Professional Documents
Culture Documents
ZAPOSLENIMA?
Komunikacije predstavljaju sloenu ljudsku aktivnost koja ini osnov ljudskog
delovanja, odnosa meu ljudima i obavljanja svake aktivnosti ili procesa u koje je
ukljuen ovek. Komunikacije su osnov zajednikog rada grupe ljudi. Bez
komuniciranja nema zajednikog obavljanja posla, nema sloenog delovanja u koje su
ukljueni razliiti pojedinci. Komuniciranje omoguava rukovoenje od strane
menadera, odnosno upravljanje poslovima i procesima, i u krajnjem sluaju
komuniciranje omoguava odvijanje procesa upravljanja.
Komuniciranje omoguava obavljanje upravljakih aktivnosti, stavra mogunosti da
se uspostave veze i odnosi izmeu ljudi, odnosno izmeu menadera i podreenih.
Zato komunikacije predstavljaju bazu upravljakih procesa u svakoj organizaciji i u
svakom preduzeu, u svakom poduhvatu i projektu kojim se upravlja.
Proces komuniciranja je veoma sloen proces koji sadri veliki broj podprocesa, faza i
pojedinanih aktivnosti. Ovaj proces ukljuuje, takoe, odreene elemente i uesnike,
i moe se odvijati na razliite naine i uz pomo razliitih metoda i tehnika.
Proces komuniciranja se sastoji od etiri osnovna elementa:
komunikator
poruka
medij
primalac.
naina na koji saoptava i prenosi poruku zavisi valjanost i znaaj poruke. Takoe od
naina prenoenja poruke zavisi da li e uspeti da sluaoce ubedi u sadraj i znaaj
poruke i u krajnjem sluaju da ih na taj nain kontrolie.
Primalac poruke je osoba koja uestvuje u procesu komunikacije tako to prima
poruku. Proces komuniciranja se moe ostvariti tek kad primalac prihvati poruku i
rastumai njeno znaenje.
Poruka kao element procesa komuniciranja, moe se sastojati od misli, oseaja ili ideja.
Poruka mora biti svedena na kod ili ifru. Kod treba da bude napravljen tako da bude
razumljiv i poiljaocu i primaocu poruke.
Kanal predstavlja sredstvo ili metod kojim se prenose poruke. Nain prenoenja
poruke ima znaajan uticaj na poruku i na krajnji efekat poruke. Jasna i saeta
govorna poruka izneta na nekom sastanku imae daleko vei efekat od poruke pisane
nejsnim stilom.
Vrste komunikacije
Komuniciranje je najea aktivnost koja se sree u organizacijama i ljudi najvei deo
svog radnog vremena provode u tim procesima. Ovaj proces se manifestuje na bezbroj
naina a same komunikacije mogu imati raznovrsne forme, izraze, posrednike, vrste i
tipove. Za organizaciju rada i menadment od posebnog su znaaja formalne i
neformalne komunikacije.
Formalne komunikacije su one komunikacije koje se prenose unapred utvrenim kanalima
u organizaciji. Njeni uesnici su, uglavnom, poznati mada su mogua izvesna
Tipovi komunikacije
lanovi organizacije meusobno ali i sa okruenjem komuniciraju na razliite naine.
U mnogobrojnim nastojanjima interakcija uoavaju se karakteristine veze odnosno
mree komunikacija. Najea su dva osnovna tipa mrea komunikacija:
- tip "zvezde", i
- tip "kruga" komunikacija.
Tip zvezde nastaje kad nekoliko saradnika koji se nalaze na istom hijerarhijskom
nivou prenose informacije jednom lanu (menaderu) a da pri tome meusobno ne
komuniciraju. Ovaj tip se moe manifestovati i kada se uesnici nalaze na razliitim
hijerarhijskim nivoima ali je pri tome karakteristino njihovo smanjeno meusobno
kontaktiranje.
