Informatika Za Prvi Razred Gimnazije 2014

1
Sadraj
Uvodno poglavlje.................................................................................. 5
1. ta je informatika?......................................................................... 5
2. Pojam podatka i informacije........................................................... 5
3. Hardver i softver............................................................................. 6
3.1. ta je raunar?.......................................................................... 6
3.2. Funkcijski opis raunara von Neumannov model..................... 7
3.2.1. Memorija.............................................................................. 8
3.2.2. Operativna memorija............................................................ 9
3.2.3. RAM memorija...................................................................... 9
3.2.4. ROM memorija..................................................................... 9
3.2.5. Vanjske memorije............................................................... 10
3.2.6. Optiki diskovi (CD i DVD).................................................. 11
3.3. Ulazni, izlazni i ulazno-izlazni ureaji...................................... 11
3.3.1. Tastatura............................................................................ 11
3.3.2. Mi..................................................................................... 12
3.3.3. Skener................................................................................ 12
3.3.4. Monitor.............................................................................. 12
3.3.5. tampai ........................................................................... 13
Poglavlje 1: Ideje za koritenje informacija i informacionih sredstava.15
1. Informaciono drutvo i mediji ...................................................... 15
2. Informaciona sredstva i raunarske mree.................................... 15
2.1. Rjeavanje problema ............................................................... 15
2.1.1. Objanjenje problema ........................................................ 16
2.1.2. Ureivanje/analiza informacija........................................... 16
2.1.3. Koritenje i istraivanje rezultata ...................................... 16
3. Prijenos informacija ..................................................................... 17
3.1. Komunikacija.......................................................................... 17
3.2. Uspjena komunikacija................................................................. 18
3.2.1. Opta struktura prezentacije ............................................. 18
3.2.2. Izgled prezentacije............................................................. 19
Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija i upotreba informacionih
sredstava............................................................................................ 20
1. Pretraivanje informacija.............................................................. 20
2. Primjer uspjenog pretraivanja informacija ................................ 20
3. Pretraivanje informacija pomou Interneta................................. 21
3.1. Koritenje pretraivaa............................................................ 21
3
3.2. Pretraivanje pomou kljunih rijei ili fraza ........................ 22
3.3. Pretraivanje pomou kategorija - direktorijuma ................... 24
3.4. Pretraivanje upotrebom liste linkova ..................................... 24
4. Dijeljenje i prijenos informacija.................................................... 25
4.1. Saimanje (kompresija) informacija......................................... 25
4.2. Razmjena informacija ............................................................. 26
4.3. Znaenje pisama i kodnih stranica pri razmjeni informacija .... 26
5. Komunikacini protokoli.............................................................. 28
5.1. Formati podataka.................................................................... 28
5.2. Prijenos podataka.................................................................... 30
5.2.1. Prijenos podataka pomou web stranica ............................. 30
5.2.2. Prijenos informacija pomou elektronske pote ................. 31
Poglavlje 3: Obrada informacija pomou raunara .............................. 34
1. Upotreba softvera za rad sa tabelama ........................................... 34
2. Princip rada digitalne kamere....................................................... 35
3. Princip rada skenera..................................................................... 36
4. Proces sjedinjavanja podataka...................................................... 37
4.1. Multimedijalni sadraj............................................................. 37
4.2. Vrste grafikih prikaza............................................................ 38
4.3. Obrada zvuka........................................................................... 38
5. Proces obrade pokretnih slika....................................................... 39
6. Kreiranje prezentacija i multimedijalnih sadraja......................... 40
6.1. Upotreba programa Draw...................................................... 40
6.2. Upotreba programa Impress ................................................. 41
7. HTML jezik i kreiranje web stranica ............................................. 43
Poglavlje 4: Informaciono drutvo i na ivot...................................... 46
1. Razvoj informacione opreme i promjene u naem ivotu............... 46
1.1. Problemi u informacionom drutvu.......................................... 46
1.2. Internetsko drutvo i standardizacija ..................................... 47
2. Zajedniki rad na stvaranju Informacionog drutva....................... 49
3. Informaciona komunikacija (naini prikupljanja i razmjene
informacija kroz historiju) ............................................................... 49
4. Hronologija................................................................................... 55
Poglavlje 5: Utjecaj raunarskih mrea na promjene u drutvu............ 60
1. Prednosti informacionog drutva ................................................. 60
1.1. IT i informaciono drutvo........................................................ 60
1.2. Zabava, kultura i umjetnost .................................................... 61
4
1.3. Obrazovanje ............................................................................ 61
1.4. Promjene u nainu rada .......................................................... 61
1.5. Ostalo...................................................................................... 61
2. Raunarska sveprisutnost (engl. ubiquitous computing)................ 61
3. Problemi u informacionom drutvu .............................................. 62
3.1. Komunikacija u informacionom drutvu.................................. 62
3.1.1. Pouzdanost i ispravnost informacija, prijenos informacija i
odgovornost pojedinca.................................................................. 62
4. Upravljanje raunarskom mreom................................................. 63
4.1. Administracija korisnikog uea na mrei ........................... 63
4.2. Kontrola podataka .................................................................. 63
4.3. Administracija mree .............................................................. 64
4.4. Kontrola sigurnosti ................................................................. 64
4.5. ifrovanje................................................................................ 65
5. Ljudsko drutvo prije i poslije informacionog doba ...................... 67
5.1. Pravila i ponaanje u umreenom drutvu ............................ 70
5.2. Informatiki moral............................................................... 70
5.3. Potreba upoznavanja s informatikim moralom ...................... 70
6. Utjecaj informacionih tehnologija na ivot.................................... 71
6.1. Zavisnost od informacija.......................................................... 71
6.2. Manipulacija (zloupotreba) informacija..................................... 71
6.3. Tehnoloki stres (engl. techno stress)...................................... 71
7. Preporuke, savjeti, vjebe............................................................. 72
Uvodno poglavlje
1. ta je informatika?
Informatika je nauka o informacijama. Njen zadatak je da izuava oblik informacije,
naine pamenja, obradu i upotrebu informacija. Moemo je definisati i kao naunu
disciplinu koja prouava naine oblikovanja, prijenosa, uvanja i koritenja informacija.
Informacija je obavjetenje koje ima neki cilj ili svrhu. (Primjer obavjetenja koje nije
informacija je psovka ona uopte nema svrhu).
Nastanak i razvoj informatike vezuje se za primjenu elektronskih raunara. Zahvaljujui
raunarima i stalnoj potrebi za to brom i tanijom obradom informacija, informatika
je danas vrlo primjenljiva i savremena nauka.
Rije informatika nastala je spajanjem dvije francuske rijei: information (informacija)
i automatique (automatika). Ovaj termin se koristi u Evropi, a u Americi se koriste dva
termina:
raunarska

nauka (Computer Science) ako se govori o primjeni elektronskih

raunara i njihovoj unutranjoj grai,
informacijska nauka (Information Science) ako se govori o obradi i nainu
koritenja informacija.
Razlika izmeu informatike i raunarstva je u sljedeem: informatika razmatra probleme

uvanja, prijenosa i obrade podataka ukljuujui sve tehnike, metode, ureaje i drugo
to moe biti od vanosti. Meutim, raunarstvo obuhvata iste probleme, ali samo u onoj
mjeri u kojoj se odnose na raunare. Prema tome, raunarstvo je samo dio informatike.
2. Pojam podatka i informacije

Informacije postoje od pamtivijeka. Potreba za sredstvima koja e omoguiti uvanje,
prijenos i obradu informacija postoji jo od prvih dana ljudske civilizacije i traje do
dananjeg dana. Krupan korak u ovom smislu je uinjen stvaranjem pisma. Ono je
omoguilo zapis informacija i njihovo prenoenje u prostoru i vremenu. Drugi krupan
korak je uinjen stvaranjem brojanih sistema kojima su stvoreni uslovi za zapis
kvantitativnih (koliinskih) informacija. Ovo malo vraanje u historiju razvoja ljudske
civilizacije imalo je za cilj da ukae da su uslovi uvanja, prijenosa i obrade podataka
stvoreni prilino davno. Meutim, stvaranje alata i orua koja podravaju pismo
i raunanje sporo je napredovalo. Ljudi su kroz vjekove razmjenjivali informacije na
razliite naine, pomou glasa, dimnih signala, svjetlosti i sl. Dugo vremena poslije toga
iz niza glasova razvija se govor, zatim pisana rije i tek prije nekoliko vjekova, tampana.
Pisane i tampane rijei prenosile su se raznim prijevoznim sredstvima: konjanicima,
potanskim kolima, a zatim modernijim prijevoznim sredstvima do dananjih ianih i
beinih veza. Poruke koje se prenose idu uvijek od poiljaoca ka primaocu. Primalac
na odreen nain obrauje poruku i na osnovu dobijenih rezultata donosi odgovarajue
odluke.
Poiljalac
Primalac
Slika 1. Prijenos poruke
6 Uvodno poglavlje
Poruku u osnovi ini niz podataka koji primaoca poruke podstiu na neku akciju.
Podatak (ili vie njih) postaje informacija u trenutku kada primaoca poruke pokrene na
neku akciju.
Pojmovi podatak i informacija su usko povezani i esto se koriste kao sinonimi. Meutim,
razlika postoji i vano je da je uoite.
Podatak i informacija su rijei koje se esto koriste u svakodnevnom ivotu. Naravno,
intuitivno je jasno ta koji od ovih pojmova znai, ali ako elimo da se bavimo problemima
informatike ovi pojmovi zasluuju veu panju.
U svakodnevnom ivotu imamo potrebu da razgovaramo i zapisujemo razliite injenice,
dogaaje, ideje i sl. U ovu svrhu moramo raspolagati notacijom koja to omoguava.
To to reprezentuje injenicu, dogaaj ili ideju zovemo podatak. Podatak sam po sebi
nema znaenje, on je sirova injenica - neobraena informacija.
Poto smo definisali podatak ostaje nam da vidimo u kakvom je odnosu ovaj pojam
sa pojmom informacije. Pojam informacije moe biti definisan na razliite naine
u zavisnosti za koje se potrebe ovaj pojam koristi. Navedimo jednu: Informacija je
saznanje koje je prihvatljivo za primaoca ili upravljake maine. Iz ove definicije slijede
neka svojstva informacija: informacija obogauje fond znanja primaoca, ona mora biti
razumljiva za primaoca, vrijednost informacije zavisi od prethodnog znanja primaoca
i postojanje informacije je zasnovano na postojanju poiljaoca i primaoca. Informacija
koja je precizna, relevantna i dobijena na vrijeme je klju za donoenje dobrih odluka.
Da bismo podatke mogli obraivati i uvati potrebni su nam hardver i softver.
3. Hardver i softver
Put razvoja informatike, odnosno raunarstva ukljuuje razvoj opreme i ideja. Tokom
godina razvoj ideja podsticao je razvoj opreme i obrnuto. Danas se umjesto pojmova
oprema i ideja koriste dva puno odreenija pojma: hardver (engl. hardware) i softver
(engl. software).
Hardver je tehniki ili materijalni dio nekog ureaja tj. fizika komponenta raunarskog
sistema. Tu ubrajamo sve elektronske i druge ureaje: tastaturu, monitor, tampa,
mi, disketu, ipove, itd.
Softver je programska komponenta raunarskog sistema i obuhvata nematerijalni dio tj.
programe. Prema namjeni programa u raunarskom sistemu, dijelimo ih na sistemske i
aplikativne. Sistemski programi slue za upravljanje radom ureaja i omoguavanje lakog
i jednostavnog rukovanja korisnika ureajima. Primjeri takvih programa su operativni
sistemi. Aplikativni programi slue korisnicima za rjeavanje odreenih zadataka, kao
to su razna izraunavanja, rad sa tekstom, grafikom i sl. Primjeri takvih programa su
programi za obradu teksta, programi za rad sa tabelama itd.
3.1. ta je raunar?
Savremena tehnologija je omoguila veliku minijaturizaciju raunarskih sistema, to
je dovelo do izrade raunara namijenjenih jednom korisniku poznatih pod imenom
personalni raunari (PC). Postoji mala terminoloka nepreciznost. Kada se kae personalni
raunar, tada se ne misli samo na mikroraunar ve i na periferne ureaje neophodne
za rad sa raunarom. Zapravo, misli se na mikroraunarski sistem, pa bi pravilno bilo
rei personalni mikroraunarski sistem, ali je krae i jednostavnije personalni raunar
ili samo raunar. Mi emo u daljem tekstu koristiti termin raunar.
Raunar ili kompjuter je elektronski ureaj koji ima sposobnost da prima, obrauje, uva
podatke i daje rezultate obrade (informacije) pomou izlaznih ureaja. Rije kompjuter
nastala je od latinske rijei computare to znai raunati.
ULAZ
podaci
naredbe
OBRADA
rezultati
IZLAZ
Slika 2. Osnovna funkcionalna shema raunara
Neki korisnici raunara misle da je raunar pametan. Ovo je sasvim pogrena zamisao
jer je raunar u osnovi tehniki ureaj koji jednostavno ponavlja niz osnovnih radnji.
Dakle, raunar nije pametan. Da biste raunar uopte mogli koristiti osim hardvera
potreban mu je i odgovarajui softver. Raunar je u stvari pametan onoliko koliko je
dobar njegov softver.
3.2. Funkcijski opis raunara von Neumannov model

Grau i funkcije raunara opisao je jo 1945. godine John von Neumann. Model
raunara koji je on tada postavio vai u osnovi i za veinu dananjih raunara.
Von Neumannov model utvruje da svaki raunar mora imati sljedee dijelove:
ulazni dio preko kojeg se u memoriju unose podaci i instrukcije programa iz okoline;
izlazni dio preko kojeg se iz memorije prenose rezultati programa u okolinu;
radna memorija u kojoj se uvaju svi podaci i instrukcije programa uneseni spolja,

kao i rezultati djelovanja instrukcija;

aritmetiko-logika jedinica koja moe izvoditi instrukcijama zadate aritmetike i
logike operacije;
upravljaka jedinica koja uzima instrukcije iz radne memorije, dekodira ih i na
osnovu toga upravlja aritmetiko-logikom jedinicom, ulaznim i izlaznim dijelovima.
Sljedea slika ilustruje meusobnu povezanost svih tih dijelova. Na slici 3 su oznaeni
tokovi podataka i naredbi.
Slika 3. von Neumannov model raunara
8 Uvodno poglavlje
3.2.1. Memorija
Da bismo razumjeli karakteristike memorije raunara, moramo znati kako se prikazuju
informacije u raunaru. Sve podatke pisat emo u naoj azbuci, a takoer i rezultate iz
raunara. Meutim, podaci se u raunaru prikazuju u binarnoj azbuci. Prvu azbuku
zvat emo eksterna, a drugu interna azbuka. Eksterna azbuka moe biti bilo koja azbuka
prirodnog jezika. U naoj, eksternoj azbuci, kada se uzmu u obzir velika i mala slova, kao
i interpunkcijski znakovi, ima oko 90 znakova, dok interna azbuka raunara ima samo
dva slova. Takvu azbuku zovemo binarna azbuka, a slova ove azbuke oznaavamo sa 0 i
1. Slovo binarne azbuke zove se bit (Bit je skraenica od BInary digiT). Raunar prihvata
bilo kakav tekst, preko ulaznih ureaja tako to svakom znaku eksterne azbuke pridrui
jednu rije od slova binarne azbuke. Naravno, ovo pridruivanje rijei binarne azbuke
znacima eksterne azbuke moe se uraditi na mnogo naina. Da se to ne bi razlikovalo od
raunara do raunara, uveden je i standard, poznat kao ASCII- kod. Navedimo primjere
nekih slova eksterne azbuke i pridruene binarne rijei u ASCII-kodu:
A 01000001
B 01000010
C 01000011
Prema tome, ako na tastaturi raunara otkucamo tekst ABA, u memoriji raunara e se
nai niz od 24 bita:
01000001 01000010 01000001
Tako e svaki tekst koji saoptimo raunaru u eksternoj azbuci biti 8 puta dui u
internoj azbuci. Niska od 8 bita se zove bajt (engl. byte). To je osnovna jedinica memorije
raunara. Jednim bajtom mogue je prikazati 256 = 28 kombinacija binarnih brojeva.
S tolikim brojem kombinacija moemo prikazati svako slovo i broj. Prema tome, 1 bajt
memorije moe zapamtiti jedno slovo knjige. Kapacitet operativne memorije i diska se
izraava u broju bajtova. Oznaka za bajt je B.
Kao to je npr. kilogram vea jedinica od grama (1kg=1000g), tako postoje i vee jedinice
od bajta, ali s jednom razlikom (Uoite je sami!).
Kilobajt: 1 KB = 210 B = 1024 B
Megabajt: 1 MB = 210 KB = 1024 KB = 220 B = 1048576 B
Gigabajt: 1 GB = 210 MB = 1024 MB = 220 KB = 1048576 KB = 230 B = 1073741824 B
Za korisnike raunara naroito su znaajne dvije karakteristike memorija, a to su
kapacitet i vrijeme prilaza. Prvu osobinu smo ve objasnili, objasnimo i drugu. Druga
vana karakteristika memorije je vrijeme prilaza. Pod njime se podrazumijeva vrijeme
koje protekne od trenutka obraanja memoriji, radi dobijanja podataka, do trenutka
dobijanja podataka iz memorije. Oigledno, to je vrijeme prilaza krae, memorija je
bra, a to je ovo vrijeme due, memorija je sporija. Vrijeme prilaza memoriji izraava se
u sekundama. Kapacitet memorije izraava se u veim jedinicima od osnovne, a vrijeme
prilaza manjim od osnovne.
9
Manje jedinice su prikazane u tabeli ispod.
Simbol
m
n
p
f
Prefiks
mili
mikro
nano
piko
femto
Veliina
10-3
10-6
10-9
10-12
10-15
Tabela 1. Jedinice kojima oznaavamo male veliine (vrijeme prilaza memoriji)
Kako nema jedne savrene memorije, u raunarima se nalazi nekoliko memorijskih

ureaja koji se razlikuju po brzini, kapacitetu, trajnosti, prenosivosti, usklaenosti,
pouzdanosti, cijeni i namjeni.
3.2.2. Operativna memorija

Operativna memorija se sastoji od dva dijela. Prvi, manji dio, namjenjen je uvanju
sistemskih programa koji upravljaju radom ureaja, a drugi vei dio, uvanju aplikativnih
programa i podataka korisnika. Iz dijela memorije, u kojem se nalaze sistemski
programi, mogu se samo donositi instrukcije i podaci u mikroprocesor, a to znai da se
ovakva memorija moe jedino itati. Memorija koja ima ovo svojstvo kae se da je ROM
(engl. Read Only Memory). Naravno, dio memorije u kojem se nalaze programi i podaci
korisnika mora biti takav da omoguava upis i itanje. Ovakva memorija se zove RAM
(engl. Random Access Memory).
3.2.3. RAM memorija

RAM ili radna memorija predstavlja najvei dio memorije. Osobina RAM memorije ogleda
se u tome da se svakom njenom bajtu moe slobodno pristupiti nezavisno od prethodne
memorijske lokacije, s tim da se u nju podaci mogu i upisivati (write) i iz nje itati (read).
Svakim upisom podatka u neku lokaciju, njen prethodni sadraj se automatski gubi.
Druga vana osobina RAM memorije je da podatke koji se u njoj nalaze zadrava (uva)
samo dok postoji napajanje na njoj. im nestanenapajanje, kompletan sadraj memorije
se gubi i prilikom ponovnog dolaska napajanja (pri sljedeem ukljuivanju raunara)
ona je potpuno prazna. Zbog ovakvih osobina RAM memorija je veoma pogodna za
izvravanje programa i obradu podataka. Zato se programi i podaci uitavaju u RAM
memoriju (obino sa hard diska) i tu ih koristi mikroprocesor izvravajui uitane
programe kojima obrauje dobijene podatke. On to moe raditi samo u ovoj memoriji pa
se zato RAM memorija obino naziva i radna memorija. Brzina rada raunara je direktno
proporcionalna s koliinom RAM memorije. Poveanjem RAM memorije znatno emo
ubrzati rad raunara.
3.2.4. ROM memorija

ROM je najmanja memorija, fabriki upisana i njen sadraj se ne moe mijenjati ni
brisati. Nije zavisna od napajanja elektrinom energijom i nalazi se na matinoj ploi.
Pri ukljuivanju raunara prva se aktivira, a zbog svoje sposobnosti trajnog pamenja
(i dok je raunar iskljuen) sadri iskljuivo sistemske programe neophodne za rad
raunara tj. koristi se za uvanje upravljakih programa.
10 Uvodno poglavlje
Slika 4. ROM na matinoj ploi i RAM memorija
3.2.5. Vanjske memorije

Da bi procesor koristio programe i podatke oni se moraju nalaziti u operativnoj
memoriji. Meutim, programi i podaci se mogu nalaziti u operativnoj memoriji samo
kada je raunar ukljuen u elektrino napajanje. Za due uvanje programa i podataka
koristi se vanjska memorija iz koje se po potrebi oni donose u operativnu memoriju.
Ovo donoenje treba da je to bre, ali i kapacitet memorije treba da je to vei. Postoje
razliite vanjske memorije, ali se na raunarima najee koriste disk, optiki diskovi
(CD i DVD) i memorijski stik (engl. Memory Stick). Spomenut emo i neke vanjske
memorije koje su se ranije koristile, ali danas, zbog njihovog malog kapaciteta nisu vie
u upotrebi. To su disketa (floppy disk) i magnetna traka.
Tvrdi (hard) disk je memorija najveeg kapaciteta, sadri sav raspoloivi softver,
a slui jo i za uvanje podataka. Trajno ih pamti i dok je raunar iskljuen, ali se
ne moe (zasebno) prenositi jer se nalazi u kuitu raunara. Brzina tvrdog diska je
veoma velika u odnosu na ostale vanjske nosioce podataka, ali znatno sporija od radne
memorije. Kapacitet dananjih diskova izraava se u GB. U konfiguraciji raunara moe
se nalaziti vei broj diskova ili se jedan disk moe podijeliti u vie dijelova (particija). U
svakom sluaju korisnici trebaju imati u vidu da je kapacitet diska vana karakteristika
raunara.
Memorijski stik (engl. Memory Stick) se moe prenositi, pa slui za uvanje i prijenos
podataka i programa. Prvi put se pojavio 1998. godine i imao je kapacitet 4MB, to je u
odnosu na disketu (kapaciteta 1,44 MB) bilo znatno poboljanje. Kapacitet dananjih
stikova izraava se u GB.
Slika 5. Memory Stick i Hard disk
11
3.2.6. Optiki diskovi (CD i DVD)
CD-ROM je skraenica od Compact Disc Read Only Memory. CD-ROM disk je optiki
disk koji se uspjeno koristi u oblasti raunarstva za potrebe uvanja velike koliine
podataka na malom prostoru. Kompakt disk se najee koristi kao medijum u koji se
jedanput upisuju podaci, a mogu se itati neogranien broj puta. Otuda ovaj disk nosi
naziv CD-ROM. Na optikom disku podaci se zapisuju u obliku udubljenja na ploi
diska. Plastina ploa presvuena je aluminijskom legurom. Podaci se uvaju u obliku
udubljenja u aluminijskom sloju (1), a ako udubljenja nema podatak se ita kao 0.
Laserski zrak osvjetljava mali dio povrine diska (s donje strane) i reflektuje se samo
ako nema udubljenja pa tako ita nule i jedinice. Laserski zrak je vrlo uzak tako da
moe proitati jedan bit i sa veoma male povrine. Zbog toga se na optikom disku moe
sauvati velika koliina podataka. Danas se na tritu mogu nai i CD-RW(Compact
Disc-ReWritable) diskovi na koje podatke moete upisivati i brisati.
DVD (Digital Versatile Disc) DVD disk ima kapacitet od 4,5 GB do nekoliko desetina
GB pa je pogodan za uvanje video zapisa. Na DVD-ove se obino zapisuju filmovi.
Prednost gledanja filmova na DVD-u u odnosu na VHS su: mnogo kvalitetnija slika,
digitalni zvuk, interaktivni meniji, mogunost biranja jezika i brojne druge.
DVD ita je ureaj koji slui za itanje DVD diska, ali moe itati i sve vrste CD-ova.
3.3. Ulazni, izlazni i ulazno-izlazni ureaji

