Filozofski fakultet u Splitu

Odsjek za pedagogiju

Seminarski rad za kolegij ''Psihologija odgoja i obrazovanja''

Nasilje u koli -Bullying

Studenti: Ivan ari i Duje Tuki

Mentorica: Vesna Antievi, dr.sc.

Split, listopad 2015.

Sadraj:
1. Uvod

2. to znamo o bullyingu?

3. to moemo poduzeti u vezi bullyinga?

4. Zakljuak

11

5. Literatura

12

1. Uvod:
Nasilje meu djecom u koli nije nikakva novost. injenica da se neka djeca esto
nalaze kao mete svojih vrnjaka je fenomen koji je opisan u mnogo znanstvenih istraivanja.
Iako su mnogi upoznati sa problemom nasilnik-rtva, tek se relativno nedavno, u ranim
sedamdesetim godinama 20. stoljea sistematino prilazi istraivanju nasilja meu vrnjacima
u koli. Snaan interes za prouavanje date problematike se prvo javio u vedskoj, te se jako
brzo proirio na ostale Skandinavske zemlje, i ostatak Europe. Zanimanje za bullying dodatno
je naraslo tragedijom u Norvekoj u kojoj su 1982. tri djeaka, starosti od 10 do 14 godina,
poinila samoubojstvo zbog konstantnog i okrutnog maltretiranja od strane njihovih vrnjaka.
Mediji koji su prenijeli vijest potaknuli su cijeli niz reakcija u dravi koje su dovele do
osmiljavanja kampanje protiv nasilnitva u koli koja je uvedena u primjenu od strane
ministarstva obrazovanja u jesen 1983. godine.
2. to znamo o bullyingu?
Bullying se moe definirati kao opetovano izlaganje uenika negativnim akcijama
drugog ili drugih uenika.1Te negativne akcije mogu biti agresivne prirode poput verbalnog i
fizikog nasilja, ali obuhvaaju i neke manje primjetne metode omalovaavanja poput
namjernog zanemarivanja pojedinca u grupi ili nedostatka uvaavanja tueg miljenja. Tako
razlikujemo pojmove direktnog i indirektnog bullyinga. Pojam bullying takoer implicira
izvjestan disbalans u snazi, fizikoj ili psihikoj. rtva tako ima potekoe u svojoj obrani
pred nasilnikom i obuzima ga osjeaj bespomonosti. 2Niz statistikih istraivanja pokazuje da
su djeaci vie izloeni nasilju u kolama od djevojica. 3 Takoer, meu djeacima se ee
javlja direktno nasilnitvo, dok djevojice pribjegavaju indirektnim metodama otuivanja
rtava, poput irenjem glasina ili manipuliranjem. Ista istraivanja pokazuju da roditelji
rtava, a naroito nasilnika, nisu svjesni problema i ne priaju s djecom o tome.
Uz problem nasilja u koli veu se nekoliko predrasuda. Jedna od njih je da se nasilje
odvija na putu do ili iz kole, a ne u samoj ustanovi. Norveka i vedska istraivanja Dana
Olweusa razbila su taj mit podatcima iz kojih se da iitati da je gotovo dvostruko vie
uenika bilo izloeno nasilju u samoj koli, nego na putu. kola je nedvojbeno mjesto gdje se
veina ovakvog nasilja odvija. Ipak, kolarci su napomenuli da su u sluajevima bullyinga van
kole preputeni sami sebi jer ne postoji mogunost uplitanja uitelja 4, te istaknule vanost
zatite djece i van samih kolskih zidova. Druga predrasuda koja se vee uz bullying je ta da
je potonji prvenstveno problem velikih gradova. Podatci norvekih dravnih istraivanja
pokazuju da ne postoji statistiko odskakanje u postotcima djece nasilnika i rtava Osla,
Bergena i Trondheima, tri velika Norveka grada,i djece koja ive u provinciji. 5 tovie,
gradska djeca su pokazala da u njihovim sredinama postoji visoka svijest o bullyingu te da se
o njemu puno vie pria u obitelji i koli.Jo jedno popularno miljenje je da se pojava
bullyinga razmjerno poveava sa veliinom kola i brojem uenika u razredu. No i ova teza ne
dri vodu, po statistikim podatcima sa ireg Stockholmskog podruja prikupljenim u dva
navrata tokom sedamdesetih, jednim Finskim istraivanjem iz osamdesetih, i nedavnim
1

D. Olweus. Bullying at school what we know and what we can do, Oxford, Blackwell
Publishing, 1993., str. 9
2
Isto, 10.
3
Isto, 18.
4
Isto, 21.
5
Isto, 23.

