Vjerojatnost i statistika

E. Kovac Striko
B. Ivankovic
T. Fratrovic
12. ozujka 2007.

Sadr
zaj
2 Vjerojatnost
2.1 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.2 Intuitivne definicije vjerojatnosti . . . .
2.3 Algebra dogadaja . . . . . . . . . . . . .
2.4 Vjerojatnosni prostor . . . . . . . . . . .
2.5 Konacan vjerojatnosni prostor . . . . . .
2.6 Prebrojiv vjerojatnosni prostor . . . . .
2.7 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.7.1 Rjesenja zadataka . . . . . . . . .
2.8 Geometrijska definicija vjerojatnosti . . .
2.9 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.9.1 Rjesenja zadataka . . . . . . . . .
2.10 Uvjetna vjerojatnost . . . . . . . . . . .
2.11 Potpuna vjerojatnost. Bayesova formula.
2.12 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.12.1 Rjesenja zadataka . . . . . . . . .

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

27
27
28
30
31
33
35
41
42
43
45
45
46
49
53
53

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

2
2.1

27

Vjerojatnost
Uvod

U teoriji vjerojatnosti osnovni pojmovi koji se definiraju su pokus (eksperiment) i ishod

(elementarni dogadaj).
Ishod pokusa (ili pojave) moze biti jednoznacno odreden (determiniran) ili ishod nije
jednoznacno odreden, tj. ishod je slucajan (stohastican).
Primjer pokusa za koji je ishod jednoznacno odreden je: baca se novcic, a ishod je novcic
ce sigurno pasti na tlo. Ovakvi pokusi nazivaju se deterministi
ckim pokusima.
Pokus kod kojeg je ishod slucajan naziva se slu
cajnim pokusom.
Primjer 2.1 Baca se novcic i gleda da li je palo pismo (P) ili glava (G).
Primjer 2.2 Bacaju se dva novcica i gleda da li je palo pismo ili glava na prvom ili
drugom novcicu.
Primjer 2.3 Registrira se broj automobila koji prode kontrolnu tocku na ulici u odredenom
vremenskom intervalu.
Primjer 2.4 Baca se novcic dok dva puta uzastopno ne padne ista strana novcica.
Primjer 2.5 Svaki dan na odredenom mjestu u odredeno vrijeme se mjeri temperatura
zraka u Zagrebu u stupnjevima Celzijeve skale.
Primjer 2.6 Mjeri se tezina i visina studenata na drugoj godini FPZ-a u Zagrebu
2007. godine.
Primjer 2.7 Mjeri se kasnjenje vlaka u minutama iz Rijeke u Zagreb svaki dan u
2007. godini.
Ishodi navedenih pokusa su slucajni. U primjerima 2.1 i 2.2 unaprijed znamo skup
mogucih ishoda, dok u ostalim primjerima do skupa mogucih ishoda dolazimo empirijskim postupkom (mjerenjem).
Dogadaj koji se moze, ali i ne mora realizirati, naziva se slu
cajnim dogadajem.
Teorija vjerojatnosti bavi se proucavanjem slucajnih dogadaja, pronalazi zakonitosti
i formule za odredivanje mogucnosti realizacije dogadaja. Teorija vjerojatnosti pocela
se razvijati kao samostalna znanost 1654. godine. Tada je zapocela razmjena pisama
izmedu B. Pascala i P. Fermata povodom jednog hazardnog problema. Sve do dvadesetog stoljeca, teorija vjerojatnosti nije se smatrala matematickom disciplinom. Tek 1933.
ruski matematicar A.M. Kolmogorov uveo je aksiomatsku definiciju vjerojatnosti i od
tada se teorija vjerojatnosti smatra granom matematike. Teorija vjerojatnosti temelj
je matematicke statistike, teorije slucajnih procesa, teorije informacija, teorije pouzdanosti, ...

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

2.2

28

Intuitivne definicije vjerojatnosti

Skup svih mogucih ishoda slucajnog pokusa oznacava se s . Svaki element

naziva se elementarnim dogadajem, a skupom elementarnih dogadaja.
Za pokuse u primjerima 2.1 - 2.7 odredimo skup :
U primjeru 2.1 je = {P,G}.
U primjeru 2.2 je = {PP,PG,GP,GG}.
U primjeru 2.3 je = {0, 1, 2, . . . , n}.
U primjeru 2.4 je = {GG,PP,GPP,PGG,GPGG,PGPP, . . .}.
U primjeru 2.5 je = h40, +45i R.
U primjeru 2.6 je
= {(t, v) | tmin t tmax , vmin v vmax } R R.
U primjeru 2.7 je = [0, 180i R.
Skup elementarnih dogadaja moze biti diskretan (konacan ili prebrojivo beskonacan)
ili neprekinut odnosno kontinuiran (neprebrojiv). U primjerima 2.1 - 2.3, je konacan,
u primjeru 2.4 prebrojivo beskonacan, a u primjerima 2.5 - 2.7 je neprebrojiv.
Neka je diskretan skup elementarnih dogadaja. Svaki podskup A naziva se
slu
cajnim dogadajem ili krace dogadajem. Dogadaj A je nastupio ako je u pokusu
realiziran bilo koji od ishoda (elementarnih dogadaja) iz skupa A.
Primjer 2.8 Baca se pravilna simetricna kocka. Odredimo skup elementarnih dogadaja
i dogadaje A = {dobiven je broj 3} i B = {dobiven je paran broj}.
Rjesenje:
= {1, 2, 3, 4, 5, 6},
A = {3, 4, 5, 6},
B = {2, 4, 6}
Skup svih podskupova od naziva se partitivnim skupom i oznacava s P() =
{A | A }. Poznato je da vrijedi k(P()) = 2k , pa je broj svih mogucih dogadaja
jednak 2k .
Buduci da je P() i on sam je dogadaj, a kako sadrzi sve ishode (elementarne
dogadaje) nazivamo ga sigurnim dogadajem.
Prazan skup P() ne sadrzi nijedan ishod i nazivamo ga nemogu
cim dogadajem.
Za dogadaj A zelimo odrediti mogucnost pojavljivanja u konkretnom pokusu vjerojatnost dogadaja A. U statistickim istrazivanjima vjerojatnost dogadaja A definira