U von Neumannovom modelu raunara ulazni i izlazni dio omoguava komunikaciju
raunara sa vanjskim svijetom. Pritom, ulazni ureaji korisniku pruaju mogunost
unoenja podataka u raunar, dok izlazni ureaji slue za prikazivanje rezultata obrade
na raunaru u obliku pogodnom za koritenje. Danas se upotrebljavaju razliiti ulazni
i izlazni ureaji u zavisnosti od namjene raunara. Najee koriteni ulazni ureaji
raunara su: tastarura, mi i skener, ali ulazni ureaji su i videokamera, mikrofon,
muzika klavijatura, joystick, ita linijskog koda, itd. Najee koriteni izlazni ureaji
raunara su: monitor, tampa i zvunici, ali izlazni ureaji su i videorekorder, ploter
(za crtanje slika), robotska ruka, itd. Neki ureaji mogu izvravati i ulazne i izlazne
operacije. Takve ureaje zovemo ulazno-izlazni ureaji. Primjeri takvih ureaja su
modem i zvuna kartica.
Raunar na koji je prikljueno nekoliko ovakvih ureaja istovremeno prihvata, uva,
obrauje i izdaje informacije u tekstualnom, grafikom i zvunom obliku. Za takav
raunar kaemo da je sposoban za multimedijalnu obradu podataka. Multimedija je
svaka interakcija teksta, zvuka, slike, animacija i videa.
3.3.1. Tastatura
Tastatura (engl. keyboard) je slina tastaturi pisaih maina. Ima vei broj tastera koji
slue za unoenje slova, cifara i interpunkcijskih znakova. Meutim, ono po emu se
ova tastatura razlikuje od tastature pisae maine jeste postojanje komandnih tastera i
numerike tastature. Komandnim tasterima se zadaju odreene komande koje raunar
izvrava neposredno po pritisku odgovarajuih tastera. Neke komande sa tastature
zahtijevaju istovremeni pritisak dva ili vie tastera. Na ovaj nain se izbjegava aktiviranje
komande sluajnim pritiskom jednog tastera. Raspored slova na tastaturi donekle se
razlikuje od drave do drave. Kod nas se koriste dvije vrste tastatura: jedna s engleskog
govornog podruja na kojoj su u prvom redu odozgo slovnih tastera redom QWERTY (kae
se: kverti) i druga s njemakog govornog podruja na kojoj su slova Y i Z zamijenila mjesta
pa je u gornjem redu slovnih tastera QWERTZ. Posebna slova nae azbuke (, , , ,
) smjetena su na tastere na kojima su na engleskim tastaturama uglaste i vitiaste
zagrade i jo neki posebni znakovi.
Razmislite: Koje su prednosti pisanja nekog teksta pomou raunara i tastature u
odnosu na pisae maine?
12 Uvodno poglavlje
3.3.2. Mi
Mi (engl. mouse) je ulazni ureaj koji je u svom djelovanju usko povezan s monitorom.
On je pokazivaki ureaj (pointing device) ijim se kretanjem po ravnoj povrini bira
pozicija na ekranu, a pritiskom na jedan od tastera aktivira odreena funkcija. Mi
ima oblik kutijice na ijoj gornjoj strani se nalaze dva tastera i toki koji slui za
skrolovanje (kretanje) kroz tekst dole - gore. Kabal koji povezuje kutijicu s kuitem
raunara podsjea na miiji rep pa je po tome ovaj ureaj i dobio svoje ime. Pomijeranjem
mia raunaru prenosimo podatak o kretanju nae ruke koje on pretvara u digitalnu
informaciju. Danas koristimo uglavnom optike mieve koji koriste optiki senzor.
Slika 6. Mi i Tastatura
3.3.3. Skener
Skener je ulazni ureaj koji se koristi za unoenje fotografija, rukopisa, ilustracija i dr.
u raunar radi dalje obrade, uvanja ili umetanja u druge dokumente, web stranicu,
itd. Objekt skeniranja, najee slika ili neki drugi sadraj, podijeli se na konaan broj
elemenata (takica) koje se izlau bijeloj svjetlosti, zatim se registruje intenzitet svjetlosti
za svaku pojedinanu taku, a reflektujui odraz se pomou CCD1-a pretvara u digitalni
oblik. Raunaru se prenose numeriki podaci za svaku pojedinu taku. Takav oblik
predstavljanja slike naziva se bitmapa, a njeni elementi (sitne takice) pikseli. Fizika
veliina piksela izraava se preko rezolucije. Postoji nekoliko vrsta skenera: runi, stoni
(desktop), rotacioni. Danas se za kunu upotrebu najvie kupuju stoni skeneri.
3.3.4. Monitor
Monitor je najvie upotrebljavani izlazni ureaj, jer pomou monitora primamo najvie
informacija. Naime, na ekranu monitora mogu se pratiti rezultati obrade i rezultati
unosa podataka pomou tastature. Monitori se meusobno razlikuju po veliini: 14,
15, 17 i 21 (1 in = 2,54 cm,), a taj broj predstavlja duinu dijagonale monitora.
Veina dananjih monitora je u boji, ali osim njih postoje i monohromatski (crno-bijeli)
monitori koji prikazuju nijanse sivog.
Danas se koriste dva osnovna tipa monitora:
monitor koji koristi ekran s katodnom cijevi (CRT), slino onoj koja se koristi kod
televizora. Slika na ekranu dobija se tako to snop elektrona emitovan iz katode

(elektronskog mlaza) udara na ekran i time izaziva svjetlost. Kolor monitori koriste
tri mlaza koji na ekranu pogaaju tri sloja nanesenog materijala. Slojevi emituju
crvenu, zelenu i plavu boju, a mijeanjem te tri boje stvara se itava paleta boja na
ekranu. (RGB modul red, green, blue). Meutim, svjetlost pojedinane take na
1 CCD(Charge Coupled Device) je svjetlosni senzor u soivu kamere koji pretvara svjetlosne odraze u elektronske
signale.
13
ekranu postepeno nestaje nakon to je elektronski snop prestane pogaati. Zbog

tromosti ljudskog oka to nee previe smetati ako se slika redovno obnavlja. Dananji
monitori obnavljaju sliku 50, 60 ili 70 puta u sekundi pa kaemo da monitor ima
frekvenciju od 50, 60 ili 70Hz;
monitor koji koristi ekran od tenog kristala (LCD). Ti ekrani su tanki, troe manje
energije i zbog toga se preteno koriste u prenosnim raunarima (notebook), ali su i
skuplji.
Osnovna svojstva monitora su:

broj razliitih vrijednosti apscise ili horizontalna rezolucija
broj razliitih vrijednosti ordinate ili vertikalna rezolucija
broj razliitih boja
Horizontalna i vertikalna rezolucija odreuju broj diskretnih taaka na ekranu.

On je jednak proizvodu horizontalne i vertikalne rezolucije.
horizontalna rezolucija X
640
x
800
x
1024
x
vertikalna rezolucija broj taaka zaslona

480
307200
600
480000
768
786432
Sve slike koje se stvaraju na ekranu monitora su rasterske slike. Rasterska slika sastoji
se od sitnih krugova zvanih pikseli. to su ti kruii sitniji i gui (to je vie piksela)
slika e biti kvalitetnija.
Inae, u raunarskoj grafici piksel je osnovni grafiki element i moemo ga zamisliti kao
mali krug. Moemo jo rei da je piksel mjesto na ekranu koje kod monitora u boji moe
primiti jednu od moguih (npr. 256) boja.
Za prikazivanje grafike i slika mora postojati odgovarajua elektronika koja to omoguava.
Ova elektronika je smjetena na posebnoj ploi koja se zove grafika kartica koja je
posrednik izmeu procesora i monitora. Od nje zavisi koliko kvalitetnu sliku moemo
dobiti, te koliko emo imati boja. Kvalitetnije kartice imaju bolju rezoluciju (npr. 1280
x 1024 piksela) i puno vie nijansi boja (16 miliona ili vie), ali zahtijevaju i vie RAM-a.
3.3.5. tampai
tampa (engl. printer) je izlazni ureaj pomou kojeg se binarno-kodirana informacija
iz raunara prenosi na papir. Na tritu se nalazi veliki broj razliitih tampaa. Ovi
tampai se razlikuju po principu rada, ali i po karakteristikama. Vane karakteristike
tampaa su: kvalitet otiska i brzina tampanja. Podjela tampaa moe se izvriti prema
tehnologiji stvaranja otiska. Razlike u tehnologiji stvaranja otiska dovode do razlika u
njihovim mogunostima: kvalitetu i brzini stvaranja otiska, pouzdanosti, ekonominosti
i cijeni.
Podjela tampaa:
Matrini tampai su najjednostavniji. Kod matrinih tampaa tipografski znak
se formira od taaka na papiru, koje se dobijaju udarcima iglica iz pokretne glave
tampaa. Papir se pomie valjkom tako da se pie red po red, a glava za pisanje
pomie se uzdu valjka i preko obojene trake iglicama otiskuje znakove na papir.
Tipografski znaci nastaju tako to se crne takice otiskuju u pravilno rasporeenoj
mrei rasteru (matrici) na unaprijed dogovoreni nain. Stvaranje buke pri tampanju,
mala brzina rada i nekvalitetan otisak su glavni nedostaci matrinih tampaa.
14 Uvodno poglavlje
Slika 7. Shema mehanizma za tampanje kod matrinog tampaa
Ink-jet tampai tekst ili sliku formiraju na slian nain kao i matrini, odnosno

na glavi tampaa se nalaze rupice kroz koje se na papir ubrizgava mastilo. Postoje
crno-bijeli i kolor ink-jet tampai. Ovi tampai se i po cijeni i po kvalitetu nalaze
izmeu matrinih i laserskih tampaa.
Laserski tampai imaju znatno bolji kvalitet tampe i veu brzinu tampanja od
matrinih i ink-jet tampaa. Laserski zrak slui da se na valjku stvori elektrini
naboj. Sitne estice praha iz tonera nanose se i zadravaju na onim dijelovima valjka
na kojima postoji elektrini naboj. Poslije toga se prah s valjka prenosi na papir i
uz grijanje se ta prakasta boja rastopi i upije u papir. Valjak se pravilno vrti, a
laserski zrak se pomijera uzduno. Na taj nain se na valjku prije nanoenja praha
stvori nevidljiva rasterska slika elektrinog naboja. Ta tehnika je poznata i kod
ureaja za fotokopiranje. Izrada dananjih laserskih tampaa omoguava veoma
veliku rezoluciju (gustou takica). Uobiajena gustoa takica je oko 120 takica po
centimetru. Zbog toga ovi tampai imaju najbolji kvalitet otiska, ali su i najskuplji.
15
Poglavlje 1: Ideje za koritenje informacija i informacionih sredstava
1. Informaciono drutvo i mediji

Medij je sredstvo koje se koristi za razmjenu informacija.
U informacionom drutvu, pod pojmom masovni mediji smatraju se TV i tampa.
Informaciono-komunikacione mree su savremene raunarske mree, nastale
spajanjem informacionih i komunikacionih tehnologija.
Osnovni elementi informacionog drutva su: informacije i znanje, informacione tehnologije
i pristup informaciono-komunikacionim tehnologijama i njihovo koritenje. Moemo rei
da je informaciono drutvo, drutvo, u kojem je informacija glavni proizvod. Nagli razvoj
informacionog drutva dolazi kao posljedica rasta u brzini i koliini raunarski obraenih
podataka, stalnog razvoja i uveanja broja kunih i kompanijskih komunikacionih
mrea, te rasta opte dostupnosti pristupa Internetu. Primaoci informacija, mogu iste
dalje prenositi, sada kao poiljaoci, te tako uspostaviti viesmjerni protok informacija.
Kako onda, u takvom drutvu sakupiti, izabrati i prenijeti informaciju?
2. Informaciona sredstva i raunarske mree

Informaciona sredstva, ukljuujui i raunare, su sredstva koja koristimo za dobijanje
informacija. Moemo ih smatrati i sredstvima koja obrauju i prenose informacije. Na
primjer, pomou njih moemo koristiti usluge banke i pote, moemo izvriti rezervaciju
karata za koncert, voz ili avion, prikupiti informacije o geografskim kartama, podatke o
vremenu itd. S obzirom na mogunosti koje imaju ova sredstva, broj raunara i kolskih
konferencijskih sistema je u stalnom porastu pa se zbog toga ova oprema sve ee
koristi i u redovnoj nastavi.
Raunarska mrea je napravljena u cilju razmjene informacija, pomou raunara koji
su povezani meusobno. Raunarske mree, razliitih obima se koriste u zajednicama,
kompanijama, kolama, domovima, itd. Internet je mrea pomou koje su te manje
mree meusobno spojene, te tako moemo dijeliti razliite vrste informacija globalno.
Da bismo pristupili Internetu, moemo koristiti telefonske veze, iznajmljene stalne veze,
ISDN/ADSL, beine veze i sl. Razvoj infrastrukture za prijenos podataka se usavrava
paralelno s napretkom razvoja raunarskih tehnologija.
2.1. Rjeavanje problema

Svakodnevno se suoavamo kako sa razliitim problemima tako i sa odlukama
koje moramo donijeti vezano za pojave iz naeg svakodnevnog ivota. U postupku
rjeavanja dilema, pokuavamo olakati rjeenje istih tako to prikupljamo informacije
o pojedinanim zadacima i ciljevima, zatim pronalazimo razliita sredstva i metode
koristei se naim prethodnim iskustvima i dostupnim informacionim sredstvima.
U cilju jednostavnijeg otkrivanja i rjeavanja problema, prvenstveno je vano isti u
potpunosti razumjeti, kako bismo zatim bili u mogunosti da razradimo odgovarajui
metod za njegovo rjeenje.
Procedure rjeavanja problema su razliite i zavise od toga kako pojedinci isti lino
doivljavaju. Potrebno je posegnuti za razliitim sredstvima u cilju dobijanja informacija
koje osoba eli, kao to su knjige i raunara, dobijanje savjeta od nastavnika, prijatelja,
lanova porodice itd.
16 Poglavlje 1: Ideje za koritenje informacija i informacionih sredstava

<Vjeba 1>
Razmotrite koji mediji odgovaraju vaim potrebama, koja su sredstva i metode kojim
biste mogli sakupiti informacije i shvatiti njihovo znaenje.
<Vjeba 2>
Razmislite o vaem daljem kolovanju, zatim o tome sakupite dostupne informacije
koristei raunarsku mreu i druge dostupne izvore informacija.
Tabela 2. Koristite sljedee take kao vodilje
1. Prikupite injenice i izbjegavajte nagaanje

2. Napiite kratke teze
3. Izraavajte se svojstveno (za vas lino)
2.1.1. Objanjenje problema

Razjasnite problem koji rjeavate. Uinite rjeavanje problema oiglednim, tako to
ete isti razloiti na vie pojedinanih, jednostavnijih problema. Analizirajte problem i
ogranienja ako postoje. Sakupite potrebne informacije za rjeavanje problema.
2.1.2. Ureivanje/analiza informacija

Sredite sakupljene informacije u prethodnom koraku koristei tabele i grafikone.
Analizirajte sakupljene informacije.
2.1.3. Koritenje i istraivanje rezultata

Uopteno, sakupljanjem informacija Internetom moemo osigurati veliku koliinu
informacija u kratkom vremenskom roku. Meutim, moramo provjeriti pouzdanost i
sadraj informacija prije samog koritenja istih. S druge strane, ako koristimo tampane
kataloge, pod uslovom da su ih izdale akreditovane ustanove, moemo oekivati s
visokom pouzdanou da sadre tane informacije. U takvom sluaju se prikupljanje
informacija moe izvesti relativno lako i uspjeno. Razliite vrste informacija je mogue
prikupiti iz magazina, dnevnih novina, itd.
Kao to smo opisali, moemo koristiti vie vrsta sredstava za sakupljanje informacija i
svaki tip informacije ima svoje line karakteristike. U procesu prikupljanja informacija,
brzina, koliina i izmeu ostalog i tanost istih su jako vani. Vano je da razumijete
karakteristike pojedinih tipova sredstava za prikupljanje informacija, zatim da znate
da izaberete sredstva koja odgovaraju vaim ciljevima i kako ista da kombinujete po
potrebi.
U cilju objanjenja i obrade informacija, koritenje raunara kao pomonog sredstva za
pravljenje tabela i grafova je jako korisno. Meutim, raunarska obrada podataka nije
uvijek dobar nain. Kada je mala koliina informacija u pitanju, ponekad runa izrada
tabela i prorauna moe biti uspjenija.
I kada ureujemo i obraujemo informacije, podjednako je vano izabrati sredstva koja
odgovaraju vaem cilju, slino kao to je to bio sluaj kod prikupljanja informacija.
<Vjeba 3>
Izaberite jedan od sljedeih zadataka i napravite plan za rjeenje problema.
1. Promijenite svoju sobu.
2. Odaberite kostime za predstavu koju ete izvesti na kolskoj priredbi.
17
3. Sastavite cjelodnevni jelovnik s dobro izbalansiranim odnosom hranjivih vrijednosti
jela.
4. Razmotrite problem separacije i reciklae otpadnih sirovina u koli.
5. Odluite koji model raunara elite kupiti.
6. Razmislite o svom planu line karijere.
3. Prijenos informacija
3.1. Komunikacija
Komunikacija je proces prenoenja informacija.
Kodiranje je proces pretvaranja informacija (npr. slika, zvuk, tekst itd.) u oblik razumljiv
raunaru i pogodan za prijenos.
Dekodiranje je proces vraanja informacije u njen prvobitni oblik, razumljiv primaocu.
Proces u kojem jedna osoba izraava svoje misli i osjeanja, kako bi ih prenijela drugoj
osobi, te tako kod nje(ga) podstakla razumijevanje, osuivanje, donoenje odluka i
akcija, zove se komunikacija. Da bismo drugima prenijeli ono o emu razmiljamo,
na to razumljiviji i uspjeniji nain, koristimo sredstva kao to su jezici, gestikulacija,
simboli. U komunikaciji je veoma vano razumjeti proces prenoenja informacija.
Poiljalac prenosi informaciju kodirajui sastav informacije u slike, zvuk, znakove itd.
Primalac dekodira kodiranu informaciju od poiljaoca u informaciju koju primalac moe
razumjeti.
Komunikacija moe biti jednostavno izvrena kada ovi procesi kodiranja i dekodiranja
tano funkcioniu.
Slika 8. Proces prijenosa informacija
ak i kada nismo u neposrednom kontaktu sa nekom osobom, moemo joj prenijeti

svoje misli pomou razliitih sredstava prijenosa. Naprimjer, usluge pote, telefona,
SMS-a, Viber-a, mail-a itd. mogu se smatrati sredstvima kojima prenosimo informacije
udaljenom uesniku komunikacije.
18 Poglavlje 1: Ideje za koritenje informacija i informacionih sredstava
Potrebno je uporediti karakteristike sredstava prijenosa i na osnovu toga izabrati

sredstvo koje odgovara uesnicima komunikacije i vrsti sadraja koji se prenosi.
Zanemarivanje izbora uzajamno pogodnog medija za prijenos nekog sadraja, kao i
neprikladnost odabranog formata za sadraj koji se prenosi, mogu izazvati nastajanje
velikih razlika izmeu informacije koja se eli prenijeti od strane poiljaoca i primljene
informacije na strani primaoca.
Poiljalac informacije se mora potruditi da:
1. prikladnim izborom komunikacije zadovolji potrebe i interese primaoca,
2. koristi optimalnu koliinu informacija i nain izraavanja,
3. izabere ono sredstvo prijenosa koje najbolje odgovara odabranom nainu izraavanja.
Slika 9. Mediji za uvanje i prenos podataka
3.2. Uspjena komunikacija

3.2.1. Opta struktura prezentacije
Kada elite prenijeti svoje ideje drugima, potrebno je uzeti u obzir prethodno znanje i
stepen zanimanja/radoznalosti, sluaoca. Ponekad odluku o izboru metoda prijenosa
donosite tako to prezentujete novu informaciju, a zatim pristupite praenju reakcija
sluaoca, jer ako iste ipak izostanu, potrebno je odustati od pokuaja dalje komunikacije.
U sluaju da se radi o velikoj koliini informacija za prijenos, te da je sadraj istih
komplikovan, kao to je to npr. sluaj sa prezentacijom istraivakoga rada ili nekog
naunog predavanja, tada je izuzetno vano oblikovati sadraj tako da u potpunosti
odgovara namijenjenoj svrsi prezentacije, auditoriju, duini trajanja prezentacije, veliini
mjesta itd.
Kad su u pitanju metode obrade sadraja, razlikujemo:
metode zasnovane na problemu, gdje je isti analizom postojeeg stanja prvo detaljno
razraen, a potom je ponueno i validno rjeenje,
metode gdje su zakljuak i vane take predstavljeni u ranom stadiju prezentacije, a
objanjenje je naknadno dodato.
19
Korisni savjeti!
Napraviti reenice koje bi itaoci razumjeli
itanjem, kao to je to recimo uvijek sluaj
kod pisanja izvjetaja, nije dovoljno za
uspjenu prezentaciju. Naime, potrebno
je napraviti prezentaciju za gledaoce da
bi razumjeli gledanjem. Prezentacija
e tek tada ima mo sugestije - da
svojim reenicama, crteima, grafovima,
fotografijama, itd. privue panju gledalaca
i podstakne ih na donoenje odluka i
preduzimanje akcija.
Prezentacija predstavlja
izraavanje informacija
koje neko eli prenijeti
pomou znakova, crtea,
multimedijalnih sadraja itd.
Prezentacija treba da bude saeta
i jasna. Najvanije je da znate cilj
prezentacije.
3.2.2. Izgled prezentacije

