ne
dje l uju neoksidativnf! k isel ine i l u i ne.
aso p i s Science et vie ( N u merat ivne nauke) . br. 1.o. 1 988 god . , sl r. so.

98

Zar ne vidi daje All ah o no to je 11 Ze m lj i vama podredio,

pa i lae koje, voljom Njegovom , morem plove? O n dri
ono to je na nebu da ne hi palo na Ze mlju, osi m ako
On to dopusti - A l l ah je, uistinu, p rema lj ud i ma blag i
.

m i lostiv. (el - Hadd, 65)

Ovaj ajet na samom poetku, poj anj avajui Boije b lagodati

Nj egovim stvorenj ima, oslikava da su one podree ne nj i ma . Zbog
svoje vanosti b lagodat podreenosti onoga to se nalazi u Zemlj i
spomenuta je na poetku ajeta .
Zamj enica m a (ono to j e ) odnosi se na neive stvari, a pod
p r ijedlogom fi (u) misli se na Zemlj i nu nutri nu. To je ujedno i
znak da Zemlj a sadri hemij ske e lemente koj i koriste lju d i ma
u ivotu, minerale i metale raz liiti h vrsta , a na p rvom mjestu
do l aze p lemeniti meta l i .
Ovaj ajet takoer ukazuje da su bogatstva u Zem l j i podijeljena
na nain da se nj ima svi ljudi okoriste . M euti m , lj udi ne
potivaj u tu pravi nu podj e l u , te dolazi do razlike u ekonomskom
standardu pojedinaca i drava .
Njegovo je to je na nebesima i to je na Zem lj i i to je
hmedu nj i h i to je pod zemljom! (Ta - ha, 6)

Ovaj ajet j e e ksp l i citnij i od p rethodnog. Dakle, sve ono to se

na lazi i spod povrine ze mlj e Uzvieni Bog j e pod red i o ovj e ku .
O n zna ta u zem lj u 11lazi, a ta i1. nje izlazi , i ta se s neba
sputa, a ta sc na nj uspi nje; O n je samilostan i On p rata
grijehe. (Sebe', )

Aj et govori o mnogobroj n i m stanj i ma stva rima koj e se

ne mogu sa sigurnou osjetiti, ali se mogu prouavanjem i
ispitivanje m utvrd iti . To j e Boije z na nje, a savremeni ovjek je
svojo m tehnikom usp i o otkriti sam o neke taj ne . Jedna od nj i h
j este i b lago koje izlazi iz utrobe Zemlje :

99

JiJ!IUM'JI
On je nebesa i Zemlju u est razdobja stvorio, i onda
svemirom zavladao; O n zna ta u zemlju ulazi i ta iz nje
iilazi i ta s neba silazi i ta se prema njemu die, On je s
vama gdje god bili, i sve to radite Allah vidi. (el- Hadid, 4)

O sobine zloto i srebro

Element

Zlato (Gold)

Srebro (Silver)

Simbol

Au

Ag

Atomski broj

79

47

Atomska masa

197,0

107,88

Gustoa wem3

19,32

10,49

Kristalni sastav

Fee

Fee

Atomski radijus

1,441

1,444

Jonski radijus

1,37

1,26

Oksidaeijski broj

+1

+1

Temperatura topljenja

1063

961

Modul elastinosti

11,6

11

2. Eksplicitni o j eti
Vj erovatno najbitniji ajet o zl atu i srebru j este onaj iz sure
Alu I mran:
judima se ini lijepo samo o no za im ude: e ne, si novi,
gomile zlata i srebra, divni konji, stoka i usjevi. To su
blagodati u ivotu na ovom svijetu; a naj ljepe mjesto
povrat.k aj c u Allaha. (Alu lmran, 4)

Kada se podro b n ij e razmotri ajet primjeuju se dvije glavne

stvari:
- Zlato i srebro su j edina dva materij alna faktora koja ovj ek
posj eduj e zajedno sa porodicom, usj evima, stokom itd . To j e
nagomilani kapital od koj eg ovj ek i m a koristi , u vidu nakita i l i
kovanog novca.

1 00

- Zlato i srebro spomi nju se odmah poslij e porodice, a prije

usj eva , konja, stoke i ostalog i metka, a takav poredak nij e se do
danas promijenio .
Kantar (gomile zlata) j e odreena mjera za imetak , kao,
naprimj er, oka. Ovi kantari (gomile) zlata i srebra stoje izmeu
nabujale pohlepe, snage koju predstavljaju ene i djeca te nagona
za posjedovanjem i uiva n je m koj i se ogleda u usjevima, stoci i
konjima.
Ovdje zlato i srebro dol aze do iz.raaja kao sred stvo za kupovinu
ostalih blagodati i uitaka koj i poslij e sl ij e d e . ena, porodica i
dijete s u vrednij i i ne mogu se porediti sa neim materijalni m .
Zbog toga s u spomenuti p rij e ostal i h , j e r to, ustvari , i p redstavlja
pravu vrijednost za ovjeka kod njegovog Gospodara, a Allah z.na
naj bolj e .
Ovaj aj et povezuj e elje i prohtj eve lj udi j ed ne s a d rugi ma.
ena kao najjaa strast ovjeka p redstavlja mlin koj i melje ljude
i narode, kako se ve deavalo tokom historije , a deavat e se i
u budunosti , osim ako Bog ne b ude htio d rugaij e . Ko eli da
se spasi ovog j akog orkana i l i stra nog val a , koj i nij e niti e biti
milostiv prema bilo kome, neka se p rid r. i amca za spasavanje
koj i je u z.atiti Vladara svi h vladara. Neka se dri iste vj ere
islama i nee ga zanimati komentari n ezna l ica ili zalutalih, koj i
rasplamsavaju vatre nereda .
Ib n- Kesi r prenosi hadis Boijeg Poslanika: Ako ljudi
gom ilaj u zlato i srebro vi gomilaj te ove rije i : Dragi Boe,
mol im Te za ustrajnost i odlunost na pravom p utu. M o l i m te da
me uini da bud e m zahvalan na Tvoj i m blagodatima i m olim
Te da me uputi na ljepotu pobonosti prema Teb i . Molim Te
istim srcem i iskreni m jezikom da mi podari dobro koje Ti
poznaje, a utiem Ti se od zJa koje zna. Trai m op rosta 1.a ono
to Ti zna jer Ti doista ma nevidJj ivo.
Kurtubi kae da je Bog spominj anjem odlikovao zlato i srebro
jer j e to vrsta i movine koj a se ne pokazuje pred d ru gi ma, za razliku
od ostalog im etka.

101

11!1:1!1if:tl\,1
Ta beri s matra da j e b l ago sve to j e n ago m i l a n o u Ze mlj i noj
utrobi ili na nj enoj povrini. Zlato (zeheb) je u arapsko m jezi ku
nazvano tako zato to od lazi (yezheh) , a srebro (fi dda) zato to sc
ras i pa (tenfaddu) .
U.ivan j e u nj i ma kao u nakitu i ukrasima ne ogra niava se
sa mo na ovo m sv ijetu , ve se zlato i srebro smatraj u najbitnij im
nagradama Denneta o koj ima govore slij edei ajeti :
Nj i h ekaj u edenski vrtovi, kroz koje e rijeke tei ,
u nj i ma e se narukvicama o d zlata kititi i u zelena
odijela od d i be i kad i fe obla i t i , na divani ma e u njima
naslonjen i b i t i . D i vne l i nagrade i krasna l i boravita!

(el -Kehf, 3 I )
A o n e koje budu h u d u vjeroval i i dohra djela i n il i - Al lah
e sigurno uvesti u dennetske bae, kroz koje e rjeke
te i , u nji ma e se narukvicama od zlata i biserom kititi,
a odjea e im svilena hiti. (el- Hadd, 2.3)
Edenske perivoje u koje e ui, u koj i ma e se zlatnim
narukvicama, b iserom ukraenim, kititi, a h alj i ne e
i m, u nj i ma, od svi l e h iti . (Fat ir , 33)
Oni e hiti s l uen i i7. posuda j aa od data, u nje m u e
hiti sve to d ue zaele i i me se oi nasalduju, i u njemu
ete vjeno boraviti. (ez -Zu hruf, 7 1 )
Na njima e hiti odijela o d tanke zelene svile, i o d teke
svile, okieni narukvicama od srebra, i dae i m Gospodar
nj ihov da pij u isto pie. ( e l - T n sa n, 2, 1 )

Pored toga to ovi aj et i govore o ukrasi ma a h i reta o n i , takoer,

oslikavaj u vanost i v rij ednost zlata i srebra kao ukrasa, i nj ihovu
odabranost u odnosu na d ruge metale za ukrase stanovnika
Denneta.

1 02

N A I N I Z R A D E U K RASA
U prolosti su musl i m ani poznavaJ i veinu kovina, ruda i drugih
metala, a osnovne informa c ije o tome se nalaze u Kur'anu i sunnetu.
Uzvieni Bog kae :
O n sputa kiu s neba, pa rijeke teku koritima s j erom ,
i bujica nosi otpatke koj i pl ivaj u po povr in i . I ono to
ljudi tope n a vatri u elj i da dobij u n aki l. il i orue imaj u
takoer otpatke, sline o n i ma. - Tako Allah navodi
p ri mjer za istinu i neistin u : otpaci se odbacuj u, dok
ono to koristi lj udi ma ostaje na zemlj i . Tako, eto, Allah
o bjanjava p r i mjere. (Er- R.a 'd, 1 7)

M u fessi ri , klasini i savremeni, slau se da se kur'a nski m

primj erom u ovom ajetu porede otpa c i vode sa otpadom ili
neistoom koja nastaj e obradom m etala , a t i m e i nakita: zlata i
srebra.
Sejjid Kutb u tefs i ru ovog aj eta kae da kia pada s neba i tee
korito m , te u tom p roticanj u nosi otpatke k oj i neisti pl utaj u
po nj oj . Ta neist ponekad prekriva vodu, jer j e pokupljena sa
zemlje nakon to se pokupi otpad. Voda ispod toga je mirna, i
nosi sa sobom dobro i bereket. To se odnosi i na m eta l e . N eke
od nj i h (zlato i srebro) topimo kako b ismo naprav i l i ukrase, a
neke ( elj ezo i ol ovo ) da bismo napravi l i koristan alat neophodan
za ivo t. Neist pl i va i p rekriva m etale, ali nakon to nestane
neistoe ru de ostaju potpuno iste , kao istina i la u ivotu.
La p luta i uzd ie se nakon neist i i p rlj avtine, oklij evaj ui da
nestane antipatij a, iako nema realnosti niti upori ta . Ali istina
b iva tiha i m i rn a , tako da neki smatraju da j e nestala, izgubi la
se i i ezl a . M euti m , ona ostaj e kao voda i minerali to ostanu
da bi koristili lj udima. Uzvi eni navodi p r i mj e re ljudima, snai
aktivnost i ispravna ubj eenj a , kao i korisne posl ove i rijei.
Bog je J edan i Svemogu, Konstruktor kosmosa i ivota , Znalac
skrivenog i javn og, i stine i lai, i o nog to ostaj e i nestajeso .
,o

Tcfsi ru c l Zi l;d , Sejj i d Kut h, d i<q" st r. os - 05 4

1 03

IIJIJ!ih:Wi'JIll
TEMPERATURA ZAPALJIVOSTI PLEMEN I T I H M ETALA
Kur' anski opis temperature zapalj ivosti i top ivosti zlata i srebra
kao dva glavna metala za nakit ogl eda se u rijeima U zvienog:
O vjernici, m n ogi sveen i c i

monas i doista na

nedozvoljen n ain tua imanja jedu i od Al lahova puta

odvraaju. O n i ma koj i 7.lato i srebro gomilaju i ne troe
ga na Allahovom putu - navijesti bol n u patnju

N a Dan kad se ono u vatri dehennemskoj hude usijalo,

pa sc nji me ela njihova i slabi ne nj i hove i lea nj ihova
hud u jgosala. "Ovo je ono to ste za sebe zgrtal i ; iskusite
zato kaznu za ono to ste gom il al i ! " (et- Tewba, 34-35)

Aj etom se aludira na one koj i gom i l aju zlato i srebro , a ne daju

zekat. Rezultat toga j e da e se taj nakit raspaliti u dehennemskoj
vatri i njime e biti izglaana nj ihova tij el a .
Pri mj euj e s e da j e gomilanj e zlata i sre b ra n a dunjaluku
bez Boije naklonosti kategorija posla kojom su se poslu7.i l e ove
krti ee, da bi osigurali prava sebi i svojoj vj eri.
Dodat emo da j e stepen topivosti zlata I o63 C, a srebra 9 6 1
C , pa p retpostavi mo t u stran u kazn u i ogro m n u topl otu kojoj e
biti podvrgnute ove osobe.

MIJEANJE METALA SA PORCELANOM l STA K LO M

U novij e vrij eme n auka j e otkrila, a o tome svj edoi i ekspanzija
raznih s m ij esa u ovom n aem savremenom d obu , da se metali
mogu mij eati sa kera m i kom i staklom. Tako se u engleski m
h e m ijsk i m la boratorijama nalazi prozor od ol ova deblj ine :4m, a
nj egova p rozi rnost dokaz j e progresa teh n i ke koju j e u naprij e d io
ovjek m ij eajui metale sa po reel a n o m .
M euti m , Kur'an j e v e ranije ukazao na ovu mogunost.

