Mjeovita srednja kola Nordbat - 2 Vare

PT saobraaj

Maturski rad
Tema: Komponente raunarskih sistema
Predmet: Automatska obrada podataka

Mentor: Uenik:
Profesor ahman Jasmin Sanjin Dindo

X X

1
Vare 2017
Sadraj
1.Uvod....................................................................................................................................................2
2.Historija raunara................................................................................................................................3
2.1.1Generacija raunara....................................................................................................................4
2.2.2Prva generacija raunara.............................................................................................................4
2.2.2. Druga generacija raunala........................................................................................................5
2.2.3 Trea generacija raunala..........................................................................................................5
2.2.4 etvrta generacija raunala........................................................................................................6
2.2.5 Peta generacija raunala............................................................................................................6
2.2.6 esta generacija raunala (projekat)..........................................................................................6
3. Arhitektura raunara...........................................................................................................................7
3.1.1.Raunar......................................................................................................................................7
3.1.2 Centralna jedinica za obradu(CPU)...........................................................................................8
3.1.3 Takt procesora.........................................................................................................................10
3.1.4 Jedinice za pohranu podataka..................................................................................................11
3.3.5Ureaji za pohranu podataka....................................................................................................12
3.1.6Kuite raunara.......................................................................................................................16
3.1.7Matina ploa...........................................................................................................................16
3.1.8 Grfika kartica.........................................................................................................................18
3.1.9Napajanje..................................................................................................................................19
3.2. Modem......................................................................................................................................20
3.2.1 Zvuna kartica.........................................................................................................................21
3.2.2 Ulazne i izlazne jedinice..........................................................................................................22
3. Software...........................................................................................................................................29
3.1.1 Sistemski software...................................................................................................................29
3.1.2 Aplikativna programska podrka.............................................................................................31
3.1.3. Podaci, datoteke i baze podataka............................................................................................31
3.2. Princip rada raunala.................................................................................................................31
3.2.1 Unos podataka.........................................................................................................................32
3.2.2 Obrada podataka......................................................................................................................32
3.2.3 Prikaz rezultata obrade............................................................................................................33
3.2.4 Pohrana podataka.....................................................................................................................33
4.Razvoj raunala u budunosti............................................................................................................34
5.Zakljuak...........................................................................................................................................35

2
Vare 2017
6.Literatura...........................................................................................................................................36
7.Rijenik.............................................................................................................................................37

1.Uvod
Raunalo ( poznato kao kompjutor, kompjuter, obradnik, rednik i komputator ) je sloen
ureaj koji slui za izvravanje matematikih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu
izraziti u numerikom ili logikom obliku. Raunala su sastavljena od dijelova koji obavljaju
jednostavne, jasno odreene funkcije. Sloeno meudjelovanje tih djelova rezultira
sposobnou raunala da obrauje informacije. Ako koristimo stolno raunalo, znamo da u
njemu nema ni jednog dijela koji bi sam bio raunalo . Raunalo je zapravo sustav
sastavljen od veeg broja dijelova koji rade zajedno.

U ovom maturskom radu u se osvrnuti na osnovne dijelove raunala bez kojih rad raunala
nije mogu. Govoriti o raunalnoj tehnologiji ne bi imalo svrhu ukoliko ne bismo spomenuli
njezin razvoj, posebno po generacijama. Raunalne generacije nam pomau tako da nam
stupnjevito prikazuju toan pregled rada i sastava raunala, te tehnologiju koja se koristila u
odreenim vremenskim razdobljima. ovjeku je raunalo vano kao stroj koji olakava rad, a
istraivanjima i poboljanjem tehnologije njegova tendencija je velikim dijelom ili ak u
potpunosti zamijeniti svoj fiziki rad raunalnim radom. Upravo iz tog razloga, raunalni
svijet se neprekidno mijenja, istrauju se novemogunosti ili poboljavaju stare, ali glavna je
tenja istraivanje novih mogunosti na poljima minimalizacije, veih mogunosti raunala,
te tedljivijeg i ekoloki prihvatljivijeg proizvodnog procesa, te samog rada na raunalu..

U ovome maturskom radu pokuao sam objasniti princip rada raunala u dananje vrijeme, te
neke osnovne dijelove bez kojih rad raunala nije mogu. Isto tako, osvrnuo sam se na
povijest raunala, prikazala neke najvanije karakteristike generacija raunala i spomeno neke
pretpostavke, odnosno predvianja kakva bi nam raunalna budunost mogla

3
Vare 2017
2.Historija raunara

Turingov stroj teoretski je ureaj kojeg je zamislio Alan Turing (1912. 1954.) tesvoje ideje
objavio 1937. godine. Kao misaoni eksperiment, Turing je definirao ureaj koji bibio
sposoban obavljati logike operacije bilo kojeg raunalnog algoritma. Hipotetski''automat''
kojeg je zamislio Turing zapravo koristi tablicu stanja te registre stanja, a ulaznepodatke
uitava s trake. Isto tako, stroj izlazne podatke biljei na traku u obliku znakova i pomaka.

Univerzalni Turingov stroj, odnosno ''Univerzalni raunski stroj'' je stroj koji moe provesti
bilo koji unaprijed odreeni set instrukcija, odnosno moe biti koriten kao simulatorbilo
kojeg specifinog namjenskog Turingovog stroja, za to mu je potreban unos seta instrukcija
kako provesti obradu, te ulaz podataka nad koje treba obraditi.

Taj model stroja smatra se temeljem, odnosno teoretskom postavkom Von Neumannove
arhitekture raunalaobjavljene 1946.

U djelu je opisana graa iprincip rada raunala ope namjene s mogunou pohrane
programa nazvanog VonNeumannovo raunalo. Arhitektura takvog raunala sastojala se od
aritmetike (aritmetiko-logike) jedinice, upravljake jedinice, memorijske jedinice i ulazno-
izlazne jedinice.

Von Neumannov
model raunala

2.1.1Generacija raunara

4
Vare 2017
Zpoinje 1951. godine izradom UNIVAC-a, prvog raunala koje nije bilo koriteno samo u
znanstvene i istraivake svrhe, ve i u ekonomsko-statistike svrhe.Generacije raunala
ugrubo moemo podijeliti na dva raunalna sustava: Von Neumannov model raunalnih
sustava (koji traje od prve do etvrte generacije raunala) i model nove grae raunalnih
sustava(peta generacija i budunost)

Van Numannov se ne moe rei da se zadrao u potpunosti bitne karakteristike su

poboljane ,ali je temeljnu karakteristiku zadrao.

Mora se napomenuti da razni struni izvori razliito definiraju broj generacija, poetak i kraj
era, to posebno vrijedi za novije generacije raunala.

2.2.2Prva generacija raunara

Zapoinje 1951. godine izradom UNIVAC-a, prvog raunala koje nije bilo koriteno samo u
znanstvene i istraivake svrhe, ve i u ekonomsko-statistike svrhe

UNIVAC je izgraen od strane amerike kompanije Remington Rand, a temeljnielement mu

je bila elektronska cijev. Osnovni medij kao nosilac podataka i instrukcija bila jebuena
kartica, a programiralo se u strojnom ili simbolikom jeziku. Obrada podataka bila jestrogo
serijska.

S obzirom da je temeljni element raunala ove generacije elektronska cijev,karakteristike

takvih raunala su: velike dimenzije, ogranien vijek trajanja cijevi, ograniena memorija
magnetskog bubnja, skromne mogunosti ulaza i izlaza podataka, uestalost kvarova, velika
potronja elektrine energije, mala brzina rada, te programiranje u simbolikom jeziku.

Najpoznatiji modeli prve generacije raunala su: EDVAC, UNIVAC i IBM 705.

2.2.2. Druga generacija raunala

5
Vare 2017
Druga generacija raunala, s poetkom u 1959. godini, kao osnovni element je koristila
poluvodiku napravu, tranzistor, umjesto elektronskih cijevi. Samim time smanjenaje
dimenzija raunala i potronja elektrine energije, a poveana je sigurnost rada i brzina
izvoenja raunskih operacija. Vana karakteristika takvih raunala je to su koristili
magnetske jezgrice kao primarnu memoriju.

Najpoznatiji modeli druge generacije raunala su: IBM 7070, IBM 7090 i IBM 1401.

2.2.3 Trea generacija raunala

Zapoela je 1965. godine, a karakterizira ju upotreba integriranih krugova 4 i monolitne

tehnike. Raunala te generacije rade na principu unutarnjeg programiranja i posjeduju
mogunost vlastitog otkrivanja pogreaka i problema u radu. U obradi podataka je provedena
podjela vremena i multiprogramiranje uz logiku podrku viih programskih jezika. Raunala
posjeduju kompletni operativni sustav i mogunost koritenja vanjskih memorija s izravnim
pristupom.

U treoj generaciji raunala uvedeni su pisai s visokom brzinom ispisa, diskovi velikog
kapaciteta i zapoela je integracija komunikacijske tehnologije u raunalu.

Najpoznatiji modeli tree generacije raunala su: IBM 360, CDC 3000 i Siemens 4004

2.2.4 etvrta generacija raunala

etvrta generacija raunala zapoinje 1972. godine i ona je obiljeena s tehnologijom visoko
integriranih krugova koji se izrauju na dva naina, LSI (veliki stupanj integracije) i VLSI
(vrlo veliki stupanj integracije) tehnologijom.

Raunala etvrte generacije obavljaju interaktivnu obradu podataka s vie sredinjih

procesora, te je poveana primjena multiprogramiranja.

Takoer, dolazi do primjene virtualnih memorija i vanjskih memorija pomou novih

tehnologija. Vii programski jezici imaju sve veu primjenu, te je zapoelo formiranje
jedinstvenih i decentraliziranih baza podataka, te sustava za njihovo pretraivanje.

Najpoznatiji modeli etvrte generacije raunala su: Apple 1, IBM 370, Siemens 7700 i

UNIVAC 100.