Nekada su prezentacije pravljene runo. Danas ih pravimo pomou raunara, pri tom
koristei sofver za pravljenje prezentacije. Osim samih znakova, crtei, tabele, slike,
zvuk i video zapisi se sada mogu podjednako dobro koristiti u prezentacijama. Brzo
ureivanje rada, dodavanje i ponovno koritenje novih informacija, te auriranje istih je
znatno olakano koritenjem raunara. Prezentacije ne moraju biti propraene obimnim
sadrajima na ekranu, jer je mnogo toga mogue predstaviti i pomou dodatnih verbalnih
objanjenja predavaa. No, vano je osigurati da su slova, crtei i ostali vizuelni sadraji
dovoljno veliki, tako da su jasno vidljivi i osobama u posljednjim redovima.
U cilju pojednostavljenja prezentacije, poeljno je usresrediti se na predstavljanje
osnovnih teza i pojmova koje je vano naglasiti.
Kada se priprema materijal za obavjetenje pomou Web-a, veoma je vano da je sadraj
to je mogue jednostavniji, a istovremeno informativan i razumljiv za primaoca.
Potrebno je pravilno koristiti crtee, tabele, grafove, fotografije, zvuk, itd. i pravilno ih
rasporediti na ekranu, radi lake vidljivosti, kao i ukljuiti raznovrsnost u prikazu, radi
odravanja panje gledalaca.
Slika 10. Pitanja koja postavljamo prilikom kreiranja prezentacije
20 Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija i upotreba informacionih sredstava
Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija i

upotreba informacionih sredstava
1. Pretraivanje informacija
Izbor potrebnih informacija iz mnotva ponuenih zove se pretraivanje informacija.
Mi pretraujemo i prikupljamo dijelove svrsishodnih informacija koristei se dostupnim
izvorima za rjeavanje razliitih problema. Postoji veliki broj razliitih izvora informacija:
dnevne i sedmine novine, televizija, radio, knjige, magazini, knjiare, muzeji, raunari,
Internet, ljudi koji vas okruuju itd.
Kvalitet prikupljene informacije je esto diskutabilan, jer se u procesu pretraivanja
relevantnih injenica mogu preuzeti i nepotrebni dijelovi istih, u zavisnosti od koritenih
procedura i metoda za pretraivanje informacija. Svakako je vana procjena pouzdanosti
koritenog izvora. Svakodnevni rad donosi iskustvo i vjetinu u izboru i nainu koritenja
razliitih izvora neophodnih za postizanje zadatog cilja.
(Izvori informacija)
Osobe, tampani materijali, baze podataka, novine, asopisi, TV i drugi
mediji su izvori informacija.
Svjedoci smo internetskog doba, tako da je Internet, odnosno njegov
najpoznatiji servis arobni Web servis (World Wide Web) glavni izvor
prijeko nam potrebnih informacija.
Za pronalaenje eljenih informacija koristimo Internet pretraivae npr.
www.google.ba
www.yahoo.com
www.bing.com
Ne trebamo zaboraviti da se korisne informacije danas distribuiraju i pomou
socijalnih mrea kao to su Facebook, Twitter i slino.
2. Primjer uspjenog pretraivanja informacija

Kroz sljedei primjer objasnit emo kako se uspjeno pretrauju informacije. Pretpostavit
emo da elite da posjetite neko mjesto u Bosni i Hercegovini prvi put. Prvo napravite
plan puta do mjesta koje ste odabrali. Uzmimo na primjer da ste odluili posjetiti Stari
most i jo neke znamenitosti u Mostaru i blioj okolini. Naravno, uzet emo u obzir
injenicu da se pripremate kao da niste u Mostaru. Moda ete se vi odluiti za neko
drugo mjesto: Sarajevo, Banja Luku, Tuzla , Bijeljinu, Livno, Neum, .
Prvo ete provjeriti gdje se nalazi Stari most. Pretraivanjem pojmova Stari most i
Mostar pomou Interneta sigurno ete pronai mnogo linkova. Neki od njih e vam
detaljno objasniti gdje se nalazi Stari most. Za one koji dolaze u Mostar, potrebno je
nai prenoite, po mogunosti u blizini Starog mosta. Tako da sada slijedi izbor hotela,
motela, pansiona i drugih smjetajnih kapaciteta koji se nalaze u blizini.
Zatim je potrebno razraditi raspored posjeta oblinjim znamenitostima. Treba da uzmete
u obzir kada i ta ete posjetiti, koliko vremena ete se zadrati na pojedinim mjestima,
gdje ete jesti, itd.
Iskustvo i informacije koje inicijalno prikupite mogu biti dalje produbljene i obogaene
21
tako to ete prethodno istraiti historiju i kulturni znaaj ovih mjesta. Istraivanje
klimatskih uslova u periodu vae posjete pomae vam u izboru odjee, obue i drugih
stvari neophodnih za putovanje.
Kao to smo prethodno opisali, za kreiranje kvalitetnog plana puta, potrebno je
prvenstveno pronai i prikupiti relevantne injenice. Iz mnotva izvora informacija
potrebno je da odaberete one koji vam se ine najpouzdanijim, te koristei se istim, s
razumijevanjem odabrati informacije koje odgovaraju vaem cilju.
3. Pretraivanje informacija pomou Interneta

3.1. Koritenje pretraivaa
U svrhu pronalaenja informacija koje odgovaraju naem cilju, koristit emo
pretraiva.
Na Internetu postoje dvije vrste pretraivanja:
1. Pretaivanje pomou kljune rijei ili fraze (najee Google, Yahoo ili Bing pretraivaa),
2. Pretraivanje pomou kategorija ili Direktorijuma (npr. Yahoo direktorijum ili ODP
Open directory project).
Pretraiva
Glavno pretraivanje je usluga pomou koje moete pronai traenu
informaciju pretraivanjem kategorije pojmova
(primjeri: travelling, tourism, accommodation, itd).
Potpuno pretraivanje teksta je usluga pomou koje moete pronai traenu
informaciju pretraivanjem pojmova koji sadre neku kljunu rije
(primjeri: Mostar, Stari most, Old Bridge itd).
Kljuna rije - pojam koji se koristi kao osnova za pretraivanje potrebnih
informacija iz baze podataka.
Operator - pretraiva doputa upotrebu logikih simbola koje nazivamo
operatori.
(AND) I : Ako u naoj pretrazi elimo nai sve pojmove koje traimo, upotrijebit
emo operator AND, koji je takoer koristan kada elimo suziti pretraivanje.
(OR) ILI : Koristei logiki operator OR moemo objediniti sve sline
pojmove jer e u rezultat pretrage ui svi zapisi koji imaju bar
jedan od pojmova za pretraivanje. Koristan je za ire pretaivanje.
NOT (NE) : Ako elimo da iskljuimo neki pojam koristit emo operater NOT
Primjer: Pretraivanje kljunim rijeima Mostar, most.
1. Operator I: Mostar I most
Dobit emo samo one dokumente u kojima se spominje i Mostar i most.
2. Operator ILI: Mostar ILI most
Dobit emo sve dokumente o Mostaru, sve dokumente o mostu i sve dokumente o
Mostaru i mostu.
3. Operator NE: Mostar NE most
Dobit emo samo dokumente o pojmu Mostar, ali emo izgubiti dokumente u
kojima se spominje i Mostar i most.

3.2. Pretraivanje pomou kljunih rijei ili fraza
Kada u va web pretraiva ukucate neku kljunu rije u potrazi za eljenom informacijom
koristei se Internetom kao izvorom, kao rezultat dobijate listu web stranica koje dijelom
sadre ukucani pojam. Uspjeno pretraivanje zahtijeva paljiv izbor kljunih rijei kako
bi ponuene web stranice, to je to blie mogue, odgovarale traenom pojmu. Rezultati
pretraivanja zavise i od koritenog web pretraivaa, pa je zbog toga poeljno koristiti
nekoliko pretraivaa istovremeno u cilju pronalaenja informacije koju elite da saznate
ili koja e vam pomoi u rjeavanju nekog problema.
Slika 11. Primjer pretraivanja upotrebom OR operatora (oko 1.830.000.000 rezultata)
Slika 12. Primjer pretraivanja upotrebom AND operatora (oko 8.200.000 rezultata)
23
Slika 13. Primjer pretraivanja upotrebom NOT operatora (oko 1.800.000 rezultata)
Slika 14. Primjer naprednog pretraivanja

3.3. Pretraivanje pomou kategorija - direktorijuma
Direktorijum (folder) je virtuelni registar u kojem su podaci (datoteke - fajlovi)
organizovani i smjeteni pojedinano ili u okviru poddirektorijuma (subfolders). Tako
da, ako elite pronai web stranicu koja sadri traene informacije, potrebno je proi
kroz vie nivoa klasifikacije pojmova, poevi od grube, pa kroz seriju uzastopnih koraka
ka sve finijim nivoima klasifikacije istih.
Kada se pretraivanje vri pomou kategorija, vano je da tano procijenite kojoj kategoriji
traena informacija pripada. Meu poznatijim su Open Directory Project (www.dmoz.
org) i Yahoo direktorijum (dir.yahoo.com)
Slika 15. Primjer pretraivanja pomou liste kategorija
3.4. Pretraivanje upotrebom liste linkova

Dobra je praksa pripremiti listu linkova (URL-ova) za web stranice koje su povezane s
pojmom koji traimo. Tako npr. navedena lista web linkova predstavlja dobar poetak
za uspjeno pretraivanje kulturnih znamenitosti u vaoj neposrednoj okolini.
Poznato mjesto
Gradovi
Turizam
Edukacija
Pretraivai
URL
http://www.sarajevo.ba
http://www.banjaluka.com
http://www.mostar.ba
http://www.livno.ba
http://www.zenica.ba
http://www.bijeljina.com
http://www.tripadvisor.com/
http://www.gimnazijabl.rs.ba
http://www.2gimnazija.edu.ba
http://www.gimnazijabijeljina.com
http://www.znanje.org
http://www.google.ba
http://www.yahoo.com
http://www.bing.com
Tabela 3. Primjer liste linkova
25
4. Dijeljenje i prijenos informacija

Prikupljena informacija mora odgovarati potrebama cilja zbog kojeg ste istu i traili. Svrha
tako odabrane informacije mora biti jasno definisana da bi je i ostali mogli lako koristiti.
Sada emo objasniti informacije iz navedenog primjera putovanja koje smo sakupili
pomou Interneta, knjiga, itd. Prvo emo klasifikovati prikupljeni materijal o putovanju
u Mostar u nekoliko kategorija ukljuujui:
samo mjesto,
njegovu kulturu,
historiju,
klimu i prirodne pojave,
saobraaj,
smjetaj,
te ih rasporediti po direktorijumima na raunar. Sakupljene kopije i materijale treba
sloiti po sadrajima, zatim fotografije, mape, itd. i memorisati na hard disku raunara.
Pomou skenera tampani materijal moemo prebaciti u digitalni format i sauvati na
raunaru. Dijelovi prikupljenih informacija zovu se podaci. Moemo ih rasporediti
po folderima (engl. folder, directory). Preporuljivo je materijale sadrane u jednom
direktorijumu dalje klasifikovati po srodnim osobinama u poddirektorijume (engl.
subfolder, subdirectory). Ovako klasifikovane podatke lake je pronai i koristiti prilikom
naknadnog pretraivanja prikupljenog materijala, pogotovo ako vie osoba radi na
istom projektu. S obzirom da se svi podaci nalaze na jednom mjestu, ovakvu strukturu
moemo smatrati manjom bazom podataka, a uvid u cjelokupan materijal olakava
pravljenje analiza, kratkih sadraja i presjeka.
Datoteka (File) je skup binarnih podataka koji su sadrajno usko povezani
i koji se nalaze na internom ili eksternom mediju za memorisanje. U
datotekama primjenjeni znakovi zavise od sistema datoteka, operativnog
sistema i postavljenih jezikih postavki. Znakovi mogu biti razliito
kodirani, a noviji operativni sistemi podravaju iUnicod itd.
(Folder): Lokacija (na nekom mediju za memorisanje) u kojoj se uvaju
fajlovi i programi, poznata i kao direktorijum. Direktorijum moe sadrati
mnogo datoteka i direktorijuma koji se nazivaju poddirektorijumi (direktorijum u
direktorijumu). Dobra je praksa folderima davati logina imena kako biste znali
ta se u njima nalazi. Npr. za nae .mp3 pjesme kreirali bismo folder i dali mu
ime PJESME, a on bi dalje sadrao podfoldere s imenima pjevaa.
4.1. Saimanje (kompresija) informacija

Kompresija podataka je proces u kojem se informacija saima, tj. predstavlja u skraenom
obliku. Tehnike kompresije podataka se koriste u velikom broju aplikacija i esto se
kompresija podataka odvija potpuno bez znanja korisnika (npr. Facebook automatski
vri kompresiju prenesene slike).
Komprimovane (saete) datoteke i direktorijumi zauzimaju manje prostora za
skladitenje i mogu se prenijeti na druge raunare bre nego nekomprimovane datoteke.
Komprimovane datoteke i direktorijume koristimo na isti nain kao i nekomprimovane.
S obzirom na mogunost rekonstrukcije originalnih podataka, sve tehnike kompresije
se dijele na:
kompresiju sa gubicima (lossy compression)
kompresiju bez gubitaka (lossless compression)
Kompresija podataka sa gubicima (lossy compression) ne moe iz komprimovane
datoteke u potpunosti rekonstruisati izvornu datoteku. Prilikom provoenja postupka

kompresije se gube beznaajni detalji posmatrano sa stanovita zahtjeva u pogledu
kvaliteta dekomprinovanih podataka.
Kompresija podataka bez gubitaka (lossless compression) je kompresija kod koje ne
dolazi do gubitaka podataka i smanjenja kvalitete informacija. Postupak je u potpunosti
reverzibilan, to znai da se dekompresijom komprimovane datoteke dobiju podaci koji
potpuno odgovaraju onim sadranim u originalnoj datoteci.
Neki od poznatijih programa su Winzip, 7-zip, WinRAR.
Slika 16. Komprimovanje direktorijuma
4.2. Razmjena informacija

Ideja razmjene informacija roena je iz elje pojedinaca da sa drugima na uspjean
nain podijele informacije koje su prikupili vlastitim radom i zalaganjem. Postoje dvije
metode razmjene informacija. Prva metoda se zasniva na skladitenju svih prikupljenih
materijala na jednom raunaru tako da svaki od korisnika moe sa svog raunara
pristupiti centralnom raunaru - tzv. centralizovani pristup. Druga metoda se zasniva
na principu da segmenti informacija ostaju na raunarima pojedinaca, s tim to im i
druge osobe mogu direktno pristupiti sa svojih raunara - tzv. distribuirani pristup.
Stalni porast brzine raunara i tome obrnuto proporcionalno smanjenje njihove
veliine, te nagli razvoj informaciono komunikacionih raunarskih mrea, uslovili
su da distribuirani pristup razmjene informacija preovladava u svijetu. Jedna od
najpoznatijih realizacija ove metode su mree za razmjenu sadraja pojedinaca ili P2P
(engl. peer to peer) mree, poput Gnutelle1 i Freeneta.2
U nekim drugim realizacijama ove metode, radi lakeg pretraivanja srodnih podataka,
kreira se povezujua relacija koja se zove link s drugim srodnim mreama tako da se
korisnici mogu slobodno kretati od jednog do drugog izvora informacija.
4.3. Znaenje pisama i kodnih stranica pri razmjeni informacija

Poruke i dokumenti mogu sadravati tekst napisan na razliitim jezicima koji
zahtijevaju razliita pisma. Jedno pismo moe se koristiti za vie jezika.
Na primjer, latinino ili rimsko pismo ima simbole za 26 slova (velika i mala
slova) engleske abecede, te naglaene (proirene) simbole koji se koriste u drugim
zapadnoevropskim jezicima.
Latinino pismo ima simbole za sve znakove veine evropskih jezika. Ostali evropski
jezici kao to su grki i ruski imaju znakove za koje ne postoje simboli u latininom
1 Gnutella je naziv protokola za distribuirano dijeljenje datoteka. Sam naziv je kombinacija rijei
GNU (GNU je raunarski operativni sistem koji sadri slobodni softver (izgovara se gnju) i Nutella
(okoladica).
2 Vano je napomenuti da ako pristupate Freenetu i slinim mreama, onda pristajete da va raunar
postaje jo jedna mrena taka, odnosno server u necentralizovanoj mrei, to moe dovesti do toga da
prije ili kasnije postajete mjesto hostovanja nelegalnih materijala.
27
pismu - ti jezici imaju vlastita pisma.
Neki azijski jezici koriste ideografska pisma sa simbolima utemeljenim na kineskim
znakovima. Ostali jezici kao to su tajlandski i arapski koriste pisma s simbolima
sastavljenim od nekoliko manjih simbola koji se razliito oblikuju zavisno od susjednih
znakova.
Kada u svom web pretraivau otvarate stranicu iz druge zemlje, veoma je mogue da e
vam se bar dio sadraja te stranice prikazati kao grupa besmislenih znakova (engl. garbled
text). Slino, prilikom prijenosa elektronske pote iz Japana negdje u Evropu, po dolasku
na odredite ista moe imati iskrivljene znakove i sadraj poruke moe biti neitljiv. est
uzrok ove pojave je raunar primaoca koji ne moe da prikae jezik poiljaoca. Zbog toga,
posebni znakovni kodovi (engl. character codes) moraju biti ustanovljeni, a svaka od
zemalja svijeta pripada nekoj od znakovnih grupa. Za tanu razmjenu podataka izmeu
poiljaoca i primaoca potrebno je upotrijebiti isti (ili kompatibilne) sistem(e) kodiranja.
Osnovni skup (niz) brojeva potrebnih za definisanje svih znakova i slova pri koritenju
raunara zove se kodna strana. Kodne stranice sa znakovima od jednog bajta sadre
maksimalno 256 vrijednosti od po jedan bajt, jer je svaki znak u kodnoj stranici
predstavljen jednim bajtom. Zato kodna stranica moe sadravati najvie 256 znakova.
Jedna kodna stranica s ogranienjem od 256 znakova ne moe biti dovoljna za sve jezike,
jer svi jezici zajedno koriste mnogo vie od 256 znakova. Zato razliita pisma koriste
odvojene kodne stranice. Postoji posebna kodna stranica za grki, posebna za japanski
itd. Za latinino i irilino pismo, jezike s naih prostora, danas za prikaz web stranica,
uobiajeno se koristi UTF-8 jer podrava mnogo razliitih jezika i simbola. UTF-8 nije
optimalan nain zapisa za kineski i japanski tekst jer umjesto da se koriste dva bajta po
znaku, za takav tekst bi se morala upotrijebiti tri bajta po znaku.
1-latinica 2- 3-latinica/ 4-grki 5-gruzijski 6-armenski 7-grki/latinica

Slika 17. Vrste pisama u Evropi
Otvorite folder u koji ste sauvali va dokument i otvorite ga. estitamo,

upravo ste napravili svoju prvu web stranicu pisanjem HTML tagova. Kako
su HTML dokumenti ustvari tekstualni dokumenti, moemo ih stvarati i u
tekstualnim ureivaima.
Slika 18. Primjer izgleda teksta kodiranog drugaijom kodnom stranicom
Ukoliko se vaa web stranica prikazuje kao na datom primjeru, onda u postavkama web
pregledaa (Chrome, Firefox, Internet Explorer i sl.) provjeriti da li ste odabrali ispravnu
kodnu stranicu npr. UTF-8.
5. Komunikacini protokoli
Za informaciono-komunikacione mree, ukljuujui i Internet, da bi se omoguio
nesmetan protok razliitih tipova informacija i da bi iste bile razumljive raunarima,
bez obzira na platformu koju koriste (npr. Windows, Apple OSX ili neku distribuciju
Linuxa), definisano je vie grupa pravila. Ove grupe pravila, razumljive raunarima,
zovu se komunikacioni protokoli. Tako npr., postoje protokoli za slanje, prijenos,
kontrolu slijeda, potvrdu prijenosa podataka itd.
Internet koristi TCP/IP paket protokola koji omoguava taan prijenos podataka od
izvorita do odredita koristei princip slanja podataka kao sukcesivnog niza povezanih
dijelova poruke, tzv. paketa. S obzirom da se paketi pojedinano alju i da samostalno
putuju Internetom, esto se deava da na odredite stignu u ispreturanom redosljedu
pa ih je potrebno vratiti u originalni slijed. Proces prijenosa pojedinanih paketa preko
niza mrea koje ine Internet, od izvorita do odredita, vri se procesom koji se zove
rutiranje (engl. routing).
Rutiranje je proces prijenosa pojedinanih paketa u kojem se svakom od
njih, dodaju podaci o poiljaocu i primaocu i utvruje najkrai, odnosno
najpouzdaniji put do odredita.
Potvrda prijenosa je protokol koji potvruje da su pojedinani paketi stigli
do odredita, odnosno, koji zahtijeva njihovo ponovno slanje ako su isti u
prijenosu oteeni.
Kontrola slijeda je protokol koji osigurava da se pri stizanju na odredite
pojedinani paketi vraaju u originalni slijed.
TCP/IP: (Protokol kontrole prijenosa/Internet protokol)
Paketni prijenos je shema komunikacije zasnovana na prijenosu podataka
(nakon to su isti izdijeljeni u jedinice koje se nazivaju paketi) .
5.1. Formati podataka