1 04

-O temi porcelana, keramike kao i sta kla i proizvoda od

njega , gl i ne i nj enih proizvoda koji sc upotrebljavaj u u gradnj i i
p o kustvu , uzet emo rijei Uzvienog u suri e l - I nsan, gdje govori
o stanovn i c i ma Denneta:
Sluie i h iz srebrenih posuda i aa prozirnih, prozirn ih ,
od srebra, ij u e veliinu prema eljama nj ihov i m
odred i t i . (el - l nsan /ed- Dehr, 15

1 6)

Rij e IGtvarir (pro:z. i rne ae) , kako j e poznato, odnosi se na

staklene ae, a d a l i j e mogue da ae od -rebra budu prozi rne?
Sejjid Kutb , t umaei ove aj ete, kae : Oni e uivati nasl onjeni
na d i vanima, u prostranoj hladovini gdj e e im p lodovi b iti na
d ohvat ruke , sluit e ih posuem od srebra i aama od srebra,
ali proirnih kao d a su od sta k l a , dok stanovnici Zem lj e nisu znali
za ovakvo posue od srebra koje e biti raznovrsne veliine kako
bi u potpunosti zadovolj ilo uivanj e i lj epotu u Dennetu.'i' . . . . . . .
Rij ei kavarir ( prozirno) i zuddad (staklo) spomenute su u
Kur'anu nekoliko puta u razn i m surama, ime se vanosti ovakvog
vida p roivodnj e daje istaknuta ul oga u naem ivotu.
Kur'an j e ve ranije konstatirao vrlo bitnu injenicu m ij eanj a
metala i stakla, te kako srebro moe biti prozirn o . Iako je namjera
t i h rijei bila da se oslikaju od l i ke sta novnika Denneta, ipak se
nj ima ukazuje i na j ednu posebnu granu zanimanj a .
Prijedlog m i n ( o d ) ponekad i m a znaenje partitivnosti, a
ponekad specifici ranj a . Ku r'a nski izraz j e oznaio sastav staklenih
aa , prozirnih, navodei da e biti nainj ene od sre bra , to z nai
da je u p itanju stvarna namj era, a ne metafori ko izraavanj e .
Ovo otkrivanje podstie muslimana n a istraivanje nove
smj ese koja e pored odl ika s rebra kao metala i mati i svojstva
stakla kao j edne vrste porcelana.
Da li je ovo jasan poziv na istraivanje i temelj ito prouavanje?
To bi mogao biti poziv istraivaima da se okoriste onim to
je navedeno u Kur'anu i da pokuaju izu m. i ti s mj esu, odnosno
materij u koja bi nam b i la od vel i ke vanosti.
"' Tcfsiru ci -Z i lal , Sejj id Kutb, d i o (,, s t r . J7lh.

lOS

IIUIJIJ)JW!:Yf/:1
Tako je ovo specifina dennetska od l i ka, to ne spreava
istraivanje osobina ovih eleme nata i na ovom svij etu, jer injeni c a
da Kur'an istie staklo i srebro d o ka z j e nji hove vanosti .
Kad a Kur an navodi primjer, on konkretno u kazuj e na
odreene mogunosti , a na lju d i ma je da to otkriju, ako je u p i tanj u
dunjaluka korist. M e ut i m , ako se pod tim podrazumijeva
neka druga nakana, onda se Kur'an zalae za ekspl icitnost i
poj a nj enje.
'

3. Z A K LJ U A K

Zadivljujui s u aj eti koj e smo spome n ul i Iz nj ih s e moe

izvui numeriki i lingvistiki z a klju a k.
.

Numeri k i zakljuak: Kur'ansko numeri ko u stro j stvo zlato i srebro

- ponavljanje i vjerovatnoo
a) Openito, u Kur'anu se zlato spo m inje osa m , a srebro est
puta. Takoer, samo srebro bez zlata je navedeno etiri puta, dok
je zlato bez srebra spomenuto est puta. Kada se palj ivo osmotri
sastav poretka molekula FCC koj i m j e s a stavljeno srebro i zlato
u tvruj e se osam va njski h i est unutranj i h atoma, dok sastav
FCC od koj eg je sastavlj ena materij a zlata i srebra sadri osam
estica na rubovima i est na povrini. Od est atoma polovina
pripada elementu FCC, a druga polov i na susjednom elementu ,
dok osam posebnih estica n a uglovima pripadaju e l e m entu FCC,
od ega osmina p ripada nj egovoj kvoti, a ostalih sedam osmina
susj ednim elementima. Svaki elemenat FCC ima ukupno po
etiri homogene estice, odnosno atoma. Da l i je to sluaj nost?
Uzvien je Gospodar svj etova !
b) . Atomski broj zlata j e 79 a srebra 47, d o k je atomska tei na
za zl ato 1 97, a za srebro 1 08 . Zlato ima ustrojstvo 79 : 1 1 8 :79; shodno

1 06

tome, prosj ena proporcija prema dij elovima ovog ustrojstva je

kao neutrona prema elektronu i p rotonu - 1 , 4 9 4 , znai pri b l i 7 no
1 ,5, to je isti omjer odnosa zlato - s rebro kada su spomenuti
odvojeno. Omjer zlata prema srebru u atomskom broju je 1 ,681 , a
nj ihov omj er u atomskoj tei n i j e 1 8 6
U Kur'anu je omjer njihovog odvoj enog opetovanja I .33 4 , a
zajedno 1 ,5, to je isti omjer atomskog ustrojstva zlata . Kada se
izrauna omjer atomske teine i atomskog broja on iznosi 1 ,75, to
znai da je razlika ovog o mjera prema omje ru nj ihovog zajed nikog
spominjanja koj i je 1 ,5, oko 1 /7, a to je otpril ike dvostruki omjer
b roj a spominjanja zlata prema njegovomatomskom broj u i oko eti ri
puta omjer spominjanja srebra p rema ato m skoj tei n i srebra.
Ako b ismo zbroj ili ta dva omj era rezu ltat bi bio 6 , to j e ujed no
b roj zajednikog spomi njanja zlata sa srebrom u Kur'anu.
I sta situacija j e i sa srebro m, jer podjel o m b roj a njegovog
spo m i njanja sa atomskom teinom dobit e se otpri l i ke i sti
procenat pod ij eljen na eti ri , d o k e podj elom b roja njegovog
navoenj a u odnosu na atomsk i b roj b i ti o,o85, dakle isti omjer
!17 podijeljen na 1 , 6 8 koji j e omj e r atomskog b roja zlata prema
srebru koj i smo ve spo m e nuli.
Podro bnij a pojanj enja o ovoj temi ita l i c moe pronai u ve
spomenutoj knj i zi ( EI - m in7.ar cl -h c ndesi . . ) .
.

lingvi sti ki zakljuak: Kue od zlato, o krov od srebro

Svaki Boij i poslanik j e imao mnogobroj ne mu'dize koj e
je, kao potvrdu onome emu poziva, p o kazivao sam i l i kada b i to
nj egov narod od nj ega zatrai o . Boij i m zakono m j e propi sana
kazna onima koj i te mu 'd.ize nij eu i ovo se desilo nekoliko puta.
Kur'an nas obavj etava o tome govorei o Nuhu, a . s . , M usau, a.s . .
kada je, n akon i zvj esnog vremena, nj ihove narode zadesila kazna.
Sli ne nam obav ij esti donosi o n arodu Sal i h a , a . s . , i t d .
,

1 07

::n;mawll
Poslani ka rnu'diza e pokazala i u d ogaaju o ko sofre
koja je sputena Isaov i m , a . s . , pornagaima, koj i su nakon t oga
povjerova l i i tako izbjegli kaz n u .
A kada ueni c i rekoe: "O I sa, s i ne Me:r:j emin, m oe l i
n a m Gospodar tvoj t rpew s neba spustiti '?", - o n ree:
" Bojte se Allaha ako ste vjernici"

" M i el i mo" - rekoe oni - "da s nj e jedemo i da naa s rca

budu s m irena i da se uvjeri mo da si nam ist i n u govorio, i
da o njoj budemo svjedoci " .
Isa, s i n Merjem i n , ree: O Al lahu, Gospodaru na,
"

spusti nam s neba trpezu da nam hude pra:w ik, i prvima

od nas i o n i ma kas n ij i m , i udo Tvoje, i nahran i nas, a Ti
si h ranitelj najhoj i ! "
".Ja u vamj e spustit i " - ree Allah - , "ali u one meu vama
koji i poslije ne hudu vjerovali kazniti kaznom kakvom
n i kog-a na svijetu neu kazniti". (el- Maide , u - u s)

Meut i m , l alj ivci ma iz naroda Beni Israil Uzv i e n i Bog j e

obeao najstranij u kaznu n a Sud njem danu.
l za vr ije m e poslj e d nj eg Boijeg posl ani ka pokazival e su se
mno go b roj n e mu dize, iako ih njegov narod nije t rai o , a kada bi
ih zatraili Uzv i eni Bog j e bio m i l ostivij i prema nj i ma n ego oni
sami p rema sebi . Uzvien i j e znao d a oni nee u nj i h povj e rovati ,
a zbog toga bi i h zadesila kazna .
'

A da ne aljemo uda, zad rava nas samo to to d revni

nai'Od i n isu u nj ih povjerova l i ; Sem ud u smo kao vidlj ivo
udo kam i l u d al i , al i oni u nju nisu povjeroval i . A uda
aljemo samo da zast rai mo. (el - I s ra , 59)

Allah ih nije kaznio, j e r si ti meu nj i ma b io; i Allah ih

nee kaz n i H sve dok neki od nj ih mole da i m se oprost. i .
(el - Enfa l , 33)

1 08

IIIIIM
Nevjerovatno je da ovjek ispred sebe vidi neoborive dokaze a
zatim oholo okrene gla vu Ovo je vjeito ponaanje ljudi to je ono to
vidimo i danas i to je bilo u svakom dobu Boijih poslanika, kada su
njihovi narodi gledali Boije dokaze oko sebe i u sebi arnima, aJi se
unato tome nisu pokajniki povratili Al lahu traei oprosta.
.

T o n i i h , nepravedi i oholi, po rekoe, al i su u sebi vjerovali

da su istinita, pa pogledaj kako su skonali smutlj ivci.

(en - N eml, 14)

Kada su nevj ernici zatraih od Boij e g Poslanika mu'dize
Kur'an im odgovara :
Reci: Kad hi se svi lj ud i i. dini udruili da sastave ovakav
Kur'an, oni, kao to je on, ne hi sainili, pa m aker jed n i
drugi ma pomagali.
Mi

ovom Kur'anu objanjavamo ljudima svakojake

primjere, ali ve i na lj udi n ikako nee da vje ruje.

I govore: N eemo ti vj erovati svo dok nam iz zeje ivu
vodu ne izvede;
Ili dok ne bude i mao vrt od pal m i i loze, pa da kroz njeg
svukuda rijeke provede;
Ili dok na nas nebo u paradima ne obori, kao to tvrdi;
il i dok Al laha i meleke kao jamce ne dovede;
l l i dok ne bude i mao kuu od zlata ili dok se na nebo
ne uspne; a neemo vjerovati n i da si se uspeo sve dok
nam ne donese Knjigu daje itamo. Reci: Hvaljen neka
je Gospodar moj ! - zar ja nisam samo ovjek, poslanik'?
A lj ude je, kad i m je dolazila objava, odvraalo od
vjerovanja samo to to su govorili: Zar je Allah kao
poslanik."l ovjeka poslao?
Reci: Kad hi na Zemlj i meleki s m i re no hod i l i , M i b ismo
i m s neba meleka za poslanika poslal i .
Reci : Allah j e dovoljan svjedok meni i vama, jer O n zna i
v i d i robove Svoje. (e l - Isra , 88 - 96)

1 09

::JIJiiitniYrt:l
Kur'an i m je p ruio odgovor na njihova traenja, onako kako
je to Kur'a n ve utvrdio.
Zar ja nisam samo ovjek, poslan i k ? (e l - T sra , 93)

M eutim, nj ima j e smetalo to se Kur'an objavljuj e obinom

ovjeku, a ne nekom od ugl edn i ka i z nj i h ova narodu , kao to se
navodi u suri ez -Zuhruf:
T jo kau: Trebalo je da ovaj Kur'an bude objavljen

n ekom uglednom ovjeku iz jed n og od ova dva grada!

Zar o n i ne raspolau milou Gospodara tvoga? Mi i m
dajemo sve to i m j e potrebno za ivot n a ovom sjetu i
M i jed n e n ad d rugi m a uz.d i7.emo po nekol i ko stepeni da
bijedni druge sluili. - A mi lost Gospodara tvoga bolja je
od o noga to o n i gomilaju.