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

29

se na sljedeci nacin:
Neka je n broj pokusa izvedenih pod istim uvjetima u kojima je nA puta nastupio
dogadaj A. Broj nA nazivamo apsolutnom u
cestalo
s
cu dogadaja A, a kvocijent nnA
nA
relativnom u
cestalo
s
cu. Pri tome je 0 n 1. Pokazuje se da relativna ucestalost
ima tendenciju stabiliziranja oko jedne cvrste vrijednosti kada broj ponavljanja pokusa
tezi u beskonacnost. Ta vrijednost oznacava se sa P (A) tj.
nA
n n

P (A) = lim

i naziva se vjerojatnost a posteriori dogadaja A. Ovo je empirijski nacin odredivanja

vjerojatnosti dogadaja A, koji se temelji na prethodno izvedenim pokusima (opazanjima).
Primjer 2.9 Ako zelimo uspostaviti telefonsku vezu s nekim gradom onda svaki od tih
pokusaja je jedan pokus. Ovakav pokus rezultira s dva ishoda:
A = {veza je ostvarena},
B = {veza nije ostvarena}.
Broj pokusaja n = 10000, a veza je uspostavljena u nA = 6900 pokusaja. Kolika je
vjerojatnost da se veza uspostavlja?
Rjesenje:

nA
= 0, 69, sto znaci da je mogucnost uspostavljanja veze 69%.
n

U nekim slucajevima vjerojatnost dogadaja moze se odrediti i bez prethodno izvedenih

pokusa. Neka slucajan pokus ima konacno mnogo jednako mogucih ishoda. Neka je
dogadaj A vezan za taj pokus. Kazemo da je ishod povoljan za dogadaj A ako
njegovo pojavljivanje povlaci da se realizirao dogadaj A. Vjerojatnost dogadaja A je
omjer broja m (broja povoljnih ishoda za A) i broja n (broja svih mogucih ishoda
pokusa):
m
P (A) = .
n
Skup svih ishoda je , a A , te je
P (A) =

kA
.
k

(6)

Ovako je definirana vjerojatnost a priori (Laplace, 1812.). Ova definicija ima samo
ogranicenu mogucnost primjene, jer se zahtjeva da je skup svih ishoda konacan i da
su svi ishodi jednako moguci.
Primjer 2.10 Primjenom formule (6) dobivamo
1. Vjerojatnost da ce kod bacanja simetricnog novcica pasti pismo jednaka je

1
.
2

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

2. Vjerojatnost da ce kod bacanja kocke pasti broj 6 jednaka je

30
1
.
6

3. Vjerojatnost da ce kod izvlacenja jedne karte iz spila od 32 biti izvucena karta boje
8
1
karo jednaka je
= .
32
4
4. Ako na sistemskom listicu igre Loto 7/39 igramo 23 broja, vjerojatnost dobitka
sedmice jednaka je

23
7
.
39
7
Primjer 2.11 U drustvu je 5 muskaraca i 10 zena. Odrediti vjerojatnost da pri slucajnom
razdvajanju drustva na 5 jednakih grupa, u svakoj grupi nade po jedan muskarac.
Rjesenje: Razdvajaju
i 15 clanova drustva na 5 grupa
c
po tri clana, prvu grupu mozemo
15
12
3
3
izabrati na K15
nacina, drugu na K12
nacina id. Ukupan broj nacina
=
=
3
3
15!
3
3
na koji se drustvo moze razdvojiti je n = K15
K12
.
K93 K63 K33 =
(3!)5
Slicno, broj nacina na koji od 10 zena mozemo izabrat u 5 grupa po 2 zene jednak je
10!
2
K10
K82 K62 K42 K22 = 5 , pri tome se za prvu grupu zena moze izabrati jedan od
2
5 muskaraca na K51 = 5 nacina, za drugu jedan od preostala 4 (K41 = 4) itd. Dakle je
10! 5!
.
m=
25
Trazena vjerojatnost je
10!5!(3!)5
P = 5
= 0, 0809.
2 15!

2.3

Algebra dogadaja

Neka je skup svih elementarnih dogadaja. Dogadaji su izvjesni podskupovi od .

Definiramo relacije i operacije nad dogadajima, analogno operacijama u teoriji skupova.
1. Unija ili zbroj dogadaja A i B je dogadaj koji se realizira ako i samo ako se
realizira barem jedan od dogadaja A ili B. Oznacavat cemo ga s A B (A + B).
2. Presjek ili umno
zak dogadaja A i B je dogadaj koji se realizira ako i samo ako
se realiziraju i A i B. Oznacavat cemo ga s A B (AB).
3. Za dogadaje A i B kazemo da su disjunktni ili da se isklju
cuju ako je AB = .

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

31

4. Komplement ili suprotni dogadaj dogadaja A je dogadaj Ac , koji se realizira ako

i samo ako se A ne realizira. Ocito vrijedi: A Ac = , A Ac = , (Ac )c = A,
c = , c = .
5. Razlika dogadaja A i B je dogadaj koji se realizira ako i samo ako se realizira
dogadaj A, a ne realizira dogadaj B. Oznacavamo ga s A \ B. Vrijedi Ac = \ A.
6. A povla
ci dogadaj B ako vrijedi A = A B, tj. iz realizacije dogadaja A slijedi
realizacija dogadaja B. Pisemo A B.
7. Ako je A B i B A, kazemo da su dogadaji A i B ekvivalentni (sastoje se iz
jednakih ishoda).
Vrijede sljedece De Morganove formule:
(A B)c = Ac B c ,

(A B)c = Ac B c .

(7)

Neka je skup svih elementarnih dogadaja (ne mora biti konacan, ni prebrojiv, vec
moze biti i kontinuiran). Dogadaji ce biti izvjesni (opcenito ne svi!) podskupovi od .
Familiju svih dogadaja oznacimo sa F i nazivamo je algebrom dogadaja. Ona mora
imati sljedeca svojstva:
1. F
2. A F Ac F
3. A, B F A B F .
Kako je = c , to je i F, a slicno mozemo zakljuciti i za
A B = (Ac B c )c F

2.4

i A \ B = A B c F.