Prilikom razmjene podataka, postoje odreena pravila kojih se trebamo pridravati. Tako
npr. razmjena velike koliine podataka odjednom, namee veliki teret primaocu, pa je
zbog toga preporuljivo da smanjite veliinu fajla pomou nekog programa za saimanje
(engl. compression), npr. Winrar,WinZip.
Razliiti aplikativni softveri skladite korisnike podatke u formatima koji su (uglavnom)
samo njima itljivi i razumljivi. Tako naprimjer, ako pokuate otvoriti dokument napisan
u programu za obradu teksta kao to je npr. Word u nekom programu za obradu slika,
npr. Photoshopu, raunar ga ili uopte nee otvoriti ili ete dobiti dokument pun
besmislenih znakova koji nemaju nikakve slinosti s originalnim dokumentom. S druge
strane, Excel e manje-vie uspjeno otvoriti Wordov dokument i obrnuto, jer programi
29
MS Office paketa podravaju mogunost uvoza/izvoza (engl. import-export) podataka
iz jednog MS Office formata u drugi. Zato je poeljno (ako je mogue) koristiti formate
fajlova koji su univerzalni i itljivi raunaru, bez obzira koja raunarska platforma je u
pitanju, kao to je to npr. sluaj s PDF formatom (Adobe Acrobat Reader je PDF ita
dostupan na svim platformama).
Mnogi dijelovi web stranica pisani su u univerzalnom jeziku koji se zove HTML i bez
obzira koja raunarska platforma je u pitanju, va web pretraiva e moi pravilno
proitati i prikazati HTML dijelove stranice.
Dakle, postoji vie naina razmjene podataka, no vano je da uvijek imate u vidu potrebe
i ogranienja s kojima se susreu osobe sa kojima elite uspostaviti komunikaciju.
Veliina fajla je podatak koji predstavlja koliinu informacija koje fajl sadri.
Kompresija - da bismo smanjili veliinu fajla, koristimo metode kompresije
(saimanja). Veliina fajla se moe smanjiti pomou softvera za kompresiju.
Proces vraanja komprimovanog fajla u prvobitno stanje zove se
dekompresija.
PDF (dokument prenosivog formata): Svaki PDF-dokument sadri kompletan
opis dokumenta, ukljuujui slike, tekst,vektorsku grafiku,rasterske slike
ifontovepotrebne za prikaz teksta to omoguava njihovo pravilno pregledanje,
bez obzira o kojoj raunarskoj platformi je rije.
HTML (Hypertext Markup Language) Skriptni jezik za pisanje web stranica. HTML
koristi tagove koji odreuju izgled stranice.
Format datoteke
Text
Tekst
Rich text
Bogati tekst
MS Office Word
Nastavak
txt
Karakteristike
Sadri samo znakovne podatke.
rtf
MS Office Excel
xls
PDF
pdf
HTML
html, htm
Sadri znakove ali i informacije o rasporedu

teksta, fontu itd.
Format dokumenta koji stvara program za
obradu teksta- MS Office paketa.
Format dokumenta koji stvara program za
rad sa tabelama- MS Office paketa.
Format koji se najvie koristi prilikom
elektronske razmjene dokumenata itd.
Jezik za kreiranje web stranica.
doc
Tabela 4. Primjeri razliitih formata datoteka

Tip fajla
Format fajla
Nastavak
Karakteristike
Slike
BMP
bmp
PICT
pct, pict
JPEG
jpg, jpeg
GIF
gif
TIFF
tif, tiff
AVI
avi
MPEG
mpg, mpeg
WAVE
wav
AIFF
aif
MIDI
mid
MPEG-1
Audio Laver-III
mp3
Format podatka, slike koji nije

saet.
Format podatka, slike koji nije
saet.
Razmjera saimanja se moe
izabrati. Ovo je pogodno za slike
koje ukljuuju fotografije (u boji).
Slike koje imaju do 256 boja
mogu se saeti. Ovo je pogodno
za slike koje imaju malo boja kao
to su ilustracije. Koristi se i za
animacije.
Sadri podatke o rezoluciji i broju
boja na slici.
Format video podatka s niom
razmjerom saimanja.
Format video podatka s velikom
razmjerom saimanja. Razmjera
saimanja je varijabilna
(promjenljiva).
Format zvunog podatka koji nije
saet.
Format zvunog podatka
kompanije Apple koji nije saet.
Format koji ne nosi sam zvuni
signal, ali nosi informaciju kako
se pravi zvuk.
Jedan od formata saimanja
zvuka koji se koristi je MPEG
format.
Pokretne slike
Zvuk
Tabela 5. Primjeri tipova komprimovanih (saetih) fajlova
Kada su slike, pokretne slike i zvuk saeti pomou nepovratne kompresije, u nekim
sluajevima, razlika izmeu saetog i originalnog podatka skoro da se i ne moe primijetiti,
jer se uglavnom izostavljaju dijelovi informacije koji svakako nisu vidljivi/ujni ljudskim
oima/uima. Meutim, saimanje nepovratnom kompresijom se ne moe koristiti za
podatke kod kojih se znaenje gubi ak i kada samo jedan znak nedostaje, kao to su
npr. tekst, brojane vrijednosti, programi, itd.
5.2. Prijenos podataka

5.2.1. Prijenos podataka pomou web stranica
Da biste postavili web stranicu (koju ste kreirali) na Web (WWW-u) potrebno je da
uradite sljedee: prvo ete prebaciti kreirani sadraj sa vaeg raunara na neki WWW
server. Ova operacija se zove prijenos, podizanje (engl. uploading). Raunarski protokol
koji se koristi u ovoj operaciji zove se FTP protokol, a URL e pokazati lokaciju vae
stranice na odabranom WWW serveru. S obzirom da se sada vaa web stranica nalazi
na WWW serveru, korisnici Interneta joj mogu pristupiti tako to e ukucati URL vae
31
web stranice u web pretraiva. Pretraiva automatski obavjetava ciljni WWW server
o zahtjevu za slanjem informacija (fajla) pretraivau. Kada WWW server primi zahtjev,
nazad alje traenu informaciju (fajl) raunaru koji je traio tu informaciju. Sada pomou
web pretraivaa svako moe pristupiti vaoj web stranici i pregledati informacije koje
ona sadri. Sadraj web stranice je potrebno povremeno aurirati (engl. update) kako bi
uvijek sadrala najnovije informacije.
WWW server: uopteno ime za hardverske i softverske komponente koje
web pretraivae opsluuju web stranicama.
Web server moemo instalirati i lokalno na sopstvenom raunalu
(Microsoft IIS server kao dio Windows OS-a ili Apache web server).
FTP (File transfer protocol): Protokol koji se koristi za prijenos fajlova
(podizanje upload i preuzimanje download s Interneta.
URL (Uniform Resource Locator) je niz znakova kojima se predstavlja lokacija
web stranica (npr. www.google.com). Web-adresa se esto navodi kao sinonim za
URL
Obratite panju na osnovna pravila kojih se morate pridravati ako elite da vau web
stranicu postavite na Internet:
1. Potrudite se da ne otkrijete line informacije ali i vaih prijatelja.
2. Potrudite se da napravite web stranicu tako da ista svojim sadrajem, nije ni na koji
nain uvredljiva za ljude drugih kultura i obiaja.
3. Ne koristite fotografije, ilustracije, muziku itd. bez saglasnosti onih koji na njih
imaju autorska prava. Traite (npr. putem elektronske pote) dozvolu za materijal
nad kojim druge osobe imaju autorska prava.
5.2.2. Prijenos informacija pomou elektronske pote

Mail Server - uopteno ime za hardverske i softverske komponente koje su
potrebne za slanje, prijenos i primanje elektronske pote.
SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) - protokol koji se koristi za slanje
elektronske pote, pomou SMTP servera.
POP (Post Office Protocol) - protokol koji se koristi za primanje
elektronske pote. Da biste je preuzeli morate se povezati sa POP serverom.
ISP (Internet Service Provider) - provajder koji vam omoguava usluge pristupa
Internetu, kao npr. Teol.net, BHTelecom ili HTNet.
Razmislite na koji nain bi osobe koje su posjetile vau web stranicu, mogle da vam
prenesu utiske o onom to su vidjeli. Elektronska pota (engl. e-mail) je vjerovatno
najbolje sredstvo za tu vrstu komunikacije. Jedna je od ustaljenih metoda razmjene
poruka pomou informaciono-komunikacionih mrea. Poruka koju je napisao poiljalac
kao dolazea pota isporuena je odgovarajuem POP serveru (zavisno od mail adrese
primaoca). Primalac zatim koristi odgovarajui e-mail program (engl. client), kao to
su Outlook, Eudore, Thunderbird Maila da prenese pristiglu elektronsku potu s POP
mail servera do svog raunara. Nakon to je pregledao potu, primalac moe odgovoriti
poiljaocu, s tim to sada odlazna poruka ide mreom od raunara poiljaoca do
odgovarajueg SMTP servera, odnosno servera za odlaznu potu.
Za poiljaoca, korisnika elektronske pote, vrijeme potrebno za prijenos pote je kratko,
ak i kada ista putuje na fiziki jako udaljenu lokaciju. Elektronska pota je takoer
izuzetno jeftin nain komunikacije, jer poiljalac alje potu samo do svog ISP-a, pa je

ukupna cijena komunikacije mnogo nia od cijena meunarodnih telefonskih poziva
ili potanske slube. Poiljalac ne mora voditi rauna o dobu dana prilikom slanja
elektronske pote ili o vremenskoj razlici u odnosu na zemlju u kojoj boravi primalac.
Pristigla pota e svejedno biti uskladitena na POP serveru sve dok primalac istu e-mail
klijentom ne prebaci na svoj raunar. Druga prednost je da elektronskom potom jedan
dokument moete istovremeno poslati na vie e-mail adresa. Tako npr. moete kreirati
listu e-mail adresa (engl. mailing list) najdraih prijatelja, te im jednim klikom mia
istovremeno svima poslati istu potu.
Webmail (Web-based e-mail) je e-mail klijent koji je implementiran kao web aplikacija
kojoj pristupamo pomou web browser-a (pregledaa). Za razliku od uobiajenog
pristupa e-poti pomou zasebnih klijentskih programa za e-potu (kao to su Microsoft
Outlook, Live ili Mozilla Thunderbird) koji poruke uvaju na korisnikom raunaru, u
webmailu se poruke ne moraju prenositi i uvati na korisnikom raunaru, ve mogu
ostati uskladitene na serverima pruaoca usluga. Popularniji davaoci usluga webmaila
su Gmail, Yahoo! Mail, Hotmail (sada Outlook) i AOL.
Slika 19. Gmail - jedan od popularnijih besplatnih webmail servisa
33
Google dokumenti (eng. Google docs) je servis za rad sa dokumentima

koji se izrauju i sa kojima upravljamo pomou web aplikacija. Da bismo
ih koristili potrebno je da otvorimo Google e-mail nalog.
Kingsoft Office (http://www.kingsoftstore.com/),
LibreOffice (http://www.libreoffice.org/),
Apache Open Office (http://www.openoffice.org/),
su samo neki od besplatnih softverskih paketa, koji se za razliku od Google
dokumenata, moraju prvo preuzeti i instalirati na korisniki raunar. Zajedniko
im je da imaju program za obradu teksta, za rad sa tabelama i softver za izradu
prezentacija, a zavisno od proizvoaa i odabranog paketa i programe za rad s
bazama podataka, crtanje i sl.
Osnovna prednost webmaila je to svaki korisnik moe pristupiti svom potanskom

sanduetu s bilo kojeg mjesta, ako ima pristup raunaru koji je povezan na Internet.
Hotmail (sada Outlook) je 1997. predstavio novu uslugu, website posveen samo
elektronskoj poti. Slijedei uspjeh Hotmaila, Google je 2004. pokrenuo Gmail s mnogim
inovacijama, kao to su JavaScript meni, tekstualne reklame i veliki besplatni skladini
prostor od 1 000 MB (veliki u odnosu na to vrijeme, jer je uobiajeni prostor bio ispod
30 MB), to je vodilo naglom razvoju webmaila.
Iako je webmail prvenstveno orijentisan na web-pristup, neki pruaoci usluga webmaila,
omoguuju pristup potanskom sanduetu i na uobiajen nain pomou protokola
SMTP/POP3/IMAP.
Mailing Lista: grupisanje e-mail adresa veeg broja ljudi pod jednim
zajednikim nazivom: razred, informatika sekcija, itd. Kada aljete
potu, navedite ime grupe i pota e biti istovremeno poslana svim
lanovima grupe. Nekada se mailing liste zloupotrebljavaju za irenje
neeljene pote (engl. unsolicited mail) koja se u raunarskom argonu
naziva spam.
Elektronsku potu je veoma brzo i lako koristiti uz mnogo pogodnosti koje prua, ali
treba imati u vidu da postoje odreena pravila ponaanja kojih se trebamo pridravati
(korisniki bonton).
Primjeri korisnikog bontona
1. Elektronsku potu uvijek piite tako da uzimate u obzir osjeanja primaoca.
Izbjegavajte mogue nesporazume s obzirom da je elektronska pota prvenstveno
komunikacija znakovima.
2. Izrazite sadraj razumljivo i jednostavno i uvijek u skladu s optim kontekstom
komunikacije.
3. Ne aljite velike dokumente (pogotovo ne bez prethodnog saimanja).
34 Poglavlje 3: Obrada informacija pomou raunara
Poglavlje 3: Obrada informacija pomou raunara

1. Upotreba softvera za rad sa tabelama
Softver za rad sa tabelama zbog svojih raunskih i ureivakih mogunosti se
smatra snanim oruem za poslovnu upotrebu u okviru kojeg moete vriti napredna
izraunavanja, prikazati grafikone, te lako rukovati manjim bazama podataka.
Podatke, matematike izraze, funkcije ili slino moemo unositi u podruja koja se zovu
elije (presjek kolone i vrste) i na taj nain dobiti neke rezultate i sl.
Slika 20. Primjena tablinog izraunavanja
Primjer 1: Koristei npr. LibreOffice Calc napravite tabelu kao na slici i pomou formula/
funkcija izraunajte sljedee vrijednosti: zbir, najveu i najmanju vrijednost, prosjenu
vrijednost i prebrojte koliko knjiga je u ponudi.
Upotrebljeni softver: LibreOffice Calc
Primjer 2: Iz prethodno uraene tabele napravite grafikon kao na slici.
Slika 21. Grafikon napravljen na osnovu podataka iz primjera
35
2. Princip rada digitalne kamere

Pod pojmom digitalna kamera u irem smislu smatrat emo digitalne fotoaparate
raznih klasa, kao i digitalne video kamere za snimanje pokretnih slika (engl. camcorder)
koje jednim imenom nazivamo video kamere. Danas ve i mobilni telefoni, digitalni
fotoaparati imaju mogunost snimanja filmskih sekvenci, kao i automatskog snimanja
i reprodukovanja zvuka. Takoer, nude opcije nekoliko vrsta pretapanja iz kadra u
kadar, omoguuju reprodukciju na ugraenom LCD ekranu ili na TV ekranu direktno iz
kamere itd. Objasnimo sada princip rada ovih ureaja. Kod digitalnog fotoaparata CCD
pretvara svjetlo koje je sakupilo optiko soivo u elektrine signale, a zatim se pomou
A/D konvertora ti signali pretvaraju u digitalne signale. Digitalni signali se zatim pomou
CPU pretvaraju u elektronski prikaz, nakon ega je tako nastalu sliku mogue sauvati
na neki medij za skladitenje podataka (memorijske kartice) ili u internu memoriju
same kamere. Tako sauvane slike i video zapise moemo pregledati direktno na TV-u,
prenijeti na raunar, dodatno obraditi i/ili odtampati.
Slika 22. Digitalni fotoaparat i prikaz principa rada
CCD (Charge Coupled Device) je svjetlosni senzor smjeten u soivu

kamere koji pretvara svjetlosne konture u elektronski signal.
A/D (Analogno-Digitalni) je konvertor koji pretvara analogne u digitalne
signale.
CPU (Centralna procesorska jedinica) je mozak savremenih elektronskih
ureaja, koji kontrolie njihov rad i obrauje podatke potrebne namjenskim
programima koji ga u tom momentu koriste.
Mediji za uvanje podataka su mediji koji se koriste za trajno skladitenje
podataka.
Na slici su prikazani predjeli snimljeni digitalnim

fotoaparatom i preneseni u raunar radi prikaza
istih na ekranu. Koriteni softver: Ugraeni
softver za prijenos (uvoz) slika iz digitalnog
fotoaparata u raunar.
Slika 23. Planina Vele
3. Princip rada skenera

Skener je optiki ulazni ureaj koji pretvara slike, tampani tekst, rukopis itd. iz
analognog u digitalni format tj. u oblik koji je pogodan za prijenos, obradu i uvanje
podataka. Da bismo objasnili princip rada skenera navest emo samo vanije dijelove
skenera, a to su: stakleni panel ispod kojeg se nalazi izvor svjetlosti tj. lampa skenera,
soivo, filteri i CCD.
Lampa skenera osvjetljava stranu papira postavljenu licem okrenutim na dole na
staklenoj podlozi iznad mehanizma za skeniranje. Motor pomjera glavu skenera koja
hvata svjetlost koja se odbija od skeniranog dokumenta. Odbijena svetlost prolazi kroz
sistem ogledala koji je usmeravaju ka soivu.
Soiva fokusiraju svjetlosne zrake na svjetlosno osetljive diode koje svjetlost prevode
u elektrinu struju. Ako skener radi sa slikama u boji, odbijena svjetlost se usmjerava
prema posebnim diodama kroz crvene, zelene i plave filtere.Kada se skenira jedan red
dokumenta, prelazi se na sljedei, pomou step motora koji pomjera glavu skenera
veoma precizno du cijelog dokumenta. Stabilizator osigurava da ti pokreti budu to
mirniji. Ovaj proces se naziva skeniranje (engl. scanning). Kvalitet dobijenog sadraja
digitalizacijom zavisi od kvaliteta skenera, koja se izraava u dpi (taaka po inu)
jedinicama. Tako npr. u sluaju 150 dpi skenera, jedan in ispisa (2,5 cm) opisuje 150
taaka prilikom prijenosa u raunar. to je ova vrijednost vea, digitalni oblik je vjerniji
originalu, a dobijena slika preciznija. Skeneri se razlikuju po rezoluciji, otrini skenirane
slike i dubini boje. Veina skenera ima hardversku rezoluciju od najmanje 300x300 dpi.
Rezolucija je odreena brojem senzora u jednom redu i preciznou step motora. Kod
dananjih skenera proizvoai istiu da je rezoluciju 48004800 ili ak 96009600,
to je hardverski, teko dostii. Ovo su oznake za rezolucije dobijene pomou softvera,
odnosno interpolacijom. Interpolacija je proces koji softver skenera koristi za poveanje
rezolucije, upotrebom dodatnih piksela koje ubacuje izmeu onih ostvarenih pomou
CCD-a. Najjednostavniji nain ubacivanja dodatnih piksela je dodavanje po jedan piksel
koji predstavlja srednju vrijednost dva susjedna.
Slika 24. Skeniranje
37
4. Proces sjedinjavanja podataka

4.1. Multimedijalni sadraj
Naziv multimedijalni sadraji odnosi se na sadraje dobijene kombinovanjem
digitalnih podataka tj. tekstova, slika, audio i video materijale u jednu cjelinu, a u cilju
njihovog prijenosa krajnjim korisnicima.
Osim same mogunosti kombinovanja razliitog multimedijalnog sadraja i
pretvaranja iz jednog digitalnog oblika u drugi, vana osobina multimedije lei i u
interaktivnosti, to znai da postoji vie naina prikazivanja istog sadraja, zavisno od
potreba i znanja korisnika. Interaktivnost u radu omoguava korisnicima dostavljanje
audio-vizuelnih sadraja u stvarnom vremenu (engl. real time). Materijali iz digitalnog
fotoaparata, kamere, skenera i digitalne kamere (DV kamere) prebacuju se u raunar s
ciljem stvaranja kombinovanih sadraja.
Slika 25. Objedinjavanje podataka
Interaktivnost
Odnosi se na mogunost
dvosmjerne komunikacije
u kojoj ureaj u stvarnom
vremenu odgovara
zahtjevima korisnika.
CAD (Computer Aided

Design) ili dizajniranje
pomou raunara odnosi
se na softverske pakete
za 2D/3D dizajniranje i
tehniko crtanje grafikih
oblika pomou raunara.

4.2. Vrste grafikih prikaza
Postoje dvije vrste grafikih prikaza: raster slika i vektorska slika.
Raster slika se sastoji od velikog broja kvadratnih taaka ili piksela (engl. pixel).
Poveavanjem slike, poveavaju se i take koje na ivici crtea stvaraju cik-cak crte pa
se na taj nain gubi otrina prikaza. Raster grafika se obino koristi kod fotografija i
skeniranih slika. Primjeri raster formata su: BMP, JP(E)G, TIFF, GIF, ICO, PNG, PSD
itd...
Vektorska slika se obrauje matematiki kao kolekcija taaka, linija, krivih ili poligona.
S obzirom da se grafiki prikaz zasniva na nizu raunskih operacija, kvalitet slike se
zadrava ak i nakon viestrukog smanjenja-uveanja originala. Iako je teko izraziti
fine konture objekata, bez tragova preklapanja, ovaj format slike je pogodan za stvaranje
tehnikih ilustracija itd. Termin vektorska grafika danas se uglavnom koristi u kontekstu
raunarski napravljenih dvodimenzionalnih oblika. Softverski paketi koji se koriste za
crtanje arhitektonskih i mainskih komponenti i objekata, kao to su npr. CAD programi,
koriste vektorsku grafiku. Primjeri raster formata su: AI, CDR, EPS, SVG itd..
Slika 26. Vektorska i rasterska grafika
4.3. Obrada zvuka

Sigurno ste nauili na asovima fizike, da se zvuk kroz zrak prenosi oscilacijom estica na
odreenoj frekvenciji i to u obliku sinusoide. Da bismo zvuk obradili pomou raunara
moramo ga prebaciti u digitalni oblik. Ovaj postupak se vri uzorkovanjem (engl.
sampling), tj. uzimanjem uzoraka zvunog signala u utvrenim vremenskim intervalima.
Na taj nain se stvaraju aproksimacije (opis priblinom tanou) originalnog signala.
Digitalni prikaz je vjerodostojniji to je koliina uzetih uzoraka u jedinici vremena vea.
39
Slika 27. Analogno-digitalni signal
MIDI je standard za digitalizovani audiopodatak, odnosno za digitalizaciju tonova

muzikih instrumenata. Npr. moete spojiti sintisajzer ili neki drugi izvor zvuka na
va raunar. Tonovi nastali sviranjem na spojenom instrumentu mogu se kombinovati,
obraivati pomou odgovarajuih softvera i tako nastala melodija moe se sauvati na
raunaru. Prednost MIDI-ja ogleda se u tome da kreirane datoteke u odnosu na recimo,
WAV format, imaju mnogo manju veliinu.
Veina prosjenih korisnika ipak najvie koristi tzv. mp3 ili MPEG-1 Audio Layer 3
format iroko rasprostranjen upotrebom Internet servisa. MP3 nije zaseban format, nego
dio MPEG-1 formata. MP3 nudi dobar kvalitet zvuka i zauzima relativno malo prostora.
Uopteno govorei MP3 radi na sljedeem principu: iz audio zapisa izdvaja komponente
koje ljudsko uho ne moe uti ime se veliina datoteka umanjuje viestruko nego u
npr. wav formatu.
MIDI (Musical Instruments Digital Interface)
WAV (ili WAVE) Format audio datoteka koji koristi Windows OS.
5. Proces obrade pokretnih slika

Kod pokretnih slika ili animacija pokreti se izraavaju
sukcesivnom smjenom pojedinanih slika u nizu u
kojem svaka pojedinana slika (engl. frame) predstavlja
djeli pokreta. to je vei broj smjenjujuih slika u
jedinici vremena (engl. frames per second (fps)), to su
meke opisani pokreti (manje trzaja u animaciji).
Frekvencija od 30fps koristi se za TV prijenos, dok je
24fps dovoljno za filmove na celuloidnoj traci.
Savremene videokamere uvaju snimke u DV formatu
na DV kompatibilnim medijima: DV kasetama, DVD-u ili memorijskim karticama.
Digitalnim zapisom vizuelnog materijala stvaraju se veoma velike datoteke, tako npr.
dva sata video zapisa zauzima cijeli DVD medij kapaciteta 4,7GB. Veliinu datoteke
mogue je smanjiti kodiranjem (engl. encoding) iste u neki drugi, manje zahtjevan
format, pri emu (vrlo esto) se znatno gubi na kvalitetu snimka (npr. DVD u DiVX
format). Postoje postupci i za lossless encoding, pri emu ne dolazi do gubitka u
kvalitetu snimka, a mogue je i obrnuti proces dekodirati (engl. decoding) datoteku,
ime se ista vraa u prvobitno stanje, stanje prije saimanja. Programi koji se koriste za
kodiranje i dekodiranje datoteka zovu se kodek (engl. codec).