A da n ee svi ljud i postati nevj e rn i c i , M i bismo krovove

kua onih koji ne vjeruj u u M i lostivog od srebra ui n i l i ,
a i stepen ice u1. koje se pe nju,
I vrata kua njihovih i divane na koj i ma se odmaraju,
I ukrase od zlata bismo im dali, jer sve je to samo uivanj e

u 7.ivotu na ovom svijetu, a o naj svijet u Gospodara tvoga

bie za one koji budu Njegova n areenja izv raval i , a
Njegovih zabrana se klonili.
Onome ko se bude slijepim pravio da ne bi M ilostivog
vel iao, Mi emo ejtana n atovariti, pa e mu on
nerazdvojni drug postati ;
Oni e ih o d pravog puta odvraati , a ljud i e m is l i t i d a s u
na pravom p ut u .
l kadakoj i doe pred N as, rei e: Kamo sree daje izmeu
mene i tebe bila tolika razdalj ina kolika je izmeu istoka
i zapada! Kako si ti bio zao d rug!
Togadanavam nee b iti o d koristitoto eteu muci zajedn o
biti, kad j e jasno d a ste druge Allahu ravnim smatrali .
Zar ti da dozove gluhe i uputi slijepe i one koj i su u
oitoj zabludi?! (ez-Zuhruf, 3 1 -40)

Zato j e Uzvieni Bog spomenuo krovove od srebra?

U ku r anskom tekstu se primjeuj e da d rugi m stva rima koje
aj et spominj e nij e odreen sastav, osim za krov.
Da li bi znaenj e ovih rijei bilo odavanje poasti prema
nevj ernicima na ovom svijetu s itencij o m nj ihovog pridobija nj a .
Ako b i bilo tako, zato onda strop nij e od zlata, dijamanata i l i
drugog sastava d ragocj enij eg o d srebra?
U suri el - I sra Uzvieni Bog kae :
'

I l i dok ne bude i mao k uu od zlata i l i dok se na nebo

ne usp ne; a nee mo vjerovati ni da s i se uspeo sve dok
nam ne donese Knjigu da je itamo. Reci: Hvaljen neka
je Gospodar moj ! - Zar ja n isam samo o\jek, poslanik.

(el - Isra, 93)

Vidimo da nevj ernici i zazivaju Pos l an i ka da im doe sa
mu dizama koj e e potvrd iti ono to on govori, jedna od nj i h je
da posjeduje kuu od zlata.
Koj a j e razlika iz eu ova dva primjera ( krova od srebra i
k ue od zlata) ?
'

A da nee svi ljudi postati nevjernici, M i bismo krovove

kua o n ih koj i ne vje ruj u u M i lostivog od srebra ui n i l i ,
a i stepenice u z koje s e penju. (ez-Zuhruf, 33)
Neophodno je p rvo da a n al izi ra mo z nae nje rijei krov
(sakf) , a zatim emo pojasniti ajet j eziki , term i noloki, kao i
povod nj egove obj ave .
Uzvieni Bog kae :
I oni p rije nj i h su spletke p l e l i , pa je A l l ah i:. tem elja

zgrade nj ihove po ruio, i krov se na nj i h sruio- stigla i h

je kazna odakle nisu oekivali. (en- Nahl, 6)
I to to je nebeski svod osiguran Nae je djelo, a oni se ipak

okreu od znamenja koja su na njemu. (el- Enbija, 32.)

111

::n;;:nJnirit
Er- Razi u svo m Sihahu navodi da rije sakf oznaava krov
kue, a mnoina ove rij ei je sukuf (
) . El - Ahfe smatra ,
kako b iljei E l - Razi , da j e sukuf (
) m noi na od sekif, dok
je osnova gl ago l a sekafe . Zatim, sakfun oznaava nebesk i svod ,
d o k seka:fun ( s fethama) oznaava nakrivlje n ost i l i nagetost.
l b n - Si k kit smatra da su od ove r ijei krani izveli naziv b iskup
(u s kuf) , jer se on d o i ma ponizno.
Za razumij evanj e aj eta naj b o lje je osvrnuti se n a n e ke vrlo
bitne tefs i rc i z razl i itih generacij a.
I b n Kes i r tu mai ajet ovako : Kada veina lj u d i ne b i smatrala
da je nae u dj e lj ivanj e i metka d okaz nae ljubavi prema onom
kome smo dali udruili bi se u nevj erstvu zbog imetka. Sli no
ovom tumaenj u su i, milj enj a I b n Abasa, El- Hasana, Katade i
drugi h .
A da nee svi ljud i postati nevjernici, M i bismo krovove
kua o n i h koj i ne vje ruj u u M i lostivog od srebra uinili,
a i sl.epenice uz koje se penju.

Dakle, i stepen i ce od srebra. Ibn Abas , M u dah i d , Katade,

Ibn Zej d i d rugi kau d a su stepenice spomenute d a im s lue za
u sp i njanje .
Kurtu b i , tumaei aj et, smatra da se ovdje moe izvui pet
postavki :
Prvo: Uenj aci kau: U ajetu se isti e b eznaaj n ost ovog
svijeta i p rezir prema nj emu, time to bi kue nevj e r n i ka i
nj ihove stepenice b i le na i njene od zl ata i s rebra kada lj ubav
prema ovom svijetu ne bi p revl a d a l a u s rcima vj ernika i odvela i h
u nevjerstvo .
Hasan smatra: Ovime se misli d a kada svi ljudi ne bi posta l i
n evj erni ci , zbog poh lepe p rema dunjaluku zapostavljaj ui a hiret,
dalo bi im sc na ovom svijetu ono to smo spomenuli. J er, kako
m i s l i veina mufessira , ovaj svijet kod Boga je oznaen kao
n eva7.a n .

1 12

IIIIMH
l bn Zej d kae : Da judi ne b i b il i jedan ummet, tj . u traenj u
d u njaluka i davanj u prednosti d unjaluku u odnosu na ahiret,
- nai n i l i bismo o n i ma koj i ne vjeruj u u M ilostivog krovove
kua od srebra . .
El - Kesa' i smatra d a j e znaenje spomenutog aj eta s l ij edee:
Kada ljud i , musl iman i , ne bi otil i u nevjerstvo, bogat i siromah,
dali bismo nevj e rnicima d u nj aluk zato to je beznaajan . . . . Drugo: Ibn Kesir i Ebu Amr rije sukufen i z ajeta itaju kao
sakfen, shodno rijeima Uzvienog:
I krov (sald) se na njih sruio.

(en - Nahl , 6)

Od M udahida se prenosi da se rij e ita sakf, dok je prijedlog

l i u aj etu (lihuj utihim) u znaenju " na" ('ala) , dakle na nj i h ovim
kuama, naslanjajui se na aj et:
.. A rod itelj i ma (l i ebevejhi) svakom posebno - esti na
od onog to je ostavio. (en- N isa, u )
U citi ranom aj etu s c , takoe r, ka7.e:
N ap ravil i bismo onima koji ne vjeruju u M ilostivog na

nj i hovi m kuama O i bujutihim) . . . . . . . . .

Tree: Rij ei Uzvienog (me 'arid) , oznaa vaju stepenice .
I b n - Abas smatra, a to j e i stav veine, da j e jednina ove rijei
mi 'rad. Od ove rij ei j e izvedenica Lejletul - mi 'rad. M noina
od mi 'rad j e me 'arid i me 'ariid (dugo i ) , kao miftah ( klju) i
:mefatii h (kljuevi ) .
Ahfe smatra d a j e rij e mnoina od mi'red, a ajet znai
da se nj ima (stepenicama) usp i n j u . Pri mjer z a ovo j e reenica:
Poj avio se n a kui , u znaenj u : i speo se n a k rov.
etvrto: - N ek i uenjaci, t umaei ovaj aj et, smatraj u da krov
nema veze sa on i m to je iznad nj ega, j e r Uzvie n i Bog je nai n i o
krovove za kue kao to im j e nainio vrata. Ovako misli i Ibn
M al ik .

1 13

IIJiJiiifJ1Jil
Ibn Areb i kae : Poto se pod rij eju kua misli na p rostorij e.
zid, krov i vrata, tako i onaj ko ima kuu ima i sve ono to i d e uz
nj u, a nema sumnj e da ono to j e i znad krova ne pripada njoj .
M eutim, uenj aci se razilaze oko onoga to je ispod kue.
Neki tvrde da to pripada ku i , dok d rugi smatraju d a j oj ne p ripada .
ono to se ispod nje nalazi u utrobi zemlj e .
Prenosi s e da je n e k i ovj ek prodao kuu drugome, pa j e ovaj
dogradio. U njoj je naao zlato, te je otiao prod avcu i rekao: Kupio
sam kuu bez zl ata , na to mu j e p roda vac odgovorio: Prodao sam
ku.u sa svi m to j e u njoj . O nda j e Poslanik presudio predlaui
im da j edan oeni sina kerkom d rugoga, te e na taj nain i metak
ostati kod nj i h . Zakljuuj emo, dakle, da ono to je iznad i ispod
kue pripada nj oj .
Peto: Ako u kui stanuju dva ovjeka j edan ispod drugog, da l i
mogu samovoljno raditi n a njoj prepravke, naprimjer, d a l i o naj
koj i stanuje u donj e m dijelu moe da ga srui, ili onaj koj i j e i znad
neto da dogradi?
Smatra se da stanar donjeg dij ela kue ne moe nita poruiti
osim ako je na to pri moran, jer e to tetiti onom iznad nj ega, dok
onaj iznad nj ega, opet, ne moe nita dodatno dograivati kako
ne bi nanio tetu onom ispod nj ega . Ako bi se n eto na krovu
polomilo on to nee zamijeniti nei m to je tee od onoga to j e
bilo, kako n e bi n ateti o o n o m ispod sebe. Ako b i s e u donj e m
dijelu desio neki kvar, stanar ga j e duan popraviti b e z pomoi
onog ko stanuj e iznad nj ega.s2
Sejj id Kutb ovaj aj et tumai : Kada ljudi ne b i zapal i meu
grij enike, a Bog zna da j e u srci ma nj i hovi m slabost p rema
ovom svij etu , podari o b i onima koji ne vj eruju u M ilostivog
kue ij i su krovovi od srebra a stepenice od zl ata. Podari o bi
i m kue sa mnogi m vrati m a , dvorce sa krevetima za odmaranje.
i mnogo nakita . To bi b i o znak p rezrenosti zlata, srebra, nakita
i ostal i h naslada, to znai da bi se ove stvari p okazale u svoj
svojoj beznaaj nosti on i ma koj i ne vjeruj u u Boga. Dakle , bile
' ' Tefi r el - Kurh1bi , sura ez-Zu hruf

1 14

bi za dunjaluko uivanj e , uivanj e koj e j e prolazno, ne nadilazi

gra n i ce ovoga svij eta, jer umj e renost je ta koja odgovara ivotu na
ovom svij etu.
Ahiret kod tvog Gospodara je za bogoboj azne . .

Bogobojazni su poaen i kod Boga i O n i h opskrb ljuje onim

to je dostoj nije i vj eno. Na nj i h djeluje ono to je vred nije i
prilinij e , ono to i h odlikuj e u od nosu n a one koj i ne vjeruju u
M ilostivog, odnosno onih koj i se k ite jeft i n i m uivanjama koja
ne prilie ni ivoti nj a m a ! sJ
Bu harij ino tumaenj e ovog ajeta je slij edee: Kada to ne bi
uinilo ljude nevjernicima krovovi nji hovih kua bi bil i nai njeni
od sre b ra , a stepenice i krevet i nj i h ovi takoer bi bili od s rebra .54
Profesor Muhamed M ahluf o ovom aj etu kae: U nj emu sc
ekspl icitno ukazu j e na prezrenost ovog svij eta kod A l laha. Dakle,
da nema bojazni da e svi ljudi uznevjerovati kad vide nevjern i ke
kako .imaju i meta k, a opinjeni su ovi m svijetom i zapostav i l i
Ahiret , dal i b i s mo nevj ernicima dunjal uko b lagostanj e , p rema
emu M i i mamo prezir. I pak j e propisano da i meu nj i ma
postoj e bogati i siromani , kao .i meu vj ern ici ma, kako b i sc
razl ikova l i on i koj i trae d unjaluk zbog dunj aluka od onih koj i
to radi zbog Ahireta . Dali b ismo im nakit da naprave od nj ega
krovove, stepenice, vrata i krevete, tako da neke naprave budu od
srebra, a neke od z.lata .ss
Devher.i Tan tavi u svom tefs.iru El -d evah i r fi tefsi ril
Kur'an nij e spomenuo vie od onoga to su ve drugi navel i , ali
je opirno obuhvatio srebro, zlato i metale na neko l i ko mij esta u
svom tefsiru napisanom u :46 tomova."6

'> '

Sejjid Kut b. Tcfsi rui -Zi lal. dio V, st r.

'>1 El - Bu hari . Tefxi rui - Ku J-'a n, sura cz

ll

Salvetu! bcjan l i l - mc'an i l - Ku r' a n ,

:l t 88.

Zu h ruf.
sej h

M uhamed Mah l uf, bivi m u ft ija Egipta i lan

naunog vijea . l r{: izdanje. s t r. 6z4.

"" El dcvah h Ji tcfs i ri cl - K u r'an , ej h Devheri c l Tanta v i . d io

zo, s t r.

' SS

1 15

IIJtl!iiJ:tiJ,ll
Za to srebre n i krov?
I pak, nakon osvrta na k lasine i savremene tefs i re 1 d a lj e
ostaj e pitanj e : Zato j e Uzvien i Bog odabrao srebro vezano za
nevj e rn ike? I zato je eksplicitno krov opisan kao srebren, a ne
kreveti, stepenice, vrata, kue i ostale zavodljive poasti koj e je
Uzvieni Bog htio d ati nevj renicima, samo kada ne h i svi lju d i
postali i st i , od nosno n evj ernie i?
A d a nee svi lj ud i postati n evj ernic i, M i b ismo krovove
kua onih koj i ne vje ruj u u Milostivog od srebra uinili,

a i stepenice uz koje se penju.