Norvekim ispitivanjem koje je obuhvatilo 700 kola, veliina razreda ne ni u kojoj mjeri ne
utjee na nasilje meu djecom.6
Bitan faktor u prevenciji bullyinga je uiteljsko nadgledanje. Niz studija pokazalo je
da pojaana prisutnost nastavnika u vremenu uine i na velikim odmorima efektivno suzbija
sve vrste bullyinga, a naroito onu direktnu.7 Naravno, to vrijedi samo ako spomenuti
nastavnici obraaju panju i ako su spremni intervenirati za vrijeme predaha. Aktivnost i
stavovi osobe koja predstavlja autoritet u uionici su od presudnog znaaja za suzbijanje ili
pojavu nasilja meu uenicima, a ono moe imati dalekosene posljedice. Uenici koji trpe
nasilje u koli esto se znaju naviknuti na mentalitet rtve i ponaati se tako i kasnije u ivotu.
Isto tako, djeca nasilnici mogu poprimiti agresivne osobine koje e ga nakon izlaska iz
kolskih klupa dovoditi u neprilike.8
to karakterizira rtvu? Jasna slika je isplivala koncem osamdesetih i moe se
primijeniti na oba spola. Tipine rtve su znatno nesigurnije od svojih vrnjaka. One su
povuene, tihe i osjetljive. Na agresivno ponaanje reagiraju povlaenjem i tako ne pruaju
velik otpor nasilniku. Pate od niskog samopouzdanja i za posljedicu imaju negativno miljenje
o sebi. Zbog toga su nespretni u socijalnim interakcijama i najee usamljeni. Istraivanja
pokazuju i da djeaci, rtve nasilja u koli, imaju prisniji odnos sa svojim roditeljima, naroito
majkama, od svojih kolskih kolega. Sve ove karakteristike opisuju pasivnu ili submisivnu
rtvu, koja je najei tip rtve bullyinga, no postoji jo jedna, manja grupa koju nazivamo
provokativnim rtvama.9 Takvi uenici obino imaju problema s koncentracijom na rad i
ponaaju se na nain koji stvara nervozu i tenzije oko njih. Tako izazivaju negativne reakcije
od strane veine ili cijelog razreda te se vremenom otuuju i ostanu sami.
S druge strane su djeca nasilnici. Karakteristika zajednika svim nasilnicima je
agresija prema vrnjacima. Takoer, takva djeca su esto agresivna i prema odraslima te imaju
pozitivan stav o nasilju kao praktinom sredstvu. Impulzivna su i imaju snaan poriv za
dominacijom svojih kolskih kolega s manjkom suosjeanja prema njima. Openito imaju
vrlo visoko miljenje o sebi i najee su fiziki jaa od ostale djece.Popularno je miljenje
meu psiholozima i psihijatrima da su agresivna djeca zapravo prikriveno nesigurnija i
anksioznija od ostale, te da se zbog toga ponaaju neprimjereno, no Olweusova istraivanja iz
1981. i 1984. ne podupiru takav stav. tovie, pokazuju suprotno: Nasilnici pokazuju
neobino malo nesigurnosti. Usto, postoje jo i djeca koja u bullyingu sudjeluju, no ne
preuzimaju inicijativu. Takvi se mogu nazvati pasivni bullieji ili sljedbenici.
Tri su motiva koja uzrokuju bullying. Prvi je elja bullieja za dominacijom i
dokazivanjem. Drugi je razvijanje negativnih stavova prema okolini nakon dolaska u kolske
klupe, a trei je isto praktini, gdje iz nasilja pokuava izvui materijalnu korist u vidu
novca, uine i sl. Bullying se jo moe promatrati kao dio potencijalnog ireg problema
antisocijalnog ponaanja koje pojedince navikava na nepriklanjanje pravilima. Iz ove je
perspektive prirodno predvidjeti da agresivna djeca nailaze na itav niz problema jednom kad
uu u tinejdersku dob.10