Saimanje audio-video datoteka (zbog njihove veliine) je neophodno u cilju prenoenja
istih pomou raunarskih mrea (Internet), pogotovo ako se prijenos vri u stvarnom
vremenu (real time), kao to je to npr. sluaj kod prijenosa RTV signala Internetom.
esto ete uti da se ovakva vrsta prijenosa audio/vizuelnih sadraja naziva streaming
(protok).
Fps (broj pokretnih slika u jedinici vremena). Slika (frame) odnosi se na

jednu pojedinanu sliku od 24/30 u sekundi, potrebnih za jednu sekundu
animacije.
DV Camera (Digitalna videokamera). Streaming (protok) odnosi se
na tehnologiju koja se koristi za distribuiranje datoteka Internetom,
to omoguava korisniku da moe u kontinuitetu gledati ili sluati
(multimedijalne) sadraje dok dijelovi istih jo pristiu preko mree; umjesto da
pregled materijala poinje tek nakon to je cijela datoteka mreom prebaena na
personalni raunar (npr. gledanje filma).
6. Kreiranje prezentacija i multimedijalnih sadraja

6.1. Upotreba programa Draw
Draw je aplikativni softver iz LibreOffice paketa koji koristimo za kreativno crtanje
ili u radu na nekom kolskom projektu. Kada zavrimo crte moemo ga odtampati
ili upotrijebiti u nekoj drugoj aplikaciji. Pomou Drawa napravite poster na neku od
sljedeih tema, npr:
Znamenitosti rodnog grada,
Poznati sportisti, glumci, pjevai i sl...,
Zato je ... moj najdrai automobil i njegove karakteristike,
Abeceda/azbuka u slikama za osnovce - povei slovo i sliku,
Pravila ponaanja u kabinetu informatike.
Slika 28. Crte kreiran u LibreOffice Draw programu
41
Slika 29. kolski (web) poster na temu: Sokratova pravila u svakodnevnoj komunikaciji
6.2. Upotreba programa Impress

Impress je aplikativni softver iz LibreOffice paketa koji koristimo kada elimo napraviti
prezentaciju. Svojim funkcijama, tj. mogunostima rada sa grafikonima, tablicama ili
animacijama, omoguava stvaranje atraktivnih i dinaminih prezentacija.
Pomou Impressa napravite slajdove pomou kojih ete predstaviti neku znamenitu
linost, svoje zamiljeno putovanje u neki grad po izboru i sl...
Iskoristite Internet za prikupljanje informacija.
Slika 30. Primjer naslovne stranice prezentacije
Slika 31. Oblikovanje teksta, slike i zvunih efekata u programu Impress
Slika 32. Rad s grafikonima
43
7. HTML jezik i kreiranje web stranica

HTML je skraenica za HyperText Markup Language, tj. hipertekstualni jezik za kreiranje
dokumenata koje postavljamo na web. To je najjednostavnija komponenta onoga to
ini web stranice dostupne WWW servisom, kao dijela Interneta kojem pristupate
web pretraivaem sa svog raunara. HTML ima svojstvo dokumentacionog jezika, jer
predstavlja kombinaciju engleskog jezika i grupe specijalnih instrukcija (eng.Markup),
tj. oznaka pomou kojih se dodaju posebna znaenja podatku razumljiva raunarskim
programima. Raspored teksta, slika i ostalih sadraja na jednoj web stranici, kao i
raspored ostalih hiperveza (engl. hyperlinks) na druge stranice, u HTML-u su opisani
posebnim znakovnim obiljejima koja se nazivaju oznakama ili tagovima (engl. tags).
Tagovi nisu namijenjeni krajnjem korisniku koji ih pri pregledanju dokumenta ili
stranice ne vidi, nego web pregledau za pravilan prikaz sadraja stranice. Ukoliko je u
html-u potrebno npr. umetnuti sliku ili link na web stranicu trebat e nam tag za sliku,
odnosno link itd. Web pretraivai (Firefox, IE, Opera, Chrome, Safari i sl.) su u stanju
deifrovati tagove i u skladu s kontekstom koji tag oznaava, prikazati traene podatke
na ekranu raunara. Bilo bi dobro da, prije nego to ponemo s izradom web stranice,
pripremljeni sadraj (tekst, slike itd.) sauvamo na jednom mjestu, tj. u jednom folderu.
Za izradu osnovne stranice potreban je tekst editor, npr. Notepad.
Otvorite Notepad (Blok za pisanje) i upiite sljedei tekst:
Slika 33. HTML tagovi pri kreiranju web stranice
Napisani tekst emo sauvati naredbom Save As na eljeno mjesto. Obratite panju na
dno prozora za uvanje dokumenta u kojem su sljedee opcije veoma vane :
1. U imenu dokumenta koristite ekstenziju .html
2. Odabranu opciju Sve datoteke (*.*)
3. Vrsta kodiranja umjesto ANSI odaberemo npr. UNICODE
Da bismo vidjeli kako sauvani dokument izgleda na webu uitat emo ga u neki
pregleda (eng. browser).
Slika 34. Web stranica uraena u html jeziku
Naziv
Znaenje
Na Internetu postoji mnotvo razliitih dokumenata, da bi web pretraiva

znao koji dokument treba uitati, u kojoj je verziji html-a stranica pisana
(!DOCTYPE)
koristi se !DOCTYPE instrukcija. U primjeru na slici koristi se najnovija
verzija HTML5 standard pisanja !DOCTYPE deklaracije
<html>
<head>
<title>
<body>
<h1...h6>
<br />
Svaka html stranica poinje sa <html> tagom na vrhu dokumenta i

zavrava sa </html> tagom na dnu dokumenta .
Zaglavlje dokumenta poinje <head> tagom koje moe sadravati vie
elemenata (naziv stranice, skripte, dodatne meta-podatke, stilove i sl...), a
zavrava </head> tagom.
Ovaj tag koristimo za odreivanje naslova stranice koji e se pojaviti na
naslovnoj traci web pregledaa npr. Dobrodoli.
One elemente koje elimo prikazati na web stranici stavljamo unutar
tagova <body> pri vrhu i </body> pri dnu html dokumenta.
Ako elimo da istaknemo naslove potrebno je da koristimo tag naslova od
<h1> do <h6>, gdje su <h1> najvea, a <h6> najmanja slova.
Tekst Graevina u Hiroimi... je napisan u jednom redu. Nakon toga je
tekst pisan u drugom redu. Poto u html-u nije mogue prelaziti u novi
red ukoliko nije upisan tzv. prazan tag, koristili smo element za prelazak
u novi red <br /> (eng. line break). Za odvajanje dva pasusa, slike, teksta,
ee se koristi tag <p> umjesto <br /> kao obinog prijeloma teksta, kao
to je u primjeru uraeno za tekst izmeu dvije slike, jer sa tagom <p>
dobijamo paragraf i prazan red, a ako ne elimo prazan red izmeu teksta
koristit emo tag <br />.
45
<img>
<a>
Za umetanje (povezivanje) slike sa dokumentom i njeno prikazivanje na

ekranu koristi se tag <img /> koji rezervie prostor za sliku. Kako bi
ispravno radio i prikazao eljenu sliku potrebno je dodijeliti vrijednost
svojstvu src=filename SRC je skraenica za (eng. Source) izvor, a
filename je ime grafikog fajla koji elite prikazati. Vrijednost src govori
pretraivau gdje se nalazi slika koju je potrebno prikazati unutar web
stranice, npr. u naem sluaju to je web adresa koja se moe i kopirati
s Interneta kako se ne bi pogreno otkucala. (http://upload.wikimedia.
org/wikipedia/commons/5/58/Hiroshima_Dome_1945.gif)
Ukoliko imamo sauvane slike na personalnom raunaru potrebno je
voditi rauna da html dokument kojeg pokreemo, mora biti na istoj
lokaciji tj. u istom folderu kao i slike koje elimo uitati s naeg raunara
(ovo nije neophodno ali pojednostavljuje pisanje koda).
Potrebno je navesti svojstva height=visina ; width=irina slike (u
pikselima) kako bi izbjegli promjene izgleda stranice tokom uitavanja.
Kako bi na web stranici napravili hipervezu, link na neku drugu stranicu,
dokument i sl. koristimo tag <a> u kombinaciji sa atributom href =
adresa na koju link vodi/> tekst koji elimo prikazati korisniku<a /> npr.
<a href=http://en.wikipedia.org/wiki/Hiroshima_Peace_Memorial>ovaj
link</a>.
Svakako da se web stranica moe napraviti i na neki drugi nain, npr. pomou
komercijalnih ili besplatnih alata i onda prebaciti na neki od servera za postavljanje
web stranica. Web stranicu korisnik moe kreirati i online pomou besplatnih alata.
Dovoljno je da ima svoju e-mail adresu i osnovno znanje engleskog jezika. Primjer takvog
alata se nalazi na stranici www.webnode.com .
<Vjeba>
Kreirajte svoju web stranicu o nekoj vama zanimljivoj temi kao to ste to radili u
kolskom posteru u prethodnim vjebama.
46 Poglavlje 4: Informaciono drutvo i na ivot
Poglavlje 4: Informaciono drutvo i na ivot

1. Razvoj informacione opreme i promjene u naem ivotu
ivimo u informaciono-komunikacionom drutvu u kojem glavnu ulogu danas imaju
sistemi mobilnih komunikacija i Internet. Analizirajmo kakvo je informaciono drutvo
odnosno, kako i koliko se na ivot promijenio od prijanjeg, te kakvoj budunosti idemo
u susret.
Za drutvo u kojem danas ivimo, kaemo da je tokom historije ilo od poljoprivrednog,
preko industrijskog, sve do dananjeg informacionog drutva.
U poljoprivrednom drutvu, ljudska snaga je bila kljuni element za funkcionisanje
drutva, dok je mehanika snaga maina bila presudan podsticaj drutvu da krene
prema industrijskoj eri. Sada, u informacionom dobu, mo informacije je upravo kljuni
pokreta tokova drutva. Tako su npr. parne maine odigrale presudnu ulogu u prijelazu
od poljoprivrednog ka industrijskom drutvu, dok u savremenom dobu raunari i
raunarske mree imaju vanu ulogu u unapreenju drutva uopte. Iako u odnosu
na prola vremena dananje drutvo je bogatije i sutina ivljenja je ostala ista, ali se
nain ivota drastino promijenio. Razlog tome je nagli razvoj informacionih tehnologija
koje su nam omoguile bru razmjenu informacija i laku dostupnost istih. Savremeni
raunari mogu da obrade veliku koliinu podataka, veoma brzo. Raunarske mree
omoguavaju irokopojasni prijenos podataka velikom brzinom na razliite lokacije.
Tako da, u svakodnevnom ivotu ili dok neto radimo, mi danas veoma esto rasuujemo
o stvarima i situacijama upravo na osnovu informacija koje smo prikupili raunarom.
Raunari i raunarske mree ine informacionu infrastrukturu, koja se ako
posmatramo globalno, eksponencijalno razvijala jo od svojih zaetaka.
Razvoj mobilnih komunikacija, a samim tim i mobilnih telefona, omoguava da
uspostavite telefonsku vezu ili da se spojite na neku raunarsku mreu u bilo koje
vrijeme i na bilo kojem mjestu, pa ak i kada ste u pokretu.
Internetom kao mreom svih mrea, je mogue meusobno povezati fiziki udaljene
raunare, tako da na brz i efikasan nain nesmetano moemo razmjenjivati podatke.
Veliki doprinos brzoj razmjeni podataka dale su irokopojasne (eng. broadband) mree
(ISDN, ADSL, T1/T2/T3) zahvaljujui kojima moemo vriti prijenos velike koliine
podataka (pogotovo kada su u pitanju multimedijalni sadraji), velikom brzinom protoka.
U posljednje vrijeme vrena su mnoga istraivanja i eksperimenti na polju sveprisutnosti
raunara (eng. ubiquitous computing). Predvia se da emo u budunosti imati
lagodnije ivote, jer e minijaturni raunari biti ugraena u skoro sve maine u naoj
neposrednoj okolini.
S daljim napretkom i razvojem IT infrastrukture oekuje se da e i kvalitet ivota biti
bolji.
1.1. Problemi u informacionom drutvu

Nagli razvoj raunarstva i informatike dolazi kao posljedica eksponencijalnog razvoja
hardvera i softvera, te rasta opte dostupnosti pristupa Internetu. Razvojem raunarstva
i informatike nae drutvo postaje bogatije, a ivot lagodniji. Bez obzira na stepen razvoja
tehnoloke infrastrukture, pojedinac nee biti u prilici da iskoristi taj potencijal ako nije
u stanju da koristi informatike ureaje, a to zahtijeva izvjestan nivo informatikog
obrazovanja.
Predvianja strunjaka govore da e potreba za ovakvim vidom obrazovanja dodatno
rasti i zahvatiti sve ire segmente drutva.
47
Svjesni vanosti obrazovanja iz ove oblasti, mnoge zemlje su pripremile standarde
prema kojima nastoje definisati nastavne planove i programe iz oblasti raunarstva i
informatike. Za one koji nisu imali informatiku u sklopu osnovnog ili srednjokolskog
obrazovanje, postoje kursevi iz ove oblasti.
Istovremeno raste i zahtjev drutva da ureaji koje koristimo budu jednostavni za upotrebu
(eng. user friendly). Trenutni trendovi nalau da informaciona sredstva imaju sve vie
novih funkcija kako bi imala vie namjena (eng. multipractical), to s druge strane esto
rezultuje komplikovanijim rukovanjem istih. Uzmite za primjer novije mobilne telefone
od kojih se sve vie zahtijeva da pored osnovne funkcije uspostavljanja poziva, sadre i
kameru, videokameru, mogunost reprodukcije zvuka itd. Ako ve postoji tendencija da
drutvo u kojem ivimo uinimo to pogodnijim za ivot pojedinaca, onda je potrebno
ureaje uiniti to jednostavnijim za rukovanje, jer u suprotnom oni, u pravom smislu,
nee doprinijeti obogaenju drutva u kojem ivimo. Ovo je pogotovo ozbiljan problem
kada su u pitanju starije osobe i osobe s hendikepima koje tee savladavaju tehnike
rukovanja informacionim sredstvima.
U posljednje vrijeme koncept nazvan univerzalni dizajn (eng. universal design)
dobija sve vie panje. U pitanju je ideja koja se zasniva na potrebi stvaranja drutva
u kojem bi se svi ljudi trebali osjeati ugodno, bez obzira na njihovu starosnu dob, pol
ili hendikep. Ovom se konceptu u posljednje vrijeme polae sve vie panje i kada su u
pitanju raunari, te nain izrade web stranica. Tako npr. ako pogledate accessibility
options u Control Panelu Windows OS-a, vidjet ete da postoje opcije uveanja
kursora ili dijelova ekrana za slabovidne, odnosno bljeskanje ekrana umjesto zvunih
signala za osobe slabog sluha itd. Sline opcije moete nai i na sve veem broju web
stranica, pogotovo kada su u pitanju obrazovne institucije gdje se posebna panja polae
prikljuenju osoba s invaliditetom.
1.2. Internetsko drutvo i standardizacija

Internet, kao primjer globalno najrasprostranjenije IT infrastrukturne mree, omoguava
velikom broju raunara spojenih na ovu mreu da meusobno nesmetano komuniciraju.
Danas u svijetu postoji veliki broj proizvoaa raunara i svi raunari, bez obzira gdje
i ko ih je proizveo, mogu meusobno komunicirati Internetom. Ovu injenica danas
uzimamo zdravo za gotovo, no raunarsku komunikaciju ove vrste nije bilo mogue
ostvariti ni s jednim mrenim sistemom koji je prethodio Internetu. Tada su se mogli
spajati samo raunari istog proizvoaa. ak se ni dokumenti napravljeni na raunaru
jednog proizvoaa nisu mogli koristiti na raunaru drugog proizvoaa. Kako se onda
danas raunari razliitih proizvoaa mogu spojiti jedni s drugima Internetom? Klju
tajne lei u jednoj rijei standardizacija. Standardizacija je dugotrajan i kontinuiran
proces koji okuplja predstavnike razliitih proizvoaa raunarske opreme, kao i same
krajnje korisnike u pokuaju postizanja dogovora o upotrebi tehnologija zasnovanih na
zajedniki usvojenim specifikacijama. Tako npr. bez obzira da li je va mobilni telefon
proizvela Nokia, Motorola ili Sony Ericsson, naini izrade Bluetooth ipa za prijenos
podataka radiovezom, kao i softver koji ga pokree, moraju podlijegati istim standardima.
Tako postignuta interoperatibilnost ureaja omoguava nesmetanu razmjenu slika i
melodija ak iako koristite telefone razliitih proizvoaa. Standardizacija, koliko god
poeljna, naalost jo uvijek nije dovoljno rasprostranjena u informatikom svijetu, jer
mnoge raunarske kompanije jo uvijek insistiraju na proizvodnji samo njima svojstvenih
proizvoda (eng. proprietary technologies).
IP Adresa: na jedinstven nain opisuje svaki umreeni raunar u cilju

meusobne komunikacije istih. esto se navodi analogija sa slanjem
pote potanskim uslugama od jedne do druge adrese. Primjer IP adrese je:
192.168.100.234
S obzirom da je ljudima teko zapamtiti adrese u ovom formatu, koristimo
imena mree kojoj raunari pripadaju.
Tako npr. ako posjetite stranicu http://cqcounter.com/whois/ i ukucate: google.
com dobit ete razliite podatke o Google domenu.
Takoer, ako elite da saznate informacije o IP adresi raunara s koje pristupate
Internetu posjetiti web adresu http://myip.is/
Danas se irom svijeta prouavaju nove tehnologije i mogunosti njihove primjene u

budunosti. Organizuju se mnogobrojni susreti inenjera iz cijelog svijeta ukljuenih
u radnu grupu za standardizaciju Internet tehnologija (IETF Internet Engineering
Task Force) kako bi proizvoai opreme, kao i njeni krajnji korisnici, dobili odobrenje
za upotrebu istih.
Svaki raunar spojen na neku raunarsku mreu mora imati jedinstvenu oznaku kako
bi se omoguila nesmetana komunikacija u istoj. Tako, npr. za razmjenu podataka
izmeu dva raunara Internetom, vano je znati njihov jedinstven identifikacioni broj (IP
adresu) i kojim mreama pripadaju (domenu). Vie stotina miliona raunara trenutno
je spojeno na Internet i taj broj se svakim danom poveava. Postoje razliita tijela irom
svijeta koja nadziru dodjelu domena i IP adresa kako bi se izbjeglo ponavljanje istih.
Kalifornijska neprofitabilna organizacija ICANN je organizacija za dodjelu domena i IP
adresa za cijeli svijet. Internet uprava (eng. Internet Governance) mora postojati da
bi se komunikacija Internetom jednostavno i sigurno odvijala.
Slika 35. Whois informacije
49
Slika 36. IP adresa korisnika
2. Zajedniki rad na stvaranju Informacionog drutva

Standardizacija i Internet uprava dananjeg informacionog drutva, rezultat je
saradnje ljudi iz cijelog svijeta.
No, ovi vidovi saradnje nisu ogranieni samo na profesionalce IT inenjere. Da bi
informaciono drutvo ostalo stabilno i sigurno i opta populacija krajnjih korisnika, tj.
svih nas (eng. all users), treba da potuje odreena pravila i obiaje.
Npr. ve neko vrijeme, raunarski virusi i spam pota (neeljena pota) su svima poznati
problemi vezani za Internet komunikaciju. Ako pojedinci ne urade vie na preduzimanju
odgovarajuih mjera za spreavanje irenja ove elektronske poasti, vrlo lako mogu, ak
i nesvjesno, prouzrokovati probleme osobama sa kojima komuniciraju.
U tom smislu, svako od nas treba biti svjestan opasnosti kojima se izlaemo i kojima
druge izlaemo, jer jedino zajednikim zalaganjem na ograniavanju posljedica ovih
problema, mi ustvari radimo na podravanju napretka informacionog drutva.
3. Informaciona komunikacija (naini prikupljanja i razmjene

informacija kroz historiju)
Prvi primjeri u historiji komunikacije na daljinu vezuju se za Bliski istok i golubove
pismonoe. Najstariji podaci govore da su ovaj tip komunikacije koristili ribarski brodovi
u Egiptu oko 3000 g. p.n.e. da bi poslali izvjetaje o koliini ulovljene ribe. Vjeruje se da
je i Rimsko Carstvo koristilo isti nain komunikacije. U II svjetskom ratu, Saveznike
snage su poslale 17 000 golubova pismonoa Pokretu otpora u cilju prikupljanja
informacija s terena.
Osim ljudi glasonoa i golubova pismonoa, poznato je da je grka vojska koristila
logorske vatre jo u XIII vijeku p.n.e. da bi izvjetavala o ratnim pobjedama.
S pronalaskom teleskopa signali su se slali pomou mehanikih semafora. Zaslugom
francuskog pronalazaa Claude Chappea, godine 1793. postavljeni su komunikacioni
tornjevi, kule sa okretnim roletnama (semafori) du 230 km puta izmeu Pariza i Lilla.
Tornjevi su postavljani na svakih 10 km. Na vrhu svakog tornja postavljen je pokretni
element.
Slika 37. Demonstracija semafora i replika u Nalbahu, Njemaka
ifrovane poruke predstavljane su promjenama poloaja elementa, kao neka vrsta

slagalice, a sve se pratilo teleskopima sa susjednih tornjeva. Na taj nain, poruke je
bilo jednostavno i brzo prenijeti izmeu dva grada, meutim, vremenski uslovi i brdovit
teren esto su predstavljali problem pri prijenosu poruka. Neto kasnije, pojavila se
komunikacija zastavicama koja se odrala i do dananjeg dana.
S pronalaskom elektrine energije u potpunosti se promijenio nain komunikacije. Veliki
nauni napredak je napravio Samuel Finley Breese Morse, profesor na Univerzitetu
u New Yorku sa svojim elektrinim telegrafom, kada je 24. maja 1844. poslao prvu
telegrafsku poruku izmeu Washingtona i Baltimorea s biblijskim citatom iz Knjige
Brojeva, Br. 23:23 (What hath God wrought).
Slika 38. Dio prve telegrafske poruke
Kod Morsea je svako slovo bilo sastavljeno iz znakovnih - strujnih impulsa (kratkih
i dugih crtica) i rastavnih - bestrujnih impulsa, koji su posluili kao razmak izmeu
znakova, rijei i reenica koje su primane na elektromagnet s pisaem koji je crtice
ispisivao na traci.
Unionistike snage tokom graanskog rata u Americi esto su koristile telegraf i na taj
nain nakon postavljanja 24 000 km kabla, poslale vie od 6.5 miliona telegrama u
51
vojne svrhe. esto se kae da su unionistike snage i pobijedile zahvaljujui telegrafu.
Tako je zapoela era iane komunikacije, a Morseov sistem se rairio u cijelom svijetu
i danas ga poznajemo po Morseovom kodu.
Slika 39. Telegrafski odailja iz 1840.
Slika 40. Telegrafski prijemnik Samuela Morsea
Slika 41. Morseov kod
<Vjeba>
Probajte napisati svoje ime i prezime u Morseovom kodu na stranici
(http://morsecode.scphillips.com/jtranslator.html)
Pola vijeka kasnije, tanije 1896. godine, Guglielmo Marconi je u Velikoj Britaniji
izveo prvi uspjean eksperiment beine telegrafije, a 1901. godine, uspjeno i obavio
prvi beini prekookeanski prijenos podataka. panska Armada, koju je vodio Admiral
Cervera, bila je zarobljena i unitena od strane amerike flote u pansko-amerikom
ratu, jer je komunikacija sa panijom bila blokirana od strane Amerikanaca. Tek nakon
ovog dogaaja beina telegrafija je poela privlaiti sve vie panje, a i sama ogranienja
iane komunikacije, izazvana neophodnou izgradnje kablovske infrastrukture,
izazvala je nagli porast interesa za beinom komunikacijom.
Na osnovu navedenih primjera, ini nam se da su se sredstva komunikacije razvijala
zajedno s borbama i ratovima ljudi. Meutim, svi emo se sloiti, da komunikacija kao
sredstvo za razmjenu informacija trebala bi prvenstveno sluiti za dobrobit ovjeanstva.