2.2.5 Peta generacija raunala

Zapoela je 1981. godine u Japanu kada je donesen desetogodinji plan razvojaraunala. Kao
osnovni element ove generacije uzeti su super visoko integrirani krugovi kojisu jo vie
ubrzali obradu koja se sada odnosila i na dokumente, slike, govor, zvuk i sl. Grafike
mogunosti raunala su sve bolje, a isto tako javljaju se i prve zastupljenije lokalne,a kasnije i
globalne mree za prijenos podataka. Peta generacija raunala se smatra poetnom u
preuzimanju rada ovjeka, ali isto tako i poveanju efikasnosti ljudskoga rada, nadomjetajui
njihovu intelektualnu funkciju i funkciju posredovanja znanjem.

6
Vare 2017
2.2.6 esta generacija raunala (projekat)

Teko je tono odrediti koje bi se inovacije mogle smjestiti u estu generaciju raunala zbog
vrlo brzog razvoja raunala, ali isto tako i zbog njihove isprepletenosti. Ipak, razvoj beinih
tehnologija, neuralna raunala, digitalni prijenosi i umjetna inteligencija, te bioipovi su neke
od prepoznatljivih karakteristika este generacije raunala.Procesori postaju sve manji, a
njihova mo i brzina sve vea. Tendencija da se principrada ne svodi na nule i jedinice postaje
sve zastupljenija, te se one zamjenjuju znakovima to slinijim ovjekovom razmiljanju,
odnosno stvaranju umjetne inteligencije.

3. Arhitektura raunara
3.1.1.Raunar

Raunar, kompjuter, raunalo, sloeni je ureaj koji slui za izvrava matematicke operacija
ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numerikom ili logikom obliku. Raunari su
sastavljeni od komponenata koje obavljaju jednostavnije, jasno odreene funkcije. Eng.
hardware, hardver, sklopovlje raunala, opipljivi dio raunala su svi elektroniki i
elektromehaniki dijelovi raunala.

Hardware je osnovica raunalnog sustava u koju spadaju:

CPU
Glavna memorija
Ulazno-izlazni ureaji (tipkovnica, zaslon, pisai, veze, sabirniceod el.
Memorija
Komunikacijski ureaji

Prema von Neumannu, hardver se sastoji od tri glavna dijela: sredinje jedinice za obradu,
jedinice za pohranu, odnosno memorije i ulazno-izlaznih jedinica

Raunare moemo podijeliti po vie kriterija:

a) prema svojstvima
b) prema broju korisnika koje istovremeno opsluuju
c) prema broju upotrijebljenih procesora

Prema njihovim svojstvima razlikujemo:

Mikrora unare
Radne stanice
Miniraunare
Velike (mainframe) raunare
Superraunare

Mikroraunari:ine najrasprostranjeniju skupinu ra unara, ali su po svojim performansama

najslabiji. To su racunari na koje smo navikli (imamo ih kod kue, u naem kabinetu...).

7
Vare 2017
Slue za posao, uenje i zabavu.Mikroraunare moemo podijeliti na: a)stolne (desktop)
racunare postavljaju se na odreenom mjestu i ne premjetaju se. PC - Personal computer
b)prijenosne raunare mogu se ponijeti na putovanje, lagani su (2 3 kg), imaju svoje
vlastite baterije koje im omoguavaju autonomiju od nekoliko sati radu bez prikljuka na el.
mreu. Prijenosni se opet dijele na:
a)laptot raunare namijenjene za dranje na krilu
b)notebook veliine biljenice
c)hand-held raunare veliine kalkulatora dre se u ruci
d) palmtop raunari veliine dlana
e) PDA raunari (Personal Digital Assistant) - najmanji

Radne stanice:Moniji su od mikroraunara, mnogo su bri i imaju memorije veeg

kapaciteta. Namjenjeni su za zahtjevnije poslove kao to su rad sa grafikom, videm, serveri u
kompjuterskim mreama i sl...

Miniraunari.Mnogo su snaniji od predhodne dvije vrste raunara i namjenjeni su obradu

velike koliine podataka. Najpoznatiji su PDP-11 i VAX 11/780
Dananji PC mikrora unari su moniji od nekadanjih miniraunara.

Veliki (mainframe) raunari

Predstavljaju racunare izuzetno velike snage, veoma su skupi i koriste se za opsluivanje vie
stotina ili hiljada korisnika ratrkanih na velikimudaljenostima. Tipina primjena ovih
raunara je u: vladinim agencijama, bankarstvu, upravljanje aviosaobra ajem, upravljanje
svemirskim letjelicama ...

Superraunari
Predstavljaju najmocniji skupinu ra unara. Odlikuju se posebnom arhitekturom i posebnim
tehnolokim rjeenjima. Namjenjeni su za primjene u vojne svrhe ili u svrhu specijalnih
istraivanja. Ne postoji njihova serijska proizvodn ja nego se proizvode po narudbi.
Enormno su skupi (10 mil.)
Raunarske sisteme moemo podijeliti i prema tome koliko korisnika istovremeno mogu
Opsluivati: a)jednokorisnike (mikro ra unari i radne stanice)
b) viekorisnike (ostale tri vrste)
Moemo ih podijeliti i prema broju procesnih jedinica procesora na:
a)jednoprocesorske (svi raunari raeni po Von Neumanovom modelu)
b)vieprocesorske
Vieprocesorski sistemi mogu neki zadatak podijelit
i na dijelove koje obrauju na zasebnim procesorima. Zbog toga su ovi raunari znatno bri.
Ovaj postupak podjele posla na vie procesora se naziva paralelno procesiranje
Osnovne komponente raunara sa stanovnitva hradvera, raunar se satoji od:
1.Centralne jedinice za obradu (CPU)
2.Izlaznih ureaja
3.Ulaznih ureajaArhitektura raunara (computer architecture) se bavi problemima upotrebe i pravljenja
raunara. Posmatrano sa stanovita arhitekture raunara, upotreba raunara se svodi na njegovo programiranje,
jer je namena raunara da izvrava programe.

3.1.2. Centralna jedinica za obradu(CPU)

8
Vare 2017
CPU - central processing unit je elektroniki sklop koji moe izvravati raunarske programe.
Eng. Central Processing Unit, sredinja procesorska jedinica, tj. procesor je poluvodika
komponenta kod koje su na jednoj ploici poluvodia smjeteni svi vani dijelovi sredinje
jedinice za obradu kao to su npr. aritmetiko-logika jedinica, upravljaka jedinica, cache
memorija i sl.

Procesor (engl. central processing unit CPU, hrv. " centrala jedinica za obradu"[), glavni je
dio raunala koji voen zadanim programskim naredbama izvodi osnovne radnje nad
podacima. Sredinji procesor nadzire odnosno izvrava glavni program i tipino upravlja i
svim ostalim dijelovima raunala. Danas sredinja jedinica za obradbu nainjena je od
tranzistora, tipino u CMOS izvedbi, planarnom tehnologijom na siliciju ili drugom
poluvodikom monokristalu.

Najrasprostranjeniji sredinje jedinica za obradbu rabe sinkronizirane elektronike krugove

(za razliku od asinkrone), tako je raireno kao mjeru brzine rada procesora uzeti frekvenciju
radnog takta (danas tipino mjerena u MHz i GHz), ta je mjera smislena samo kada se
usporeuju vrlo bliske vrste obradnika. Naime, zbog razliitog ustroja obradnika, vrlo velike
razlike u brzini rada se mogu postii i pri istom radnom taktu. Tako superskalarni procesori
izvode nekoliko naredbi istovremeno, iskoritavajui injenicu da se izvoenje naredbi odvija
u nekoliko koraka, pri emu svaki korak upotrebljava drugi dio obradnika. Brzinu izvoenja
programa odreuje i sposobnost obradnika da dohvaa odnosno pohranjuje podatke dovoljno
velikom brzinom, to je u razvoju obradnika rezultiralo i proirenjem njegovih sabirnica, tako
da se istovremeno u obradnik dohvaa ili iz njega pohranjuje im vie bitova. Danas je
uobiajena i u irokoj uporabi sabirnica za podatke irine 4, 8, 16, 32, 64, 128, 256 bita.

Ipak, suvremeni procesori se sastoje od vie milijuna tranzistora smjetenih na jednu ploicu
tog poluvodia.

Procesor slui za obradu podataka, upravljanje i nadzor protoka podataka izmeu pojedinih
dijelova raunala, te zapravo za kompletno usklaivanje pravilnog rada raunala.

Obrada podataka se vri na nain da sredinja procesorska jedinica prima binarne podatke,
rukuje njima na temelju naredbi, te preraene binarne podatke predaje okolini.

Postoje dvije vrste procesora s obzirom na skup naredbi koje mogu izvravati - CISC 8 i
RISC9 . Glavna prednost CISC procesora je u sposobnosti izvravanja sloenih naredbi
imese olakava pisanje programa za njih.

ISC procesori mogu izvravati manje razliitih naredbi, bri su, ali isto tako je njihova graa
jednostavnija i zahtjeva manje logikih sklopova, pa stoga imaju manju cijenu.

Ipak,nedostatak RISC procesora je u tome to je pisanje programa prevoditelja sloeno jer se

sve sloene naredbe moraju svesti na jednostavnije naredbe koje moe izvriti RISC procesor.

9
Vare 2017
Opta blok ema procesora

3.1.3 Takt procesora

Da bi se rad raunala mogao odvijati sinkronizirano, sve promjene stanja u njemu moraju se
zbivati u tono odreenim diskretnim vremenskim momentima, odreenim taktnim signalima.

Ti signali se generiraju u generatoru taktnih signala (clock-glavni sat) i odailju se u

generator upravljakih signala koji je dio upravljake jedinice, a ona opet dio CPU-a,

Takt rada raunala se izraava frekvencijom kojom se izmjenjuju taktni signali.

Oni daju "ritam" pod kojom radi procesor, ali i cijelo raunalo.

Dananja raunala imaju frekvenciju rada koja se mjeri u GHz.

Bilo koja akcija u raunalu moe se napraviti samo u trenutku koji je odreen generatorom
taktnih signala.

Na taj nain se usklauje rad i djelovanje svih elemenata raunalnog sustava pri obradi
podataka

10
Vare 2017
3.1.4 Jedinice za pohranu podataka

Sa obzirom na izbrisivost memoriju dijelimo u dvije skupine - ROM i RAM .