Dok u drugom ajetu nevjernici postavljaj u i zazov Poslaniku,

s.a. v. s., da spusti sa neba kuu o d zlata?
Ili dok ne bude i mao kuu od zlata i l i dok se na n ebo
ne uspne; a neemo vjerovali ni da si se uspeo sve dok
nam ne donese Knjigu da je itamo . .Reci : Hvaljen neka
je Gospodar moj ! - zar ja n isam samo ovjek, poslan i k?

Vid i mo d a je smisao j asa n : ovakva darivanja ne b i za cilj

i mala pokazati nakl onost U zvienog Boga prema nevj ernicima,
ve da se zavedu kako bi p re tjerali u svoj i m grij eenj i ma tako da
ih Uzvien i ne hi pustio bez k azne.
M eut i m , zato spomenuti krovovi nisu od zlata i l i d rugih
plemenitih metala i d ragog kamenj a koj e smo na brojali?
Pokuat emo povezati naune injenice otkrivene u n ovije
vrij eme kako bismo pronali odgovor na ova p itanj a .
Spomenu l i smo da srebro i ma mnoge sline osobine kao
zlato i platina ; gotovo i stu te m pera t u ru toplj e nja , elastinost,
re11eksivnost kao i vrlo rairenu upotre bu u proizvod nj i .
M eutim, srebro j e manj e otporno n a eroziju, h e mijsko
nagrizanje i atmosferski uticaj . Vi djeli smo kako nastaj e srebrena
so i crni prah kada se srebro izloi sunev i m zrakama ili openito
svj etlosti, zbog ega j e njegova primj ena u foto industri j i vrlo

1 16

IIJIJ!IUWJiMit

rairena. Takoer, ako nosimo sre bre n i prsten ili srebreni nakit
vidi mo da se srebro vrl o l ahko zaprlja, pri emu smo pri m o ra n i
d a ga neprestano gl aa m o i isti m o .
Povezuj ui ova svojstva moemo i zvesti zakljuak:
Odreeno je da materijal za krov bude srebro , jer je krov
neprestano izloen sunevi m zrakama, to na kraj u dovod i do
sta nja koje smo malo prij e objasn i l i . Dakl e , srebro na krovovima
postalo bi materija od crnog praha. Vremenom bi krovovi postali
crni i odava l i bi poseban znak o vlasniku kue ; bili bi dokaz
njegovog nevjerstva . Ovakva vrsta zavoenj a vlas n i ka kue bila
bi popraena p rezrenou i poni.enjem od U zvi enog Boga to bi
bio dokaz zalutalosti vlasnika kue . Pratilac ovoj poasti kua od
s rebra b i l e bi prezrenost, ponienj e i crno nal ij e .
Poto s e vje rn i ci ma na l i cima u kazuje obilj ej e zbog n e
prestane sedde, tako bi i n evjernici u svoj i m kuama , zbog
uob rae n osti , zablude i lj ubavi prema ovom svij etu, bili
obiljeeni.
Uzv i e n i Bog, obavjetavaj ui o stanju nevj e r n i ka na Sud nj em
danu kae:
Na Sudjem dan u vidjet e pocrnjela l i ca onih koji su
o AJ l ahu lai govoril i A zar u Deh e n n e m u nee hiti
.

boravite ohol i h ? (cz- Zumer, 6o)

Uzvienom Bogu nije teko da nevj e rn i c i ma, zavodei ih,

podari poast na ovom svij etu, koj a e i mati crno n al ije, to se
ogleda u crnilu nji hovi h kua.
U zvieni kae:
Okieni narukvic<una od srebra (e l - f nsa n/ cd- Dehr, 1)
. .

Nee u jemu n i sunce ni m raz osjetit i . (e l - I nsan, : u )

Poveimo ova dva ajeta, u koj ima s e spominje nagrada za

vjernike u Dennetu . Oni e biti poaeni srebrom jer nee biti
svj etla koje e na njega negativno uticati kao na ovom svijetu. Ovo su
p retpostavke na osnovu zakona koj e n a ovom svijetu poznajemo.

117

IIJIJ!iif:t1'JItV:I
Ovakav smisao b i se mogao potkrije piti izrazom lew l a (a da
nee) koj i upuuje na nepostoj anj e neega . Dakle, nita nas ne
sprj eava da ovako zavedemo nevj ernike, samo kad ne bi drugi
kren uli za nj i ma smatraj ui to poau , jer u lj udskoj je prirodi ,
kako nas i Kur'an obavj etava, lj ubav prema l agodnom ivotu .
Meutim, injenica j e da j e ovakva zavodlj iva poast popraena
pon ienjem i p rezi rom .
Sinonimi u arapskom j ez i ku z a izraz lew l a ( a da nee) su:
kada ne bi, zar n e bi, da ne bi (lew ma, hella, e lla) .
l zraz l ew m a (kada ne b i ) oznaava uskraivanj e od reene
mogunosti uz podsti canje na injenj e neega d rugog, dok druga
dva (hella, ella) pozivaj u ka izvravanju radnj e . Uzvieni Bog ne
podstie niti poziva ljude u nevj erstvo, ve k Sebi, zbog toga ovi
sinonimi nisu ni upotrijelj eni, nego je upotrijebljen izraz l ew
la, (a da nee) , a Allah zna naj bolje.
Crni sloj koj i pokriva srebro usljed izloenosti atmosferskim
faktorima je poznata stvar . jo odranije, odnosno jo od pojave
srebra i njegove viestoljetne upotrebe . Ljudima je bio poznat
nain ot klanjanja i ienj a ovog sloja pomou tvrdog kamena ili
jakog metala kojim e ga ugla ati i otkloniti crni sloj , kako b i srebro
povratilo prvobitnu svijetlu boju. Meutim, nisu poznavali uzroke
nastanka tog sloja, na nain kako to tumai savremena hemija .
Pojavom islama na A.rabijskom poluotoku d at je novi poticaj
i drugaij i smisao ovakve upotrebe, a takoer je i musl i m an i ma
naznaeno da se upuste u izuavanj e i ispitivanje Boijeg stvaranja ,
d a e podue kako da i skoriste ili p reporode sebe i svoj u mmet u
svim ovodunjal uki m i ahiretskim stvari ma.
Znanje Boij em Posl a n i ku o ovi m i d rugim injenicama o
'
metalima dolo j e od Onoga Koj i sve zna.
Ti rmizi u svom Sunenu, u poglavlju El - l ibas, 1 770 b roj ,
p renosi dogaaj da j e Boij em Poslani ku d oao j edan ovjek, alei
se da mu srebro uzrokuj e gnoj enj e na ra n i u nosu. Boij i Poslanik
ga j e savjetovao da srebro zamij eni zlatom, to je i uinio .57
57

Nesai (knjiga U krasi. 5 1 62,).

Ebu -

Davud, 42.32..

1 18

Posl a n i k j e bio po uen od Gospodara da se z lato ne troi niti

mu tete atmosfersk i fakto ri , a takoer ne utie negativno na
ranu na tijelu, dok sreb ro moe prouzrokovat i gnoj enje rane, jer
vremenom c rn i , a to je i bio uzrok ove poj ave. U ta kvoj si t ua c ij i
upotreba zlata je b i l a j ed i na alternativa, dakle nuda, a nuda
zakon mijenj a .
M eut i m , zato s e s re b ro upotrebljava u zu ba rstvu za
p l ombiranje zuba? Zato to su usta uglavnom u ta m i , u nji h ne
u l aze suneve zra ke i l i b ilo koj a d ruga svjetlost, tako da se onaj
crni s l oj vrlo rij etko formi ra i ne dovodi do gnoj enj a il i rane.
Za r ovo ne bi bio poziv naim p rijatelj ima stomatolozima da
istrae ovu pojavu i oba vj este nas o onome to im je U zvieni Bog
omoguio?
N e ki se pitaj u zato je All a h dozvol i o s rebro vje rnicima ,
m ukarcima na ovom svijetu ?
Genera l n o, za brana zlata mukarcima ima nekol i ko razloga;
zd ravstveni, psihol oki , socij a l ni itd. Ve smo napo menu l i da
je srebro mnogo jeftinije i odgova ra s red njoj klasi , dok j e zlato
en i d ozvoljeno zbog zd ravstven i h i socij a l n i h razloga, a sasvim
sigurno i i z poasti prema njoj , j e r j oj se na taj nain dodj eljuje
posebno mj esto u i s l amu zbog nj ene ogromne u loge u isla mskom
d rutvu . Kao to se zlato ne m oe stei l a h ko , j e r je skriveno u
utrobi Ze mlje, budui da je tako d ragocj eno moe se dobiti samo
uz m n ogo novca, tako i ena muslimanka p redstavlja riznicu,
ne vidi je n i ko osim njen suprunik i ne moe je i mati osim uz
mnogo t ru da i vel i ku cijenu. Svako ko e l i p ro mijeniti ovaj zakon,
p rema kojem ena predstavlja poast - sa pokrivenim tijelom, bez
pokaziva nja u krasa osim svom supruniku i onima koj i m a j oj je to
dozvoljeno, uestvovao b i u pro mjeni Boijeg zako na o Njegovom
stvaranj u i ust rojenom skladu pre ma Nj egovim stvore nj ima .
Allah 7.eli da vam oprosti, a o n i koji se za strasti ma svoj i m
povode ele d a daleko s pravog puta skrenete. (en - isa,

2.7)

1 19

IIJIMIUMY:I
Vratimo se temi krovova od srebro.
Pojava crni la na sre bru moe se otklon iti tako to e se vrl o
lahko oi stit i i izgl aati i ono s e moe ponovo upotrijeb iti kao
u kras, dok krovove od srebra nije p a metno istiti ne prestano,
poseb no to su p ovrinom veliki i ne p res tano su izloeni svj etlost i .
ak kad b i to vlasnici kua i radili, s vremenom b i se umori li o d
ovako tekog i zahtj evnog posla, usljed ega bi krovovi osta l i crn i ,
a stvarna namj e ra b i se ostvarila - ponienj e nevj ernika.
Ova pojanj enj a podupim i rij ei U zvienog Boga:
N i od jed nog nevjern i ka koj i u m re kao nevjern i k n ee se
pri m iti kao otkup n i svo zlato zem lje. Nj ih eka patnja
bolna i njima niko nee pomoi. (Alu lmran , 9 1 )

Ovdj e se spomi nj e a h i retska kazna n evj ernicima, t e se pred

nj i h stavlja i zazov da otkl one ovu kaznu od seb e . Meutim, to
se nee desiti ak i kada bi p okual i. da se iskupe zlatom tekim
kol i ko i Zemlja sama. U aj etu se zlato spo m inj e kao materij al na
vrij ednost koja j e skuplja od srebra i ostalog d ragog kamenj a .
Aj et takoer n e u m anjuj e vanost sre bra , jer s e ovdje
pojanjava razl i ka i zm eu materija l n e vrijednosti p l e m en itog
metala i stanj a koj e Uzvieni Bog navodi kao primjer, kao i u
sluaj u gdj e b i krovovi b il i nai njeni od srebra .
A da su krovovi od zlata?
N aj van ija od l i ka zl ata j e , kao to smo spom e nul i ,
zasljeplj ujue ref1eksira nj e sunevih zraka , a zrake koj e se
odbijaju od zlata daleko su snanij e nego kod srebra . Zamislimo
velike krovove mnogobroj nih kua, a moda i itavih gradova,
kako se od nj i h odbijaj u suneve zrake . Da l i b i n eko m ogao
gl edati u ovakav zasljepljujui prizor? Sigurno j e da b i osl ij epi o ,
odnosno lj udi b i izgubi l i vid. Takoer, obi m apsorb i ra nj a toplote
kod srebra je vei nego kod zlata, kao to smo objasnili ranij e
spominj u i karakteristike ovih metala. To znai da se zlato ne
rastee kao srebro, j e r veinu zraka koje na njega padaj u reflektira,

1 20

IIJi!l!iif:l1'J,i,rif
dok srebro m noge apsorb i ra to dovodi do njegove rastezlj ivosti
vie nego kod zlata
Ovo u graevi narstvu znai da b i srebro priinj avalo dod atni
pritisak ako b i k rovovi bj ] i nai nj eni od nj ega. Pritisak bi sc pre n io
na ost a le d ijelove kue: stubove, grede, zidove, temelje; stoga b i
takva zgrada mora la biti vrlo j aka d a podnese ovakve toplotne
p ritiske koj i su u sutini dvostruko vei od onih koji bi proizali
od teine. Ovo bi posebno dol o d o izra:l.aj a u toplim krajevima,
to b i moglo dovesti do ruenj a obje kata . Svem u moemo doda t i i
ve l i ke materijaln e izdatke . . .
U p o r enju sa eljezom srebro ima toplotni o p s eg 1 0 ,9
i na na svaki stepen , dok se kod elj eza kree izmeu 6 - 1 0 , 8
i na na svaki stepe n , to j e u svakom sluaju manj e od srebra .
Znai , u potreb a srebra za gradnj u krova bila bi nepromilj ena iz
m nogo razl oga , koj i proizilaze iz osobenosti ovog meta la kojim
j e Uzvieni Bog htio poastiti nevj ernike, kako b i ih ponizio,
prezreo i zaveo.
S d ru ge strane, velike su m o gunosti srebra u u mnoavanju
s l i ke kada se podvrgne svj e t lost i (sa srebrom ) . U ovome se ogleda
ku r ans k a potv rda da e srebreni krovovi svjedoiti o svoj im
vlasnicima i o onome to rade .
Poziv je ovo i naunicima da nas poaste svoj i m z na nj e m i
rezu l tati m a do koj i h su doli u svoji m pro uavanj i m a , je r je ova
tema dosta iro ka i izazovna.
.