Isto, 24.
Isto, 25.
8
Isto, 27.
9
Isto, 33.
10
Isto, 36.
7

Meu djeacima, veliku ulogu u bullyingu igra fizika snaga. Kao to smo ve
spomenuli, rtve su najee djeaci ispodprosjenih fizikih sposobnosti, a bullieji su obino
vei i snaniji djeaci. Ipak, to ne znai da svi jai djeaci inae nuno pribjegavaju nasilju.
Da bi djeak postao bully, on uz fiziku snagu treba razviti agresivan obrazac ponaanja. Isto
tako, rtvu bullyinga karakterizira nesigurnost i anksiozan obrazac ponaanja. S druge strane,
kod curica fizika snaga ne igra nikakvu ulogu u dinamici bullyja i rtve.
Namee se pitanje, koji su faktori kod djece kljuni u razvijanju problematinog i
agresivnog ponaanja koje pretvaraju dijete u mladog nasilnika? etiri su takva. Prvi
potencijalni faktor bi bio nedovoljna bliskost djeteta s primarnim odgajateljem (najee
majkom) u njegovom ranom djetinjstvu koja bi se mogla pojaviti kroz manjak angamana ili
krivi pristup roditelja odgajanju. Drugi imbenik je pretjerana tolerancija odgajatelja koji
poputanjem predkolcu pokazuje da je agresija prihvatljiv nain ophoenja.Trei se odnosi
na nasilje poinjeno od strane samih roditelja, koji kanjavanjem djeteta ue i njega samog da
se problemi rjeavaju nasiljem. etvrti i posljednji faktor je temperament samog djeteta.
Nestrpljivi i temperamentni uenici pokazuju veu sklonost nasilju od drugih. 11 Kad djeca
dou na prag adolescencije jako je bitno za roditelje da pravilno i neintruzivno nadgledaju
djetetove vankolske aktivnosti, to radi u slobodno vrijeme i s kim se drui. Najvei dio
neeljenih aktivnosti meu djecom, poput bullyinga, antisocijalnog i kriminalnog ponaanja
odvija se kad su ona nasamo, bez nadzora odraslih.Zanimljivo je primijetiti i jedan imbenik
koji je dugo smatran kao jedan od faktora koji utjee na agresivnost djece, no pobijen je
statistikim istraivanjima. Socioekonomsko stanje obitelji, ukljuujui primanja, standard
domainstva i razinu obrazovanja roditelja nema gotovo nikakvog utjecaja na danu
problematiku.12 Omjer problematine djece naspram miroljubivih uenika je otprilike jednak
u svim socioekonomskim razredima.
Korisno je ukazati na mogue znakove koji otkrivaju nezdrave odnose meu djecom i
odaju potencijalne rtve bullyinga. Dijete koje trpi bullying u koli se tako najlake moe
prepoznati po tome to ga se pogrdno naziva. Ono trpi ismijavanja, nareuje mu se i prijeti,
otuuju mu se njegove stvari i biva guran ili udaran. Poto se najvei dio kolskog nasilja
odvija van vidokruga nastavnika, potrebni su neki diskretniji znakovi prema kojima moemo
raspoznati rtvu bulliyinga. To mogu biti naprimjer njegova esta samoa za vrijeme odmora
ili uine, njegovo konstantno nastojanje na fizikoj blizini nastavniku da umakne od
verbalnog ili fizikog maltretiranja, nesigurnost u govoru, poputanje u kolskom radu i sl.
Kod kue se takoer relativno jednostavno mogu prepoznati simptomi trpljenja kolskog
nasilja. Ako dijete dolazi kui sa sumnjivim ili skrivenim ozljedama, poderane odjee, ako ne
provodi vankolsko vrijeme sa svojim prijateljima ili ne dovodi nikog od svojih razrednih
kolega kod kue, te ako pokazuje odreenu nervozu prije odlaska u kolu i odabire krajnje
neintuitivnu rutu odlaska do nje, moemo s velikom dozom sigurnosti pretpostaviti da trpi
nasilje u koli. A kad se to dogodi, moramo znati kako postupati da bi bullyingu djeteta stali
na kraj.
3. to moemo poduzeti u vezi bullyinga?
Nakon definiranja glavnih imbenika i promatranja problema, moe se postaviti
vjerojatno i najvanije pitanje u cijeloj prii - to moemo uiniti da bismo sprijeili
nasilnitvo? Dan Olweus pokuao je dati odgovor na to pitanje u vidu intervencijskog
11
12