ROM memorija ispisna je memorija, odnosno memorija u koju se podaci mogu upisati samo
jednom, a nakon toga se mogu samo itati. Iz tog razloga je primjena ove memorije
ograniena na osnovne i neizostavne podatke koje mora imati svako raunalo. Takva
memorija je najee vrlo maloga kapaciteta i upisuje ju proizvoa raunala. S druge strane,
RAM je upisiva i izbrisiva memorija, odnosno u nju se mogu, ukoliko je potrebno, upisivati i
brisati podaci. Podaci pohranjeni u ovu memoriju ostaju u njoj sve dok se ne prekine
napajanje raunala, tada se podaci nepovratno gube. Postoje dvije vrste RAM memorije

Staticka
Dinamicka

Statika radna memorija je vrsta radne memorije u kojoj je svaki bit pohranjen u jednom od
bistabilnih skolpova smjetenih u memorijskom integriranom sklopu. 13 Takav sklop trajno
zauzima jedno od dva stabilna stanja (0 ili 1). Takva memorija je jednostavno graena i moe
joj se brzo pristupiti. Ipak, nedostatak je velika dimenzija bistabilnog sklopa to ograniava
broj bistabila koji se mogu smjestiti na jednu ploicu poluvodia. Takoer, statika radna
memorija je znatno manjeg kapaciteta nego dinamika memorija.

Dinamika radna memorija je vrsta radne memorije kojoj je svaki bit pohranjen kao naboj u
kondenzatoru smjetenom u memorijskom integriranom sklopu. 14 Razmjena podataka
dinamike radne memorije je znatno sporija zbog toga to se naboj u kondenzatoru gubi, te je
potrebno esto osvjeavanje te memorije, to svakako, rezultira gubitkom vremena.

Prednost dinamike radne memorije su male dimenzije kondenzatora, pa ih se moe smjestiti

mnogo na jednu ploicu poluvodia

Virtualna memorija je zapravo prividna memorija stvorena tako da tvrdi disk oponaa dio
radne memorije, pa se tako procesoru ini da mu je na raspolaganju mnogo vea radna

11
Vare 2017
memorija. Prednost takve memorije je prividno raspolaganje veom radnom memorijom no
to jest. Ipak, nedostatak je brzina prijenosa u odnosu na radnu memoriju.

Flash memorija je posebna vrsta poluvodikih memorija koja se najee koristi kao eksterna
memorija, a glavna joj je znaajka ponaanje kao radna memorija, ali je vana prednost to se
podaci nee izgubiti prestankom napajanja. Iz takve memorije se mogu itati podaci, ali je za
pohranu novih podataka potrebno izbrisati postojee podatke. Takve memorije se obino
koriste kao zamjena za tvrdi disk malog kapaciteta, manjeg od 64 GB.

Cache je mala memorija koja slui za pohranu podataka koji se esto koriste. U nju se, za
razliku od buffer memorije moe pisati na koje mjesto se eli i itati s kojeg mjesta se eli.
L1 cache je primarna cache memorija. Nalazi se na istom ipu kao i procesor , radi na taktu
procesora, kapacitet 8-128kB. L2 cache- sekundarna cache memorija najee radi na
nazivnoj brzini procesora.

U raunarskom inenjerstvu ke je komponenta koja transparentno smjeta podatke, tako da

se budui zahtjevi za tim podacima izvravaju bre.

Podaci koji su smjeteni u keu mogu biti vrijednosti koje su izraunate ranija ili duplikati
poetnih vrijednosti koje su smjetene drugdje. Ako se zahtijevani podaci nalaze u keu
(cache hit), ovaj zahtjev moe biti posluen jednostavnim itanjem kea, to je srazmjerno
bre.

Cache memorija diska ima zadau ubrzati razmjenu podataka izmeu sporog tvrdog diska i
radne memorije, a nalazi se unutar sklopa za upravljanje tvrdim diskom. Kapacitet te
memorije je obino izmeu 100 KB i 32 MB.
ROM (skraeno od engl. Read-only memory - memorija iz koje se podatci mogu samo
itati). Koristi se kao medij za pohranu podataka u raunalima.
Zbog toga to se na ovakav medij podatci ne mogu (na jednostavan nain) zapisivati, njegova
upotreba je najea kod distribucije firmvera (vrste softvera to je u uskoj vezi sa raunarlni
hardverom , gdje nema potrebe za estim auriranjem).
Dananji poluvodiki ROM ima tipian oblik integralnog kruga , ono to obino zovemo "ip", a
razlikujemo ga od ostalih "ipova" esto samo po upisanim oznakama.
Tenutno postoji tendencija smjetanja softvera na diskove umjesto na ROM.
Ovo omoguava lake izmjene, a ni operativni sustavi se vie gotovo uope ne smjetaju na ROM.
Ipak, ROM je zadrao svoju primjenu kod raunala, npr. za smjetaj BIOSa, ali i tu u svojoj
modificiranoj inaici - Flash-ROM. Mobilni telefoni i neki drugi runi elektronski ureaji koji
barataju podatcima takoer koriste ROM ili flash memoriju.

3.3.5 Ureaji za pohranu podataka

Danas se uglavnom rabe tri vrste medija za pohranu velikih koliina podataka:

12
Vare 2017
 magnetski,
optiki,
poluvodiki (engl. flash) mediji.
Svaki od navedenih vrsta medija ima svoje prednosti, nedostatke i podruje primjene.
Razvojem raunala rastu i mogunosti pohrane sve vee koliine podataka, to prati poveane
potrebe sustava i korisnika. Zato su osmiljeni razliiti mediji za pohranu ovisno o koliini
podataka koja se moe zapisati na njih. Prvi takav medij je bila 3,5'' 15 disketa koja je imala
kapacitet od 1,44 MB, a sastojala se od magnetskog diska i polimernog kuita, meutim
danas je vrlo rijetko koritena.
Tvrdi disk je okrugla ploa oblika diska presvuena magnetskom tvari i spremljena u metalno
kuite. Tvrdi diskovi se u naelu rade kao ureaji za ugradnju u unutranjost raunala, ali
postoje i varijante koje se izvana prikljuuju u raunalo. Jedna je varijanta ladica unutar
raunalnog kuita u koju se tvrdi disk umee, a druga je kuite u kojoj je tvrdi disk i takva
se preko USB sabirnice prikljuuje u raunalo (eng. portable HD). Kapacitet tvrdog diska se u
dananje vrijeme mjeri u stotinama (pa i tisuama) gigabajta jer je potreba za pohranom
velike koliine podataka sveprisutna

Hard Disk(HDD) Disketa

Magnetske kartice su mediji poput zdravstvenih i kreditnih kartica, a slue za pohranu malih
koliina podataka. Na njihovu poleinu je nanesen magnetski sloj s kapacitetom pohrane
podataka do nekoliko KB. Ti su podaci uneseni od strane proizvoaa i ne mogu se mijenjati.

13
Vare 2017
Iako vrlo stara tehnologija, magnetske kartice zbog jednostavnosti proizvodnje i niske cijene
jo uvijek zauzimaju veliki dio trita kartica.

Magnetske kartice

Optiki diskovi su ureaji za pohranu podataka iji se rad temelji na fizikalnim svojstvima
svjetlosti. Kao izvor svjetlosti, pri upisivanju i itanju podataka, koristi se laser. Pri upisivanju
podataka koristi se laserska zraka koja izobliuje povrinu diska.

CD (Compact disc) ureaj slui za reprodukovanje sadraja koji se nalaze na CD mediju. Neki
mogu samo prikazivati sadraj, dok imamo i ureaje koji su u mogunosti i snimati nove podatke
sa raunara ili s drugog CD medija.

CD-ROM ("Compact Disc Read-only memory") je ureaj koji moe itati bilo koju
vrstu CD medija. CD-ROM se obino spaja na IDE sabirnicu na matinoj ploi koja slui za
protok podataka, dok se rijee koristi SCSI interfejs. Najee to zapaamo je brzina jednog
ureaja, a koja se mjeri u kilobajtima u sekundi. Prvobitna brzina CD ureaja je bila 150 kilobjata
po sekundi, odnosno 1x brzina. Tehnolokim napretkom dananja brzina (teoretska) itanja CD
medija je 52x odnosno 7.62 megabajta po sekundi. Pri ovakvim brzinama medij u CD ureaju se
vrti na 10000 okretaja u minuti.

14
Vare 2017
CD/RW ("Compact Disc Read/Write") je ureaj koji moe snimati podatke na CD medij. Upravo
je to najbitnija razlika izmeu CD/RW-a i obinog CD itaa. Brzina pisanja na medije je obino
48x ili 52x, no to nije uvijek ostvarivo. Mnogo ovisi i o kvaliteti medija, ali i u nainu rada
zapisivanja podataka. Kada se zapisuju podaci, brzina na poetku nije ista kao na kraju, obino
zapisivanje krene sa neke manje brzine (npr. 16x) da bi zavrila imeu 40x pa do teoretskih 52x.

Predstavljanjem veih brzina esto se deavalo da zapisivanje bude prekinuto zbog nemogunosti
blagovremenog protoka podataka (buffer underrun) prema CD/RW-u. Najee se radi o
nekvalitetnom mediju ili sporijem raunalu. Zbog toga su firme koje prave ove ureaje izumile
tehniku "buffer underrun protection" koja moe zaustaviti snimanje te ponovno nastaviti isto bez
da CD medij bude uniten.

CD/RW ("Compact Disc Read/Write") je ureaj koji moe snimati podatke na CD medij. Upravo
je to najbitnija razlika izmeu CD/RW-a i obinog CD itaa. Brzina pisanja na medije je obino
48x ili 52x, no to nije uvijek ostvarivo. Mnogo ovisi i o kvaliteti medija, ali i u nainu rada
zapisivanja podataka. Kada se zapisuju podaci, brzina na poetku nije ista kao na kraju, obino
zapisivanje krene sa neke manje brzine (npr. 16x) da bi zavrila imeu 40x pa do teoretskih 52x.