Vjerojatnosni prostor

Definicija 2.1 (Aksiomatska definicija vjerojatnosti)

Vjerojatnost je preslikavanje P : F [0, 1] sa sljedecim svojstvima:
1. P (A) 0 za svaki A F
2. P () = 1
3. P (A B) = P (A) + P (B) za sve A, B F takve da je A B = .
Uredenu trojku (, F, P ) nazivamo vjerojatnosnim prostorom (prostor vjerojatnosti).
Ova definicija vjerojatnosti odnosi se na algebru s konacnim brojem dogadaja. Proucavanje
vjerojatnosti moze se prosiriti i na algebre koje imaju prebrojivo beskonacno mnogo
dogadaja, tzv. -algebre. Za nase primjene to nece biti potrebno.
Od svojstava vjerojatnosti izdvajamo

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

32

0 P (A) 1
Ako je A B, tada je P (A) P (B)
Vjerojatnost unije dogadaja P (A B) = P (A) + P (B) P (A B)
Vjerojatnost unije n dogadaja
P(

n
[

Ai ) =

i=1

n
X

P (Ai )

P (Ai Aj )+

i<j

i=1

n+1

P (Ai Aj Ak ) + + (1)

P(

i<j<k

n
\

Ai )

i=1

Vjerojatnost suprotnog dogadaja jednaka je P (Ac ) = 1 P (A)

Dokaz: kako je A Ac = i A Ac = , primjenom svojstava 2. i 3. iz definicije
slijedi
1 = P () = P (A Ac ) = P (A) + P (Ac ).
Odavde odredujemo vjerojatnost suprotnog dogadaja P (Ac ).
Vjerojatnost nemoguceg dogadaja: P () = 0
Dokaz: iz = c , vjerojatnosti surotnog dogadaja i svojstva 2. iz definicije
vjerojatnosti slijedi
P () = 1 P () = 0.
Za dva dogadaja A i B kazemo da su nezavisni dogadaji ako i samo ako vrijedi
P (A B) = P (A) P (B).
Primjer 2.12 U metu gadaju istovremeno dva strijelca. Prvi gada s vjerojatnoscu 0,5,
a drugi s vjerojatnoscu 0,7. Kolika je vjerojatnost da ce meta biti pogodena?
Rjesenje: Oznacimo dogadaje Ai = {i-ti strijelac je pogodio metu}, pa vrijedi
P (A1 ) = 0, 5 i P (A2 ) = 0, 7.
Dogadaj meta je pogodena znaci: metu je pogodio prvi ili drugi ili oba tj. A1 A2 .
Dobivamo
P (A1 A2 ) = P (A1 ) + P (A2 ) P (A1 A2 ).
A1 i A2 su nezavisni dogadaji, pa je
P (A1 A2 ) = P (A1 ) P (A2 ) = 0, 5 0, 7 = 0, 35
i nadalje
P (A1 A2 ) = 0, 5 + 0, 7 0, 35 = 0, 85.

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

2.5

33

Kona
can vjerojatnosni prostor

U konacnom vjerojatnosnom prostoru je = {1 , 2 , . . . , n }. Ovdje je F = P()

partitivni skup od (skup svih podskupova od i kF = 2n ). Vjerojatnost je zadana
ako znamo njenu vrijednost na elementarnim dogadajima i , tj. ako su zadani
brojevi pi = P ({i }) = P (i ) sa svojstvima:
1) pi 0, za i = 1, . . . , n
n
X
2)
pi = 1.
i=1

Odavde slijedi P () = P (

n
[

n
X

i ) =
P (i ) =
i=1
X
Ako je A F , tada je P (A) =
P (i ).
i=1

n
X

pi = 1.

i=1

i A

Primjer 2.13 Bacaju se tri novcica i promatra se koliko se puta okrenulo pismo. Skup
elementarnih dogadaja je = {0, 1, 2, 3}. Kad bacamo tri novcica, mogu nastupiti
3
V 2 = 23 = 8 mogucnosti.
1
Vjerojatnost da se nijednom nije okrenulo pismo je P (0) = , vjerojatnost da se na
8
3
3
1
jednom novcicu okrenulo pismo je P (1) = i slicno P (2) = i P (3) = . Vidimo da
8
8
8
vrijedi
4
X
P (i ) = P (0) + P (1) + P (2) + P (3) = 1.
i=1

a) Kolika je vjerojatnost dogadaja A da se barem na jednom novcicu okrenulo pismo?

b) Kolika je vjerojatnost dogadaja B da su se sva tri novcica okrenula na istu stranu?
Rjesenje:

7
a) Kako je A = {1, 2, 3} slijedi P (A) = P (1) + P (2) + P (3) = ili
8
1
7
c
P (A) = 1 P (A ) = 1 P (0) = 1 = .
8
8
1
b) B = {0, 3}, pa slijedi P (B) = P (0) + P (3) = .
4
Ako za svaki elementarni dogadaj i , vrijedi P (i ) = pi = p i ako je k = n,
kA
m
1
, sto
onda je p = . Za dogadaj A za koji je kA = m vrijedi P (A) = , tj. P (A) =
n
n
k
predstavlja klasicnu definiciju vjerojatnosti a posteriori:
P (A) =

broj ishoda povoljnih za dogadaj A

.
broj svih mogucih ishoda

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

34

Primjer 2.14 Bacaju se dvije kocke.

a) Kolika je vjerojatnost da je na obje kocke pao isti broj ili zbroj 10?
b) Kolika je vjerojatnost da je barem na jednoj kocki pala sestica?
Rjesenje: Skup elementarnih dogadaja je
= {(i, j) | i, j = 1, 2, . . . , 6}
2

i k = V 6 = 62 = 36.
a) Dogadaj A = {okrenuo se isti broj na obje kocke} = {(i, i) | i = 1, 2, . . . , 6} i dogadaj
B = {zbroj na kockama jednak je 10} = {(4, 6), (5, 5), (6, 4)}.
Imamo
6
3
1
P (A) = , P (B) = , P (A B) = ,
36
36
36
te je
3
1
8
2
6
+

=
=
P (A B) = P (A) + P (B) P (A B) =
36 36 36
36
9
1
1 1
Kako je P (A B) = , a P (A) P (B) = , vidimo da
36
6 12
P (A B) 6= P (A) P (B),
tj. dogadaji A i B nisu nezavisni.
b) Neka je A1 dogadaj da je pala sestica na prvoj kocki, a A2 dogadaj da je pala sestica
na drugoj kocki. Trazi se P (A1 A2 ).
Imamo
P (A1 A2 ) = P (A1 ) + P (A2 ) P (A1 A2 )
= P (A1 ) + P (A2 ) P (A1 ) P (A2 ),
jer su A1 i A2 nezavisni dogadaji, sto nam daje
P (A1 A2 ) =

6
6
1
11
+

= .
36 36 36
36

Drugi, alternativni nacin izracuna je sljedeci. Dogadaj da je barem na jednoj kocki pala
sestica je suprotan od dogadaja da niti na jednoj nije pala sestica, pa mozemo racunati
P (A1 A2 ) = 1 P (Ac1 Ac2 ) = 1 P (Ac1 ) P (Ac2 ) = 1

5 5
11
= ,
6 6
36

jer nezavisnost dogadaja A1 i A2 povlaci i nezavisnost dogadaja Ac1 i Ac2 .