Takoer, od samog posjedovanja tehnologija nema koristi; mnogo ih je vanije znati
koristiti.
ENIAC (Electronic Numerical Integrator And Computer) je prvi elektronski raunar
na svijetu, proizveden za potrebe amerike vojske, tj. za izraunavanje balistikih
putanja. Sastojao se od :
17 468 elektronskih cijevi,

7 200 kristalnih dioda,
1 500 releja,
70 000 otpornika,
10 000 kondenzatora,
6 000 prekidaa,
i vie od 5 miliona runo zalemljenih spojeva.
Iako je ENIAC bio izuzetno skup, zahtijevao ugradnju velike koliine elektronskih
dijelova, teio 30 tona i zauzimao povrinu od skoro 170 m2, za to vrijeme je bio izuzetno
naprednih funkcija. Mogao je da izrauna:
5 000 operacija po svakoj jedinici memorije ili ukupno 100 000 operacija u sekundi,
357 operacija mnoenja u sekundi,
38 operacija dijeljenja u sekundi.
Slika 42. ENIAC
Meutim, veliki nedostatak ENIAC-a ogledao se u nemogunosti rada u nekom novom

programu, jer je u tu svrhu bilo potrebno promijeniti veliku koliinu njegovih dijelova.
Ovaj nedostatak programabilne fleksibilnosti bio je slaba taka ENIAC-a ije rjeenje se
53
nazrelo tek s pojavom nove ideje o raunarskoj arhitekturi koja nalae raunarima da
istovremeno uvaju i podatke i operacije nad njima, te ih po potrebi itaju i izvravaju.
Ovaj princip rada raunara zadrao se do dananjeg dana i poznat je pod nazivom von
Neumannova arhitektura, po svom tvorcu John von Neumannu. Von Neumann je
otkrio ovu ideju 1945. i odmah poeo razvijati napredniju verziju raunara - EDVAC.
No, prvi raunar ovog tipa bilo je EDSAC, prototip koji je proizveo M.V. Wilkes i ostali
na Univerzitetu Cambridge, u Engleskoj 1949. godine.
Komercijalni raunar UNIVAC-1 razvijen je 1951. godine za potrebe Amerike kancelarije
za popis stanovnitva. Osim toga, otkad je UNIVAC-1 opremljen s elektromagnetnom
trakom za zapis (umjesto dotadanjih buenih kartica), kao dodatak postojeim raunskim
funkcijama, mogao se koristi i za statistiku obradu podataka.
Slika 43. UNIVAC
Slika 44. Memorija UNIVAC-a
Bell Laboratories su 1947.g. napravile prvi tranzistor, ime je zapoela proizvodnja

raunara druge generacije. IBM je 1953. godine razvio IBM 701, kompleksan raunar za naunu upotrebu pri amerikom Savjetu za nuklearnu energiju. Trea generacija raunara poinje 1958. godine s pojavom prvog integralnog kola. Upravo su
integralna kola doprinijela dananjoj sveprisutnosti raunara. Naunici su nali nain
da toliko smanje veliinu tranzistora da su ih mogli staviti na stotine na mali silikonski
ip, veliine manje od 1cm2. Negdje u isto vrijeme pojavljuju se i programski jezici, kao
novi nain komunikacije instrukcija izmeu korisnika i ureaja. Prvi programski jezik
FORTRAN nastaje 1956. godine, a neto savreniji COBOL ve 1959. godine.
Slika 45. FORTRAN kod na buenoj kartici
etvrta generacija raunara poinje s pojavom prvog mikroprocesora. Mikroprocesor

je kompaktno integrisano kolo sastavljeno iz hiljade sitnih tranzistora, visokih raunskih
mogunosti. Smanjena veliina, trokovi izrade i uveana brzina funkcionisanja
mikroprocesora garantovali su razvoj prvih personalnih raunara (PC-ja).
Steve Jobs i Steve Wozniak su 1976. godine u Kaliforniji osnovali kompaniju Apple
Computers, a 1981. godine i IBM je napravio svoj prvi PC.
Ve se od ranih 80-ih godina za opisivanje eksponencijalne brzine razvoja raunarskih
tehnologija citira tzv. Mooreov zakon (Moores Law) koji kae da se broj tranzistora
koje je mogue ugraditi u integrisano kolo (priblina mjera raunske snage
raunara) udvostrui svakih 18 mjeseci. Predvia se da bi Mooreov zakon mogao
vaiti jo nekih desetak godina uz postojeu nanotehnologiju izrade mikroprocesora,
te da moemo oekivati da e raunar u tom periodu prei s operativne frekvencije od
sadanjih 3GHz na 100GHz.
No, nain na koji ljudi doivljavaju brzinu raunara nije uvijek i iskljuivo vezan za
hardverske komponente, ve i koliko softver uspijeva ii u korak. Tako, kao paradigma
Mooreovom zakonu esto se spominje i Wirthov zakon koji tvrdi da mnogo ubrzanije
softver postaje sporiji nego to hardver postaje bri.
55
4. Hronologija
Godina
1957.
1961.
1962.
1964.
1965.
1968.
1969.
1971.
1973.
1974.
1975.
1976.
1979.
Neki od znaajnijih dogaanja vezanih za Internet
Broj
Internet
domaina
USSR je uspio lansirati Sputnik, prvi vjetaki satelit u svijetu.

ARPA (Advanced Research Projects Agency) je pokrenuta od
strane Ministarstva odbrane SAD-a koja je bila zapanjena ovim
dogaajem.
Leonard Kleinrock (SAD) kao doktorsku disertaciju objavljuje
matematiku teorijsku podlogu o mehanizmu paketne mree.
Joseph Carl Robnett Licklider, ameriki psiholog i naunik
u oblasti raunarstva u Ministarstvu odbrane otkriva ideju
galaktike mree koja je imala slian oblik kao i Internet danas.
Paul Barran (USA) izdaje lanak o mrenoj razmjeni paketa.
Theodor Holm (Ted) Nelson prvi put upotrebljava rije hypertext.
Donald Davis (UK) zapoinje eksperiment s paketnom
komutiranom mreom u Velikoj Britaniji.
Lansiran ARPANET kao dio projekta Amerikog Ministarstva
odbrane baziran na komutaciji paketa podataka. Istina je da je
to bio prvenstveno vojni projekat namjenjen povezivanju vojnih
4
objekata, ali takoer je u velikoj mjeri bio i nauni projekt kao dio
tenje povezivanja istraivakih centara na razliitim krajevima
SAD-a.
15 Univerziteta i instituta pridruilo se ARPANET-u, a
Raymond Samuel Tomlinson implementira e-mail u ARPANET
koristei simbol @.
23
Zanimljivo je da kada je Tomilson pokazao svom kolegi Jerry
Burchfielu ta je uspio napraviti dobio odgovor u smislu Nemoj
nikom rei. To nije ono to bi trebali raditi.
ARPANET je proiren do Norveke i Engleske. Ovo je prva
meunarodna veza raunara.
35
Bob Metcalfe & David Boggs u Xerox Palo Alto istraivakom
centru (PARC) isprobavaju mehanizam Ethernet umreavanja Alto
raunara i tampaa. Brzina te mree je bila oko 3 Mbps.
Vint Cerf i Bob Kahn definiu mehanizam TCP-a koji podrava
neke od najee koritenih aplikativnih protokola na Internetu,
kao to su HTTP (protokol za pregled web stranica), SMTP
62
(protokol za razmjenu elektronske pote), telnet i SSH (protokole
za udaljeni rad na raunaru) i brojne druge.
Steve Walker kreira prvu mailing listu na svijetu.
AT&Ts Bell Laboratoriji razvijaju UUCP, softver za mrenu
konekciju i poinju njegovu distribuciju sljedee godine zajedno
sa sistemom pod nazivom UNIX.
Kraljica Elizabeta alje e-mail prilikom posjete Radarskom
nauno-istraivakom centru Ministarstva odbrane Velike
Britanije.
USENET koristi UUCP veza povezujui dva Univerziteta u
Americi.
188
1981.
1982.
1983.
1984.
1985.
1986.
1987.
1988.
Pokrenuta BITNET (Because Its Time NETwork), mrea

koja spaja US Univerzitete koristei IBM raunare. Pod
pokroviteljstvom NSF (US National Science Foundation) stvara
213
se CSNET (Computer Science NETwork) raunarska grupa za
istraivanja na Univerzitetima i kompanijama.
Odlueno je da se koristi TCP/IP kao mehanizam komunikacije za
ARPANET mreu.
235
Zapoet i u Evropi kako bi spojio Norveku, Dansku, vedsku i
Engelsku.
Povezuju se Njemaka i J.Korea.
Uspostavlja se Evropska akademska i istraivaka mrea EARN.
Tom Jennings (SAD) zapoinje FidoNet kao PC komunikacionu
mreu za razmjenu poruka izmeu BBS-ova, (Bulletin Board
System) sistem oglasnih tabli koji je omoguavao korisnicima
da se modemom spoje i prijave u sistem pomou terminalnih
programa ime su mogli izvravati neke funkcije, kao to su
razmjena poruka s drugim korisnicima, itanje vijesti i slanje i
prijem softvera i podataka te koristiti chat).
Uspostavlja se DNS (Domain Name System), a mrene adrese se
indentifikuju pomou nastavaka .com, .org i .edu.
Pisac William Gibson koristi rije Cyberspace
Quantum Computer Services (kasnije America Online) poinje
nuditi e-mail, vijesti BBS pristup i druge informacije.
Symbolics.com postaje prvi slubeno registrovani Internet domen.
Uspostavlja se IETF (Internet Engineering Task Force ) kao
zajednica istraivaa, mrenih dizajnera koja se bavi normama
Internetskih protokola i standarda.
Uspostavljen e-mail link izmeu Njemake i NR Kine.
Preko
1000
Preko
1500
Preko
5000
Preko
10.000
Pojavljuje se Morris crv nazvan po autoru Robertu Tappanu

Morrisu. Jedan od prvih raunarskih crva distribuiranih
Internetom. Dobio je veliku medijsku panju, iznesene su
statistike procjene da je od 60 000 raunara spojenih na
Internet, 6000 bilo zaraeno ovim virusom. Autor crva je bio
osuen na 3.g. zatvora uslovno, 400 sati drutveno korisnog rada
i 10 000$ novane kazne.
Preko
Amerika vlada, Ministarstvo odbrane sklapa ugovor sa
50.000
Institutom za Informacione nauke ime se formira IANA (Internet
Assigned Numbers Authority) koja izdvaja i odrava jedinstvene
kodove i sisteme numerisanja koji se koriste u tehnikim
standardima protokolima koji pokreu Internet.
Jarkko Oikarinen predstavlja IRC (Internet Relay Chat)
U SAD-u se po prvi puta pojavljuju vijesti o nelegalnim
raunarskim upadima iz drugih zemalja (Njemake).
1989.
562
Osniva se RIPE (fr.Rseaux IP Europens) Evropska IP mrea

kako bi se osigurala potrebna administrativna i tehnika
koordinacija na podruju Evrope.
Preko
100.000
57
1990.
ARPANET prestaje postojati.

World.std.com (SAD) postaje prvi komercijalni davalac dial-up
pristupa Internetu.
John Romkey demonstrira daljinski upravljan ureaj pomou
Interneta.
U Montrealu Peter Deutsch, Alan Emtage kreiraju Archie-alat za
indeksiranje FTP arhiva, omoguujui ljudima traenje odreenih
datoteka. Archie se smatra preteama dananjih Internet
pretraivaa.
Paul Lindner i Mark P. McCahill sa Univerziteta Minnesota
predstavljaju Gopher, protokol koji je omoguavao pretraivanje
Interneta pomou menia i lista.
1991.
1992.
1993.
1994.
1995.
U vicarskom CERN-u britanski naunik Tim BernersLee predstavlja World Wide Web (WWW). Nasuprot drugim
tehnologijama kao to su ftp ili e-mail, www-u se pristupa na novi
nain-pomou grafikog interfejsa.
I danas korisnici mogu u terminalnom nainu rada surfati prvom
web stranicom ukoliko posjete adresu info.cern.ch ili direktno
http://line-mode.cern.ch/www/hypertext/WWW/TheProject.html
Philip Zimmerman objavljuje program PGP (Pretty Good Privacy)
koji omoguava privatnost elektronske pote tako to ifruje
e-potu na nain da je ne moe proitati, deifrovati niko osim
osobe kojoj je e-mail namijenjen.
Osniva se Internet drutvo (ISOC) kao meunarodna
neprofitabilna organizacija vezana za promociju Internet
standarda, edukacije akademske i naune zajednice te javnosti
po pitanjima tehnologije, koritenja i primjene Interneta.
Knjievnica Jean Armour Polly koristi izraz Surfati Internetom
Svjetska banka otvara svoje web stranice.
Mosaic, prvi WWW pregleda koji je mogao prikazati sliku u redu
s tekstom umjesto prikaza u posebnom prozoru. Bijela kua
otvara svoje web stranice.
Iz Las Vegasa se emituje prva Internet cyber radio-stanica RT-FM
Netscape, WWW browser, pojavio se na sceni.
Pojavljuje se prva Internet reklama banner za AT&T na hotwired.
com i masovna e-mail pota, poinje se koristiti rije Spam za
opis neeljene pote.
Osnovan W3C .
Pojavljuju se prvi web Internet prevodioci.
Zatvara se NSFNET, SAD potpuno komercijalizuje Internet
konekcije.
Sun Microsystems razvija Java programski jezik.
RealAudio svojom tehnologijom omoguava emitovanje zvuka u
realnom vremenu.
Izlazak Windowsa 95&Internet Explorera na trite postaje okida
za poveanje Internet korisnika.
Vatikan otvara Internet stranice.
Preko
300.000
Preko
600.000
Preko 1
mil.
Preko 2
mil.
Preko
3.5 mil.
Preko
8.2 mil.

Internet telefoniranje poinje uzimati dio zarade telekom
operaterima.
1996.
Zapoet Internet2 projekt razvoja i standardizacije high-speed

mree za akademske i obrazovne institucije.
Preko 10
mil.
1997.
Poinju se biljeiti prve restrikcije upotrebe Intereneta u nekim

zemljama.
NASA emituje slike Pathfindera sa Marsa-biljei 42 miliona
pristupa u jednom danu.
Poinje se koristiti termin Weblog (Blog)
Ministarstvo trgovine SAD-a objavljuje namjeru privatizacije
administracije DNS.
Preko 26
mil.
Osniva se ICANN kako bi se koordinirali identifikatori adresa

(imena domena i IP adrese). Kako bi doli do druge osobe na
Internetu potrebno je unijeti adresu u raunar - ime ili broj. Ta
adresa mora biti jedinstvena. ICANN koordinira ove jedinstvene
identifikatore irom svijeta. Bez te koordinacije, ne bi bila mogua
pria o globalnom Internetu.
1998.
W3C definira prvi XML 1.0. (en.Extensible Markup Language)

kao jezik za oznaavanje koji definie skup pravila za kodiranje
dokumenata u formatu koji je itljiv i ovjeku i ureaju.
Preko 36
mil.
Google otvara svoju kancelariju u Kaliforniji.

Kineska Vlada zbog podsticanja na smjenu vlasti osuuje
softverskog preduzetnika Lin Haia na 2. godine zatvora zbog
prosljeivanja 30.000 e-mail adresa Internet magazinu koji je
pruao informacije o stanju ljudskih prava putem mailing liste
pretplatnicima.
IBM postaje prvi korporativni partner certifikovan za Internet2
pristup
1999.
SETI@HOME potraga za vanzemaljskim ivotom za nekoliko dana

prikupila putem distribuiranih Internet klijenata vie raunalne
snage nego superraunala tog vremena.
70 mil.
Lista agenata britanske MI6 slube objavljena javno na web

stranici na Internetu.
Student Shawn Fanning predstavlja Napster Internet servis za
dijeljenje muzikih datoteka.
Internet2 razvija novi protokol, Ipv6.
93.04
milion
Dot-com baloon puca izazivajui propadanje mnogih kompanija
hostova
vezanih iskljuivo uz poslovanje na Internetu
http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_the_Internet
http://www.infoplease.com/ipa/A0193167.html
Izvori i vie
http://www.zakon.org/robert/internet/timeline/
informacija
http://www.internetworldstats.com/emarketing.htm
http://www.investintech.com/content/historyinternet/
2000.
59
Slika 46. 10 najveih Internet hostova u 2012. godini (Wikipedija)
Slika 47. Razvoj Internet hostova 1981-2012.
60 Poglavlje 5: Utjecaj raunarskih mrea na promjene u drutvu
Poglavlje 5: Utjecaj raunarskih mrea na promjene u drutvu

1. Prednosti informacionog drutva
Okruenje u kojem su informacione tehnologije sve prisutnije i pomou kojih moemo
dobiti sve potrebne informacije kada i kako to elimo, naziva se drutvo sa raunarskom
sveprisutnou (engl. ubiquitous computing). Namee se pitanje u kojoj mjeri e se
promijeniti nai ivoti u budunosti kada raunarska sveprisutnost zaista postane naa
stvarnost?
Pojam informatikih ureaja se odnosi na kune aparate (TV, friider, klima, itd.), koji
e dobiti novu dimenziju spajanjem na neku raunarsku mreu, npr. Internet. Poto
ovako umreite svoje kune aparate, moi ete ih kontrolisati daljinskim upravljaem,
terminalom ili personalnim raunarom.
Programom prioritetnog elektronskog razvoja zemlje (e-Japan) bio je postavljen cilj da
se do fiskalne 2003. godine zapone s razvojem novih tehnologija, koje bi skrenule
teite upotrebe Interneta s raunara na druge vrste elektronskih ureaja. Tako bi ve
od 2005. godine vei broj graana mogao dobiti, obraditi i poslati eljenu informaciju
sigurno, brzo i lako.
Potreba za sveoptim protokom informacija izrodila je i koncept e-lokalne vlasti
(engl.e-local government), iji je cilj da uvijek i u svako vrijeme omogui graanima
pristup svim za njih relevantnim informacijama o drutvenim tokovima. Na taj nain
bi se iskoristile raunarske mree za premoenje jaza izmeu graana i vladajuih
struktura. Dio ovih usluga bi onda bio stalno dostupan graanima i pomou pametnih
kunih aparata.
1.1. IT i informaciono drutvo

TV / Video
Ve postoje usluge slanja maila i pristupa Internetu pomou TV/kablovskog prikljuka.
Digitalna TV omoguava interaktivno uestvovanje u izboru vremena gledanja programa.
U nekim verzijama ove usluge, moete mobilnim telefonom daljinski programirati tajmer
za snimanje TV programa, bez obzira gdje se nalazite u tom trenutku.
Mikrovalna pe
Povezana na Internet, mikrovalna pe bi predlagala recepte u zavisnosti od namirnica
kojima raspolaete u tom trenutku.
Kuni i mobilni telefoni
Pregled elektronske pote i web stranica pomou telefona, umjesto pomou raunara.
61
1.2. Zabava, kultura i umjetnost
On-line igre
On-line igra je igra u kojoj dva ili vie igraa istovremeno uestvuju pomou Interneta.
Moete da igrate igre kao to su mah-jong- ili Counter Strike u dvoje ili sa vie igraa,
spajajui se Internetom sa nekim serverom za igre (engl. gaming server). U posljednje
vrijeme konzole za igru, kao to su PlayStation 2 ili Xbox opremljene su funkcijom
spajanja na Internet. pogledati http://www.ga.com.ba
Medijska umjetnost
S pojavom raunara, poinje se razvijati i novi naini umjetnikog izraavanja. Npr.
nova medijska umjetnost, koja se zasniva na upotrebi video materijala, raunarske
grafike, itd. Medijska umjetnost je prvo posmatrana samo sa jedne take gledita
bilo tehnike ili estetske strane. Danas, spajanjem tehnologije i umjetnosti razvija se
slobodna zona umjetnikog izraavanja. Cilj je stvaranje umjetnika ija se kreativnost
zasniva na razumijevanju uloge medija u umjetnosti.
Pogledati: http://www.google.com/culturalinstitute/home ili http://www.culturenet.hr
1.3. Obrazovanje
E-uenje
Uenje elektronski ili e-uenje (engl. e-learning) je pristup koji treba da unaprijedi
usvajanje novih znanja uenika upotrebom raunara i raunarskih mrea i materijala
na CD/DVD ROM-ovima, te upotrebom drugih multimedijalnih sadraja. Ove metode
predstavljaju okosnicu uenja na daljinu (engl. distance learning).
http://www.britishcouncil.ba/engleski/internet
1.4. Promjene u nainu rada