Predstavljanjem veih brzina esto se deavalo da zapisivanje bude prekinuto zbog nemogunosti
blagovremenog protoka podataka (buffer underrun) prema CD/RW-u. Najee se radi o
nekvalitetnom mediju ili sporijem raunalu. Zbog toga su firme koje prave ove ureaje izumile
tehniku "buffer underrun protection" koja moe zaustaviti snimanje te ponovno nastaviti isto bez
da CD medij bude uniten.

15
Vare 2017
3.1.6Kuite raunara

Svi dijelovi raunala, osim vanjskih (monitor, mi, tipkovnica, pisa itd.) smjetaju se u
kuite. Sa prednje strane kuita nalaze se optiki ureaji, disketni ureaj (floppy), tipke za
ukljuivanje i resetiranje raunala i signalne lampice, a sva moderna kuita imaju i audio i
USB prednje prikljuke. Na stranjoj strani se nalaze prikljuci matine ploe, prikljuci
raznih kartica (grafika kartica, modem...) te prikljuak na napajanju raunala.Najei
materijali od kojih se izrauju kuita su elik (u obliku tankog lima) i plastika a moderna
kuita se sve vie izrauju i od aluminija, pleksiglasa i drugih materijala.

Veliine i oblici kuita - Kuita moemo podijeliti na desktop (vodoravna,

polegnuta) i tower (okomita, uspravna). Tower kuita se dalje dijele na Microtower,
Minitower, Miditower i Bigtower. Takoer su dosta popularna i barebone kuita u
obliku kocke.Kuita su prilagoena oblicima (formatima) matinih ploa tako da se
koriste nazivi ATX kuita, mATX kuita itd. U donjoj tablici moete vidjeti kapacitet
tower kuita.

Proizvoai kuita - Kod nas su poznati Thermaltake, Silverstone, Chieftec, Codegen,

AOpen, Coolermaster, Neon, Mode com i dr.

3.1.7Matina ploa

Maticna ploca je dio raunara koji vee sve komponente na njoj te omoguava komunikaciju
izmeu raznih dijelova u raunaru, praktino matina ploa je dom za ostale komponente. Od
matine ploe mnogo toga zavisi, matina ploa direktno utie na performanse raunara
shodno mogunostima njenog ipseta, socketa i same izvedbe matine ploe ona podrava ili
ne podrava razliite vrste procesora. Po dodacima ugraenim u matine ploe imamo one
osnovne i druge. Danas obavezni osnovni ugraeni dijelovi su floppy, ATA i SATA kontroleri,
utori za mia, USB utor i tipkovnice. Svi proizvoai matinih ploa barem na dijelu svojih

16
Vare 2017
proizvoda ugrauju jo i zvuni ip, grafiki ip, LAN (mreni) ip, pa ak i procesor (VIA).
Kroz godine pojavljivali su se razni standardi za matine ploe, tzv. Form Factor koji
odreuje oblik i veliinu matine ploe, danas je uobiajeni ATX standard, dok imamo i
njegovu micro inaicu mATX, logino napravljene da bi se mogle smjestiti u manja kuita,
dok je obina ATX ploa neto vea. Takoer postoji stari AT standard koji je osnova ATX-a,
ali se danas vie ne proizvode matine ploe

Dijelovi matine ploe

ipset: Glavni dio koji vee sve ostale dijelove sa procesorom te alje CPU
informacije ostalim dijelovima, sastoji se od dva dijela: NorthBridge i SouthBridge.

o NorthBridge: NorthBridge je direktno konektovan sa procesorom (CPU) preko

FSB-a (Front Side Bus ili Sabirnica) to omoguava brzu dostupnost podataka
iz memorije i grafike.

o Southbridge: Southbridge je sporiji od Northbridge-a te sve informacije iz

CPU-a idu prvo preko Northbridge-a pa tek onda na Southbridge koji je
sabirnicama spojen na PCI, USB, zvuni ip, SATA i PATA konektore itd

Socket: Socket odreuje koju vrstu procesor moemo udjenuti u matinu plou. Zadnji
univerzalni socket koji su podravali svi proizvoai procesora za PC kompjutere je bio
socket 7.Danas je nemogue staviti AMD procesor u matinu plou koja podrava Intel socket
(i ipset). Ispod emo nabrojati neke od najpoznatijih socketa:

Socket 7 - Zadnji univerzalni socket za PC kompjutere

Socket 478 - Za starije Pentium i Celeron procesore

Socket LGA775 - Za nove Intel Pentium 4 proceosore

Socket A - Za stare AMD procesore

Socket 754 - Za AMD procesore

17
Vare 2017
 Socket 939 - Za AMD procesore

Socket AM2 - Za AMD procesore

Socket AM2 - Za AMD procesore

BIOS: kontrolie primitivne fukncije raunara i svaki put provjerava svoje stanje kod
paljenja raunara.
Memorijski slotovi: Slue kao dom za RAM memoriju, obino ih ima vie.

PCI slotovi: PCI (Peripheral Component Interconnect) konektori za zvune, TV, mrene pa
i grafike karte.

AGP port: Accelerated Graphics Port (AGP), konektor namijenjen za grafike karte,
karakterie ga vea brzina od PCI-a.

IDE konektori: Integrated Drive Electronics (IDE), slui za spajanje PATA hard diskova,
optikih ureaja (DVD/CD-ROM/RW), obino nalazimo dva konektora.

SATA konektori: Serial Advanced Technology Attachment (SATA) je neto novijeg datuma
nego PATA, slui za konektovanje SATA hard diskova, i logino dodnosi bolje mogunosti,
sam konektor je neto manji i praktiniji.

USB prikljuci: Universal Serial Bus (USB) slui za prikljuivanje vanjskih ureaja
(printera, memory stickova...), te je najnoviji standard USB 2.0 koji je mnogo bri od starog
USB 1.1

3.1.8 Grfika kartica

Grafika kartica je podsustav u raunalu koji slui za prikazivanje slike na zaslonu monitora.
Ona je zasluna za ono to vidimo na zaslonu, bio to tekst, program ili igra. No, kako bi
grafika kartica funkcionirala potrebno je instalirati odgovarajui upravljaki program (eng.
driver) koji dolazi na mediju za pripadnu grafiku karticu (obino na CD-u), ali se moe nai i
na Internetu.

Grafika kartica moe biti integrirana na matinoj ploi ili dolazi kao zaseban dio. Povezana
je raunalom putem sabirnice. Svaka kartica na sebi ima procesor, solidnu koliinu memorije
vanu za igranje te jo neke elemente. Grafika kartica moe imati jedan ili vie izlaza. Veina
novih grafikih kartica ima 3 izlaza:

DVI za LCD

VGA za obian CRT zaslon

TV izlaz

Grafike kartice koje se spajaju na matinu plou dolaze u nekoliko standarda i ona ovisi o
sabirnici koju koristi:
18
Vare 2017
 ISA

PCI

AGP

PCI-E

Nain rada

Moderne grafike kartice su opremljene snanim grafikim procesorima (GPU) koji svojom
snagom obraivanja podataka i brojem tranzistora gotovo nadmauju centralne procesore
(CPU)) nekog rauarskog sistema. GPU su namjenski procesor i ciklusi u GPUima se obino
troe na obradi podataka da bi se to realnije prikazivanja neka grafika scena veim brojem
poligona i boja u dvije 2D ili tri dimenzije 3D. Za razliku od centralinih vienamjenskih
procesora, dizajn GPU-a je usmjerena na sljedee:

pomicanje velikih blokova memorije

brzo izraunavanje matrinih transformacija (2D, 3D)

ispunjavanje zadaa kao: izraunjavanje sjenki, crtanje linija, ispunjavanje oblika

matina podrka za makronardebe u za grafike API kao OpenGL, DirectX

dekodiranje video formata

Dijelovi grafike kartice

Grafike kartice su od velike vanosti za korisnike koji se koriste s grafikom osobito kod
igranja video igara. Prikazivanje grafike je iznimno zahtjevan posao, kvaliteta grafike kartice
se u mnogo emu oslanja na koliini memorije kojoj GPU ima prvenstvo pristupa. Trenutno
(2014.) nije strano vidjeti grafike kartice imaju 8 GB ili vie memorije.

Glavni dijelovi moderne grafike kartice su:

PCB (Printed Circuit Board) je printana ploa na kojej se nalaze svi ostali dijelovi

GPU (Grapich Processing Unit) grafiki procesor, ujedno i glavni dio koji prevodi binarni kod
u sliku)

RAM (ili VRAM - Video Random Acces Memory), slui za pohranjivanje najnunijih
podataka za GPU, najee teksture

Prikljuak

19
Vare 2017
 o PCI

o AGP

o PCI Express

Izlazi

o VGA (Video Graphics Array)

o DVI (Digital Visual Interface)

o Video in/Video out (VIVO)

o DisplayPort

o HDMI (High-Definition Multimedia Interface)

3.1.9.Napajanje

Napajanje je hardverski dio koji raunalu osigurava napon i struju. Napajanje osigurava da
svaki dio raunala dobije odreenu koliinu energije koja mu je potrebna, s obzirom da svi
dijelovi raunala ne troe istu koliinu elektrine energije. Takoer, jedan od glavnih zadataka
napajanje je da pretvori 220 V u 3,3 V, 5 V i 12 V to je u skladu sa naponskim zahtjevima
hardvera u raunalu. Ono takoer ima i osobno hlaenje. Glavna karakteristika je njena snaga.
Elektrina snaga se mjeri u W (vatima) ili matematski reeno P=U*I (napon pomnoen sa
strujom). Najvei potroai su grafika kartica, hard disk, matina ploa i optiki CD/DVD
ureaji.