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

2.6

35

Prebrojiv vjerojatnosni prostor

Pretpostavimo da je beskonacan prebrojiv skup:

= {1 , 2 , 3 , . . .}.
Algebra F i sada je jednaka skupu svih podskupova P(). Ona zadovoljava uvjet
ako su An F (n N), tada je

An F.

n=1

Vjerojatnost P na algebri F mora zadovoljavati uvjet

P(

n=1

An ) =

P (An ),

ako je Am An = za sve m 6= n.

n=1

U ovom slucaju algebru F nazivamo -algebrom.

Kako i prije, vjerojatnost P je zadana ako su zadani brojevi pi za koje vrijedi:
1) pi = P (i ) 0,

X
2)
pi = 1.

za i = 1, 2, . . . , n, . . .

i=1

Nisu svi elementarni dogadaji jednako vjerojatni, pa klasicna definicija vjerojatnosti u

ovom slucaju gubi smisao. Za A ponovno imamo
X
P (A) =
P (i ).
i A

Primjer 2.15 Baca se novcic dok ne padne pismo. Skup elementarnih dogadaja je
= {1, 2, 3, . . .}.
1 = 1 znaci: u prvom bacanju palo je pismo,
2 = 2 znaci: u drugom bacanju je prvi put palo pismo,
..
.
n = n znaci: u n-tom bacanju je prvi put palo pismo,
..
.
1
1
1
Racunamo P (1) = , P (2) = 2 , . . ., P (n) = n , . . .
2
2
2

n
1
X
X
1
P (i ) =
= 2
2
1
i=1
i=1

1
2

= 1.

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

( suma geometrijskog reda za q =

36

1
1
i a1 = )
2
2

Kolika je vjerojatnost dogadaja A = {1, 2}?

Rjesenje: P (A) = P (1) + P (2) =

3
1 1
+ = .
2 4
4

Primjer 2.16 Igra na srecu sastoji se od bacanja dviju kocaka. Odredite vjerojatnost
da zbroj na kockama bude veci od 9?
Rjesenje: Oznacimo trazeni dogadaj s A. U ovom slucaju broj elementarnih dogadaja
je k = 36, a prebrojavanjem povoljnih ishoda, tj. onih kada je zbroj na kockama veci
od 9, dobivamo k(A) = 6. Vjerojatnost iznosi
P (A) =

6
1
= .
36
6

Primjer 2.17 U Beli se dijeli osam karata. Odredite vjerojatnost dobivanja:

a) jednog asa,
b) barem jednog asa?
Rjesenje:
a) Od ukupno osam karata koje se dijele iz spila od 32, jedna karta treba biti jedan
od cetiri asa, a sedam karata se dijeli od preostalih 28. Trazena vjerojatnost je
dakle

28
4
7
1
.
32
8
b) Suprotni dogadaj je taj da niti jedna od dobivenih karata nije as, pa je trazena
vjerojatnost

28
8
1 .
32
8
Primjer 2.18 Student je izasao na ispit znajuci 20 od 25 pitanja. Na ispitu se izvlace
tri pitanja. Kolika je vjerojatnost da student zna odgovor na:
a) na sva tri pitanja
b) na barem jedno pitanje?

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

37

Rjesenje:
a) Broj povoljnih mogucnosti da ce
student
znati odgovoriti na sva tri pitanja
(na
20
25
zovimo ga dogadajem A) je m =
, a svih mogucnosti izbora ima n =
,
3
3
te je

20
3
P (A) = = 0.495.
25
3
b) Dogadaj da student zna odgovor na barem jedno pitanje suprotan je dogadaju da
ne zna odgovor niti na jedno od tri odabrana pitanja, te je trazena vjerojatnost:

5
3
1 = 0.9957.
25
3
Primjer 2.19 Kolika je vjerojatnost da dvije slucajno izabrane osobe imaju rodendane
istog dana?
Rjesenje:
= {(i, j), 1 i, j 365}
A = {(i, i), 1 i 365}
365
P (A) =
= 0, 00274.
3652
Primjer 2.20 Kolika je vjerojatnost da izmedu n osoba budu barem dvije koje imaju
rodendan istog dana? Izracunajte za n = 5.
Rjesenje: Neka je An dogadaj da svih n osoba ima rodendane u razlicite dane. Tada je
trazena vjerojatnost
pn = P (Acn ) = 1 P (An ) = 1

365 364 (365 n + 1)

.
365n

Za n = 5 imamo p5 = 0.027.
Primjer 2.21 Iz spila od 52 karte na slucajan nacin, jednu za drugom, izvlacimo dvije
karte i to
a) prvu izvucenu kartu vracamo u spil (dogadaj A),

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

38

b) prvu izvucenu kartu ne vracamo u spil (dogadaj B).

Kolika je vjerojatnost da izvucemo oba asa?
Rjesenje:
4 4
,
32 32
4 3
b) P (B) =
.
32 31
Primjer 2.22 Kolika je vjerojatnost sestice na lotu 7/39?
a) P (A) =

0 10

7
6

32A
1
Rjesenje: 0 1
39A
@
7
Primjer 2.23 Kolika je vjerojatnost da dijete dobije sesticu ako kocku baca triput uzastopce?
@ A@

Rjesenje: Trazi se vjerojatnost dogadaja suprotnog dogadaju da u tri bacanja nijednom

nije pala sestica:
5
p = 1 ( )3 = 0.42.
6
Primjer 2.24 Simetrican novcic bacamo 5 puta. Kolika je vjerojatnost da je pismo
palo triput?
Rjesenje:

5
1
5
p=

= 0.3125.
3
2
Primjer 2.25 U kutiji se nalazi 4 puta vise ispravnih nego neispravnih proizvoda. Na
slucajan nacin biraju se tri proizvoda. Vjerojatnost da medu njima bude barem jedan
29
neispravan proizvod iznosi
. Koliko je proizvoda u kutiji?
57
Rjesenje: Neka je n broj neispravnih proizvoda u kutiji. Tada je 4n broj ispravnih proizvoda. Dogadaj da medu tri slucajno izabrana proizvoda bude barem jedan neispravan
suprotan je dogadaju da su sva tri izvucena proizvoda ispravna. Slijedi

4n
3
29
1 =
57
5n
3
28
4n(4n 1)(4n 2)
=
5n(5n 1)(5n 2)
57
2
37n 159n + 44 = 0
11
n1,2 = 4; .
37

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

39

Dobiva se da u kutiji neispravnih proizvoda ima 4, ispravnih 16.

