NASILJE U KOLI MEU

UENICIMA

Istraivanje u praksi

ZATO?

Upitnici koji su primjenjeni u proloj kolskoj godini u

okviru ispitivanja Koliko smo zadovoljni kolom
pokazali su da oko 80% anketiranih uenika smatra
da ima vrijeanja i maltretiranja meu uenicima.
Ovo je bio razlog da, putem anketiranja uenika,
roditelja i nastavnika-odjeljenskih voditelja, dobijemo
podrobnije podatke o prisustvu nasilja u naoj koli
meu uenicima, a potom izradimo program
aktivnosti kole na smanjenju i prevenciji istog.

Teorijski okvir-uvod
Nasilnitvo

meu kolskom djecom vrlo je

stara pojava. Veina ljudi ima iskustava s
okrutnim zadirkivanjem ili tiraniziranjem
vrnjaka bilo iz svojih vlastitih kolskih dana,
bilo kroz kolovanje vlastite djece. No,
donedavno se djeje grubosti nisu smatrale
drutvenim ili problemom vrijednim panje
van domena kratkoronih odgojnih
intervencija.

Teorijski okvir

Uzroci nasilja su sloeni i esto isprepleteni. Nasilje u koli relativno

kasno je postalo predmetom interesa naunika. Ono je danas
poprimilo razmjere koje trae pritisak na ALARM i promiljeno, mudro
djelovanje. Trendovi koje istraivai ove pojave zapaaju su slijedei:
Sve je vie uenika koji svojim ponaanjem ometaju rad u razredu
Djeca sve ranije pokazuju ponaanje koje oteava rad u uionici i koli
Djeca su vie nasilna nego ranije, a nasilju su posebno skloni
adolescenti
Mnoga djeca pokazuju manjak bilo kakvog osjeaja brinosti prema
drugima ili osjeaja aljenja zbog uinjenog
Uitelji/nastavnici sve vie uenika opisuju kao agresivne i
neprijateljski raspoloene mlade osobe

Teorijski okvir

U svijetu je proveden niz istraivanja o rairenosti kolskog

nasilnitva, te dobiveni rezultati pokazuju sljedee:
Postotak kolske djece koja su rtve nasilnitva u koli u veini
zemalja je slian: u Australiji 17%, u Engleskoj 19%, Japanu 15%,
Norvekoj 14%, panjolskoj 17%, USA 16%.
Najee se dogaa od 4.-og do 8.-og razreda O.
71% profesora i nastavnika ne obazire se i ne poduzima nita na
nasilnika ponaanja i zastraivanja u koli
Agresivno ponaanje se naui rano i teko se mijenja ako je jo uvijek
postojano u dobi od osam godina
I djeaci i djevojice zastrauju, uglavnom uenike istih spolova (osim
kada se radi o seksualnom nasilju)

Teorijski okvirto je nasilje meu djecom?

O nasilju meu djecom govorimo kad jedno ili vie
djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada ili
ozljeuje drugo dijete koje se ne moe odbraniti.
Moe imati oblik prijetnji, tjelesnih ozljeda,
odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja,
uzimanja stvari, unitavanja stvari.
esto ukljuuje neugodne komentare o djetetovoj
obitelji ili rodbini (npr. 'Amar nema tatu! Mama ti je
debela!'')

Oblici nasilja

Nasilje meu djecom moe biti direktno i indirektno. Direktno

nasilnitvo ukljuuje: ruganje, poniavanje, vrijeanje,
kritiziranje, nareivanje i zahtjevi za podreenou,guranje,
udaranje, upanje.
Nedirektno je tee uoljivo (i njemu su sklonije djevojice), kao
npr. namjerno iskljuivanje djeteta iz grupnih igara, ogovaranje
djeteta itd.
Najee se dogaa u kolskim WC-ima, hodnicima i ostalim
prostorima izvan kontrole nastavnika i drugih odraslih. Moe se
dogaati i u razredu, pred drugom djecom koja najee ne
priskoe u pomo rtvi zbog nezainteresiranosti, straha ili
nedostataka suosjeanja.