SOHO
Skraenica za mala kancelarija kuna kancelarija (engl. Small Office Home Office)
se odnosi na upotrebu raunara u kunom i malom preduzetnitvu.
1.5. Ostalo
Interaktivni terminalni kiosci za samoposluivanje
Upotrebom terminalnih kioska (slinih onima u bankama) moete dobiti informacije
o kulturnim deavanjima u gradu, rezervisati i kupiti karte za kino, pozorite, galerije
i sl. U posljednje vrijeme ove maine se koriste na aerodromima, kako bi omoguile
putnicima da se prijave na let, odaberu mjesto u avionu i sl., te na taj nain izbjegnu
guve na alterima.
2. Raunarska sveprisutnost (engl. ubiquitous computing)

Termin se koristi da opie okruenje u kojem svaki informacioni terminal, kuni aparat,
odreene vrste roba, ak i odjea, mogu da sadre ip kojim bi se povezali s inim/
beinim mreama i tako omoguili svojim vlasnicima koritenje informacionih usluga
u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. Ovaj koncept je prvi predstavio naunik Mark
Weiser.
Pogledajte: http://www.ubiq.com/hypertext/weiser/UbiHome.html
Oekuje se da e upotreba mobilnih ureaja: prenosivih raunara (laptopa), runih
raunara (PDA), mobilnih telefona, sistema satelitske navigacije u automobilima (GPS),
itd. biti u stalnom porastu. Nove tehnologije i usluge za povezivanje razliitih mobilnih
ureaja u raunarsku mreu ili na Internet e se pojaviti na tritu i tako obiljeiti veliku

prekretnicu na putu ka eri mobilne kompjuterizacije (engl. mobile computing).
Napredak u razvoju mrenih okruenja se zasniva na meusobnom povezivanju
razliitih informatikih ureaja pomou brzih, irokopojasnih mrenih infrastruktura,
kao to su optika vlakna, ADSL, IMT-2000, Bluetooth, itd. To znai da ete, na primjer,
mobilnim telefonom moi pristupiti vaem raunaru u kui/firmi s udaljene lokacije,
ili koristiti terminalni kiosk da biste pregledali podatke sauvane na nekom udaljenom
serveru. Mobilnim telefonom ve moete platiti parking vozila ili kupiti kartu za kino,
no u budunosti, mobilni telefon bi mogao biti koriten i za plaanje svih roba i usluga
(e-cash), ili kao klju vaeg stana, daljinski upravlja za pametne kune aparate, itd.
O teoriji sveprisutnosti raunara se esto govori kao o okidau za promjene u
drutvu i/ili ivotnom stilu.
3. Problemi u informacionom drutvu

3.1. Komunikacija u informacionom drutvu
Paralelno sa unapreenjem nivoa Internetkomunikacije, pojavili su se i novi problemi,
koji esto proistiu iz anonimnosti Internet
sagovornika, kao i uslijed gubitka direktnog
kontakta. Ako vas sagovornik ne poznaje,
Internet vam omoguava da se predstavite
kako god to elite, a moda ak i ponaate na
nain na koji to nikada ne biste uradili u
neposrednoj komunikaciji sa drugom osobom.
U nastavku emo govoriti vie o mogunostima koritenja Interneta za unapreenje
meuljudske komunikacije, dok u isto vrijeme imajte u vidu neke od ve pomenutih
problema.
*World Wide Web (WWW)
je najzastupljenija usluga
Interneta, pomou koje se vri
pretraivanje web stranica,
razmjena korisnikih
podataka i elektronske pote.
3.1.1. Pouzdanost i ispravnost informacija, prijenos informacija i

odgovornost pojedinca
Nedostaci Internet-komunikacije
Internet je istovremeno pouzdano orue za prikupljanje podataka, ali i nosilac neobavezne
komunikacije meu ljudima, to znai da vrlo esto niste sigurni ni u pouzdanost izvora,
ni u ispravnost same informacije. Imajui ovo u vidu, neophodno je da se u potpunosti
upoznate sa potencijalnim opasnostima surfanja po Webu (engl. web surfing) i nauite
kako da se ponaate prema nepotvrenim/nepoznatim/sumnjivim izvorima informacija,
kao i samim informacijama.
Pouzdanost informacija i lina odgovornost
WWW je izvor velike koliine informacija, kako pouzdanih, tako i onih koje su tamo
postavili ljudi neasnih namjera ili oni sa skrivenim motivima svojih postupaka.
Morate biti svjesni injenice da osoba s kojom komunicirate Webom ne mora biti
ona za koju se predstavlja, pa zbog toga budite oprezni. Isto tako, uvijek uvaite
poloaj i osjeanja/namjere osobe s kojom komunicirate, pogotovo ako tom prilikom
razmjenjujete informacije line prirode. Ne zaboravite da uvijek i u svakom trenutku
snosite odgovornost za informacije koje razmjenjujete.
63
4. Upravljanje raunarskom mreom

Svako koritenje raunarske mree zahtijeva
njenu redovnu kontrolu i nadzor funkcionisanja.
Zbog toga mora da postoji osoba ili tim odgovornih
ljudi, koji imaju status administratora sistema,
ija je uloga da pravovremenim, preventivnim
djelovanjem omogue nesmetani i kontinuirani
rad mree.
1. Administracija
korisnikog uea na mrei
2.Kontrola protoka podataka
3.Administracija (kontrola i
nadzor) mree
4.Kontrola sigurnosti
4.1. Administracija korisnikog uea na mrei

Administrator dodjelom korisnikog imena i lozinke (User ID i Password) omoguava
novim korisnicima da pristupe uslugama raunarske mree, a takoer moe i ukinuti
pristup korisnicima mree.
Veoma esto u okviru jedne organizacije, razliite osobe (grupe), podlijeu ogranienjima u
pristupu sistemu. Tako npr. ef raunovodstva moe vidjeti plate svih zaposlenih, zaposleni
mogu vidjeti samo svoju, dok ef proizvodnje uopte nema pristup platama. Administrator
po potrebi, moe mijenjati ova prava korisnikog pristupa raunarskom sistemu u sluaju
da recimo neko od zaposlenih dobije unapreenje. Osim toga, administrator mora svakog
korisnika upoznati sa mogunostima mree, nainom rukovanja uslugama iste, te da
naglasi pravila sigurnosti kojih se korisnici moraju pridravati kako bi potpomogli pravilno
funkcionisanje mree.
U posljednje vrijeme, esto se govori o curenju linih/poslovnih podataka/tajni iz
razliitih kompanija.
<Vjeba 1>
1. Potraite na Webu neke primjere i utvrdite koji tip curenja je bio u pitanju?
2. Analizirajte zato je dolo do takvog incidenta.
3. Analizirajte kako se isti mogao sprijeiti.
Pogledajte
http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/3809025.stm
http://www.computerweekly.com/Articles/2006/06/27/216632/
Data+thieves+use+P2P+to+grab+firms+secrets.htm
4.2. Kontrola podataka

Raunarske mree se u praksi najee zasnivaju na tzv. klijent-server (engl.
client-server) strukturi, u kojoj korisnici sa svojih PC-ja pristupaju podacima koji su
centralno smjeteni na serveru, tj. raunaru profesionalnih hardverskh i softverskih
osobina. Kvalitet ovakvog sistema se ogleda u mogunostima servera da izae u susret
individualnim potrebama korisnika.
Zbog toga je potrebno da administrator raunarske mree periodino odrava mreu,
prvenstveno u cilju zatite i auriranja korisnikih podataka, ali i kako bi iste sprijeio
od unitavanja i/ili nesmotrenom grekom korisnika. U cilju uspjenijeg koritenja
servera, administrator u skladu s trenutnim potrebama korisnika, kontrolie rad
servera i osigurava nesmetan protok informacija najee brisanjem datoteka koje su
nepotrebne, ili mijenjanjem rasporeda/strukture/lokacije direktorijuma u cilju lakeg

pristupa i koritenja istih.
Raunari u vaoj uionici su meusobno povezani (engl. interconnected) u raunarsku
mreu. Osim to moete pristupati podacima na serveru, isto tako moete pristupati
i datotekama koje se nalaze u dijeljenom direktorijumu (engl. shared directory)
raunara vaih kolega iz razreda.
<Vjeba 2>
1. Napravite dijeljeni direktorijum na vaem raunaru i stavite u isti neki fajl
(datoteku), kako bi ga vae kolege preko mree mogle vidjeti i istom pristupiti.
2. Fajl koji ste smjestili u dijeljeni direktorijum je sada svima dostupan, tako da ga
mogu otvoriti i ak mu nesmetano izmijeniti sadraj. Razmislite kako to moete
zabraniti.
4.3. Administracija mree

Administrator mree mora kontrolisati korisniki pristup Internetu i podacima na
serveru, kako bi preduzeo/la odgovarajue mjere zatite kada je to potrebno. Vee
mrene konfiguracije imaju vie servera, npr. web server za pristup Internetu, mail
server za elektronsku potu, file server za centralno dranje korisnikih podataka, itd.
Shodno tome uloga administratora je da osigura pravilnu raspodjelu posla po serverima
(engl. network load balancing), ili da u sluaju pada mree (engl. network failure), izvri
neophodne mjere popravke mree. Raunarske mree u praksi zahtijevaju stalne mjere
nadzora i esto odravanje kako bi funkcionisale u skladu s potrebama i oekivanjima
njenih korisnika.
<Vjeba 3>
1. Istraite kakvu konfiguraciju ima raunarska mrea u vaem razredu. Nacrtajte
shematski prikaz iste.
2. Koje su potencijalne take prekida u radu mree? Navedite ih.
4.4. Kontrola sigurnosti

Problemi sigurnosti mree ukljuuju:
1. nelegalni pristup mrei tj. pokuaj da se prevarom ostvari pristup mrei, koristei
identifikacione podatke (User ID i Password) registrovanog korisnika,
2. tete koje mogu prouzrokovati raunarski virusi, curenje (odliv) linih informacija
s raunara na Internet, uslijed aktiviranja zloudnog softvera (adware, spyware,
itd.),
3. aktivnost zlonamjernih raunarskih profesionalaca hakera (engl. hackers). Hakeri
koriste najnovije tehnologije kako bi razbili sistemske zatite i preuzeli kontrolu nad
raunarskim sistemom, ponekad iz zabave, a ee zbog preuzimanja povjerljivih
informacija na nelegalan nain. Znai, administratori moraju stalno kontrolisati rad
mree, te traiti i ispravljati sve greke u radu raunarske mree. Kontrola mree je
jedan od najvanijih zadataka sistemskih adminstratora.
Sigurnost sistema se moe osigurati upotrebom UPS ureaja za strujnu podrku (u
sluaju nestanka elektrine energije), kontrolom pristupa podacima i/ili raunarima, te
auriranjem softvera.
Sigurnost mree moemo osigurati ako preduzmemo potrebne mjere spreavanja
nelegalnog pristupa, raunarskih virusa i hakovanja.
Nagli razvoj informacionih tehnologija, obiljeen napretkom u razvoju raunarskih mrea
i Interneta, donio je velike promjene u razvoju drutva i ivotima pojedinaca uopte.
Elektronska trgovina (engl. e-commerce) je unaprijedila nain poslovanja kompanija,
65
pojedinaca i ekonomske odnose uopte. Ona omoguava razmjenu dobara i usluga online u stvarnom vremenu (engl. real time). Elektronsko poslovanje izmeu potroaa
(engl. C2C), kompanija i potroaa (engl. B2C) i samih kompanija (engl. B2B) se odvija
preko specijalno dizajniranih web stranica, koje se nazivaju e-prodavnicama (engl.
e-shops). B2B poslovanje trenutno zauzima 94% cjelokupnog elektronskog poslovanja
na Web-u.
Pogledajte
C2C: http://www.ebay.com/
B2C: http://www.amazon.com
B2B: http://www.ge.com
Isto tako, na polju civilnih usluga, oekuje se dalji rast koritenja elektronskih usluga,
ukljuujui i e-vladu (engl. e-government), odnosno on-line obavljanje administrativnih
procedura. S druge strane, koliko god da nam stalni razvoj novih tehnologija omoguava
lagodniji ivot, utoliko veu vanost imaju i neophodne mjere sigurnosti pri on-line
trgovini.
Tako je npr. poeljno izbjegavati slanje linih/povjerljivih podataka pomou elektronske
pote, jer je istu mogue presresti i podatke otuiti. Ovaj problem postaje jo znaajniji
kada kreditnom karticom kupujete robu na Webu, jer bi zlonamjerna osoba mogla
zloupotrebiti va PIN broj kartice, te kupovinom u linu korist, nanijeti vam veliku
finansijsku tetu. U cilju zatite od ovog i slinih vrsta elektronskog kriminala, strunjaci
su razvili protivmjere, od kojih je napopularnija metoda koritenja matematikog
ifrovanja linih podataka, prije slanja istih Internetom (engl. encryption). Sada, ako i
doe do otuivanja poruke, ista je presretaima neitljiva, te bi im trebalo vie stotina
brzih raunara i desetine godina da razbiju ifru i domognu se originalnih podataka
poiljaoca poruke.
4.5. ifrovanje
ifrovanje (enkripcija) podataka pomou javnog kljua (engl. public-key encryption)
je jedna od popularnih metoda sigurnog prijenosa povjerljivih podataka Internetom.
Ovaj metod ifrovanja se zasniva na upotrebi dva razliita kljua komunikacije izmeu
poiljaoca i primaoca. Poiljalac koristi javni klju (objavljen i javno poznat) primaoca
da prije slanja ifruje poruku. Po dolasku ifrovane poruke na odredite, primalac je
deifruje samo njemu/njoj poznatim privatnim kljuem i na taj nain vraa poruku
u originalni oblik. Ovaj nain sigurnog prijenosa podataka se naziva i asimetrino
ifrovanje (engl. asymmetric encryption), jer se proces zasniva na upotrebi dva razliita
kljua. Sigurnost komunikacije se zasniva na injenici da je matematiki nemogue
napraviti formulu kojom bi se mogao dobiti privatni klju, a na osnovu poznatog javnog
kljua.
Slika 48. ifrovanje pomou javnog kljua
Za razliku od prethodne, metoda koja koristi samo jedan tajni klju zove se ifrovanje
tajnim kljuem (engl. secret key encryption). Sigurnost komunikacije u ovom sluaju
se zasniva na istom tajnom kljuu koji poiljalac i primalac koriste za ifrovanje, odnosno
deifrovanje poruke. Ovaj nain sigurnog prijenosa podataka se naziva simetrino
ifrovanje (engl. symmetric encryption). Najvanije je sigurno razmijeniti klju izmeu
ove dvije osobe, a da pri tom ne doe do zlonamjernog presretaa.
Kada pristupate on-line prodavnici, ili usluzi koja se plaa, esto vidite poruku: Ulazite
na sigurnu stranicu informacije koje proslijedite nee biti vidljive treem licu tokom
prijenosa. Ovo upozorenje znai da se koristi enkripcijski protokol SSL, koji se zasniva
na metodi javnog kljua i koji je ujedno trenutno najpopularniji nain zatite povjerljivih
podataka prilikom on-line trgovine.
Pogledati: http://www.verisign.com/
Treba uvijek imati u vidu da bez obzira koliko dobra bila sigurnost mree i koliko god
dodatno ista bila poboljana ifrovanjem podataka, da jo uvijek postoji veliki rizik od
potencijalne tete, prvenstveno uslijed ljudske greke u procesu kontrole podataka.
<Vjeba 4>
Razgovarajte ili napiite esej na jednu od ponuenih tema. Moete napraviti i kratku
prezentaciju.
Tema 1
Potencijalni problemi u raunarskoj mrei
Preuzimanje lanog identiteta
67
Potencijalni problemi komunikacije na Webu

Antivirusne i sigurnosne mjere
Tema 2
Zatita linih podataka
Naini zatite linih podataka
Curenje (odliv) linih podataka
Zatita privatnosti i autorskih prava
Tema 3
Razmislimo o autorskim pravima
Novine u zatiti autorskih prava
Registrovana knjievna djela
Ukratko o autorskim pravima
5. Ljudsko drutvo prije i poslije informacionog doba

Analizirajmo informaciono drutvo globalno. Krajem 2003. godine u vicarskoj je
odran Svjetski samit informacionog drutva na kojem su prisustvovali ministri
i premijeri vlada i drava iz cijelog svijeta. Razvoj raunarskih tehnologija i Interneta
su prouzrokovali nagli razvoj informacionog drutva. Na ovom samitu, diskutovalo se
o pitanju trenutnih problema u informacionom drutvu i nainu njihovog rjeavanja
zajednikim zalaganjem razvijenih zemalja. Jedna od tema koja je propraena s velikom
panjom je problem digitalne podjele (engl. digital divide) drutva.
Problem digitalne podjele lei u injenici da su sa stanovita posjedovanja politike,
ekonomske ili dravopravne moi sve oitije razlike izmeu drutava u kojima veina
graana ima nesmetan pristup relevantnim informacijama i koji ih znaju pravilno
koristiti, od drutava koja ne raspolau istim pogodnostima. Ve je sada oito da bi dalji
nebalansirani razvoj informacionog drutva mogao brzo dovesti do snane polarizacije,
u kojoj bi pojedinci i drutva s pristupom informacijama postala sve bogatija, dok
manje informaciono razvijena drutva ostaju siromana i na marginama informacione
revolucije. Mnogi smatraju da je upravo informaciono drutvo poluga kojom bi razvijene
zemlje mogle pomoi manje razvijenim u njihovom napretku, te na taj nain ublaile
efekte digitalne podjele meu drutvima.
Svjetski samit informacionog drutva odran je drugi put u novembru 2005. godine u
Tunisu. Tom prilikom, jo jednom je naglaena odlunost zemalja lanica da pomou
informacionih i komunikacionih tehnologija i njihove uloge u modernom drutvu
omogue nestanak siromatva u svijetu.
Pogledati: http://www.itu.int/wsis/docs2/tunis/off/7.html
Razmislimo o problemima informacionog drutva, osvrui se na probleme
svakodnevnice.