'

121

M E K KA

A J

turaydah

"un.,uh
th141r6)

ll

ll

SAUOJARA81 N

CROSSE
Wl eRITREA

'

Ktrt"'

/' ->
.._,._...

' if

- -

'

;'

.- \

Thomcl

\\

(j)

l"tnW

-'

fUt;tto

'-

Svaku osobu koj a se zanima o vrijednostim a i svrsishodnosti

svega stvorenog na ovoj planeti :t.aokuplj a jedno vrlo bitno p itanj e :
Zato j e Uzvieni odabrao M ekku da bude odredite Njegovoj
kui, i mj esto gdj e je doao poslj ednj i Boij i Poslanik?

Karta Saudijske
Arabije. Na zapadu
zemlje nalazi se
.Mekka

1 22

JIJUJIHYl

Ka'ba u Mekki gdje

se godinje sastaju
milioni muslimana iz
fitavog svijeta

Precizan odgovor na ovu taj nu ne moemo znati, jer je to

Boija naka na i stvar gaj ba, osim to u nek i m istra:l.ivanj ima, do
koj ih j e na u m dospio, nalazimo neke odgovore koj i bi mogl i , do
odreene gra n ice, zad ovoljiti nau e za Boijim bezgraninim
znanJem.
Tim naunika n a elu sa d r . H usej nom Kemaludino m ,
profesorom topografije , u s p i o j e d o kazati da je Mekka centar
Zem lj e . U poetku, cilj je b i o da se i znae sredstvo koj e bi pomoglo
muslimanima da od rede Kiblu sa bilo koj eg mj esta na Zemlji noj
kugl i . Prouavanja su ih dovela do rezultata da j e M ekka centar
planete i ukrtanja svih kontinenata .
N acrtavi kartu Zemlj i n e l opte dr. Husej n j e oznaio na
nj oj pravce Kible. Nakon to je n acrtao kontinente izraunao je
pol oaj i udaljenost svakog mjesta sa est kontinenata u odnosu
na M ekku . Zat i m je spojio linij e jed ne sa d rugi ma kako b i saznao
kako e padati po d uini i irini na Zemlj i . Pokaza lo se d a j e Mekka
sredite ovih pravaca . N a kon to je nacrtao pravce konti nenata
zajedno sa osta l i m pojanjenjima, sl u:l. ei se u svom istraiva nju

1 23

IIJWIUWJVrt:l
elektronskim sredstvima ZCl oznaavanje neo phodne razdClljine,
primijetio j e da moe nacrtat i krug ij i centar j e Mekka.
U svoj im teoremama j e otkri o sm isao boanske mudro ti
time to je Mekka odabrana za mjesto Boije kue.s8 Ovu t eoriju ,
uracnu tokom sedamdeseti h , potvrd i l i su satelitski snimci ,
t opog r a fske i geografske anal ize Zemlj e tokom devedesetih
godina XX sto lje a .
O ovome Uzvieni Bog ka7.e:
A ova Knjiga, koju objavlj uj e mo, blagoslovlj e na je, ona
pot-vrduje onu p rije nje da opo m i nje M e kku i one oko
nje. A o ni koj i u onaj svijet vje ruj u - vjeruju i u nju i o
mol i tvama svoj i m b r-igu vode. (e l - E n ' a m , 9)

Z a to je Mekka centar?
Zato j e Uzv ieni Bog za ostatak svijeta u po t rije b io nJ eCl
hawleha (oko nje) ? Kao da se vezuj e za neki centar, a nebeski
svodovi krue o ko njega ?
Da postavku razmotrimo op irnij e :
Uzvieni Bo g j e odli kovao neke stvari d a b u du iznad d rugi h .
Tako j e dao vrijednost j edno m vre menu nad dru gi m , kao to j e
zora vrednija od ostatka dana , j e r s e O n zakl i nj e u Knj izi : Tako mi
zore. (el - Fedr, 1 ) Zato je vrijeme zore naj vred nije doba dana.
Takoer je dao veu vrij ed nost odreenim danima u od nosu
na druge , pa je tako vrijed nost petka vea u odnosu na osta l e dane
u sedmici. Isto j e i sa mj e seci m a, gdj e j e ramazanu data pred nost
nad ostalim mjesec i ma , zatim sa noima, gdj e se no Lejlei- Ka d r
odli kuj e nad ostali m noima u god i n i . I neki poslanici imaju veu
v r ij e d nost u odnosu na d ruge , shodno rij e ima U zvienog:
Neke poslan i ke odl i koval i smo vie nego d ruge. (e i
Bekare, s3)

1 24

IIJIJ!iiJ:CI/:1
U skladu s t i m , U zvieni Bogje odlikovao neka mj esta u odno u
na d ruga, te j e tako istakao M ekku u odnosu na ostale dijelove
svijeta, ui nivi je centrom u koj em e se p oj aviti poslj ednja vjera
i p roiriti se na ostale kraj eve
Broj kontinenata na Zemlj i j e sedam, od ega ih je pet
nastanjeno, dok se na ostala dva ne odvija ljudski ?. ivot. Takoer
je poznato da broj sedam i m a ogromnu vanost u kosmi kim
relacijama j e r tu je sedam kontinenata, sedam boja , sedam nebesa;
posljednja nauna podjela nebeskog svoda je broj sedam. s9
U Kur'anu broj sedam ima veliku vanost, jer se spominje
sedam nebesa, sedam zema lja, sedam dehennemskih vrata ,
sedam naziva za Dehennem itd .
M eutim, b roj pet u kazuj e na pet ljudima nastanj enih kon
tinenata , mada ga neki povezuj u sa pet molitvi kod muslimana - a
Allah zna najbolj e .
U zvieni Bog je odl ikovao M ek.ku, poastivi je tako to ju je
ui n i o centrom duhovnosti . To je centar u kome musl mani sa svih
st rana svijeta obavljaju had. Boij om voljo m se htjelo da se u Mekki
postavi p rva kua za ljude gdje e se oboavati samo U zvieni Bog.
Ona je pravac ka kojem se licem okreu lj udi i nj ihova desti na c ij a
za o bavljanje hada i um re . Na Zemlj inoj kugli ona i ma centralni
poloaj , to znai da predstavlja geografski i s misaoni pop m
umjerenosti islamskog ummeta , kako s e i ka u Kur'anu :
.

'

l ta ko s mo od vas stvorili u mjeren u zajed n icu da budete

svj edoci protiv ostal ih ljudi, i da Poslan i k hude protiv
vas svjedok. l M i smo p ro m ij e n i l i Kihlu p rema kojoj si

se p rije okretao samo zato da bismo u kazal i na one k oj i

e slijed i ti Posla n i ka i n a one koji e se stopama svoj i m
vratiti - nekima j e to bilo doista teko, ali n e i on i ma
koj i ma je .Allah ukazao na p ravi put. All ah nee dop usti t i
d a propadnu molitve vae. - A Allah je prema ljudima
za i s ta vrlo blag i milostiv. (el- Bekare, 1 43)
5?

Pogledati knjigu o Kosmosu

U islamu ova u mj ereno st ima iro k sm i sa o ; um j e re n o s t u

koritenju lijepim stvari m a u i votu, bez pretj erivanj a , umjereno
st u opim ili privatnim stvarima, bez rasipnitva ili krtarenj a .
Zato to j e poloaj e m i mjestom sredite U zv ieni j e i odabrao
Meklm da b ude s tj e c i te poslj ednj e objave svim ljud i m a . Za nj u
Boij i Poslanik kae , kako se prenosi u Sah i h u B u har ije i Sahihu
Musl i m a , da namaz u Boijoj kui u M ekki vrijedi kao 1 00 ooo
namaza obavlj enih na nekom drugom mj estu .
Kako je poznato, M e k ka j o od d revnih vre mena ima istaknut
znaaj , ona je i danas stj ecite trgovaki h puteva , d ravna trgovina
Saudijske Arabij e se oslanja na dva gl avna puta: Trgov a ki put
M e kke i Put Ara b i j s ko g poluotoka na sj everu zemlj e .
Kako bismo ovo podrobnij e pred stav ili osvrnut emo s e na
geografske i topografske i n j e nic e , o kojima smo neto ve rek l i .
Topografija j e doivjela veliki napredak nakon i zuma satel ita
i sve m i rsk ih b rod ova koj i j o uvij ek snimaju Z emlj u sa razl i itih
o d stoj a nja i p rav ac a . Pojavile su se mnoge naune i njenice koj e
prij e nisu bile poznate ovj e ku ; o povri nama i razdalj inama na
Z e m l j i , tlu kontinenata , m ori ma , ostrvima, okeanima.
Na ge ogra fske karte stavljaj u se meridij ani i p a ra l e l e .
M e ridijane biljee naunici uzduno po povrini Z e m l j i n e lopte,
spajajui dva nj ezina pola, a nulti , glavn i m eri d ij a n prolazi pored
Londona. M eridij ana i ma ukupno 3 6 o , od ega polovina pripada
ist on om, a druga polovina zapadnom Grini u . M eri dijani
olakavaj u oznaavanj e mj esta na Z em lj i noj povri ni .
Paralele se b iljee horizontalno po povri ni Zemlje, a glavna
paralela naziva se ekvator. Ekvator se nalazi n a polovini izmeu
dva pola i obi ljeen je stepe nom nula. Paralele izmeu ekvatora
se nalaze na 90 ste p eni sj everno i j uno od nj e ga . N a ka rti svij eta
razdaljina izmeu stepena geografske irine je oko j edan podiok,
a koristi se za od reivanje razd a l j i n e od reeno g mj esta.
U n ov ij e vrij eme nau n i c i su se uvj e ri li u sredinj ost Mekke
pomou slika koje je nai nio satelit kada j e prikupljao slike Zemlj e

1 26

hJJJ;IJ)JlJr!:l

s a ra z da ljine od o ko 1 oo km u sve mi ru , a to j e udalj enost sa koje je

m ogu e satel itu d a s l i ka Zem l j u zaj edno sa oba pola. Uz u po t r ebu
a parata za uveavanje pri l i kom p regledanj a sl ika . poj a s n i l o se da
je M ekka u sreditu , izmeu sj evernog i j unog p o la
U d rugoj polo vi n i XX s t o lj e a , j edan am eriki naunik,
ekspert za topografiju , j e u svoj i m a nalizama i istraivanjima
d o a o do zakljuka da j e M e kka centar Zemlj e . Topografska
istraivanj a su se oslanj ala na kosmiku pojavu prisutnu jo od
postanka u nive rzuma ; meusob no privl aenje nebeskih tijela.
Proces privlaenj a proizilazi iz centara n ebeski h tijela,
planeta i zvijezda . Zemlj i na siLa tee pro izi lazi, kao i kod sv ake
d ru ge p l a nete iz nj e nog centra. Tu je taku i l i centar prouavao
ovaj a meriki naunik, uvje r i v i se u nj egovo postoja nje, po l o aj
i nj egovo mjest_o n a povri ni Zemlj e On j e ut vrd io d a j e pol oaj
Mekke mjesto na kojem se meusobno s p aj aj u kosmike zrake.
On j e svoja istraivanj a obzn a n i o javnost i , a da ga tom n i s u
podstakla b i l o ka kva vjerska ubjeenj a .
N a k o n toga s u kairske novine El-Ahram u izd a nju iz 4
1 977 . god i ne obj avile rezultate egi p a t s k o g u enj a ka dr. H usej na
Kemal udi n a , u to vrijeme efa Odsjeka za ge o dezij u na Saudi j
skom u niverzitetu u Rijadur,0 Novine s u obj avi l e d a je dr. H usej n
doao do isti h rezu ltata do koj i h j e doao i s p o m e nu t i ameriki
naunik - da j e Mekka centa r na kojem se isprepl iu zrake mag
netskih p olo va na Zemlj i. 6'
Ko b ude elio da nepristrasno istrai ovo vrlo b itno p itanje
moe se osl onit i i na slijedee teoreme od ve li ke vanosti:
.

60 Tada nj i U nivct-Litct Hijad danas nosi naziv U n iven.ih:l kralj Saud ( Ki ng Saud U n i

vcrsity).
(,. Vjene mu"dizc. p rv i d i o. p r i rodne n a u ke. 1 9 9!1 . gvrl .