Znaaj istraivanja

Neki od odraslih e rei da je nasilje meu djecom samo jedan

od naina odrastanja i da je nuno u procesu uenja kako se
zalagati za svoje stavove i kako se braniti. No, nasilje moe
djecu uiniti usamljenima, nesretnima i prestraenima. Djeca
mogu postati nesigurna i da krivnju za nasilje trae u sebi
samima. Njihovo samopouzdanje i samopotovanje moe biti
do te mjere oteeno da poinju odbijati ii u kolu i druiti se s
drugom djecom. Djeca koja su rtve zadirkivanja mogu patiti od
psihikog i fizikog stresa, ali pokazivati i dugoronije
posljedice. Agresija u kolskoj dobi moe biti kasnije povezana
s razvojem problema alkoholizma, okrutnosti i nasilja u obitelji.

Znaaj istraivanja

Radi pravodobne identifikacije potencijalnog

nasilnitva, roditelji i nastavnici trebali bi uoiti djecu
s pasivnim i aktivnim oblicima agresivnog ponaanja.
Pasivni oblici agresivnog ponaanja upozoravaju na
frustraciju i pojavu agresivnosti. To su plaljivost,
povuenost, nemir, rastresenost, lijenost,
nezainteresiranost, povrnost i autizam. Uoljivi su
aktivni oblici agresivnog ponaanja, kao to su:
tikovi, upanje kose, grienje noktiju, nametljivost,
prkos, snana ljutnja, la, varanje, kraa, bjeanje od
obaveza, ovisnost, psihogeni mutizmi (kaalj,
mucanje i grevi).

Znaaj istraivanja
Djeca i mladi izloeni maltretiranju svojih vrnjaka
najee su plaljivi i nesigurni, imaju manjak
samopotovanja, ne znaju se zauzeti za sebe,
nemaju prijatelja, oprezni su i tihi, nisu agresivni
(osim rijetkih), skloni su povlaenju.
Djeca i mladi koji uestalo maltretraju svoje vrnjake
obino su temperamentni i impulzivni, tee
suosjeaju s drugima, pronalaze zadovoljstvo u
dovoenju drugih u neugodnu situaciju, te imaju
poveanu elju za dominacijom i moi. U pravilu
imaju pozitivno miljenje o sebi.

Znaaj istraivanja
Ovo

istraivanje ima, prije svega, praktini

znaaj u neposrednom pedagokom radu u
osnovnoj koli, tj. pruanja pomoi
odgajateljima (roditelji i nastavnici) u
kreiranju i realizaciji programa odgojnog
rada, ali i izradi intervencijskih programa za
prevenciju i smanjenje ovih pojava meu
uenicima.

METODOLOGIJA-Cilj istraivanja
Cilj

istraivanja je ispitati prisustvo,

uestalost i vrste nasilja meu uenicima,kao
i prijedloge za prevenciju i smanjivanje
pojave nasilja, koji bi nam pomogli u izradi
programa prevencije istih u koli, kroz
programe redovne nastave, odgojnog rada
odjeljenske zajednice i vannastavnih
aktivnosti sa uenicima, kao i rada sa
roditeljima i nastavnicima

METODOLOGIJA ISTRAIVANJAzadaci istraivanja

Istraiti

da li je i u kojoj mjeri nasilje prisutno

meu uenicima nae kole
Koji oblici nasilja su prisutni i u kojem obimu
Gdje se nasilje najee deava
Ko su rtve nasilja
ta predlau uenici, roditelji i nastavnici za
prevenciju i rjeavanje nasilnitva meu
vrnjacima

Metode,tehnike i instrumenti
istraivanja
Osnovna metoda istraivanja je servej-metoda
(deskriptivno-analitika)
Tehnika koritena u istraivanju je anketiranje,
a instrument upitnik za uenike, roditelje i
nastavnike- odjeljenske voditelje

Uzorak istraivanja
Anketiranjem je obuvaeno 271 uenika/ca od
4.-8.razreda ili 52,78% od ukupnog broja
uenika tog uzrasta,
104 roditelja, kao i 16 nastavnika/ca.

REZULTATI ISTRAIVANJA- uenici/ce

67,27 % u.se osjea dobro u koli

26,55 % ni dobro ni loe
6,18 % se osjea loe
Na taj osjeaj utiu veoma mnogo:
Drugovi/ce iz razreda-43,64%
Nastavnici /ce-42,91 %
Ostali uenici/ce- 18,18%

REZULTATI ISTRAIVANJA-uenici/ce
Osjeaj prihvaenosti od strane vrnjaka ima
85,46%, a 14,54% da nisu prihvaeni, dok
osjeaj sigurnosti u koli ima 45,82%, a
nesigurno i djelimino sigurno 54,18%
Najvei procenat u.( 66,55%) se osjea
nesigurno na putu od kole i obratno, zatim u
k. dvoritu (18,91%), u k.hodniku( 7,27%),
uionici za vrijeme odmora(6,55%)