Problemi u informacionom drutvu
Kupovina na Webu
Broj korisnika elektronske trgovine je u stalnom porastu. Prije nego to postanete
korisnik iste, potrebno je da se detaljno informiete o e-commercu i nauite kako da
sigurno koristite ove usluge. Imajte u vidu neke od problema koje smo prethodno
spomenuli.
Iako izuzetno lagodna, usluga kupovine na Webu zahtijeva da budete oprezni zbog
velikog broja lanih web stranica koje kroz lane reklame i lane informacije koriste
nesavjesne korisnike. Zbog toga uvijek provjerite autentinost informacija, ili zatraite
pomo roditelja prilikom kupovine Webom.
Lane/sumnjive ponude za posao na Webu
Razvoj Weba je sa sobom donio i mogunost promocije i ponuda beskrupuloznih poslova,
npr. prodaje lanih Rolex satova, zabranjenih medikamenata, lanih univerzitetskih
diploma, itd. Za promociju se koriste web stranice, e-oglasne table (engl. bulletin board)
ili mailing liste. Potrebno je da imate zdravu dozu nepovjerenja prema svim sumnjivim
ponudama kojima ste izloeni na Webu i na taj nain izbjegnete da postanete rtva ovih
prevara.
Upoznavanje nepoznatih osoba na stranicama za upoznavanje na Webu
Na Webu postoji mnogo stranica za upoznavanje. Na nekim stranicama moete traiti
prijatelje koji imaju isti hobi, moete stei novog poslovnog partnera, ili branog druga,
dok su neke stranice prilino kriminalne prirode, kao to je svodnitvo. Vano je da
razumijete kakvoj opasnosti se izlaete kada pristupate tim stranicama, odnosno kako
ih moete koristiti na siguran nain.
Problemi s elektronskom potom, ukljuujui lananu potu
Mailovi koje primate osim samog teksta, esto sadre i prilog (engl. attachment),
koji moe biti slika, video, zvuk, ili program. Slanje raunarskih programa mailom
nije dobra praksa, iz razloga to isti mogu sadravati i raunarski virus. Nekada teta
po korisnika proizilazi i iz samog tekstualnog sadraja pote, tj. ako ista sadri lane
podatke, ili je u pitanju jedan od onih neugodnih sluajeva lanane pote.
Kodeks ponaanja pri prijenosu informacija pomou e-pote
Razmislite ta trebate uraditi i na ta treba obratiti panju kada prenosite informacije
pomou mail-a. Zamislite razliite situacije, kao npr. razmjenu pote s prijateljem,
potpunim strancem, sa dvoje ili vie ljudi. Mogue je da vaa igrarija povrijedi drugu
stranu, ili ak prouzrokuje kriminalno ponaanje. Razmislite o mogunostima
spreavanja takvih postupaka.
Maskiranje (engl. spoofing) - pisanje na e-oglasnim tablama u ime nekog drugog
Neki ljudi zloupotrebe anonimnost komunikacije na Webu tako to preuzmu neiji
identitet i u njegovo ime piu provokativne izjave, blate pojedince na e-oglasnim
tablama, chatu ili pomou maila. Ozbiljni sluajevi ovog tipa se ponekad tretiraju kao
kriminalna djela, djela prevare ili ozbiljne klevete.
On-line igre
Vano je djeci skrenuti panju da iako su on-line igre stvar virtualnog svijeta, da ista
pravila sportskog ponaanja suparnika iz realnog svijeta (fair play) treba da vae i za
on-line igrae.
Web stranice koje se koriste za prikupljanje linih podataka posjetioca
U posljednje vrijeme, curenje linih podataka uzrokuje razliite probleme. Obratite
panju na zakon o privatnosti (engl. privacy policy) web stranice koju posjeujete,
kako biste bili sigurni da vlasnici stranice nemaju pravo/namjeru dalje iriti vae
line podatke, te vas tako potencijalno izloiti kriminalnom djelovanju nesavjesnih
pojedinaca. Na Internetu, postoje web stranice, koje koriste nagradna takmienja i
upitnike da bi prikrili svrhu prikupljanja tuih linih podataka. U nastavku emo se
osvrnuti na potencijalne probleme ovog tipa i na neke protivmjere.
69
Otkrivanje tuih ili linih podatka ili adrese
S obzirom da svako s Internet vezom ima pristup web stranicama i e-oglasnim tablama,
opasno je otkrivati line podatke bez ozbiljnog razmatranja moguih posljedica.
Zlonamjerni pojedinci mogu zloupotrijebiti vau nesmotrenost u svrhe praenja ili
kidnapovanja. I ne samo da je vano da zatitite svoje line podatke, ve i otkrivanje
tuih podataka na web stranicama ili e-oglasnim tablama, bez pristanka tih ljudi,
moe prouzrokovati naruavanje njihove privatnosti.
Vodite rauna o autorskim pravima kada kreirate web stranicu ili razmjenjujete
informacije
S obzirom da sve vei broj mladih koristi informacione tehnologije za razmjenu
datoteka i informacija, jako je vano da im se skrene panja da je neetiki, a i nelegalno
razmjenjivati autorska djela (intelektualnu imovinu) drugih ljudi, bez njihovog znanja
i pristanka. Zbog toga je neophodno mlade upoznati s pravilima zatite autorskih
prava kao jednog od osnovnih pravila u informacionom drutvu. Povreda autorskih
prava je kraa kao i svaka druga i toga morate biti svjesni, prije nego to ponete da
izraujete sopstvene web stranice.
Uvrede i ruganje na Web forumima
irenje glasina i ruganje pojedincima se deava i u virtuelnim skupovima (kao to
su web forumi). Meutim, u svijetu bez dravnih granica kakav je Internet, irenjem
kleveta moete lako prekriti zakon (Zakon protiv klevete i uvrede). Mnogo je vanije
mlade uvjeriti kako ovakvo ponaanje loe utjee na druge ljude, a nerijetko mnogi
budu i povrijeeni, nego im samo skrenuti panju kako takvo ponaanje nije dobro jer
je protivzakonito.
Zamjena identiteta
Ponekad se dogodi da sasvim sluajno saznate neiji userID/lozinku i tako ostvarite
pristup neijim linim podacima/mailu/datotekama. To je isto kao da ste nali klju
neije kue, a onda odluili da uete u kuu i malo razgledate. Malo je vjerovatno da
biste to i uradili. Dakle, potrebno je da obavijestite druge da ste nali klju, a ne da ga
i upotrijebite. Isti kodeks ponaanja vai i u sluaju da saznate neiji userID/lozinku.
Upotreba i bonton mobilne telefonije
Danas gotovo svi imaju mobilni telefon i to ne samo odrasli ve i djeca. S obzirom
da mobilni telefoni postaju multimedijalni ureaji, pojavio se i problem slikanja i
audio/video snimanja ljudi bez njihovog znanja i pristanka, nerijetko i s vrlo neasnim
namjerama (pedofilija, djeija pornografija, itd.). Dodatno, moderni mobilni telefoni
sadre i vae slike, adresu, line i druge podatke, pa se gubljenje ili kraa telefona
moe porediti sa nestankom vaeg novanika.
Mjere protiv raunarskih virusa
Mnogi od vas su naalost iskusili dejstvo raunarskih virusa na svojim raunarima.
Tom prilikom ste izgubili neke datoteke, programe, a nerijetko i sadraj cijelog hard
diska. Raunarski virusi se najee ire elektronskom potom, zaraenim memorijskim
medijima (floppy disk, CD/DVD, USB memorija, itd). Zbog toga je veoma vano da se
upoznate s nainima zaraze, vrstama virusa, nainima irenja istih i preventivnim
mjerama koje moete da preduzmete da biste zatitili svoj raunar. Potrebno je da
instalirate anti-virus program, kao to je komercijalni Norton Anti-Virus program ili
neki od besplatnih, kao to je npr. Clam Win Free Anti-Virus.
Radna okolina i radne navike
Fiziki simptomi koji su uzrokovani duim radom na raunaru, kao to su umorne oi i
ukoena ramena, mogu se sprijeiti poboljanjem radne okoline, tj. pravilnim izborom
stolice, visine radnog stola i poloaja monitora, pravilnim poloajem tijela, boljim
osvjetljenjem i sl. S obzirom da informaciono drutvo zahtijeva od svakog pojedinca
est kontakt s raunarom, mlade je potrebno upoznati s ovim pravilima, kako bi jo
u ranom dobu stekli dobre navike. Mlada nauka, o zatiti na radu za ljude koji puno
vremena provode za raunarom se zove raunarska ergonomija.
(Pogledajte: http://www.klis.com/computers+health/)

5.1. Pravila i ponaanje u umreenom drutvu
Veine pravila i konvencija kojih se pridravamo u svakodnevnom ivotu, takoer su
primjenljivi i u Internet-komunikaciji.
Meutim, nain na koji pridajemo vanost ovom problemu u virtualnom svijetu je
drugaiji nego u realnom svijetu, djelimino zbog toga to nismo u direktnom kontaktu,
a djelimino i zbog toga to je mogue da uinimo kriminalno djelo ve sa par pokreta
miem i tastaturom.
Naprimjer, pretpostavimo da ste napisali neiji broj mobilnog tel. na e-oglasnoj tabli
ili forumu. Moete pomisliti isto je kao da sam ga napisao/la na tabli u uionici, jer
moda ovaj forum i ne posjeuje mnogo ljudi. Meutim, vie je nego mogue da e isti
vidjeti mnogi. Ako vlasnik tog telefonskog broja poslije doivi neprijatnosti zbog poziva
nepoznatih osoba, tada osoba koja je nesmotreno napisala telefonski broj na forumu
snosi najveu odgovornost za incident. Utjecaj e-oglasnih tabli, foruma i web stranica
na Internetu je tako veliki da se danas moe porediti s utjecajem TV-a, radija ili novina.
U poetnim danima postojanja, Internet je vaio za oazu anonimne komunikacije,
danas to nije tako, jer je pitanje otkrivanja linih informacija na Internetu ostavljeno na
savjest i odluku svakog pojedinca. Zbog toga je vano da u Internet komunikaciji budete
oprezniji ako odluite da koristite vae ili tue line podatke i informacije.
S druge strane, mogue je da neko otkrije vae line podatke. Ako se to dogodi, trebali
biste kontaktirati pojedinca ili organizaciju koja odrava tu web stranicu/e-oglasnu
tablu/forum (web administratora) i navesti da su podaci objavljeni bez vaeg pristanka i
zatraiti njihovo brisanje. Moete se konsultovati sa prijateljem, nastavnikom ili nekom
osobom koja je bolje upoznata s informacionim tehnologijama da vam u tome pomogne.
Ako se radi o ekstremno loem sluaju provokacije, odmah kontaktirajte policiju.
Kako je curenje (odliv) linih i povjerljivih informacija postao ozbiljan problem s kojim
se Internet drutvo dananjice esto suoava, veoma je vano da preduzmete sve mogue
mjere zatite. Raunarski virusi i lani poslovi na Internetu su, takoer, sve ei oblici
napada na integritet pojedinaca, to nas upozorava da se moramo stalno brinuti o sebi.
5.2. Informatiki moral

Informatiki moral1 se odnosi na nain razmiljanja i pravila ponaanja kao osnov za
razumijevanje uloge pojedinaca u informacionom drutvu.
Osim moralnih principa iz svakodnevnog ivota, informatiki moral ukljuuje i neka nova
pravila i naine ponaanja pojedinaca, kojih se moramo pridravati u cilju korektnog uea
u informacionom drutvu. Nova pravila ponaanja, specifina za virtualni svijet, proizlaze
iz samih karakteristika informacionih tehnologija, ukljuujui raunare i informacionokomunikacione mree. Bit e zanimljivo pratiti kako e dalji razvoj informacionih tehnologija
utjecati na promjene u domenu kulturne i socijalne komunikacije meu ljudima.
5.3. Potreba upoznavanja s informatikim moralom

Obino, kada govorimo o etikom obrazovanju kaemo da djeca stiu prva saznanja o
moralnom i nemoralnom u okviru svojih porodica, pa onda i kroz druenja s drugom
djecom u obdanitima, kolama, sportskim i drugim udruenjima i sl.
Meutim, nakon to ste doivjeli nekoliko neprijatnosti prouzrokovanih novim aspektima
ivljenja u informacionom drutvu, postalo je oigledno da vam je svima, malim i velikim,
potrebna dodatna obuka po pitanju cyber morala. Ukratko, da biste mogli pravilno
funkcionisati u informacionom drutvu, morate usvojiti osnovna pravila informatikog
morala.
1 Moral je skup pravila koji omoguavaju povoljan i skladan opstanak i razvitak pojedinca i drutva.
71
6. Utjecaj informacionih tehnologija na ivot

6.1. Zavisnost od informacija
Zavisnost od informacija je jedan od propratnih rezultata IT doba, i odnosi se na
stanje uma u kojem se jedinka u svom privatnom/poslovnom ivotu uvijek oslanja na
najnovije informacije, iz stalnog straha da e u suprotnom propustiti neto vano ili
zaostati u saznanjima relevantnih injenica.
Ako se previe oslanjate na informacije, neete moi u potpunosti da razvijete sposobnost
samostalnog rasuivanja i donoenja vanih odluka kada je to potrebno. Neke radikalne
pretpostavke ak upuuju na to da je zavisnost od informacija put ka gubitku intuicije
i otrine uma.
Kratak test:
Uhvatite se kako itate komentare ili kritike, a da niste ni proitali tekst na koji se iste
odnose;
Postanete nervozni ako niste uli najnovije vijesti o temi koja vas interesuje;
Uvijek se trudite da budete u ii deavanja i idete za posljednjim traevima a da to
i ne primjeujete;
Ne moete da uivate u putu ili etnji bez mape ili GPS-a;
Uvijek elite uti neije miljenje o svemu;
Padate u depresiju ako vam je pao Internet i odmah zovete slubu za korisnike;
Osjeate se nervozno bez svoje skupe igrake: laptopa, PDA ili najnovijeg mobilnog.
Ako se vie od pola injenica odnosi na vas, vjerojatno ste zavisnik od informacija.
6.2. Manipulacija (zloupotreba) informacija

Manipulacija informacijama ukljuuje sluajeve monopolizacije, prekida, izmiljanja,
falsifikovanja i unitavanja informacija. To znai da jedan pojedinac ili grupa ljudi iri
dezinformacije ili manipulie postojeim informacijama u cilju sopstvenog koristoljublja.
Kao rezultat, onemoguen je protok validnih informacija, ili se namjerno plasira pogrena
informacija, to ponekad moe rezultovati i zakonskim zloupotrebama.
Takvo manipulisanje informacijama moe donijeti nepoteno steen profit manipulatoru,
bez obzira da li se radi o pojedincu ili grupi, ili izazvati krenje ljudskih prava ili prava
vlasnitva.
6.3. Tehnoloki stres (engl. techno stress)

Tehnoloki stres je zajedniko ime za dvojni vid psiholokog gubitka samokontrole,
uzrokovanog kontaktom s tehnologijom:
tehno tjeskoba (engl. techno anxiety) je sindrom stresa prouzrokovan osjeanjem
pojedinaca da nisu u stanju da ostanu u koraku sa tehnologijama. Neki ljudi tako pate
od straha od raunara, kancelarijskih i drugih maina, za koje kau da umjesto da im
olakaju ivot, ine ga jo gorim, jer zahtijevaju mnogo vremena i strpljenja, kako bi se
savladalo njihovo koritenje.
Tehno zavisnost (engl. techno addiction) s druge strane, je sindrom stresa
prouzrokovan pretjeranom upotrebom tehnologija. Izostanak tehnoloke podrke kod
takvih pojedinaca u odreenim situacijama izaziva osjeaj nesigurnosti, uznemirenosti
i gubitka svijesti. Prisjetite se samo kako se osjeate ako zaboravite mobilni telefon, ili
vam je pala Internet veza kada vam je bila najvie potrebna.
Ime tehnoloki stres je dao US kliniki psiholog Craig Brod 1984. godine. Sindrom
tehno tjeskobe odnosi se na situacije kada osoba koja nije vina radu na raunaru
doivi stres svaki put kada nije u stanju da na istom obavi neki zadatak, pa se zbog toga
osjea slabo i bolesno. esti simptomi su nervoza i nezadovoljstvo, a u ekstremnijim

sluajevima i lupanje srca, osjeaj nedostatka zraka, ukoena ramena, vrtoglavica i
depresija. Ovaj sindrom se esto pojavljuje kod sredovjenih radnika, koji su se naglo i
bez dovoljno prethodne obuke susreli sa nunou da svakodnevne aktivnosti na poslu
obavljaju pomou raunara, a ne runo, kako su to prethodno godinama radili.
Tehno zavisnost je prouzrokovana pretjeranom posveenou tehnologijama, izazivajui
osjeaj nervoze u odsustvu visoko-tehnolokih ureaja, kao to su raunari, mobilni
tel., PDA, itd. Ovi pojedinci se nazivaju tehno udacima (engl. techno freak), koji zbog
pretjerane povezanosti s mainama ponekad imaju potekoa u uspostavljanju direktne
komunikacije s ljudima. Tehno zavisnost ili zavisnost od informacija, kako se jo zove,
je relativno esta pojava kod mladia, zaljubljenika u raunare.
Simptomi ove vrste zavisnosti su primjeeni u mnogim razvijenim zemljama, gdje su
se digitalne tehnologije ukljuujui PC-jeve, konzole za igru i irokopojasni Internet,
naglo rairile u kratkom vremenskom periodu. Neki psiholozi ovu pojavu smatraju
drutvenim fenomenom i problemom, jer su miljenja da omladina provodi previe
vremena u virtualnom svijetu Interneta i on-line igara; uslijed ega, ini se, sve vie
gube na sposobnosti izgradnje direktnih meuljudskih odnosa.
7. Preporuke, savjeti, vjebe
Napravite prezentaciju na jednu od sljedeih tema. Razmijenite miljenja i iskustva o

nekim temama.
(1) Razmislite o
karakteristikama Internetkomunikacije.
(2) Razmotrite potencijalne
opasnosti od preestog uea u
svijetu Interneta.
(3) Razmislite kako moete poboljati
Internet-komunikacije.
(1) Vano je razumjeti probleme

koji se vezuju za e-trgovinu.
(2)Radite na sticanju sposobnosti
prepoznavanja lanih promocija,
reklama i sumnjivih poslova koji
se nude na Web-u, te na razvoju
mentalne svijesti o nainima noenja
s ovim pojavama.
73
(1) Morate znati da nisu sve

informacije na Webu tane, jer
mnoge su tu postavljene u slubi
dezinformacije i line koristi.
(2) Stvorite naviku da svjesno
izbjegavate pristup informacijama
koje vam nisu potrebne ili mogu
potencijalno biti opasne.
(1) Nauite sve o e-trgovini kako biste

se upoznali s prednostima i manama
iste.
(2) Nauite o zamkama e-trgovine,
kako biste mogli preduzeti potrebne
mjere zatite, te tako sebi osigurali
sigurno koritenje te usluge.
(1) Imajte u vidu da su neke

neprovjerene web stranice za
spajanje i upoznavanje ljudi
samo varka da se neasni
pojedinci domognu vaih
linih podataka.
(2) Upoznajte se s nainima
sigurne komunikacije na takvim
web stranicama.
(1) Nauite vie o

funkcijama novijih modela
mobilnih telefona.
(2) Razmotrite potencijalne
probleme pri razmjeni
informacija mobilnim
telefonom, da biste znali
pravovremeno preduzeti mjere
zatite svoje privatnosti.
(1) Uoite vanost zatite linih podataka.

(2) Nauite kako da zatitite line podatke na Internetu i na taj nain
izbjegnete potencijalnu zloupotrebu istih od strane treih lica.
(3) Steknite vjetinu prepoznavanja web stranica, koje bi potencijalno imale
za cilj krau linih podataka posjetioca.
(1) Opiite ta su raunarski

virusi i kakav je njihov utjecaj
na moderno drutvo.
(2) Razmislite kako moete izbjei
tetu od raunarskih virusa.
(3) Objasnite koje mjere treba da
preduzmete u sluaju da je teta od
virusa ve nainjena.
(1)Neodgovarajua radna okolina

ili iskrivljena tjelesna poza
tokom rada na raunaru moe
uzrokovati za vas dugorone
zdravstvene posljedice.
(2)Napravite zdravu radnu okolinu,
stvorite dobre radne navike i
pridravajte ih se.
(1) Budite svjesni injenice da

otkrivanjem linih podataka
na Internetu ugroavate svoju i
tuu privatnost.
(2) Razmislite koliko je vano
line podatke drati privatnim.
Stvorite naviku da budete oprezni u
otkrivanju svojih linih podataka na
Webu, a o otkrivanju tuih da i ne
govorimo.
(1) Podsjetite se da dolazna

elektronska pota moe
sadravati viruse, neeljene
sadraje (spam), lanana pisma.
(2) Razvijte vjetinu
prepoznavanja problematine
pote i steknite naviku
preduzimanja odgovarajuih mjera.
(1) Budite svjesni injenice da
postoje takvi programi koji kada
su instalirani na Va raunar,
mogu pratiti Vae aktivnosti na
Internetu i o tome slati podatke
osobama koje bi iste mogle
iskoristiti protiv Vas.
(2) Nemoralno je i nezakonito lano
se predstavljati.
(1) Nauite to je piramidalni

sistem prodaje ili Ponzi schema,
kroz primjere i objanjenja vaeg
nastavnika.
(2) Budite jako oprezni u
sluaju da Vam se neznanac
pone nabacivati na forumu/
chatu/, mailom ili na neki drugi
nain.U sluaju sumnjivog ponaanja
obavijestite nastavnika/roditelje.
(1) Nauite o autorskim pravima

kroz primjere i objanjenja
vaeg nastavnika.
(2) Obratiti panju na istinitost
podataka kada kreirate web
stranicu stavljate podatke online.
(1) Budite svjesni da su neki

podaci na raunaru koji je
spojen na Internet vidljivi
svakome.
(2) Koritenje tue lozinke je isto
kao i ulaenje u neiji dom bez
njihovog znanja i pristanka.
(3) Znajte da nelegalnim pristupom
podacima kodite drugim ljudima i/
ili kompanijama, zbog ega neki ljudi
mogu izgubiti posao, pa ak i slobodu.
(1) Upoznajte se sa
karakteristikama e-pote i
nauite pravila ponaanja kojih
se treba pridravati prilikom
razmjene mailova.
(2) Nauite da su mailing liste
nain istovremenog slanja jedne
poruke na vie e-mail adresa.
(3) Prijenos povjerljivih informacija
e-potom inite na sopstvenu
odgovornost.
(1) Podsjetite se da kad igrate

on-line igre, igrate ih protiv
stvarnih osoba, te sva pravila
fair playa i ovdje vae.
(2) Razmislite o svom ponaanju
pri igranju on-line igara.
(1) Budite svjesni da se na

Webu nalaze i informacije koje
su neprikladne za vae godine
ili shvatanje svijeta i okoline u
kojoj ivite.
(2) Nauite kako se ponaati
kada se susreete s informacijama
koje ne elite vidjeti.
(1) Razmislite o nevoljama u koje

moete upasti zbog klevetanja,
psovki ili irenja notornih lai
o svojim kolegama ili drugim
ljudima na Webu.

Informatika Za Prvi Razred Gimnazije 2014

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Informatika Za Prvi Razred Gimnazije 2014

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

nauka (Computer Science) ako se govori o primjeni elektronskih

Razlika izmeu informatike i raunarstva je u sljedeem: informatika razmatra probleme

2. Pojam podatka i informacije

Slika 2. Osnovna funkcionalna shema raunara

3.2. Funkcijski opis raunara von Neumannov model

kao i rezultati djelovanja instrukcija;

Slika 3. von Neumannov model raunara

Tabela 1. Jedinice kojima oznaavamo male veliine (vrijeme prilaza memoriji)

Kako nema jedne savrene memorije, u raunarima se nalazi nekoliko memorijskih

3.2.2. Operativna memorija

3.2.3. RAM memorija

3.2.4. ROM memorija

Slika 4. ROM na matinoj ploi i RAM memorija

3.2.5. Vanjske memorije

Slika 5. Memory Stick i Hard disk

3.3. Ulazni, izlazni i ulazno-izlazni ureaji

televizora. Slika na ekranu dobija se tako to snop elektrona emitovan iz katode

ekranu postepeno nestaje nakon to je elektronski snop prestane pogaati. Zbog

Osnovna svojstva monitora su:

Horizontalna i vertikalna rezolucija odreuju broj diskretnih taaka na ekranu.

vertikalna rezolucija broj taaka zaslona

Slika 7. Shema mehanizma za tampanje kod matrinog tampaa

Poglavlje 1: Ideje za koritenje informacija i informacionih sredstava

1. Informaciono drutvo i mediji

2. Informaciona sredstva i raunarske mree

2.1. Rjeavanje problema

16 Poglavlje 1: Ideje za koritenje informacija i informacionih sredstava

1. Prikupite injenice i izbjegavajte nagaanje

2.1.1. Objanjenje problema

2.1.2. Ureivanje/analiza informacija

2.1.3. Koritenje i istraivanje rezultata

Slika 8. Proces prijenosa informacija

ak i kada nismo u neposrednom kontaktu sa nekom osobom, moemo joj prenijeti

18 Poglavlje 1: Ideje za koritenje informacija i informacionih sredstava

Potrebno je uporediti karakteristike sredstava prijenosa i na osnovu toga izabrati

Slika 9. Mediji za uvanje i prenos podataka

3.2. Uspjena komunikacija

3.2.2. Izgled prezentacije

Slika 10. Pitanja koja postavljamo prilikom kreiranja prezentacije

20 Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija i upotreba informacionih sredstava

Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija i

2. Primjer uspjenog pretraivanja informacija

3. Pretraivanje informacija pomou Interneta

22 Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija i upotreba informacionih sredstava

Slika 11. Primjer pretraivanja upotrebom OR operatora (oko 1.830.000.000 rezultata)

Slika 14. Primjer naprednog pretraivanja

24 Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija i upotreba informacionih sredstava

Slika 15. Primjer pretraivanja pomou liste kategorija

3.4. Pretraivanje upotrebom liste linkova

Tabela 3. Primjer liste linkova

4. Dijeljenje i prijenos informacija

4.1. Saimanje (kompresija) informacija

26 Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija i upotreba informacionih sredstava

Slika 16. Komprimovanje direktorijuma

4.2. Razmjena informacija

4.3. Znaenje pisama i kodnih stranica pri razmjeni informacija

1-latinica 2- 3-latinica/ 4-grki 5-gruzijski 6-armenski 7-grki/latinica

28 Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija i upotreba informacionih sredstava

Otvorite folder u koji ste sauvali va dokument i otvorite ga. estitamo,

5.1. Formati podataka

Sadri znakove ali i informacije o rasporedu

Tabela 4. Primjeri razliitih formata datoteka

30 Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija i upotreba informacionih sredstava