Primjer 2.26 U kutiji je 12 kuglica: plave, zute i tri crvene. Na slucajan nacin biramo
tri kuglice. Ako vjerojatnost da izaberemo po jednu plavu, zutu i crvenu kuglicu iznosi
3
, koliko je zutih kuglica u kutiji?
11
Rjesenje: Neka je n broj
zutih kuglica. Tada plavih kuglica ima 9 n. Od 12 kuglica

12
tri se mogu izvuci na
nacina. Povoljno je da to bude jedna od 3 crvene, jedna od
3
n zutih i jedna od 9 n plavih:

3
n
9n

1
1
1
3

=
11
12
3
n(9 n) = 20.
Dobivaju se dva rjesenja za broj zutih kuglica: n = 5 ili 4.
Primjer 2.27 U dvorani je prisutno 12 studentica i 18 studenata. Slucajnim se izborom
bira troclana delegacija. Kolika je vjerojatnost da su izabrana:
a) tri studenta (dogadaj A),
b) tri studentice (dogadaj B),
c) dvije studentice i student (dogadaj C)?
Rjesenje:

18
3
a) P (A) = = 0.20,
30
3

12
3
b) P (B) = = 0.05,
30
3

18
12

1
2

c) P (C) =
= 0.2926.
30
3

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

40

Primjer 2.28 Kutija sadrzi 12 loptica za stolni tenis, od kojih su 4 lose. Na slucajan
nacin izvadimo odjednom 7 loptica. Kolika je vjerojatnost da ce medu njima biti
a) najvise jedna losa loptica (dogadaj A),
b) 2 lose ili 4 lose loptice (dogadaj B)?
Rjesenje:

8
8
4
+

7
6
1

a) P (A) =
,
12
7

8
4
8
4

5
2
3
4

b) P (B) =
.
12
7
Primjer 2.29 Kolika je vjerojatnost p(n) da se sestica pojavi u n bacanja kocke? Koliko
puta treba baciti kocku da je vjerojatnost sestice barem 0,9?
Rjesenje:
n
5
p=1
6
n
5
1
0, 9
6
n
5
0, 1
6

Logaritmiranjem dobivamo n 13.

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

2.7

41

Zadaci

1. U kutiji se nalazi 16 proizvoda, od kojih su 4 neispravna. Na slucajan nacin

se izvlaci 5 proizvoda. Kolika je vjerojatnost da medu njima bude barem jedan
neispravan?
2. Student je izasao na ispit znajuci odgovor na 20 od mogucih 26 pitanja. Profesor
postavlja tri pitanja za redom. Kolika je vjerojatnost da student zna odgovor:
a) na sva tri pitanja
b) na barem jedno pitanje?
3. Uzorak sadrzi dva puta vise ispravnih nego neispravnih proizvoda. Ako slucajno
biramo cetiri proizvoda, vjerojatnost da medu njima budu dva ispravna i dva
neispravna iznosi 30/91. Koliko proizvoda sadrzi uzorak?
4. U kutiji se nalazi 20% manje bijelih nego crnih kuglica. Na slucajan nacin biramo
dvije kuglice. Ako vjerojatnost da izvucemo barem jednu bijelu kuglicu iznosi 12
,
17
koliko je crnih kuglica u kutiji?
5. Iz kutije u kojoj se nalaze 4 plave, 5 zutih i crvene kuglice, na slucajan nacin
izvlacimo dvije kuglice. Vjerojatnost da ne izaberemo nijednu crvenu iznosi 30%.
Koliko je kuglica u kutiji?
6. U kutiji je 15 kuglica: crvene, plave i tri zute. Na slucajan nacin biramo tri kuglice.
3
. Koliko je plavih
Vjerojatnost da izaberemo po jednu crvenu, plavu i zutu iznosi 13
kuglica u kutiji?
7. Koji postotak peteroznamenkastih brojeva
a) sadrzi znamenku 5,
b) djeljiv je s 20, a ne sadrzi znamenke 8 i 9?
8. U kutiji se nalazi 50% vise bijelih nego crvenih kuglica. Na slucajan se nacin biraju
tri kuglice. Ako je vjerojatnost da izvucemo jednu crvenu kuglicu i dvije bijele
jednaka 0, 5, koliko je bijelih kuglica u kutiji?
9. U cetiri vagona na slucajan nacin ulazi 16 putnika. Kolika je vjerojatnost da:
a) u prvi vagon udu 4 putnika,
b) u svaki vagon udu po 4 putnika?

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

2.7.1

Rje
senja zadataka

1.
2.

a)
b)

3.
4.
5.
6.
7.

a)
b)

8.

16
4
a)
,
16
4

16
12
8
4
4
4
4
4
b)
.
416
312

9.