REZULTATI ISTRAIVANJA-uenici/ce
Vrijeanje meu uenicima je prisutno:
Stalno-42,55%
esto-28,73%
Povremeno-23,64%

Rezultati istraivanja
Oblici uvreda koji su uenici doivjeli su:
Prianje izmiljotina -52,36%
Pogrdna imena-38,91%
Ismijavanje i ruganje- 32,73%
Namjerno guranje-33,09%
Udaranje- 25,09%
Iskljuivanje iz drutva- 20,73%
Unitavanje linih stvari-14,55%
Uzimanje novca i linih stvari-9,45

REZULTATI ISTRAIVANJA-uenici/ce
esto i svakodnevno neke od oblika nasilja
doivljava 37,45% u., dok
vrenju nasilja nad drugima esto i ponekad je
prisustvovalo 73,46%u.
Nasilje nad drugima su vrili esto 5,09 % u.,
ponekad 28,36% u.

REZULTATI ISTRAIVANJA
Na pitanje kome bi se obratili za pomo u
situaciji vrenja nasilja, uenici su odgovorili:
Roditeljima: 47,27%
Nastavnicima:44,36%
Prijateljima:
21,09%

REZULTATI ISTRAIVANJA-roditelji
66,67 % smatra da se dijete u koli
osjea dobro,
31,94% ni dobro ni loe,
dok 1,39% da se dijete osjea loe

Rezulati roditelji
Na sigurnost uenika/ca utie :
V. mnogo i mnogo osjeaj prihvaenosti
nastavnika-84,72%,
Drugova 69,44%
Ostalih uenika-43,06%,a osjeaj sigurnosti
ima potpuno 36,11% u., djelimino 58,33% i
nimalo 2,78%u.

Rezultati-roditelji
Faktori koji utiu na (ne)sigurnost uenika/ca:
Otvorenost(fiziki) kole te dostupnost ulaska
nepoznatih lica,nedovoljna prisutnost odraslih u
vrijeme odmora,izlaska/ulaska u zgradu,trajanje
nastave u dr.smjeni,neosvjetljenost dvorita
kole,nedovoljna dosljednost u provoenju
pravila,nedovoljna stimulacija /kanjavanje,
dobrog,odnosno loeg ponaanja u.,odnos
povjerenja u.-nast.,zanemarivanje odgoja u obitelji i
koli,opta situacija u drutvu

Rezultati- roditelji
Djeca se osjeaju najmanje sigurno:
Na putu od kue do kole-58,33%
U k.dvoritu-34,72%
U k.hodniku-12,50%
U uionici-4,17%

Rezultati- roditelji
Prisustvo nasilja:
Stalno i esto-40,28%
Povremeno-51,39%
Nije prisutno-8,33%

Rezultati- roditelji
Oblici po uestalosti:
1.
Guranje-36,11%
2.
Udaranje-25%
3.
Ismijavanje-22,22%
4.
Iskljuivanje iz drutva-20,83%
5.
Pogrdna imena-19,44%
6.
Unitavanje stvari-15,28%
7.
Prianje izmiljotina-13,89%
8.
Uzimanje novca-11,11%

Rezultati- roditelji
Uestalost oblika nasilja:
Rijetko-62,50%
esto-26,39%
Svakodnevno-0%

Rezultati- roditelji
Kako roditelji rjeavaju problem(po uestalosti
odgovora):
1.
Razgovor sa djetetom i roditeljem djeteta koje vri
nasilje
2.
Obraanjem za pomo razredniku,
pedagogu,direktoru
3.
Savjetovanjem djeteta da ignorie,
izbjegavanasilnika ili se obrati razredniku
4.
Uenjem djeteta kako da samo rjeava problem

Rezultati- razrednici
Uenici/ce se osjeaju sigurno:
Potpuno-8,33%
Djelimino-91,66%, a faktore koji utiu na sigurnost
navode: Otvorenost(fiziki) kole te dostupnost
ulaska nepoznatih lica,organizacija i provoenje
nadzora u koli-deurstvo odraslih,a ne samo
nastavnika,nedosljednost u odgoju i primjeni
pravila u obitelji i koli,ponaanje samih uenika,
situacija u drutvu i okruenju i porast
kriminala,neravnopravan poloaj uenika(zatita
posebnih uenika)