Glavni naponski konektori su:

Glavni 20+4 pinski konektor, za napajanje matine ploe

4+4 pinski konektor, u zavisnosti od zahtjeva CPU-a u ATX ili EPS sistemima

6-pinski konektor (za jae PCI Express ili AGP grafike kartice)

4-pinski hard disk, DVD, CD konektori

Floppy naponski konektor

SATA naponski konektori (novije napojne jedinice)

Kvalitetno napajanje je u novije vrijeme neophodno, jer je upravo taj dio esto povezan sa
otkazivanjem veine raunarskih dijelova, a najei uzroci za otkazivanje napojne jedince su:
praina (koja onemogui daljnje okratanje hladnjaka gdje dolazi do pregrijavanja), uticaj vie
sile (grom), nepravilno rukovanje korisnika itd.

20
Vare 2017
Treba znati da mnogi proizvoai navode netanu snagu svojih napojnih jedinica, puno veu
nego to ona zaista jeste. Oni tu snagu dobiju mjerenjima u nerealnim uslovima i za veoma
kratke intervale vremena. Tako veoma esto napojne jedinice koje imaju deklarisanu snagu
npr. 400W teko da mogu kontinuirano isporuiti i 200W. Kod kupovine je najbolje najprije
provjeriti ko je proizvoa napajanja jer vei proizvoai su obino pouzdaniji i pravilno
obiljeavaju snagu svojih napajanja.

3.2. Modem

Modem (prijevod od eng. modulate/demodulate) je ureaj koji modulira digitalni signal u

oblik pogodan za prijenos preko komunikacijskog kanala, a nakon prijenosa ga demodulira u
izvorni oblik. Najpoznatiji su modemi za spajanje na obinu telefonsku liniju, ali postoje
modemi kojima se omoguuje prijenos podataka i na drugim inim ili beinim prijenosnim
sustavima (npr. koaksijalni kabeli i radio veze).

Slui uglavnom za spajanje na internet, no u nekim izvedbama (voice i fax modemi) se mogu
koristiti za slanje i primanje telefaksa, kao automatska sekretarica ili za automatizirano
pozivanje telefonskih brojeva. Radi tako da prevodi podatke koje dobije iz telefonske linije u
podatke smislene raunalu i obrnuto.

Modem je ureaj za slanje digitalnih podataka putem postojee telefonske linije. Meutim,
telefonske linije su analogne i prilagoene iskljuivo frekvencijama ljudskog glasa, pa
modemi obavljaju konverzije potrebne za prijenos podataka.

Kod predajne strane modema postupak pretvaranja digitalnih podataka u signal zvune
frekvencije zove se modulacija, a sklop koji to obavlja modulator. Kod prijemne strane
modem pretvara signale zvunih frekvencija u digitalne podatke. Taj postupak naziva se
demodulacija, a sklop koji to obavlja demodulator. Postoje dvije vrste modema: unutarnji i
vanjski.

Standardi

CCITT/ITU

V.21 - 300 bit/s

V.22 - 1200 bit/s

V.22bis - 2400 bit/s

V.32 - do 9600 bit/s

V.32bis - do 14400 bit/s

21
Vare 2017
 V.34 - do 33600 bit/s

V.42 - ispravljanje greaka u prijenosu

V.42bis - kompresija podataka

V.90 - do 56000 bit/s download, do 33600 bit/s upload

V.92 - do 56000 bit/s download, do 48000 bit/s upload

Proizvoaki

V.32terbo (AT&T) - do 19200 bit/s

V.32fast/V.FC (Rockwell) - do 28800 bit/s

X2 (US Robotics) - do 56000 bit/s download, do 33600 bit/s upload

K56-flex (Rockwell) - do 56000 bit/s download, do 33600 bit/s upload

Bell

Bell 103 - 300 bit/s

Bell 212A - 1200 bit/s

Vrste Modema

ini

Uskopojasni

irokopojasni

o ADSL - asimetrini DSL

o SDSL - simetrini DSL

o Kabelski

Beini

22
Vare 2017
3.2.1 Zvuna kartica

Zvuna kartica je kartica koja omoguava raunalu da primi zvuk kao ulaz ili ju raunalo
koristi za stvaranje zvuka.

Princip rada

Zvune kartice obino se sastoje od sljedeih elemenata:

Analogno-digitalnog pretvaraa (A/D converter) - koja pretvara zvuk na ulazu kartice u

digitalnu formu

Digitalno-analogni pretvara (D/A converter ) - pretvara digitalne podatke u zvuk preko

zvunika ili slualica

predpojaalo - za ulazni i/ili izlazni signal

Radi funkcija A/D i D/A pretvaraa i jo nekih drugih funkcija kao naprimjer oscilatora za
stvaranje raznih efekata pojedina poduzea su razvila posebni skup integriranih krugova.

Analogno-digitalna pretvorba
Analogni signal je neprekidan u vremenu i potrebno ga je pretvoriti u niz digitalnih
vrijednosti. Zbog toga je nuno definirati brzinu prijenosa tj. frekvenciju kojom se nove
digitalne vrijednosti odabiru tj. uzorkuju s analognog signala. Uestalost novih digitalnih
vrijednosti se zove brzina uzorkovanja (eng. sampling rate) ili frekvencija uzorkovanja
(eng.sampling frequency) konvertera.

Neprekidno mjenjanje ogranienog frekvencijskog pojasa se moe uzorkovati (to znai da se

vrijednosti signala u vremenskim intervalima T, vremenu uzorkovanja, mjere I pohranjuju) te
se orginalni signal moe naknadno reproducirati preko diskretnih vrijednosti pomou
jednadbe za interpolaciju. Preciznost je dodue ograniena kvantizacijskom pogrekom.

Digitalno-analogna pretvorba
Odvija se otpornom mreom R-2R. Struja je jednaka u svakoj grani. MSB bitovi su u grani
koja je blizu ulaza u OP. Napon Uo=-If*Rf, dakle napon Uo je izravno proporcionalan
binarnoj rijei..

3.2.2 Ulazne i izlazne jedinice

U/I kanali (I/O Port) su prikljuci i ULAZNO/IZLAZNI sklopovi koji omoguavaju

povezivanje raunara s razliitim vanjskim ureajima posredstvom za to predvienih
prikljuaka ili s ureajima unutar kuita ugraenih na matinoj ploi ili na kartici koja se
umee u slot. Veina novijih matinih ploa posjeduje dodatne prikljuke koji omoguavaju
njihovo spajanje za vanjske konektore ugraene na limenim nosaima (bracket) na stranjoj
strani raunala. Svaki od ureaja komunicira s raunarom preko elektronskih logikih
sklopova koji ureaj povezuju s jednom od sabirnica sistema, a o samom nainu odvijanja
komunikacije vode brigu programske rutine ugraene kao sastavni dio BIOS-a i dio

23
Vare 2017
raspoloivih mogunosti chipset-a matine ploe koji koristi zapise u BIOS-u. Dva su
najvanija sklopa koji slue za prikljuivanje vanjskih jedinica paralelni i serijski ulazno-
izlazni sklopovi.

1. Paralelni prijenos podataka ukazuje na istovremeni prijenos bitova preko vie

komunikacijskih vodova. Sklopovi su standardizovani i direktno su povezani sa sve tri
sabirnice. Sklop ima svoj registar (privremenu memoriju) koji ima svoju adresu pa
mikroprocesor lako na njega prenese podatke. Vanjski ureaji koji se prikljuuju na
sklop za paralelni prijenos mogu biti razliiti (tampa, ZIP drive i drugo) te se za
svakog od njih vri programiranje PIO posebno izraenim programom prema vrsti
ureaja koji se uitava u radnu memoriju raunara i izvrava prije poetka prijenosa
podataka. Na taj nain PIO postaje specifino okruenje (interface) izmeu raunala i
prikljuenog ureaja.
Paralelna vrata su ulazno-izlazni sklop koji omoguava razmjenu podataka izmeu
raunala i okoline, pri emu se istodobno razmjenjuje vie bitova podatka. 16 U
osobnim raunalima istovremeno se mogu razmjenjivati 8 bitova (odnosno 1 bajt). Za
svaki od tih bitova postoji poseban vodi spojen na prikljunicu koja je dostupna
korisniku. Ta prikljunica obino ima 25 prikljuaka, te se popularno oznaava DB25
17 jer je u nju spojeno jo nekoliko vodia koji prenose upravljake i nadzorne
podatke

2. Serijski prijenos podataka ve se dugo primjenjuje u raunarskoj tehnici i najee se

koristi RS 232c standard za serijsko okruenje (interface). Elektroniki sklopovi
serijskog interfacea imaju i prijemni i predajni dio, ali je komunikacija izmjenina
(HALF-DUPLEX). Za komunikaciju je potrebno najmanje jedan vod (dva vodia).
Podaci se prenose impuls po impuls te je stoga komunikacija vrlo spora. Da bi se
podaci sa sabirnice mogli redosljedno poslati serijski, u sklopu interfacea obvezno su
ugraeni registri posmaka koji omoguavaju pretvaranje paralelnog prihvata u serijsko
odailjanje i obrnuto.
Serijska vrata su ulazno-izlazni sklop koji omoguava razmjenu podataka izmeu
raunala i okoline, pri emu se istodobno moe razmjenjivati samo 1 bit podatka. 18.Za
razmjenu podataka su dovoljna tri vodia: vodi za slanje podataka, vodi za primanje
podataka i zajedniki vodi. Serijska vrata imaju ukupno 9 prikljuaka jer imaju spojenih jo
nekoliko vodia koji prenose upravljake i nadzorne podatke. Zato se takva prikljunica
popularno oznaava DB9, ali i DB25, jer ima mogunost imati 25 prikljuaka.