42

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

2.8

43

Geometrijska definicija vjerojatnosti

Promatrat cemo jedino one neprebrojive skupove elementarnih dogadaja koji imaju
konacnu geometrijsku mjeru m() kao npr. duljina, povrsina, obujam. Vjerojatnost
dogadaja A , tj. vjerojatnost da je slucajno odabrana tocka iz A, jednaka je omjeru
mjere od A i mjere od :
m(A)
P (A) =
.
m()
Funkcija P zadovoljava sve aksiome vjerojatnosti i ovako definirana vjerojatnost naziva
se geometrijska vjerojatnost.
Primjer 2.30 U krug je upisan kvadrat. Kolika je vjerojatnost da s propisane udaljenosti pikado pogodi dio kruga unutar kvadrata?
Rjesenje: Trazena vjerojatnost jednaka je omjeru povrsine kvadrata upisanog krugu
m(A) i povrsine kruga m():

(r 2)2
2
P (A) =
= .
2
r

Primjer 2.31 Dva vlaka duljine 200m krecu se brzinom 72km/h prugama koje se medusobno krizaju. Trenutak u kojem ce oni uci u krizanje je slucajan i izmedu 22 sata i
22:30. Kolika je vjerojatnost da ce se vlakovi sudariti?
Rjesenje: Neka je
x - trenutak ulaska prvog vlaka u krizanje,
y - trenutak ulaska drugog vlaka u krizanje.
Ako prvi vlak ude u krizanje tocno u 22 sata i stavimo x = 0s, onda u 22:30 je x = 1800s,
slicno i za drugi vlak. Skup elementarnih dogadaja je
= {(x, y) | x [0s, 1800s], y [0s, 1800s]}.
je kvadrat u xOy ravnini, a jedinice na koordinatnim osima su sekunde. Vlakovi ce
se sudariti (dogadaj A) ako je
200m
,
|x y|
20m/s
jer je 72km/h = 20m/s, tj.
A = {(x, y) | |x y| 10s} .
Crtanjem podrucja (kvadrat) i njegovog podskupa A (tocnije podrucja odredenog
nejednadzbama y x + 10 i y x 10 unutar kvadrata) dobivamo
m() = 18002 ,

m(A) = 18002 17902 ,

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

te je
P (A) =

44

18002 17902
= 0, 011.
18002

Primjer 2.32 Prometna nesreca dogodila se izmedu 8 i 9 sati. Kolika je vjerojatnost

da se dogodila izmedu 8:25 i 8:40?
Rjesenje: m() = 60min, m(A) = 15min, te je
p=

15
= 0, 25.
60

Primjer 2.33 Na segmentu T1 T2 duljine 1 slucajno su odabrane tocke L i M . Kolika

je vjerojatnost da se
a) tocka L nalazi blize tocki T1 nego tocka M (dogadaj A)?
b) tocka L nalazi blize tocki M nego tocki T1 (dogadaj B)?
Rjesenje: Neka su tocke L i M smjestene na intervalu [0, 1] i odredene s L(x) i M (y).
Tada = {(x, y) | x, y [0, 1]} je kvadrat u koordinatnom sustavu xOy i m() = 1.
a) Buduci da je tocka L blize tocki T1 nego tocka M kada je y x > 0, vrijedi
A = {(x, y) | y x > 0} , sto je pravokutni trokut s katetama duljine 1 i
1
m(A) = . Dobivamo
2
1
P (A) = .
2
b) Tocka L je blize tocki M nego tocki T1 ako je x > y ili ako za x < y vrijedi
y x < x. Odavde slijedi da je B = {(x, y) | y < 2x} , za koji vrijedi
3
m(B) = . Dobivamo
4
3
P (B) = .
4

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

2.9

45

Zadaci

1. Na zidu dimenzija 8m 5m nalaze se cetiri prozora svaki dimenzija 1.8m 1.2m.

Kolika je vjerojatnost da djecak koji nasumice puca loptu u zid pogodi bilo koji
prozor?
2. Na realnom pravcu slucajno su odabrane tocke a i b tako da je 0 a 3 i
2 b 0. Kolika je vjerojatnost da je udaljenost izmedu tocaka a i b veca od
3?
3. Iz intervala [0, 10] biraju se dva realna broja. Kolika je vjerojatnost da njihov
zbroj bude veci od 8, a apsolutna vrijednost njihove razlike veca od 3?
4. Iz intervala [0, 1] na slucajan nacin biraju se dva broja. Kolika je vjerojatnost da
njihov zbroj bude veci od 31 , a apsolutna vrijednost njihove razlike manja od 13 ?
5. Iz intervala [1, 1] biraju se dva broja. Kolika je vjerojatnost da njihov zbroj bude
pozitivan, umnozak negativan, a zbroj kvadrata manji od 1?
6. Iz intervala [0, 2] na slucajan se nacin biraju dva broja. Kolika je vjerojatnost da
njihov zbroj bude manji od 3, a razlika po apsolutnoj vrijednosti manja od 1?
7. Decko i cura dogovore susret izmedu 7:00 i 8:00 na trgu. Dogovore se da onaj tko
dode prvi, ceka drugog najvise 20min. Kolika je vjerojatnost da ce se susresti?
8. Dvije osobe imaju jednaku vjerojatnost da dodu na zakazano mjesto u svakom
trenutku vremenskog intervala T . Kolika je vjerojatnost da jedna osoba drugu ne
ceka duze od t (vremenski interval)?
2.9.1

Rje
senja zadataka

1. 0, 216.
1
.
3
39
3.
.
200
4
4. .
9
5.
5
6. .
8
5
7. .
9
2.

8.

T 2 (T t)2
.
T2

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

2.10

46

Uvjetna vjerojatnost

Neka je B F dogadaj s pozitivnom vjerojatnoscu P (B) > 0. Definiramo uvjetnu

vjerojatnost da ce nastupiti dogadaj A, ako je nastupio dogadaj B s
P (A|B) =

P (A B)
P (B)

za svaki A F .

(8)

Odavde je
P (A B) = P (B)P (A|B).

(9)

Ako je P (A) > 0 tada je

P (B|A) =

P (B A)
P (A B)
=
,
P (A)
P (A)

pa je
P (A B) = P (A)P (B|A).

(10)

Dakle, vrijedi
P (A B) = P (B)P (A|B) = P (A)P (B|A).
Vrijedi i
P (A1 A2 A3 ) = P (A1 A2 )P (A3 |A1 A2 ) = P (A1 )P (A2 |A1 )P (A3 |A1 A2 ).
Slicno se moze pokazati i za
P (A1 A2 An ) = P (A1 )P (A2 |A1 )P (A3 |A1 A2 ) P (An |A1 A2 An1 ).
Ako je konacan i ako svi elementarni dogadaji imaju jednaku vjerojatnost, tada zbog
P (A B) =

k(A B)
,
k

slijedi
P (A|B) =

P (B) =

kB
k

k(A B)
.
kB

Primjer 2.34 Bacaju se dvije kocke. Ako je pao zbroj 6, kolika je vjerojatnost da je na
jednoj kocki pao broj 2?
Rjesenje: Definirajmo
B = {pao je zbroj 6},
A = {na jednoj kocki je pao broj 2}.