1 27

IIJWIUMIJIII
l . N o ovom mjestu se n e de avaju potre si

i l i vulkanske aktivnosti
U predjelu H i daza ne d e avaj u se zemljotresi, jer ovaj kraj
egzistira i p rotee se na naj bolj e m temperatu rnom podi o ku koj e
se na l azi i spod nj ega; u nu tra nja temperatura ne dozvoljava
akt i vn o s t potresa . Tako e r , povri na podruja sa geoloke stran e
se smatra pj es k ov i t om a n e stj enovitim. Zbog toga se s matra
n epo kretnim za podrhtavanj e t l a i a kt i v i ra nj e z emljo t re s a . Ovo j e
Boij i tit z a Njegovu odabranu kuu . . . .
Ove informacije su vrlo korisne, a pom o u nj i h mo7.emo
razumjeti rij ei Poslanika, s . a .v . s . , koj e se odnose na p r e dz n a ke
Sudnj eg dana - d a e se pojaviti vatra iz Jemena i H i daza koja e
ljude o kup i t i na Su d n jem danu. Ova top l otna neaktivnost znak je
koj i e se pokazati lju d i m a u to vrijeme, na nain vatre , potvrujui
im istinitost rijei Boijeg poslanika, a nama potvruje inj e nicu
da j e nauka u s l ub i Boije knj ige , a nij e , kako to neprijatelj i
islama smat raj u , u suprotnosti sa vj ero m .
2 . Stabilno klima i vremen ske prilike tokom cijele godine
K l imatski i atmosferski ovo mjesto j e veoma stabilno tokom
cije l e godine . Temp eratu ra u njemu je skoro ne pro mje n j i va , i
ugla v nom je vrlo toplo, a k i to kom zi mskog perioda. To o moguava
hadijama obla nj e ihra mske odjee tokom cije l e god i ne, a da

pritom n e maj u tekoe zbo g velike hladnoe ili toplote.

Promj ena godinj ih doba , u v ri je m e hada , ne pa d a teko
ljud i ma koj i dolaze iz razliiti h d i je l ova svijeta .
3. C e ntraln i geografski polo a j
Spomenuli smo ve da M ekka zauzima c e ntra l n i po l oaj
izmedu konti nenata i mora. Dolazak do M ekke svim p utevima j e
vrlo prohodan i tako j e od vaj kada , odnosno j o o d vremena kada
se p ut oval o na devama, b rodovima, a i u ovom naem vremenu
poznatom po naprednim prevoznim sredstvi ma.

4. Sigurnost i zotito m j e sto

od svokojokih deovonjo kojo se zbivoju no Zemlji

O naj k o bude prelistavao stranice povijesti zapanj it e se
inj enicom da se u Mekki od igra l o vrlo malo povij esnih dogaaja,
skoro n eznatan b roj u poreenj u sa d rugi m gradovima tokom
histo rij e.
U M ekki se od njenog postanka nisu deaval i k rvavi dogaaj i ,
zloini i s line stvari , ak n i u vrijeme p l e me nskih sukoba i l i
stranih okupac ij a , kakva j e b i l a napad H abeija (Etiopljana ) , o
emu smo govori l i u prvoj knjizi. Takoer, u vrij eme osloboenja
Meleke Posl anik j e izdao amnestiju za njene stanovnike , tako da
niko nije bio kanj en za ono to je radio mus l i mani ma. U zvieni
Bog je Svoj u kuu zatitio i one moguio da b i l o kakav sukob, u
kome e biti pro l ivena krv, eskalira . . .
to s e tie drugih d ogaaja tokom povijesti islama, bez obz i ra
b i l i u M ekki i l i M ed i ni , poput pobu n e za vrij eme Abd ul laha b .
Zubej ra, deavanja u vrijeme Abasija , Osma nl ij a , Me ml uka ,
dolaska egipatske voj ske u vrijeme M uh a m meda Ali - pae radi
uguiva nj a vehabij skog pokreta - svi ti dogaaji nisu bili krvavi
niti uasni u pore enj u sa h i.storij om drugih gradova . . .
N ajgore to j e zadesilo ovu Svetu zemlju jeste kraa H aderu l
esveda (kamena Ka'be), to je u radio Ehu Ta h i r Sulejman el
Denabi 3 1 7. godine po H idri. On j e uao sa svojom vojskom u
Mekku, n e zazirui od Bo.ijc kue . Sa svoj im p ristal i cama je
opljakao h adije, ubijajui ih ak i u Hare m u , a zatim oteo
Haderul - esved . Pred njega je izaao zapovj ednik M ekke sa gru
pom uglednika, traei oteti imetak, a l i im nije udovolj io. Tada se
zapodjenu la bitka , u kojoj ih je zl ikovac Ebu Tahir sve poubijao. Na
kon t oga j e razvalio vrata i pobacao m rtve u bunar Ze mzem, dok je
ostale, bez kupanja, efi na i klanja nja denaze, pokopao u Haremu
gdj e su i poubijan i . Zatim je uzeo p rekriva sa Kc1'be podijel ivi ga
sa svoji m p ristal ica ma. itelji M eleke su b i l i opljakani, a pov ijest
nije zabiljei la ovakvo skrnavljenje svetosti Boije kue.

1 29

IIJWIUt'JII
ak je i nj egov voa , M ehdi Uhej d u l lah el -Alevi , bio zgroen
saz.navi za ovaj dogaaj . On je napisao Ehu Tahiru pismo, osuujui
ga i prizivaj ui n a njega prokletstvo sve do Sudnjeg dana . U pismu
se kae : S onim to si ui nio navukao si n a nae pristalice i d ravu
ime nevjerstva i otpad nitva . Ako ne povrati stanovnicima M ekke,
hadijama i drugi ma o no to si od njih uz.eo, i ne vrat i Hadem l
esved i pokriva Ka'he n a nj egovo mjesto, ja te se odriem na
ovom i onom svij etu . Kada je Ehu Tahir dobio ovo pismo vratio je
Haderul - e?ved i zatraio da se vrati ono to je ostalo od imetka
sta novnika M ekkc, a z.atim izjavio: Lj udi su podijel i l i prekriva
Ka 'be i imetak hadija a ja nisam u stanju da to vrati m .
I pak, i uz ove izuz.etke, sve veza no za ovaj grad j e zadivljujue,
kao to je i nj egova sauvan ost od vremenskih nesrea . Zaj edno
to predstavlj a pose bnu b ri gu i ve l i ku zatitu ovog grada koj i u
svojoj nutrin i obuhvata mj esto naj ie, mj esto Bohj e kue. Kao
da vj ena rije Abdu l - M uttaliba b. H aima, djeda Poslanikovog,
upuena u God i ni slona pred b itku koja je p rijetila u n i tenju
M e kke, odjekuj e vijekovima : Boe sauvaj je ( Ka ' b u) .
Ovo potvruj e i Kur'an u suri el - Fil, a Uzvieni Bog navodi i
dovu Ibrahima, a . s . , oca posla n i ka, da Sveta kua bude s igurna i
opskrbljena l ij e pi m i dozvolj enim. Zato j e Bog usliao tu dovu :
I ui n i l i smo H ram utoi tem i sigurn i m mjestom
lj ud i ma. N eka vam mjesto na kome je stajao I b rah i m
bude p rostor iza kog ete mol i tv u obavjati! T I b rahimu
i Ismailu smo naredil i : H ram M oj oisti te za one koji ga
budu obi lazi li, koji budu tu boravili i koj i budu mol itv u
obavljali. (el - Beka re, s)
A kada je Ibrah i m zamolio: "Gosodaru moj , ui ni ovo
mjesto sigurni m gradom, a snabdj plodovi ma stanovni ke
njegove, o ne koji b ud u vjeroval i u Al laha i u onaj svijet!"

- On je rekao: "Onome koji ne bude vjerovao dau da neko

vrijeme uiva, a onda u g-a prisiliti a ue u paklen u vatru,
a grozno e ona p rebivalite b it i ! " (el - Beka re, 16)

1 30

liJiihM'Ji,ffll
U nje m u su zna m e nja oevid na - jesto na kojemje stajao

I brah i m . I onaj ko ude u nj treba da bude bezbjedan .

H odoastiti H ram d uan j e , Allaha rad i , svaki onaj koji
je u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje - pa, zaista,
Al l ah n ije ovisan ni o kome. (Ali l m ra n , 97)
A kada I brah i m ree: "Gospodaru moj , uini ovaj grad
sigu rn i m i sauvaj mene i si nove moje da se klanj a mo
kum i ri ma (lbr:J h i m , 35)

ak je Uzvieni upozorio n evjern ike M ekke sa ovom

ogrom nom bl agodat], kao da ova opomena predstavlja poseban
zakon ovom vel i anstvenom gradu, da e biti sauvan od bilo
kakvi h uzne m i ravanja drugi h naroda. Uzvieni kae:
O n i govore: "Ako s tobo m budemo p ravi put sl ijedi l i ,
biemo b rzo i z rod nog kraja p rojera n i . " Zar i m M i
n e p rua mo p riliku d a borave u svetom i hezhjednom
mjestu gdje sc, kao N a dar, slivaj u plodovi svakovrs n i ;
meduti m , ve i na j i h ne zna. (e J - Kasas, 57)

A i vie od toga , jer je Uzvieni zabranio da se na ovom mj estu ,

zbog nj egove svetost i , u bi j aj u i nevjernici i idol opoklon i ci .
I napadajte takve gdje god i h sretnete i progonite i h
odande odakle su on i vas p rognal i . A zlostavljanjej e tee od
ubij anja! I ne borite sc protiv nj i h kod asnog hrama, dok
vas oni tu ne napad nu. Ako vas napad nu, onda ih ubjajte!
- neka takva hude kazna za nevjernike.

(cl - Bekar , ' 9 ' )

Aj et spominj e d a j e dunost boriti se protiv nevjerni ka i

idolopok l o n ika , kada n a stupi b itka , na bilo koj em mjestu osim
u H aremu.
Promis l i mo : zbog svetosti mjesta zabranjeno j e ubiti i
nevje rnika, a ka mo l i musl i m a n a ! Osim toga , j edna od dunosti za
vrij e me h a d a j e da se n e u b ij e ivotinja niti p o l o mi drvo, ka ko b i
se ljudi podui l i svetosti ovog istog mjesta.

131

5. D uhovno strano posjetioco ovog i stog m j e sto:

Svako ko je obavio h a d ili u m ru z na kol i ka j e psj hika ,
umna i d uhovna stabilnost koj a ovjeka obuzme pri u l asku u ovo
mj esto a to se deava ak i grij enicima i onima to su se udalj i l i
o d Bo ijeg pravca.
Ve smo napo m e n u l i rezulatate istra7.ivanja koj i potvruju
da j e M ekka sred ite unive rzumske ene rgij e i svjetlosti . Sl avljen
neka j e Uzvie ni Bog.
6. Du hovno jedinstvo no ovom geografskom dijelu
U zvi eni A l l ah naredio j e I brah i m u, a . s, da o bjavi had
rij ei ma:
l oglasi ljudima hadd!" - dolazie ti pjeke i na .kmni lama
imurenim; dolazic iz mjesta d al ekih .

(el- Had7.d, 2.7)

l brah i m , a . s . , se uveli ko i z n cnad i o, j e r kako je mogue

oglasiti to sva kom ovjeku u svakom dijel u svij eta . U zvien i ga
j e obavjestio da vijest objavi , a On e se pobri nuti da se vijest
dostavi . N eki u enjaci kau da je taj gl as dopro ak i do kraljenice
mukaraca i zametka u matern i cama ena . . . .

Sadanji Harem
proiren je u vrijeme
kralja Fahda,
.rahmetullahi 'alejhi

1 32

BIM
N a brdu Arefat, za koj i neki uenj aci kau da su se na njemu
susreli Ad e m i H ava posl ije sputa nj a na Zem l j u , za vrij e m e hada
sastaj u se muslima ni iz svih dijel ova svij eta. To uj ed no govori
da jedinstvo muslimana n a ovoj istoj zemlj i , tanij e na m alom
geografskom podruju koje ona zahvata , predstavlja Boiju
odrednicu , protiv koj e je uzalud na bilo ija s i l a , ma ko l i ka bila.
Ka'ba , koja simbolizira du hovno j e d i n stvo mus l i mana, stoj i kao
izazov svima koj i bi da to u n i t . Zato razmisl imo koja to snaga
uva ovu vj eru!
Postoj i li jo neka zemlja ovako poastvovana, sauvana i s
ova kvim st epenom vanosti ?
D a l i j e sluaj no da obredi hada u mj esecu zul -hidde
odgovaraju mjeseci ma suneve godine u razliitim periodima od
lj eta do zime? I da li se s luaj no stekla sva ova sigu rnost, koju smo
ve spomi nj a l i , a istraivanja potv rd i la, da se obezbijede najbolji
usl ovi za obavljanje pete islamske dunost i , kako bi svi lj udi uze l i
pouku i kako bi i m b i l o oproteno, te s e kui vratili bez grijeha?
D a l i j e sav ovaj sklad uspostav io j edan nepismeni ovjek, ivei
u okru enju koj e j e poznaval a samo poeziju , trgov i nu i neke
p o lj o privredne poslove?
Ka kva bi to sluaj nost mogl a biti pa da predvidi svu ovu zatitu
jednog djel i a zemlj e, zbog ovog obreda i zbog samog ovj e ka !
Zar u svemu tome nema rasporeda o d Silnoga radi odreenog
cilja?
Zar ne osj eamo da je u sve mu ovome jasno uspostavlj en
raspored?
Zar ovo n ij e najpri kladnije i naj bi t nij e za ovj eka, kako bi
s hvatio razlog svog postoj anja ; da zna da postoj i Uzvieni Bog i da
j e islam isti n a .