Serijska razmjena podataka se vri na nekoliko naina: dupleks prijenosom,

poludupleks prijenosom i simpleks prijenosom. Dupleks prijenos, odnosno potupuni
dvosmjerni prijenos je postupak dvosmjerne razmjene podataka u kojemu raunalo
istovremeno moe slati i primati podatke. Poludupleks prijenos, odnosno polovini

24
Vare 2017
dvosmjerni prijenos je postupak dvosmjerne razmjene podataka, meutim ne istovremene,
stoga je u jednom trenutku mogue ili slanje ili primanje podataka. Simpleks prijenos,
odnosno jednosmjerni prijenos je postupak jednosmjernog slanja podataka.
3. IrDA 19 i Bluetooth su dva naina beine razmjene podataka koja su sve veu
primjenu pronala u povezivanju prijenosnih raunala ili u povezivanju stolnih raunala s
pisaima, mobilnim telefonima i sl. IrDA je norma koja propisuje nain povezivanja dvaju
ureaja koji podravaju IrDA tehnologiju polu-dupleks serijskom vezom infracrvenom
svjetlou valne duljine priblino 875 nm u svrhu razmjene podataka. Bluetooth je
industrijska norma za beinu mreu koja rabi radiovalove male snage, a slui povezivanju i
razmjeni podataka na male udaljenosti. Iako Bluetooth zapravo pripada u raunalne mree,
zbog malog dometa se moe smatrati i ulazno-izlaznom jedinicom koji slui za povezivanje
dvaju ureaja.

4. Sabirnica (eng. bus) je normirana veza za razmjenu podataka izmeu dvaju ili vie
ureaja. Postoje dvije vrste sabirnica s obzirom na mjesto razmjene podataka: unutarnje
(smjetene unutar kuita) i vanjske sabirnice (smjetene izvan kuita).

5. Unutarnje sabirnice slue za razmjenu podataka u raunalu, a izvedene su kao vodovi na

matinoj ploi raunala. Postoje tri glavne vrste sabirnica s obzirom na vrstu informacije koju
prenose: podatkovna, adresna i nadzorno-upravljaka sabirnica. Podatkovna (eng. Data bus) je
skup vodia za prijenos podataka. Broj vodia jednak je broju bitova koje odjednom moe
obraditi sredinja procesorska jedinica. Adresna sabirnica (eng. adress bus) je skup vodia za
prijenos adresa. Nadzorno-upravljaka sabirnica (eng. control bus) je skup vodia koji prenosi
nadzorne i upravljake signal

6. Normirane unutarnje sabirnice su: PCI sabirnica, ISA sabirnica i AGP sabirnica. PCI
sabirnica 20 je ope namjene i doputa najvie 16 prikljunih kartica. Naziva se jos i
meusabirnicom jer se njome ne prikljuuju dodatni sklopovi direktno na mikroprocesor.
Postoje 32-bitovne i 64-bitovne PCI sabirnice. ISA sabirnica 21 je uvedena 1981. godine, ali
je danas gotovo u potpunosti zamjenjena PCI sabirnicom. AGP sabirnica 22 je namjenjena
prikljuivanju sklopova namjenjenih prikazu slike, odnosno grafikih kartica. S obzirom da su
zahtjevi za protok podataka suvemenih grafikih kartica velikih mogunosti, zauzeli bi sav
kapacitet PCI kartice, te bi uvelike usporio razmjenu podataka s ostalim sklopovima. Iz tog
razloga je uvedena AGP sabirnica koja se koristi samo za prikaz podataka na monitoru.

7. Vanjske sabirnice se koriste za povezivanje vanjskih ureaja s raunalom. Tri su

najvanije i najee koritene vanjske sabirnice: USB sabirnica, IEEE 1394 sabirnica i SCSI
sabirnica. USB sabirnica omoguuje da se na jedan serijski prikljuak prikljuuje vie
ureaja. Vana znaajka USB sabirnice je tehnologija plug and play koja omoguuje rad
odmah nakon to se ureaj prikljui, bez dodatnih instalacija i sl. USB prikljuak je predvien
za spajanje raunala i mia, vanjskog tvrdog diska, skenera, pisaa, palice za igru i sl. IEEE
1394 norma, poznatija po nazivu FireWire, je sabirnika norma za serijsko spajanje velikom

25
Vare 2017
brzinom prijenosa. Sabirnica IEEE 1394 ima 6 prikljunica, a ureaji se prikljuuju u granatu
strukturu. Brzina prijenosa podataka je velika, pa se stoga ovakva sabirnica ne koristi za
relativno spore ureaje poput pisaa, mia ili tipkovnice, ve za prijenos video zapisa,
primjerice videokamera. SCSI sabirnica 23 je dvosmjerna paralelna sabirnica koja se koristi
za povezivanje raunala s primjerice magnetskom vrpcom, CD-ROM diskom, skenerom i sl.
SCSI sabirnica takoer podrava tehnologiju plug and play to bitno olakava prikljuak
ureaja s gledita korisnika jer nisu potrebna podeavanja programa. Primjena takvih
sabirnica u osobnim raunalima nije rairena zbog visoke cijene, ali se one ipak ugrauju u
nekim osobnim raunalima, primjerice kod Apple osobnih raunala.

Ulazno i izlazni ureaji

Ulazni ureaji su svi oni ureaji koji omoguuju unos podataka u raunalo od strane
korisnika. Takvi ureaji su: tipkovnica, mi, osjetilna ploha (eng. touchpad), osjetilni zaslon
(eng. touchscreen), palica (eng. joystick), skener i sl.
Tipkovnica je jedan od najstarijih ulaznih ureaja, a sastoji se od oznaenih tipki koje su
mehaniki povezane s pripadnim preklopnicima. Pritiskom na tipku, ostvaruje se elektrini
kontakt koji procesor prepoznaje, te stvara prikladne elektrine impulse koje prosljeuje
raunalu. Tipkovnice se spajaju s raunalom na dva naina preko spojnog kabela ili beino.
Pri spajanju preko kabela koriste se tri vrste prikljunica AT, PS/2 i USB prikljunice, a
beino se tipkovnice mogu povezati s raunalom preko Bluetootha. Raspored znakova na
tipkovnici vrlo je vaan zbog brzine
unosa podataka, pa je stoga uveden tzv. QWERTY 24 raspored.

Mi je pokazni ureaj spojen za raunalo pomou kabela ili beino. S gornje strane
mia nalaze se tipke i kotaii koji slue za pomicanje kursora po zaslonu monitora, a
pritiskom na tipku ili okretanjem kotaia alju se naredbe raunalu. Po istome principu radi i
osjetilna ploha koja se zbog nepraktinosti mia koristi kod prijenosnih raunala. Osjetilni
zaslon ima sposobnost otkriti mjesto dodira i reagirati u skladu s njim. Najee se koristi kod
runih raunala i mobilnih telefona, ali isto tako i na bankomatima, sustavima
samoposluivanja i sl. Palica je takoer pokazivaki ureaj, a sastoji se od kuita koje miruje

26
Vare 2017
na podlozi i palice koja izlazi uspravno iz kuita, te joj je omogueno kretanje. Najee se
koriste u raunalnim igrama.

Trackball je ureaj veoma sline grae i funkcije kao i mi. Razlika je u tome to se kod
trackball-a kuglica nalazi na vrhu tako da se on ne treba pomjerati. Kretanje kursora se vri
tako to se kuglica rotira u eljenom pravcu. Prednost u odnosu na mi je to mu ne treba
velika povrina za pomjeranje.

Skener je ulazni ureaj koji korisnik koristi za unos crtea ili slike s papira ili slinogmedija u
raunalo. Naelo rada skenera temelji se na pretvorbi svjetla odbijenog od slike uelektrine
impulse koje raunalo moe prepoznati. Postoji mnogo vrsta skenera: stolni skener, skener za
filmove, runi skener, rotacijski skener, 3D skener, skener bar koda, itd

27
Vare 2017
Dojstik je ulazni ureaj veoma popularan kod malih generacija i koristi se prilikom igranja
kompjuterskih igrica. Sastoji se iz postolja na koje je privrena palica. Pomjeranjem palice
vre se uitavanja na osnovu take na X i Y osama (kod 3D dojstika i Z ose), tj. poloaja
koji je uitan u sistemu. Dojstik koji ima dugmie na sebi se naziva trigger (okida).

Touchpad

Touchpad predstavlja malu povrinu osjetljivu na dodir. Danas se najee koristi kod
notebook raunara i ima funkciju mia. Funkcionie tako to se prstom prelazi preko nje, a
efekat je pomjeranje kursora na ekranu. Izbor se vri pritiskom na povrinu ili izborom jednog
od tastera. Korisna je za osobe koje imaju problema sa veim pomjeranjem ruke.

Izlazni ureaji podatke iz raunala pretvaraju u oblik razumljiv korisniku. Takvi ureaji
su: monitor, pisa, crtalo, zvuna kartica i sl. Monitor je izlazni ureaj koji podatke iz
raunala prikazuje korisniku na svom zaslonu. Prikaz se sastoji od teksta, brojeva,
crtea, slika, simbola i sl. Osnovni element slike monitora je zaslonska toka (eng.
pixel) koja je
zapravo krug promjera od 0,1 do 0,5 mm, ali moe biti i pravokutnik tih dimenzija.
Kakvoa monitora se mjeri u broju tih toaka, pa stoga, to je vei broj toaka, vea

28
Vare 2017
je kakvoa, odnosno razluivost ili rezolucija monitora. Postoje dvije osnovne vrste
monitora: CRT 25 i LCD 26 monitori.

Monitor je najee korieni izlazni ureaj. Na njemu se prikazuju podaci uneseni u

raunar. Na samom poetku ere monitora korieni su monochrome monitori koji su
koristili samo jednu boju. Dananji monitori su color monitori koji koriste RGB
standard, tj. kombinaciju boja dobijenih mijeanjem crvene, zelene i plave. U
zavisnosti od monitora, mogu prikazati od 16 do 16.7 miliona boja.

Rezolocija predstavlja otrinu i jasnou slike. Mjeri se u pikselima, tj. takicama koje
formiraju sliku. to je vei broj piksela, slika je bolja.

Veliina mijeri se u inima po dijagonali monitora. 1 in = 2.54 cm. Veliine monitora

se kreu od 13 ina do 32 ina.

Emisijoni standardi na osnovu zraenja monitora, uvedeni su standardi koji se moraju

potovati prilikom izrade monitora.