Komuniciranje sa zaposlenima
I Verbalno komuniciranje : direktno (sastanci i ubedjivanja) i indirektno (pisano)
komuniciranje :
Sastanci menadra sa zaposlenima
Kaskadni sastanci
Organizacija i priprema sastanaka: materijali i informacije
Ubedjivanje zaposlenih - komuniciranje ''jedan na jedan', primena za opinion
lidere, sindikalne vodje i sl
Pisana komunikacija - prenoenje poruka zaposlenima da su promene neophodne
kroz interne novine, biltene, zidne novine, elektronsku potu, intranet .
II Neverbalna komunikacija: ponaanje menadera u svakodnevnom radu.
III Simbolika komunikacija
Jeziki simboli
Rituali i ceremonije ukidanje rituala proslave uspeha
Materijalni simboli : tednja, uklanjanje oiglednih znakova uspeha
Prepreke vezane za jeziku formulaciju poruka nastaju usled toga to rei kao najei
elementi poruka nemaju isto znaenje za razliite uesnike komunikacije. Same rei
mogu biti razliito tumaene a posebno je to sluaj sa njima kada se nau u razliitim
kontekstima. Jedna re kada se izgovori i napie u razliitom kontekstu i za istog
sluaoca poprima razliita znaenja. Muke sa reima a jo sa reenicama i jezikim
frazama esto su nepremostive barijere u procesu komunikacija.
U ovu grupu barijera moemo svrstati i tekoe u tumaenju neverbalnih znakova,
govor tela i glasovnih signala. Njima se esto razmenjuje vei broj informacija nego
samim reima. Isti gest se u razliitim prilikama, pri razliitim raspoloenjima
uesnika komunikacije moe ak i potpuno suprotno protumaiti.
Tekoe vezane za psiholoki profil uesnika
Najdelikatnije prepreke i tekoe u procesu komunikacija su one koje nastaju kao
posledica osobenih profila linosti aktera. Na komunikacije mogu uticati opte crte
linosti kao to su pol, starost, nacionalna pripadnost, kultura, profesija ali i niz
osobina kao to je pripadnost nekom zanimanju, starosnoj generaciji, drutvenom
sloju ili polu. Lako je zapaziti da starije i mlae generacije imaju svoj argon tako da
penzioneri teko shvataju poruke adolescenata.
Lina obeleja uesnika u komunikacionom procesu jo su vaniji uzronici prepreka
i tekoa. Na njih posebno utiu emocije, potrebe i motivi poiljaoca i primalaca
poruka. Voeni sopstvenim potrebama i eljama uesnici komunikacije u skladu sa
njima deformiu informacije. Neka istraivanja su pokazala da radnici koji pokazuju
nesigurnost posebno deformiu poruke koje alju na vie nivoe rukovoenja.
Zaposleni sa izraenom potrebom za uspehom u poslu, takoe iskrivljavaju poruke,
znatno vie od zaposlenih kod kojih su potrebe ove vrste manje izraene.
Psihiki ivot oveka ine brojni procesi i osobine koje se manifestuju kroz
jedinstvene sloaje esto nazvane profilima linosti. Neki od tih sklopova poseban
uticaj imaju na kontakte takvih linosti sa njihovim socijalnim okruenjem. Na
komunikacije znaajno mogu uticati sklopovi paranoidnih, agresivnih, anksioznih,
egocentrinih i depresivnih linosti. Takve individualne crte ometaju percepciju
poruka i doprinose njihovom iskrivljenom tumaenju.
Otklanjanje tekoa u procesu komuniciranja
Kljuno pitanje u izuavanju komunikacija je usmereno na njihovo poboljanje i
otklanjanje barijera koje se pred njih postavljaju. U tom smislu nekoliko autora
predlae razliite postupke od pojednostavljanje jezika, uvoenja feedbacka , i
aktivnog sluanja do korienja neverbalnih znakova i neformalnih kanala. Ren iVoj
Zakljuak: