Duhovna vrijednost

Ipak, danas nijedan narod nema latinski kao materinji jezik. To esto govore oni koji latinski
nazivaju mrtvim jezikom. Dakako uenici ne osjeaju veliku elju da se posvete jednoj
mrtvoj disciplini, osobito u dobu kakvo je nae, u kojem dominira pragmatizam, esto se
pitajui emu to slui?, spremni osuditi sve to nema izravnu praktinu korist.
Mentalna deformacija naeg modernog drutva svima nama donosi a mladi vie od drugih
osjeaju loe posljedice takvog banalnog naina razmiljanja omalovaavanje svega to
oito, ilico et immediate, ne donosi prednosti i koristi koje se mogu u ivotu upotrijebiti.
Osim toga ivimo u potroakoj eri, navikli imati sve i odmah bez napora.
Tu dolazi do izraaja uiteljeva sposobnost da promijeni ovo iskrivljeno vienje svijeta, i da
pokae da stvari koje daju vrijednost ivotu, kao duevne vrline, umjetnosti, muzika,
pjesnitvo, ne daju odmah praktinu korist.
Latinski: ivi ili mrtvi jezik?
U ovom prvom predstavljanju latinskog jezika nuno je naglasiti da je latinski kroz stoljea
bio govorni jezik rimskog carstva. Ovaj jezik koji se danas smatra mrtvim bio je ne samo
govorni jezik, nego je bio toliko vitalan da je preivio pad carstva i ostao zajedniki jezik
kulture u Evropi kroz mnoga stoljea.
Jedan obian posjet sveuilinoj knjinici ili samostanu pokazat e uenicima koliko je toga
napisano latinskim jezikom. I obilazak crkvi i spomenika ima uinka: kameni spomenici i
latinski natpisi su prije svega svjedoanstvo neprekinute upotrebe latinskog jezika, jezika
evropske kulture.
Interesantno je uenicima spomenuti da je latinski u prolim stoljeima doprinio, kao lingua
franca, stvaranju ideje o zajednici Evrope. Osim toga, vrijednost klasinih jezika lei u tome
to kao instrument kulture povezuju prola stoljea s modernim vremenom.
Nemo dat quod non habet
Prenosei uenicima entuzijazam, mi sami moramo biti stvarno i apsolutno uvjereni u
vrijednost latinskog jezika, da bismo mogli i svoje uenike zaraziti takvom strau, jer nemo
dat quod non habet.
Nijedna metoda ne moe uspjeti ako uitelj nije potpuno siguran u izuzetnu vrijednost
podruja koje predaje.
Treba naglasiti i to da je latinski do 19. stoljea imao apsolutnu dominaciju kao
internacionalni jezik znanosti, a i danas, iako je naputen u crkvenoj liturgiji, slubeni je ivi
jezik katolike crkve.
Znanstveno nazivlje, osobito u medicini, zoologiji i botanici, u najveem dijelu je latinsko.
Nebrojeno mnogo latinskih fraza koristi se i danas (a priori, status quo, sui generis, etc.)
Latinski, klju za moderne jezike
Naglasimo i utjecaj latinskog na formiranje romanskih jezika. Nije pretjerivanje ako kaemo
da je znanje latinskog neophodno za dobro poznavanje romanskih jezika.
Latinski je takoer vrlo vaan za uenje drugih stranih jezika. Npr. engleski vokabular je
oformljen rijeima koje direktno ili indirektno dolaze iz latinskog. Poznavajui latinski,
razumijemo i ortografiju:
npr. franc. herbe / theatre lat. herba / theatrum; engl. triumph / human lat. triumphus /
humanus, itd.
Predrasude
Pa ipak, ak i kad su uenicima sasvim jasne koristi i prednosti znanja latinskog jezika, moe
se dogoditi da pristupe uenju s dozom skepticizma prema vlastitoj sposobnosti uenja. A to je
shvatljivo, jer je ope miljenje da je latinski teak i rezerviran samo za intelektualce i za one
koji imaju talent za uenje jezika.
Izmeu ostalog, uenici esto dolaze s predrasudama koje su dobili od starije brae ili
prijatelja, da je latinski nekoristan i da itav ivot nije dovoljan da bi ga se nauilo.

Apsolutno treba odbaciti ovakvu ideju i pokazati da nije istina.

Svi mogu nauiti latinski
Uenicima treba sugerirati da nee uiti samo gramatika pravila, nego tekstove i ivi jezik od
prvoga dana. Treba ih uvjeriti da e sve razumjeti, da im latinski nee biti teak, da e doi i
do toga da pravilno govore. Uspjeh koji e postii potvrdit e ove rijei. Treba naglasiti nove
metode, koje su efikasne i ve potvrene. Takoer treba istaknuti da svaki prosjean uenik
koji ima dobru volju i interes, moe nauiti latinski jezik. A moe se nauiti i jako dobro, bez
muenja s gramatikom i vokabularom, bez potrebe da se u pamenju uskladite nebrojena
gramatika pravila, a s osrednjim uspjehom. Uenici odmah mogu poeti itati i razumijevati
latinski. Ali to ne znai da ne treba uiti gramatiku: sve stoji u pitanju da li gramatika
funkcionira u odnosu na jezik, ili jezik u odnosu na gramatiku. To je jedna vrsta
Kopernikanskog obrata u poduavanju.
Prednosti methodi natura
Ova toka je tajna methodi natura, prema kojoj je napravljen udbenik.
Tekstovi su tako sastavljeni da znaenje novih rijei i novih gramatikih oblika proizlazi iz
teksta. Tako se izbjegava tortura stalnog listanja po rjeniku i gramatici, i nalazi se
zadovoljstvo u rjeavanju svega per se, gdje se ukljuuje aktivnost koja je ujedno i korisna
mentalna gimnastika. A kako su tekstovi ujedno i pouni i zabavni, uenje latinskog se
pretvara u privlaan posao.
Ustrajati u radu
No uvijek posao. Ne moe se uiti spavajui i bez napora. Nita se ne postie lijenou.
Potrebna je i volja i energija kako uenika tako i uitelja. Raditi na tekstovima treba uporno i
dosljedno, po mogunosti svakodnevno. (vrlo teko ostvariv cilj u naim uvjetima, op.)