LCD Monitor CRT Monitor

Pisa je izlazni ureaj koji podatke iz raunala na korisnikov zahtjev ispisuje na papir.Postoji
nekoliko vrsta pisaa: tintni, laserski, matrini, termiki, foto pisa i sl. Tintni pisa je
najrasprostranjeniji za privatne korisnike zbog svoje prikladne cijene i ispisa u boji. Takvi
pisai sliku na papiru stvaraju putanjem kapljica tinte. S druge strane, najrasprostranjeniji za
poslovne potrebe je laserski pisa koji radi na principu fotokopirnog ureaja pomou
poluvodikog lasera. Ostali pisai svoju namjenu imaju u razliitim podrujima, ali nisu
toliko rasprostranjeni kao tintni ili laserski pisai.

29
Vare 2017
Laserski pisa Tintni pisa

Crtalo je izlazni ureaj koji se koristi za ispis crtea, a koristi se primjerice u tehnikom
crtanju. Temelji se na naelu pomicanja pera za crtanje u odnosu na medij po kojemu se crta.
Pomak pera se ostvaruje kombiniranjem dva pomaka koji se oznaavaju kao x i y pravac.

Crtalo sa pominim papirom

Zvuna kartica je elektroniki ureaj koji omoguuje snimanje, reprodukciju i sintezu zvuka.
Za prikaz zvuka korisniku slue zvunici ili slualice.

30
Vare 2017
3. Software
Eng. software, softver, programska podrka, dio raunalnog sustava koji nije materijalan, ve
postoji u obliku informacija pohranjenih u raunalu. Ukupna programska podrka raunala
moe se podijeliti na dvije vrste, na sistemsku programsku podrku i aplikativnu programsku
podrku.

3.1.1 Sistemski software

Sistemska programska podrka je skup strojno orijentiranih programa koji upravljaju i

kontroliraju rad strojnog sustava u cilju usklaivanja tog rada s radom aplikativnih programa.
Najvaniji takav program je operativni sustav, a moemo ga opisati kao skup strojno
orijentiranih programa potrebnih za kontrolu rada raunalnog sustava. On predstavlja neku
vrstu suelja izmeu korisnikih aplikativnih programa i strojne podrke (eng. hardware).
Prema E. Madnicku i J. J. Donovanu operativni sustav su oni programski moduli u
raunalnom sustavu pomou kojih se realizira kontrola nad sklopovskim resursima poput
procesora, glavne memorije, sekundarne memorije, ulazno-izlaznih jedinica i podataka.
Osnovne zadae operativnog sustava su: upravljanje memorijom (eng. Memory management),
izvravanje zadaa (eng. task management), upravljanje podacima (eng. Data management),
upravljanje procesorom (eng. processor scheduling), funkcija obrade prekida (eng. interrupt
handling) i upravljanje ulazno-izlaznih jedinica (eng. i-o management).

Operativni sustav moe biti jednokorisniki, viekorisniki i mreni. Jednokorisniki

operativni sustav je takav u kojemu su svi raunalni resursi na raspolaganju samo jednome
korisniku. U viekorisnikim operativnim sustavima nuna je opcija zatite korisnika i
podataka od neautoriziranog koritenja. Takoer, u viekorisnikom OS-u postoji
administrator koji kontrolira i upralja pristupom raunalu, te dozvoljava, odnosno zabranjuje
odreene postupke drugim korisnicima raunala. Mreni operativni sustav se javlja kao
mrena poveznica izmeu raunala s razliitim operacijskim sustavima. Uveden je zbog lake
komunikacije i prijenosa podataka. Najpoznatiji operativni sustavi u dananje vrijeme su:
Windows (XP, Vista, 7), Linux, MAC OS, UNIX.

Usluna (pomona) programska podrka (eng. utility software) je dio sistemske programske
podrke, a obuhvaa programe za prevoenje programa pisanih u programskom jeziku u
strojni jezik, programe posluitelje, pomone programe, te sustave za upravljanje bazama
podataka (DBMS).

Programi prevoditelji su: kompajleri, interpreteri, simulatori, emulatori i generatori.

Kompajleri su takvi programi prevoditelji koji u proces prevoenja ulaze nakon cjelokupnog
unosa programa u raunalo. Interpreteri pristupaju leksikoj analizi i nekim funkcijama
sintaktike analize nakon unoenja svake instrukcije izvornog programa i odmah daju
povratnu informaciju korisniku o ispravnosti primljene instrukcije. Ukoliko doe do nekakve
pogreke, interpreter ju dijagnosticira, te izdaje upute korisniku o ispravljanju pogreke.

31
Vare 2017
Simulatori su kao programi prevoditelji implementirani u odreen tip raunala koji
konstruiraju radne programe prikladne za obradu na raunalima nekoga drugog tipa.
Emulatori izvorne programe konvertiraju u radne programe u jednom voru mree, a obrauju
ih u nekome drugom voru. Generatori slue za automatsko dodavanje odreenih standardnih
funkcija izvornim programima ije prevoenje obavljaju.

Programi posluitelji obino sadre razliite programe za sortiranje podataka,generiranje

izvjetaja i upravljanje tijekom i obradom podataka. Pomoni programi su svi softwareski
dijelovi koje korisnik moe koristiti za dobivanje izlaznih rezultata.

Sustavi za upravljanje bazama podataka su programske cjeline koje opskrbljuju programera i

krajnje korisnike traenim informacijama iz odreene baze podataka. Funkcije takvih sustava
su projektiranje baze podataka, obavljanje razliitih operacija s podacima u bazi podataka,
zatita podataka i nadgledanje i kontrola koritenja podataka.

3.1.2. Aplikativna programska podrka

Pod aplikativnom programskom podrkom smatramo skup korisnikih programa koji

upravljaju raunalnim sustavom kako bi se izvrile aktivnosti obrade podataka zadane od
strane korisnika. Kreirana je da bi zadovoljila specifine potrebe korisnika, a moe biti
kupljena kao gotova, moe biti u javnom vlasnitvu, moe biti naruena od strane korisnika ili
napravljena od strane korisnika. Gotova (kupljena) programska podrka moe biti: antivirusni
software, backup software, CAD/CAE/CAM 27 software, database software, PDMS software
28 , software za obradu tablica i analizu podataka, grafiki software, programski software,
mreni software, multimedijski software, software za igru i sl

3.1.3. Podaci, datoteke i baze podataka

Podatak je skup znakova zapisan na nekome mediju. Podatak je dio informacije, a predstavlja
znakovni prikaz injenica promatranog objekta u vremenu i prostoru. Strukturu podatka ine:
znaenje (naziv i opis), vrijednost (mjera i iznos) i vrijeme. Moe biti u obliku slike, teksta,
zvuka i sl. Podaci unutar strukture, odnosno konteksta, ine informaciju. Postupak pretvorbe
podataka u informacije nazivamo obradom podataka. Datoteka je skup podataka pohranjenih
na nekome mediju. Hijerarhijski se sastoji od slogova ili zapisa (eng. record) i polja (eng.
field), dakle datoteka se sastoji od slogova, a slogovi od polja. Baza podataka je skup slinih
zapisa, podataka ili datoteka pohranjen na nekome mediju, a mogue ga je pretraivati. Baze
podataka su najee pohranjene na tvrdome disku i pristupane su za koritenje aplikacijskim
programima, poput upravljakog sustava baze podataka (DBMS). DBMS se koristi za
ureivanje baza podataka - nadopunu i korekcije, te traenje podataka.

32
Vare 2017
3.2. Princip rada raunala

Kada govorimo o radu raunala, o onome to raunalo radi, spominjemo obradu podataka
(eng. data processing). Pod obradom podataka smatamo izvoenje postupaka nad podacima
koristei neka pravila i postupke. Glavne etiri faze obrade podataka su: unos podataka,
obrada podataka, prikaz rezultata obrade i pohrana podataka. Temeljni pojmovi vezani uz
obradu podataka su bit, bajt, slog i rije. Bit je temeljna jedinica za informaciju koja poprima
dvije vrijednosti 0 ili 1. Za bit se podrazumjeva jedna od binarnih znamenaka, dakle 0 ili 1,
te kada je ona 1 bit je postavljen (eng. set), a kada je 0 bit je poniten (eng. reset). Bajt je
najmanja adresna veliina u raunalu, a iznosi 8 bita. Slog je binarni broj s etiri znamenke.
Rije je odreena koliina bitova koja se u raunalu obrauje kao cjelina.
Faze obrade podataka su: unos podataka, obrada podataka, prikaz rezultata obrade i pohrana
podataka.

3.2.1. Unos podataka

Unos podataka je omoguen preko ureaja za unos podataka, a on moe biti izravan i
neizravan. Izravan unos podataka je unos u kojemu se podaci izravno unose s izvornog
dokumenta u raunalni sustav. Ureaji koji omoguavaju takav unos podataka su: scaneri, ip-
kartice, glasovni ureaji i pokazivai. Scaneri podatke s papira itaju, te tekst i grafike
elemente pretvaraju u raunalu razumljiv oblik. Preneseni podaci se zatim mogu itati,
oblikovati, pohranjivati i sl. ip-kartice (eng. smart cards) imaju ugraene mikroipove koji
omoguuju obradu podataka i trajno memoriranje, te auriranje podataka pri svakoj uporabi
takve kartice. Glasovni ureaji (eng. voice input devices) pretvaraju rijei (naredbe) uz
vukovnom obliku u kod razumljiv raunalu, usporeivajui zvukovni oblik izgovorene
naredbe s memoriranim oblikom. Nakon pridruivanja i prepoznavanja izgovorene naredbe,
raunalo e ju izvriti. Pokazivai poput mia, joysticka, touch pada i sl. slue za aktiviranje
toaka na zaslonu ekrana i time se alju naredbe raunalu. Isto tako, omogueno je unositi
grafike podatke pokazivaima.

3.2.2. Obrada podataka

Obrada podataka svodi se na prikaz binarnih znamenaka, odnosno 0 i 1. Razlog tome je to

raunalo radi na principu binarnog brojevnog sustava i razumije jedino taj brojevni sustav, te
je stoga nuno da svi podaci budu pretvoreni u taj brojevni sustav. Podaci pri obradi podataka
mogu biti u razliitom formatu: integer (cjelobrojna brojana vrijednost), real (decimalna
brojana vrijednost), BCD (broj kao niz dekadskih znamenki), string (niz znakova) i boolean

33
Vare 2017
(logiki podatak). Svi se podaci u raunalnom sustavu memoriraju kao binarni nizovi, a
smjeteni su u memorijska polja predviena za pohranu podataka.

Slova, posebni znakovi i znamenke, kada ne predstavljaju brojanu vrijednost, pretvaraju se u

binarni izraz posebnim postupkom kodiranjem. Kodiranje je sustav pomou kojeg se
znakovi predoavaju u obliku pogodnom raunalu (u binarni brojevni sustav).
Najrasprostranjeniji kodirani skup znakova je ASCII kod (eng. American Standard Code for
Information Interchange). Svaka kodna toka 29 ASCII kodiranog skupa znakova je 7-bitni
binarni broj, to znai da je omogueno kodiranje 128 razliitih znakova. Prve 32 kodne toke
namjenjene su nadzorno-upravljakim znakovima, a ostalih 96 znakovima s grafemima. S
obzirom da je skup od 96 kodnih toaka postao nedostatan, uveden je proireni ASCII kod
koji koristi 8-bitne kodne toke, odnosno omogueno je 256 razliitih znakova.U proirenome
ASCII kodu prvih 128 znakova je jednako kao u standardnom ASCII kodu, a ostalih 128
znakova je namijenjeno novim znakovima drugih svjetskih jezika. Nadalje, imamo EBCDIC
kod, koji je proireni binarno-decimalni kod. U kodiranju je bajt podijeljen u dvije tetrade,
skupine po etiri bita i to u zonsku i brojanu tetradu. Znakovi su poredani u zonsku tetradu, a
u brojanu tetradu su smjeteni redni brojevi znaka unutar pojedine zone. Unikod je kod koji
pripada novijoj generaciji kodova i za prikaz pojedinog znaka koristi 16-bitni binarni broj.

Da bi se odreena instrukcija izvela, procesor ju prvo mora prihvatiti iz glavne memorije, a

zatim smjestiti u registar. Registri ju velikom brzinom prihvaaju, pohranjuju i prenose
podatke koje procesor dalje upotrebljava. Postoje dva ciklusa obrade podataka koji zajedno
ine jedan strojni ciklus. U prvome, procesor prihvaa instrukciju i istovremeno ju dekodira
(postavlja elektronike krugove u odreeno binarno stanje). Drugi ciklus je izvravanje
naredbi od strane procesora i spremanje rezultata obrade u registar. Procesor sadri i 4.
Razvoj raunala u budunostiunutarnji sat, tzv. mjera takta koji usklauje sve operacije
strojnog ciklusa, a brzina obrade se mjeri u Mhz (1 Mhz=milijun strojnih ciklusa u sekundi).

3.2.3. Prikaz rezultata obrade

Informacije dobivene obradom podataka mogu se prikazati u dva oblika - privremenom (eng.
softcopy) i trajnom (eng. hardcopy). U privremenom prikazu informacija su informacije
namijenjene trenutnoj uporabi korisnika, a u trajnom prikazu korisnik ne mora nuno odmah
upotrijebiti te informacije, ve ih moe koristiti kasnije. Ureaji za privremeni prikaz
informacija su monitor i ureaji za zvuni i glasovni prikaz. Ureaji za trajni prikaz
informacija su pisa i ploter

3.2.4. Pohrana podataka

U raunalnom sustavu podaci se nakon obrade pohranjuju u primarnu i sekundarnu (vanjsku)

memoriju. Magnetski nosioci podataka koji omoguavaju izravni pristup memoriranim
podacima su tvrdi disk i disketa. Izravni pristup podacima je u ova dva sluaja omoguen jer
su povrine tvrdog diska i diskete graene od staza i sektora koncentrinih krunica koje su

34
Vare 2017
odvojene malim razmakom. Staze i sektori odreuju adresu magnetskog polja na kojemu se
nalazi pojedina informacija. Optiki nosioci za pohranjivanje podataka koriste optiku
(lasersku) zraku. Takvi nosioci su CD i DVD diskovi.

4.Razvoj raunala u budunosti

Jedna od tema vezana uz raunala jest spekuliranje o mogunostima, vrstama i openito o
razvoju raunala u budunost

Krajem devedestih godina, znanstvenici u NEC-ovim laboratorijima otkrili su zanimljive

strukture koje su objedinjavale karakteristike metala i poluvodia. Nazvali su ih ugljine
nanocijevi (eng. carbon nanotubes), te su pokrenuli lavinu istraivakih radova na tom
podruju. Prednost tih molekularnih struktura je to se istovremeno ponaaju i kao vodii i
kao tranzistori, a smatra se da e u iroku uporabu ui u mnogim tehnolokim inovacijama
zbog svoje male veliine (teoretski, procesori graeni od ugljinih nanocijevi bili bi i
desetak puta manji i bri), te njihove lakoe i izdrljivosti. Osim u izgradnji ipova i
procesora, istrauje se njihova primjena u izradi lakih i otpornih LCD monitora, u
biomedicini i energetici.

Svi dosadanji oblici umjetne inteligencije seu do sposobnosti rjeavanja odreenih

specifinih problema, te ne posjeduju vlastitu svijest i razumijevanje koje je, u teoriji,
karakteristika prave umjetne inteligencije. Moderna znanost jo nije pronala nain
stvaranja umjetne inteligencije, tj. svjesnih strojeva, te se sve rasprave o uporabi vode u
sferi hipotetskih rasprava.

35
Vare 2017
5.Zakljuak
U ovom maturskom radu proucilo arhitekturu raunara openito. Objasnili smo osnovne komponente
raunara pomou kojih unosimo podatke u raunar, komponente koje obrauju i izvravaju programe
te one koje nam omoguuju prikaz. Vano je napomenuti da se razvoj raunala i raunalne tehnologije
ne moe smatratizavrenim procesom, jer razvoj i dalje traje, odnosno razvoj raunala napreduje sve
veim koracima, a raunala postaju sve monija, sve manja i sve pristupanija irokim drutvenim
slojevima. Sa stalnim promjenama u znanosti i tehnologiji, te sa sve veom potrebom modernog
ovjeka za informacijama i znanjem, raunalni svijet pokuava pomiriti tendenciju rasta medija za
pohranu i tehnologije za obradu podataka s potrebom i tenjom da se sve komponente raunala uine
manjima, povoljnijima, pa ak i ekoloki prihvatljivijima. Iako postoji mogunost da e se raunala
nastaviti razvijati u skladu s postojeim shemama i principima rada, isto tako ne treba iskljuiti
mogunost nekog velikog revolucionarog otkria koje bi moglo promijeniti ustaljenu sliku o
raunalima i raunalnim sustavima koje imamo danas. Trenutno se, ipak, dio, ako ne i veina
istraivanja novih raunalnih tehnologija smatra znanstveno-fantastinom od strane obinih korisnika,
ali to ne umanjuje mogunost da e do takve budunosti ipak doi.

36
Vare 2017
6.Literatura
Darko Grundler: Kako radi raunalo , Varadin, Pro-mil, 2004. god.

Thom Luce: Computer Hardware, System Software, and Architecture, Mitchell Publishing

Inc., Watsonville, CA, 1989. god.

Slobodan Ribari: Arhitektura raunala, kolska knjiga Zagreb, 1990. god.

Ralph M. Stair, Jr.: Computers in today's world, Irwin, Homewood, Illinois, 1986. god.

http://en.wikipedia.org/wiki/Turing_machine , 28.12.2009.

http://www.plyojump.com/classes/images/computer_history/univac_1951.jpg , 7.1.2010.

http://www.fahad.com/pics/fujitsu_160gb_300mbs_hard_disk.jpg , 7.1.2010.

http://www.njuskalo.hr/image-w450/laser-printeri/samsung-clp-315-laserski-pisac-boji-slika-

37
Vare 2017
1428146.jpg

7.Rijenik
1 Eng. CPU, Central Processing
2.Unit Instrukcije su slijedne operacije koje raunalo moe izvesti

3. Arhitektura SISD je arhitektura s jednostrukim instrukcijskim tokom i jednostrukim tokom

podataka

4. Integrirani krug je komadi silicija na kojemu su spojeni tranzistori u logiku cjelinu

5 .LSI (eng. Large Scale Integration) je postupak stvaranja integiranih krugova

kombiniranjem stotina tranzistora na jednome ipu

6. Feritna memorija je memorija s magnetskim jezgricama

8 CISC (eng. Complex Instruction Set Computer) je vrsta procesora koja moe izvravati
mnogo razliitih sloenih naredbi.

38
Vare 2017
9 RISC (eng. Reduced Instruction Set Computer) je vrsta procesora koja moe izvravati
manje razliitih naredbi, ali ih moe izvravati bre.

10 Koliina podataka koju memorija moe pohraniti popularno se naziva kapacitet memorije.

11 Eng. Read Only Memory je memorija koja se moe samo itati.(ROM)12 Eng. Random
Access Memory je memorija sa sluajnim i neogranienimpristupom.(RAM)

13. 3,5 floppy disc, 3,5 inna disketa; in-odgovara duini od 25,4 mm.

14. DB25 (eng. Data Bus 25 lines) je prikljunica paralelnih vrata s 25 prikljuaka

15. IrDA (eng. infrared port) sklop koji omoguuje prijenos podataka infracrvenom
svjetlosti.16. PCI sabirnica (eng. Peripheral Component Interconnect bus) sabirnica za
povezivanje perifernih ureaja

17. ISA sabirnica (eng. Industry Standard Architecture) IBM-ova sabirnica iz 1981. godine.

18. AGP sabirnica sabirnica za grafike kartice.

19. SCSI (eng. Small Computer System Interface)

20. QWERTY potjee od slova upisanih u prvih est tipki u drugome redu,

21.CRT (eng. Cathtode Ray Tube monitor) monitor s katodnom cijevi

22. LCD (eng. Liquid Crystal Display monitor) monitor s tekuim kristalom

23.CAD/CAE/CAM software- software za inenjerski dizajn

24. PDMS (eng. Product Data Management System) software za tehnike i poslovne
informacijske sustave

39
Vare 2017
 40
Vare 2017