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

Trazi se P (A|B) =

47

k(A B)
. Kako je
kB

B = {(1, 5), (5, 1), (2, 4), (4, 2), (3, 3)},
A B = {(2, 4), (4, 2)},
slijedi P (A|B) =

kB = 5,
k(A B) = 2,

2
= 0, 4.
5

Primjer 2.35 Statisticki je utvrdeno da od 10000 muskaraca 500 boluje od daltonizma,

a od 10000 zena njih 25. Kolika je vjerojatnost da slucajno odabrana osoba bude daltonist
i muskarac?
Rjesenje: Neka je
A = {odabrana osoba je daltonist},
B = {odabrana osoba je muskarac}.
Trazi se P (A B). Po (9) imamo
P (A B) = P (B)P (A|B).
Kako je
P (B) =
slijedi P (A B) =

10000
1
= ,
20000
2

P (A|B) =

500
10000

1 1
1

=
= 0, 025.
2 20
40

Primjer 2.36 Vjerojatnost da zrakoplov bude oboren prije nego sto stigne do cilja je
5%. Vjerojatnost da unisti cilj, ako do njega dospije, je 40%. Kolika je vjerojatnost da
zrakoplov dospije do cilja i unisti ga?
Rjesenje: Neka je
A = {zrakoplov je dospio do cilja},
B = {cilj je unisten}.

P (A) = 0, 95,

Trazi se P (A B). Zadano je jos P (B|A) = 0, 4. Po formuli (10)

P (A B) = P (A)P (B|A) = 0, 95 0, 4 = 0, 38.
Primjer 2.37 U skupu od 100 proizvoda, 10 je neispravno. Kolika je vjerojatnost da
cemo biranjem nasumice u tri uzastopna pokusaja izabrati 3 neispravna proizvoda, ako
pri tom odabrani proizvod ne vracamo natrag?

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

48

Rjesenje: Neka je Ai dogadaj da je izabran neispravan proizvod u i-tom pokusaju,

i = 1, 2, 3.
Trazena je vjerojatnost
P (A1 A2 A3 ) = P (A1 )P (A2 |A1 )P (A3 |A1 A2 ).
10
. Vjerojatnost izbora drugog neispravnog proizvoda ako je vec
100
9
izabran jedan takav iznosi P (A2 |A1 ) =
, a vjerojatnost izbora treceg neispravnog
99
8
proizvoda ako su vec prethodno izabrana dva takva je P (A3 |A1 A2 ) = . Dobivamo
98
Znamo P (A1 ) =

P (A1 A2 A3 ) =

10 9 8
72

=
= 0, 000742.
100 99 98
97020

Primjer 2.38 Vjerojatnost u postocima da su oba blizanca muskog spola je 40%, a da

su zenskog je 35%. Pri porodu, prvo se rodilo musko dijete. Kolika je vjerojatnost da i
drugo dijete bude musko?
Rjesenje: Blizanci mogu biti:
A - dva djecaka,
B - dvije djevojcice,
C - djevojcica i djecak.
Trazi se
P (A|(A C)) =

P (A (A C))
.
P (A C)

Vjerojatnost da se rodio barem jedan djecak P (A C) = 1 P (B) = 1 0, 35 = 0, 65.

Slijedi
0, 4
P (A|(A C)) =
= 0, 615.
0, 65
Prisjetimo se da su dva dogadaja A i B nezavisni dogadaji ako vrijedi
P (A B) = P (A) P (B),
i da u protivnom kazemo da su zavisni.
Ako su dogadaji A i B nezavisni vrijedi:
P (A|B) = P (A),

P (B|A) = P (B).

Vjerojatnost da se desi barem jedan od dogadaja A ili B jednaka je

P (A B) = P (A) + P (B) P (A)P (B).

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

49

Vjerojatnost da nece nastupiti ni dogadaj A, ni dogadaj B jednaka je

P (Ac B c ) = (1 P (A))(1 P (B)).
Vjerojatnost da se desi barem jedan od dogadaja A ili B suprotan je dogadaju da
se ne desi ni A ni B, pa je
P (A B) = 1 P (Ac B c ) = 1 (1 P (A)) (1 P (B)) .
Vjerojatnost da se barem jedan od dogadaja A i B nece realizirati je
P (Ac B c ) = 1 P (A)P (B).
Primjer 2.39 Tri strijelca gadaju metu. Prvi pogada s vjerojatnoscu 80%, drugi sa
60% i treci s 90%. Kolika je vjerojatnost da u meti zavrsi samo jedan metak, ako sva
trojica gadaju samo s po jednim metkom?
Rjesenje: Buduci da pogodak ili promasaj bilo kojeg od njih ne utjece na gadanje
ostalih, trazena vjerojatnost je:
P = 0, 8 0, 4 0, 1 + 0, 2 0, 6 0, 1 + 0, 2 0, 4 0, 9 = 0, 116.
Zadatak 2.40 Tri strijelca gadaju jednu te istu metu. Vjerojatnost pogotka kod svakog
strijelca redom iznosi 0,80, 0,70 i 0,60. Kolika je vjerojatnost:
a) tocno jednog pogotka u metu,
b) barem jednog pogotka u metu,
c) najvise dva pogotka u metu?
Rjesenje:

2.11

Potpuna vjerojatnost. Bayesova formula.

Potpun sustav dogadaja cine dogadaji

H1 , H2 , . . . , Hn ,
ako vrijedi sljedece:
n
[

Hi = i

i=1

Hi Hj = za i 6= j.

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

50

Neka je A . Tada je
!
n
n
[
[
A=A=
Hi A = (Hi A) = (H1 A) (H2 A) (Hn A).
i=1

i=1

Dogadaji (Hi A) i (Hj A) se iskljucuju za i 6= j, te je

P (A) = P (H1 A) + P (H2 A) + P (Hn A) =

n
X

P (Hi A) =

i=1

n
X

P (Hi )P (A|Hi ).

i=1

Izveli smo formulu potpune vjerojatnosti:

P (A) =

n
X

P (Hi ) P (A|Hi ).

(11)

i=1

Bayesova formula sluzi za aposteriorno izracunavanje vjerojatnosti pojedinih hipoteza Hj , ako je poznato da se dogodio dogadaj A:
P (Hj |A) =

P (Hj A)
P (Hj ) P (A|Hj )
= n
,
X
P (A)
P (Hi ) P (A|Hi )

j = 1, 2, . . . , n.