1 33

IIIIIWH

N E KO L I KO C RT I CA SA
N E K I H KO N G R E SA
Na j e d nom od svj e tskih naunih kongresa o nadnaravnosti
Kur'ana profesor Alfred K:roner, naj poznatij i geolog u svij et u
upitan j e :
1 . D a l i ste otkri l i ko rij e ne (te melje) plani na?
- Da - odgovorio je - i oko 4n5 puta su vei u odnosu na visinu
pl anine. Novija istraivanj a su otkrila da neke planine i maj u
korij ene koj i se proteu 70 km u dubinu.
Koja j e fun kcija p l an i na i korije na?
Oni su fa ktor sta b i l nosti Zeml j i n e k ore u kraj n j e m donjem
sloju. Da ovoga nema kontinenti bi zaplivali i sudarili se.
Posluajte ta j e rekao Kur'an p rije 1 4 stolj ea:
,

I uin i l i smo plan i n e stubovi ma. (en - Nebe' , 7)

On je po Zemlji nepomina brda pobacao da vas ona ne
potresa
( e n - N ahl, 15)
. . . .

1 34

iiJi!iiiitii1Jfi 11ll

Nebesa je, vid i te ih, bez stubova stvorio, a po Zemlj i

p l an i ne nepomine razbacao da vas ne trese, i po njoj
ivotinje svih vrsta razasuo . . . (Lukman, 1 o
.

J mate l i informacije da je zemlja A rapa ( pustinja i

Arah ijski poluotok) u p rolosti b i la puna bujnog zel e nila?
- Da, to nam je poznato i to su naune inj enice.
J mate l i dokaze d a e ponovo postati z.elena, sa rjekama'?
- Da , t a inj enica j e n eosporiva i geol ozi j e priznaj u , a uskoro
emo je dokazati .
Kada e to h iti ?
- U skoro .
Zato?
Jer smo izuaval i historiju Zemlje u p rol ost i . Ustanovili
smo da e o na p roi kroz m nogob roj n a razdoblja, j ed no od nj i h je
i led eno doba, kada e voda mora postati s n ij eg. Sakupljajui se na
sj evernom polu kre nut e p rema j ugu uslj ed ega e se atmosfera
izmijen i t i , a time e doi do promjene atmosfe re i na arapskom
tlu kada e postati hladno. Doi e do obil nih k ia tako da e to
podruj e postati naj b uj nija obl ast na svij etu , pre p u na rijeka . Ova
inj e ni ca j e neizbj ena.
Posl uajte rijei M uhammeda, s.a.v.s., izreene p rije q ,
stoljea: Sudnji dan se nee desiti dok arapsko tlo ponovo ne postane
bujno, sa, rijekama. ( M usl i m) . Dakle, b il o j e buj no i rijena i
ponovo e takvo postati .
3 . Ko je ohavjestio M uhammcda, s.a.v .s . , . da je ze mlja
Arapa bila pod ruje puno b uj na zeleniJa i rijeka? .
- Rim ljani . . . .
To je nije tano, jer je ze mlja bila takva milioni ma god ina
p rije Ri mljana. M eutim, ko ga je ohavjestio da e ponovo
postati zel e na?
- Ah , mora da j e odozgo, odnosno od Boga .
( I zgovorio j e istinu u prkos svom s nanom ateistikom
u bjeenj u . )

1 35

IIJU!IUtnfttl
Zato n e napiete to to ste izjavil i , i ne posvjedoite?

I napisao j e : "Zapanj ile su me naune inj e nice koj e sam

vidio u Kur'anu i sunnetu, a do koji h smo do l i tek u posljednje
vrij eme uz pomo savremenih naunih metoda . . . Ovo je dokaz da
poslanik Muhammed a . s . , n ij e mogao doi do ovakvih naunih
injenica osim putem o b jave " .
I stinu j e rekao U zvi eni:
On ne govori po h iru svome - to je samo objava koja mu

se obznanj uje. (e n - N e d:l. m , 3 - 4.)

Takoer na j ednom od kongresa, nakon to su uli i

komentarisali mnoge kur'anske aj ete koji govore o kosmosu i
morima, geologij i i sve m i ru , profesor roj der , N i je ma c ree :
" O no to smo ul i i o e mu sa m upitan svj edoi de je sve
to mi, naunici, sada otkrivamo, ve prij e bil o za b i lj e eno od
U zvi enog S tvo rit elj a . Ovo dokazuje da post oj i jedna i nj e n ica,
j edno znanj e i j edan Bog. "
P rofesor }oi Kuzaj i , di r ek t or toki j skog o pse rv a t orija , ka e :
" Kur'an i naune inj enice koj e se n a l aze u nj emu d o kaz su
da je kosmos opisa n sa najvi e i nsta nce, va n kosmosa, o d a kl e
Bog vid i sve to egzistira. Sve to se nalazi pred nj im j e vrlo oito ,
dok naunici pro u avaj u plan ete i zvij ezde p oj e di nano i ne znaju
k a ko su povezane sa ovim b ivstvovanj em." Zatim je dodao: " Volim
da slijedim ova kav put. " 6 '
Svj etski kongresi o nadnaravnosti Kur'ana su organizirani
na 'svi m nivoima: l i ngvistikim , vj erozakonskim, ekonomskim ,
naunim i numerikim . Jedan od nj ih j e i 1 4 . svj etski kongres o
nadnaravnosti Kur'ana, odran u M au ritanij i 1 99 9 . god i n e ( 1 4 1 9 .
H) .
Posljednj i dosa d odran j e u Americi o o o . god i n e . N a njemu
j e b i l o prisutno n a stotin e naunika iz svi h oblasti i razliitih
nacionalnost i .
'" dr. Sulej man Omer, Savremen nauna d ostignua i nji hov dokaz u Kur'anu ( El - i ktiafa t
el - ' i l rn i.ijl'

ve

d!'lalatuha f i el - Kur 'nn) ,

str.

1 7: .

1 36

Rezu ltat ovog kongresa j e da su mnogi od prisutnih potvrdili

i priznali da Kur'an sadri zapanjujue inj e n i c e koj e nisu mogli
ni zamisli ti d a postoj e , pose bno to su ve i na nj i h b i l i pripadnici
d rugih vjera, i obino su p ri l i kom itanja svoj i h svetih knj iga
intelekt i logiku ostavljali po strani. 63
U zvieni Boe , okupi nas pod Svoj e o krilj e na Dan kada
d rugog okrilja nee biti. Kada e Zemlja i nebesa b iti zamijenj eni
. . O Ti N ajvei, Koj i p rata, Ti koj i si U zvieni i Plemenit!

1''

l zvjestaj rad ia Glas Amrikt:, 6 + ooo. god i n .

1 37

IIJiJ!IUtnl

L I T E R AT U R A K O R I S T E N A
U E D I C IJ I OD 1 5 K NJ I GA

1 .- I ZVO R I N A ARAPSKOM J EZ I K U

o ) Vjersko literoturo
l::bat i l jcdih en hurtha m i n .. t- ta rih ,

d r. I bra h i m AJ i u ' u l ,

p ro reor

na

Azham.

s . d i o , ' 983.
l

Ezmet.u el - m ue kka fi nc. . .

d r.

M in ist a rstvo za obrazovanje.

1 99 8 .

M uh in

Abd u l h a rn i d , t ree izdanje, i rako

cl I slam bcj ne cl - ulema v,. el - hukkam , cj h Abdulaziz el - Bed ri , t y6s. god i n a .

Bagdad 2ooJ.

Allah, Sc ' i d H awa. K u t u b u el - i l rn ijje, Bej n.tt.

,')

el -TefH i ru d - Keh i r, EI - H azi , 2.dio, Dar el - kut ub el - i l m i , Tehera n .

(, -

el - Devah i u fu cl tclsil'i el - Kur'an, ejh Ta n t a vi

izdanje, t 3so. hid. go d .

Devh ri. 26 l o mova, d rugo

1 38

er- Reh iku cl - mahturn , Safijju rrahman "1 - M u ba rckfuri. Dar el -u l u m. 1 . d io .

Am;HI -j o rd a n , oo z .

ll -

cr Rcu1 ve cl i l m . d r. j usuf cl -Qaradavi. I Ja r el -sahv

e!H\eri'atu el - iHiam i.ije . . . . el - Kadi Fad i l Devlan. Bagdad. l!ooz.

r o - Sira'u c l cllmr fi el mud7.l.enw " i cl islam i . dr. M u l t s i n Ahd u l h a m id . prvo izd:l rtjt'.
M i nista rstvo o b razova nja. 1 ')<J!l.
11 12

Safvetu d" - bcja Jl, M u ha m mcd l l use j n M a h l uf. 1 re e izda njt', 1 9!:!6.
SalVet u el -tcl:1si r. M uham med /\ J i
2.d i o, Bejrut, 1 9R 1 .

es

Sabu n i , t r i

ma. Dar e l Kur'an el - kerim.

,3 -

Sana''atu el - hajati . d r. M uhammed Ahmed cr - flagi d , Dubai. . d io. 1 992.

1 -j, -

' U l u m u el - had is. d r. Abdulkcrim Zr.jdan. Abd u l kahar Davud Abd u l l a h . Bagdad. \! .
dio. 1 98R.

l!j

' Ulumu el -Kttr'ani cl - keri m i. cjh Ahdu rra h i m "l - Be l i n i . p r i redio dr. Hdid

Nu'man el -Ti krit i , Dar e r- rud. Bagdad. Z O O \! .

1 (, 17 -

.
Fi zilali el -Kur, a.ni. 6. l omova. Scjj id Kut b. Dar e-uruk. Bejn.tt.
el - MRhei ratu bi i n t isari e l -islami . dr. J usuf el - Qaradavi . Dar eJ furkan.

1.

dio,

Aman, 1 99 6 .
18

e l - M ustalahal.u t'l -erbe'a. fl el - Kur'ani. Ebu i\1 a e l Mcwd u d i . Damask.

19 -

e l-Vcdi.i:w fi crhi cl -knvct 'idi cl - fikhijjc ti c-eri 'a.ti cl isla m i . d r. Abdul kerim
Zejdan. t .dio, Bej rut. Liban. 1 997

LEKSI KOGRAFIJA
1 -

l'tjcn i k M ewrid. cnglf!sko arapsk i , M u n i r c l - Be'a l beki. Daru el - 'i l m i l il melaj i n.

1 ') 67.

2 -

Rje n i k Tefsinr kel i mati cl Kur'uni. . M uham mt'd 'Adnan Sa l i m . M uhamrned Vchbi
Sulejman. Dar cl fi kri el mu'asir. z. d io . Bejrut. zooo.

3 -

Mtt 'di.cmu d - l u:,ra cl ' 'ar.,bijje. M u htaru cl si hah, M uhammed Ebu Bckr ibn
Abdulkacl i r e l - Razi, mcktehetu e l nchda, Bagdad. 1 9B:l .

Mu 'dicrnu el - m uHlalahat i e l- 'i l mi.ije ve el- fc n i,ijc ve d - hendcsijjt'. Ahmed iwfik

el -Tajj i b. mektebetu Lihan.

1 39

IIJiJJiif:jWIY:I
5-

cl Mu 'd'i.<'m u cl m u f.. h res Ji e l fa:t.iel - Kurani el - kcri m i . M u hammerl ruad

i\bdulbaki. Dar P.l - fikeri . dva d ijP.Ia. Bej rut, 1 9!l 1 .
t I - Mu, 'dcmu e l - v.,d7.iz. Dar e t - ta hri ri , 1 9 8 9 .

NAUNA L I TE RATU RA l L ITERATURA O N A D N ARAVNOSTI

1

Ah d aru 'ala e l -atarand, prevod na arapski Se'id Deza i rl i , Dar e l - nda i s .

El - i hsa i cl

hc ndes i ,

d r . N adi Teufik, dr. Reid Abdurezzak t+ Sa l i h i . B a gd a d ,

1989.

l -

Esasi.ijatu el- d7.ijulud ije el - hendesi.ije, d r. M a hmud Teufi k Sal i m , Bej rut . 1 9 8 5 .

4-

d - laratu e l - ' i l m i.ii c . . . , pro l'. dr. Karim Sejjid Ganim, Dant el fikeri, 1 . d i o . Kairo,
1 995

5-

Atlasu c;l - kewni cl - zeri , d r . Enis e l - Ravi, M i nistarstvo za akademsko o b ra z ov a nj e ,

B agd a d . ' 9!l3.

e l-/ 'd'i.azu c l ' i l m i fi el - Ktu, .ani vc es-sunneti, Abdu llah i b n i\hdulaziz. 1 . d io , 1 4, 1 7 .

h .god.

7-

el - f ktiafatu el - ' il m i.ijc el - h ad ise vc dclalatuha fi c l Kttr'an, d r . Sulej man Omer.

Enzimetu rijadi.ije fi bermcdeti hurufi cl - Kur'an , dr. Ahmed Muhammed I s m a i l .

1 . dio. Ba gd ad . 1 993.