Isto, 40.
Isto, 42.

programa koji je podijeljen u nekoliko kategorija, a proveden je u vedskoj i Norvekoj, uz

veliko odobravanje nastavnika obuhvaenih kola.13

Pregled intervencijskog programa:

Opi preduvjeti - Osvijetenost i obvezanost
Mjere na razini kole - Prirunik s upitnicima, kolski sastanak u svezi problema
nasilnik/rtva, Bolji nadzor tijekom odmora i stanke za uinu, Vie privlanih djejih igralita,
Telefonski kontakti, Sastanci nastavnici-roditelji, Nastavnika grupa, Roditeljski krugovi
Mjere na razini razreda - Razredni propisi protiv nasilnitva, Redovni razredni sastanci,
Igranje uloga, Suradniko suelje, Zajednike pozitivne razredne djelatnosti, Razredni
sastanak nastavnik-roditelji/uenici
Mjere na individualnoj razini - Ozbiljni razgovori s nasilnicima i sa rtvama, Ozbiljni
razgovori s roditeljima dotine djece, Koritenje mate roditelja i nastavnika, Pomo
neutralnih uenika, Pomo i podrka roditeljima, Raspravljake grupe roditelja nasilnika i
rtvi, Promjena razreda ili kole14

to se tie ciljeva programa, oni su: "smanjiti koliko god je mogue - idealno bi bilo i
ukinuti u cijelosti - postojee probleme nasilnik/rtva u kolskom okruenju i izvan njega te
sprijeiti pojavu drugih problema."15 U fokusu je sprijeavanje neposrednog nasilnitva, koje
podrazumijeva otvorene napade na drugog uenika i moe ukljuiti rijei, pokrete, grimase ili
tjelesni dodir. To, naravno, ne znai da je posredno zlostavljanje zanemareno. Ovim
programom se i ono pokuava ublaiti i smanjiti. No ovi su ciljevi negativno iskazani: odnose
se na smanjenje, uklanjanje i sprijeavanje problema nasilnik/rtva. Pozitivne ciljeve se moe
izraziti na sljedei nain: "postii bolje odnose meu vrnjacima u koli i stvoriti uvjete koji
e omoguiti i rtvama i nasilnicima da se osove i bolje snalaze u kolskom okruju i izvan
njega."16

Da bi se uope moglo govoriti o provoenju programa potrebno je ispuniti dva glavna

preduvjeta. To su: 1. Da odrasli u koli, i donekle kod kue, postaju svjesni opsega problema u
njihovoj koli i 2. Da se odrasli odlue angairati s ozbiljnom namjerom mijenjanja takvog
stanja.17 Ukljuivanje odraslih u rjeavanje problema bullyinga kljuna je pretpostavka za
primjenu intervencijskog programa u koli, te je vano da roditelji ne doivljavaju
zlostavljanje kao neizostavni dio ivota djeteta. Takoer je vano skupiti to vie podataka
prije nekakve konkretne akcije, a to se moe uiniti preko upitnika nasilnik/rtva. injenica je
da je bolje poznavanje problema i odgovarajuih protumjera najvanije za postizanje dobrih
rezultata.

13
14
15
16
17

Olweus, Dan, Nasilje meu djecom u koli, kolska knjiga, Zagreb, 1998, str. 67.
Isto, 68-69.
Isto, 69.
Isto, 70.
Isto, 70-71.