(12)

i=1

Primjer 2.41 Tri stroja rade istovremeno pri cemu prvi daje 50%, drugi 30%, a treci
20% proizvodnje. Postotak neispravnih kod prvog stroja je 10%, drugog 20%, a treceg
18%.
a) Kolika je vjerojatnost da je slucajno odabrani proizvod neispravan?
b) Ako je slucajno odabrani proizvod neispravan, kolika je vjerojatnost da je proizveden na prvom stroju?
Rjesenje: Neka je Hi = {proizvod je proizveden na i-tom stroju}, i = 1, 2, 3. Imamo
P (H1 ) = 0, 5, P (H2 ) = 0, 3 i P (H3 ) = 0, 2. Definirajmo
A = {odabrani proizvod je neispravan}.
Zadano je P (A|H1 ) = 0, 1, P (A|H2 ) = 0, 2 i P (A|H3 ) = 0, 18.
a) Trazi se P (A). Po formuli (11)
P (A) = P (H1 )P (A|H1 ) + P (H2 )P (A|H2 ) + P (H3 )P (A|H3 )
= 0, 5 0, 1 + 0, 3 0, 2 + 0, 2 0, 18 = 0, 146.

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

51

b) Trazi se
P (H1 |A) =

P (H1 A)
P (H1 )P (A|H1 )
0, 5 0, 1
=
=
= 0, 342.
P (A)
P (A)
0, 146

Primjer 2.42 Grupa od 10 studenata je dosla na usmeni ispit. Trojica su pripremila

ispit izvrsno, cetvorica dobro, dvojica dovoljno i jedan lose. Pitanja su na listicima i ima
ih 20. Izvrsno pripremljeni student zna odgovor na svih 20 pitanja, dobro pripremljeni
na 16, dovoljno pripremljeni na 10, a lose pripremljeni na 5. Slucajno odabrani student
je odgovorio na 3 zadana pitanja. Odredite vjerojatnost da je to bio student koji je ispit
pripremio:
a) izvrsno,
b) lose?
Rjesenje: Oznacimo sljedece dogadaje
H1
H2
H3
H4

= {student
= {student
= {student
= {student

je
je
je
je

pripremio
pripremio
pripremio
pripremio

ispit
ispit
ispit
ispit

izvrsno},
dobro},
dovoljno},
lose}.

3
4
2
1
, P (H2 ) = , P (H3 ) =
i P (H4 ) = .
10
10
10
10
Neka je dogadaj A = {student je odgovorio na sva 3 pitanja}.
Vjerojatnost da je student odgovorio na sva 3 pitanja, ako je ispit pripremio izvrsno je

20
3
P (A|H1 ) = = 1,
20
3
Tada je P (H1 ) =

ako je ispit pripremio dobro

16
3
P (A|H2 ) = = 0, 491,
20
3

ako je ispit pripremio dovoljno

10
3
P (A|H3 ) = = 0, 105,
20
3

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

52

a ako je ispit pripremio lose

5
3
P (A|H4 ) = = 0, 009.
20
3
a) Vjerojatnost da je na sva 3 pitanja odgovorio izvrstan student, po Bayesovoj formuli (12) je
P (H1 )P (A|H1 )
P (H1 |A) =
,
P (A)
dok je vjerojatnost dogadaja A po formuli (11)
P (A) = P (H1 )P (A|H1 ) + P (H2 )P (A|H2 ) + P (H3 )P (A|H3 ) + P (H4 )P (A|H4 )
4
2
1
3
=
1+
0, 491 +
0, 105 +
0, 009 = 0, 5183.
10
10
10
10
Sada slijedi

b) Analogno

3
1
P (H1 |A) = 10
= 0, 5788.
0, 5183
1
0, 009
P (H4 )P (A|H4 )
= 10
= 0, 0017.
P (H4 |A) =
P (A)
0, 5183

FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007)

2.12

53

Zadaci

1. Zarulje
se proizvode u tri pogona. Prvi pogon daje 50% proizvodnje, drugi 30% i
treci 20%. Postotak neispravnih zarulja iz prvog pogona je 10%, iz drugog 15%, a
iz treceg 8%.
a) Kolika je vjerojatnost da je slucajno izabran proizvod neispravan?
b) Kolika je vjerojatnost da je neispravan proizvod proizveden na drugom stroju?
2. Jedan tip proizvoda izraduje se na 4 stroja. Na stroju S1 izraduje se 40% proizvodnje od cega je 0, 1% skarta, na S2 se radi 30% i od toga je 0, 2% skarta, na
S3 20% sa 0, 25% skarta i na S4 10% proizvodnje sa 0, 5% skarta.
a) Kolika je vjerojatnost da je slucajno odabrani proizvod ispravan?
b) Ako je slucajno odabrani proizvod neispravan, kolika je vjerojatnost da je
izraden na stroju S1 ?
3. Strijelci Mate i Ante, svaki sa po jednim metkom, gadaju cilj. Mate pogada s
vjerojatnosti 0, 8, a Ante s 0, 4. Utvrdeno je da je meta pogodena jednim metkom.
Kolika je vjerojatnost da je metu pogodio Mate?
4. U uzorku ispitanika, u kojem je muskaraca 55%, 70% muskaraca i 60% zena pusi.
Kolika je vjerojatnost da slucajno odabrana osoba pusi? Kolika je vjerojatnost da
je slucajno odabrana osoba koja pusi, muskarac?
5. Dva automobila voze nocu jedan prema drugome. Ako vozaci nisu pospani, automobili ce se sigurno mimoici s vjerojatnoscu 0,999. Ako je vjerojatnost da svaki
od vozaca bude pospan jednaka 0,1, onda je vjerojatnost da oba budu pospana
0,01. Ako je samo vozac A pospan oni ce se mimoici s vjerojatnoscu 0,7. Ako je
samo vozac B pospan onda ce se mimoici s vjerojatnoscu 0,8. Ako su oba vozaca
pospana oni ce se mimoici s vjerojatnoscu 0,4. Odredite vjerojatnost s kojom ce
se automobili mimoici.
2.12.1
1.

Rje
senja zadataka
a) 0,131.
b) 0,343.

2.

a)
b)

3.
4.
5. 0,948.