El ida.:w fi el -ajati el -i 'd7.azi . M uha m med Ehu Jeser Abi d i n. Dar e l - hea i r . D a ma s k .
Sirija, 1 9')9

10

EJ -i manu v e c l tcka.d dumu el - ' 'i l m i.iji , dr. H a n i Rezu k i . dr. H a l i Dielebi. Dar e l
fikeri, 1 . d io . Damask - S i rija. Bejrut - Li b a n ,

11 -

ooo.

F.l -tclhisu fi e l -' 'uhnni el -belaga. cl H a t i b el - Kazv i n i (u. 739. god . ) . Dar el - lo.'l!tub.
13cj rut . ' 997

1 -

El - Tulusu . . . . . . , Diozcf H . . prijevod dr. aki r el - U b ej d i . d r. Eni s cr- Rav i . U n ive rzi t c t
13agdad. 1 990.

1 3 - Tcvhidu e l - ha.l iki . Abdulmedid Zindani, 13 a gda d , t ri d i j ela.

14

ei - Devnt c l hadari l i cl - ummeti el - islami.ijcti fi "alem i cl-g-.uld i . p ri p re m i l o

struno nau no v ij e e povodom saz i v a nj a devete Konferencije ara ps k i h zemalja u

Ka taru,

ooo.

1 40

' 5 - Siddamu el - hadarat i , Samuel l l u n t ington, p rijevod Ta lea t aj i b. 1 998 .

16

c l -T i O u l l haid i t>l - s i hal .i vc d - mc red i , d r . M u ham rnerl Sad i k e i - ZI'Iclc. dva d ijela.
Kuvaj t . 1 987 .

' 7 - (z- Zah i rd u ei - Kt;r'anijjr vc el ' 'aklu. Ala c l - M u de r ri . Bagdad, j ed a n d io . 1 986.

1 8 - d - l l m u vt> d -i 'dazu , d r. D i l a ver M u h a m med Sa h i r. doktori rao u stu t ga r t u Njemaka.
p redaje na U n iverzitetu Salahudd i n , Sulej m a n i j a . I rak. 1 998.
'9 - t l - 'Uiumu t l
o

cl ' tn u m u cl

t.abi .'JjjP fi c l
tnll .'nsa.re

Ku r'a n , J u suf M crve. Dar cl - rnktebc cl- h i lal.

n hiel meti el da ''ijjel i el muKi i m i . d r. M u hammcd Df' m i l

c l - H abal . M usa l . I ra k , 2000.

- e l Ku r'an u m i n htlu cl ''ul u m i , d r. H a l i d ei - " U bcj d i . I slamski U n i ve rzitet Bagdad,
l ra k , 002.
2

d - Kava n i nu d - K ur 'an ijjc l i el hadara t i . d r. H a lid e l " U bcjd i . Bagdad. oo3.

z3 - t'I - Kev n u vc el hajatu m i n e l ' 'adt> m i hatta 7.u h uri c l i nsa n i , dr. M u h l is P l Rcjs.
d r. Ali M usa, Damask. ' 997
1 - tl M i rmuu el hcndt>Hijji l i el Knr'ani cl kt:ri m i . d r . l l a l id el " hc-j d i . Ama n.
00 1 .
s - cl M cn hediu c l hadi;u fi cl ' u l u rn i el i nsa n ijje, d r. Fa n ; k Sa m i ra i , Dar el - furkilu ,
prvo izdanje. J o rda n , 1 996 .
26

cl - M e n llcdu cl - ' 'i. l m i.iju el - rijad i,iju li d i rascti el - K u r'a n . d r. I d r is cl l l a ral'.

M cvsu 'atu el i ''d7.azi p) ''iJ m ijj i , Abdurrah i rn M ard i n i , d a ru el mehabbe. Damask.

Dar aj e , Bejrut. zoo/o3.

2!!

cl - M ij a h u fi c l - Kur'an . i ng. Ah med A m i r D i l ej m i . l Ja r e l - nefais. Bt>j rut. 2002.

rnt;

aso.rr ila c l

29 -

eza1ctuna el

kev n i , Tal ih N a h i 1'1 - H a fadi, d a ru c l P. h i d . Bagdad.

3o -

ezarelu ' i l mijje li e l - kutu h i t'l -semavijje. d r . Faruk el -Pj h . Bagdad, zooo.

3, - Vahatu el - i ma n i . Abdul hamid e l - 13el al i , Dar el - "avd c .

ch -

l H e ndcsetu cl -v i rallijjc vc e l - i Kt i nsaJIU t>l - bec i d - Kltl''an. , Ahd us itar Sem i r

Rcdbu. M osal. 200 1 .

141

IIJtliiiJ!tl,iJI,tl
l iTERATURA N A D R U G I M J EZ I C I MA
t -

Co l l age Physi c s, F. W. Sears and M .W.Zernnsky.

E nv i ronrnemtal Scil'!nce- M anagi ng Phy s i ra l Flesources, Vol . l l l . M organ . Morga n .

Wicrs ma. WCB. USA. ' 9':13 .
Explorations An l ntrodurt ion to Ast ro nomy . . Th nnas T. Arny WC IL MeCr:tw H i l l .
:.l.

4-

5-

Ed ition. USA, 1 998.

F u n d a me n t als

of Engineeri ns M a t P.rials. PP-t e r A. Thornton/ V i t o J . Cola ngelo,

Pri nticc H a l l l ne . . t 9!l5.

Jlundaml'! nta les of Geology. Carla W. M ontgomery. WCB. M cC raw - l l i l l . 3. E d i t ion.
USA. ' 9')7.

l l ow to Know the Spidrs. B . ] . Kasto n . W M . C. Brown Compa ny Publ ishers, I OWA.

USA. ' 953.

M ic robiology.

8-

K.

Ta l arn & A. Talaro. WCB.

2.

Ed i t ion.

U SA. ' ':1':1 6 .

o i l T st i ng for Enginl'!ers. T. W. LAM ll. j o h n Willcy & sons. USA. t C) 6'-1..

Autor je za pisanje edicije koristio preko 1 0 razlii t i h

izvora , a l i zbog prostora naveli s m o o n a b i t n i j a . Korist i o j e razne
kompjuterske CD pogra me, enci kloped ij e, naune i strune
radove iz arapskog svijeta kao i van njega, prije svega iz USA i
evropskih d rava. M noge od nj ih nismo navel i (op. prcv . ) .

1 43

IIJIJ!IUtnr\1

O AUTO R U
Dr. Halid Fa i k S i d d i k e l - 'Ubejdi roen je u Bagdadu 1 964.
godine. M a i nski fakultet je zavrio na bagdadskom univerzitetu
1 985. godine, a magistrirao je na Teh nolokom u niverzitetu
u Bagdadu 1 990. godine iz oblasti graevi narstva i eljeznih
konstrukcija. Doktori rao j e na istom Univerizitetu 1 997. godine.
N a pisao j e n ekoliko vrlo poznatih strunih naunih radova
koj i su objavljeni u poznatim b i lteni ma u I raku i drugim zemlj a m a .
U estvovao j e n a naunim si mpoz i j i ma i z ove oblasti u ze mlj i i
van nJ e .
Pisao j e o nadnaravnosti Kur'ana, i u toj oblasti d a o nekoliko
knj iga i radova , objavlj e n ih u zem lji i izvan nj e u poznatim
novinama i asopisima. Bio je uesn i k vie kongresa, simpozija i
eminara o nadnaravnosti Kur'ana unutar I raka.
Na l okal nim i a rapski m satelitskim kana lima uestvovao
je u b roj n i m e m i s ija ma o nadnaravnosti Kur'ana. l a n j e
Savjetodavnog vijea Centra z a p rouavanj e nadnaravnosti
Kur'ana i sunneta na I slamskom univerzitetu u Bagdadu.
Bio je predava na Odsj eku graevi narstva M ai nskog
fakultet a , a trenutno je p rofesor na Teh nolokom fak u l t etu u
Bagdadu.

1 44

IIJUiiiJJniM\
B I B L I O GRAFIJA
1.

3.

Kur'an i tehnike znanosti, Dar el-mesire , Ama n , - J orda n ,

prvi d i o , 00 1 .
Kur'an i teh n ike znanosti, Dar el - me ire , A m a n , - J o rd a n ,
drugi d i o , oo4.
Inte rnet - koristi koje trebamo od svjetske internet mree,
Darur rud, prvi dio, 00 1 .
Kur'an , izvor zna nosti , I sl a mski u n iverzitet, Bagdad prvi
d i o , o o . god i n e
Karakteristike laboratorijski h analiza za poslove
g'racvi.nskog i nenjerstva, blok predavanja . sa grupom
str u nj a ka , 00:4.
Kur'anske od redbe za civilizacije, skraena verzija 1 5
stra n ica, Bagda d :4003 .
Edicija Odsjaj i nadnaravnosti Kur a. na i sun neta, 1 5
knj iga, Dar e l - kutub e l - 'i ' lmi , Bej rut , Lib a n : - Povijest i
arheologija
- M aterija i energija
- Kosmos
- Zemlja
- Vjetrovi i oblaci
- Vode i mora
- B ilj ni svijet
- ivotinje i insekti
- Medicina
- Farmacija i bolesti
- Nasljednost i rep rodukc ij a
- Ne rvni sistem i psihologja
- Snovi i parapsihologija
- Ekonomija i sociologija
- Smak sv jeta
-

6.

1 45

IIJi_ijJif:ti1J,i,f:l
8.

KUT anske odredbe za civilizacije, prosu cna verzija , 365

stra na, Dar el - kutub el - ' ilmi, Bej rut , Li ban

Bakar i elj ezo u uzv ienoj Knj izi, Dar el - kutu b el - ' i l m i ,
Bej rut, Li ban .

10.

Radovi i7. oblasti i ninj e rstva p redstavljeni u asopisim a i

na znaaj nim kongresi m a u I raku i izvan
Radovi i lanci o nadn aravnosti Kur'ana p re dstavljeni u

11.

novinama , asopisima i na z naaj n i m kongresi ma u l raku

i izvan
1 :4 .

TV i ko m pj uterski poduhvati na lokal n i m i arapski m

satelitski m kan al i m a

AUTO ROVI PROJEKTI U TOKU

1.

A nalogna rjee nja k ur anske objave

Sveobuhvatna knjiga o e nergetskoj m aterij i

3 . Projekti za b uoti n e u vodo- zdravstvene svrhe

1 47

IIJJJ!IifM1.ll

SADRZAJ
5

PREDGOVOR

UVOD

ll

ZEMUA

21

GEOLOGIJA

31

ZAKlJUAK

37

PLANINE

40

K U R'ANSK I P R I MJ E R O P L A N I N A M A

49

VULKANI, ZEMUOTRESI I PODRHTAVANJE ZEMUE

49

S E I Z M O LOGIJA

55

VULKANI

59

ZEMUOTRES U KUR'ANU

63

l . Ez-Zilzol

63

2.

El-l nfltor

63

3. El-lnikok

63

4. El-Vakio'

64

5. Et-Tekvir

69

ODRONJAVANJE, KLIZANJE l OBRUAVANJE ZEMUE

69

TONJENJE O BJ E K ATA l O D R O NJAVANJE ZEMlJE

70

TONJENJE U K U R ' A N U

1 48

'

73
73
74
90
91
92
93
95
96
97
97
99
99
1 02
1 03
1 03
1 05
1 05

MINERALI U ZEMUI
TEKI M I N E R A L I U Z EMLJI
ELJEZO
BAKAR
Z lATO l SREBRO
Ziolo
Srebro
Platina i s l i n i elementi
DRAGO KAMENJE
ZlATO l SREBRO U K U R ' A N U
1 . A j e t i k o j i m a se a l u d i r a no z l oto,srebro i druge ple menite metale.
Osobine zlato i srebro

2. E k splicitni a j eti
N A I N I Z R A D E U K RASA
TEMPERAT U R A Z A PALJIVOSTI PlEMENITIH METALA
MIJEANJE METALA SA PORCH A N O M l STA K LO M
3. Z A K LJ U A K
N u m e r iki zak ljuak: Kur'onsko numeri ko u strojstvo zlato i srebro - ponav ljanje

i vjerovotnoto

1 06
119
1 21
1 23
1 27
1 27
1 27
1 28
131
131

l i ng v i sti ki z a kljuak: Kute o d zlato, o krov od srebro

Vratimo se temi krovova od srebro.

MEKKA
Z a to je Mekka centar?
1 . No ovom mjestu se ne d e avaju potresi ili vulkan ske aktivnosti

2. Stabilno klima i vremenske

prilike tokom cijele godine

3. Centralni geografski poloa j

4 . Sigurnost i z a tita m j e s t o o d svakojakih de ava n j a k o j a se z b i v a j u no Zemlji
5. Duhovno strano posjetioca ovog i stog m jesta:
6. Duhovno jedin stvo n a ovom geografskom d i j e l u

1 33

NEKOLIKO CRTICA SA NEKIH KONGRESA

1 37
1 37
1 37
1 38
1 39
141

LITERATURA KORITENA U EDICIJI OD 1 5 KNJIGA

1 43
1 44
1 45

1 .- I ZVORI NA ARA PSKOM J E Z I K U

Vjersko literatura
lEKSI KOGRAFIJA
NAUNA L I TERAT U R A l L I TERAT U R A O N A D N A R AVNOSTI
l i TERATURA N A D R U G I M J E Z I C IMA

O AUTORU
B I B L IOGRAFIJA
AUTOROVI PROJEKTI U TOKU