Rezultati -razrednici
Uenici se osjeaju najmanje sigurno:
Na putu do kole i obratno-58,33%
U kol. dvoritu-41,66%
U k.hodniku-25%
U uioici,za vrijeme odmora-8,33%

Rezultati-razrednici
Da li postoji vrijeanje meu uenicima:
Povremeno-58,33%
Stalno i esto-33,32%

Rezultati-razrednici
Na koje oblike uvreda se uenici ale:
Guranje -58,33%
Udaranje- 58,33%
Ismijavanje-50%
Ruganje-50%
Pogrdna imena-50%
Prianje izmiljotina-41,67%
Uzimanje novca-16,67%
Unitavanje stvari-16,67%

Rezultati-razrednici
Koliko je esto nasilje meu uenicima( prema
tome koliko su se uenici alili?)
esto-83,33%
Svakodnevno -8,33%
Rijetko - 8,33%, a u 66,67% sluajeva su to isti
uenici/ce i to, po spolu ee
djeaci(66,67%), dok po uspjehu jednako i
odlini i uenici sa tekoama

Rezultati-razrednici
Koji uenici su vie izloeni nasilju?
Po uspjehu:bolji-25%,sa tekoama-25%
Po spolu:djeaci-33,34%,djevojice-16,67%
Po mater.statusu:slabiji-33,34%,bolji-16,67%

Rezultati-razrednici
Na koji nain najee rjeavaju problem:
Razgovor sa uenicima i roditeljima,
ukljuivanjem pedagoga i direktora,
pozivanjem na pravila i odgovornosti, kroz
odgojni rad u OZ

Rezultati-razrednici
Prijedlozi mjera:
Vei rad pedagoga sa uenicima-nasilnicima
Vie adekvatnog porodinog odgoja
Poboljati organizaciju u koli(deurstvo poboljati,
uvoenjem kartica sa imenima i oznakama, primjena
pravila i odg.disc.mjera,osvjetljenost k.dvorita i
boravak djece u dvoritu za vrijeme odmora uz
nadzor odraslih, smanjiti brojnost uenika u koli)
Educiranje nastavnika i roditelja, poveati odgojni rad
sa djecom(individualni i u OZ),
Zajednikim angamanom svih

Zakljuci-prisustvo nasilja
uenici

roditelji

nastavnici

Stalno i esto

71,28%

4o,28%

33,32%

Povremeno i
nikako

28,72%

59,72%

66,68%

Oblici nasilja koji su prisutni :

Oblici nasilja

uenici

roditelji

nastav

Prianje izmiljotina

52,36%

13,11%

41,67%

Pogrdna imena

38,91%

19,44%

50%

Namjerno guranje

33,09%

36,11%

58,33%

Ismijavanje i ruganje

32,73%

22,22%

50%

Udaranje

25,09%

25%

58,77%

Isklju.iz drutva

20,73%

20,83%

16,67%

Unitavanje li.stvari

14,55%

15,28%

16,67%

Mjesta nasilja
Na putu U
U uionici U k.
do kole kolskom za vr.
hodniku
dvoritu
odmora
Uenici/ce 66,55%

18,91%

6,55%

7,27%

Roditelji

53,16%

31,65%

3,80%

11,39%

Nastavnici 58,33%

41,66%

8,33%

25,00%

rtve nasilja
Po uspjehu

Po spolu

Po mater.
statusu

Bolji:
25%
Djevojice:16,67% Bolji :16,67%
Sa tek.: 25%
Djeaci: 33,33% Slabiji :33,33%
Nije bitan: 8,33% Oboje:
8,33% Nije
bitan:8,33%

Najei prijedlozi smanjenja pojave

nasilja:
Edukacija

uenika, roditelja i nastavnika

Pojaana kontrola okruenja
Pojaati odgojni rad obitelji i kole
Poboljati vannastavne aktivnosti, tj.slobodno
vrijeme uenika
Unaprijediti odnose u koli i obitelji

PLAN AKCIJE

Edukacija uenika: rad u OZ(program osmiljavaju

razrednici sa pedagogom);
Rad kroz sekcije: voditelji sekcija
Edukacija roditelja-radionice i predavanja za
roditelje, edukativni materijali(nastavnici sa
pedagogom)
Pojaana kontrola odraslih
Sigurno okruenje-osvijetliti dvorite, prisustvo
policije