Kao to je ve navedeno, mjere protiv bullyinga se mogu primjeniti na kolskoj i na

individualnoj razini. to se tie kolske razine, tu su ciljana skupina svi uenici kole. Mjere
na razini razreda mogu se jednako opisati kao one na kolskoj, razlika je u tome to je ovdje
ciljana skupina razred u cijelosti.

Kada kola odlui primjeniti mjere protiv nasilnitva, korisno je imati dan kolskog
sastanka u svezi s tim problemom. Uz zaposlenike kole sastanku bi trebali nazoiti i izabrani
roditelji i uenici. Cilj sastanka je izrada dugoronog plana djelovanja. Veliki je napredak ako
se na kolskom sastanku ostvari odreeni stupanj zajednikog dogovora i odgovornosti za
izabrani program.18

Kako se najvei dio nasilnitva dogaa u kolama, vano je da odgovarajui broj

odraslih osoba bude zajedno s uenicima za vrijeme kolskih odmora i da kola pomno
nadzire uenike aktivnosti - takoer i za vrijeme stanke za uinu. Nastavnici i ostali odrasli
moraju biti spremni da se umijeaju brzo i odluno u trenutku zlostavljanja. Osnovno je
pravilo umijeati se radije prerano negoli prekasno. 19 Meutim, poveani nadzor djece tijekom
odmora ne moe biti jedina mjera koju valja poduzeti. Dodatni nain da se doskoi nasilnitvu
je i briga za dobro opremljeno i privlano izvankolsko okruenje koje potie pozitivne
radnje. Lako je mogue da se neki uenici u veoj mjeri odaju nasilnitvu jer im je dosadno,
zlostavljanje postaje nain da ivot u koli postane uzbudljivijim. 20

Kad se uenika zlostavlja njemu bi trebalo biti prirodno da o tome raspravi s

nastavnicima ili roditeljima. Meutim, to se esto ne dogaa, dijelom i zbog straha od osvete
od strane muitelja. Mogue je i da se rtva i njeni roditelji obrate nastavniku, ali ih on ne
shvati dovoljno ozbiljno da bi poduzeo akciju. U takvim prilikama "kontakt-telefon" (Plavi
telefon) moe biti vrlo koristan. Osoba koja je povezana s radom kole bi mogla sluati
anonimne pozive uenika ili roditelja koji bi htjeli porazgovarati, te se angairati u pokuaj
rjeavanja sluaja. U kolama u kojima povezanost uenika, roditelja i nastavnika nije dobra,
ovakvi kontakti mogu pomoi komunikacijskim vezama u koli.

Bliska suradnja izmeu kole i kue je neophodna ako se eli uspjeno suoiti s
problemom bullyinga. Suradnja se moe uspostaviti sastancima roditelja i nastavnika, te bi u
radu trebali sudjelovati svi roditelji. Kada su svi upueni u detalje problema, sudionicima
treba ponuditi da raspravljaju o planu djelovanja i mjerama koje e kola primjeniti i podrati
njene napore. Roditelji bi trebali skrenuti panju nastavnicima ako sumnjaju da im je dijete
zlostavljano ili ako ono zlostavlja drugu djecu. Takoer, mora postojati trajna spremnost da se
sprijei zlostavljanje. Ukljuenost i zanimanje za taj rad moraju ostati stalnima. Jedan od
naina za postizanje cilja je da svaki nastavnik postane lanom grupe za razvoj drutvenog
okruenja u koli.21 Nastavnici bi se sastajali redovno te bi raspravljali o problemima,
razmjenjivali iskustva i upoznavali se sa uspjesima ili promaajima kolega. Na takvim
sastancima bi se moglo raspravljati i o ostalim problemima. To je prilika da se procijeni
postojea situacija u koli, uspjenost mjera, to bi jo trebalo uiniti itd. Roditelji bi isto kao i
18
19
20
21

Isto,
Isto,
Isto,
Isto,

74.
75.
74-76.
80.

nastavnici trebali proiriti svoje znanje o problemu. Udruge roditelja i nastavnika imaju
znaajnu zadau jer mogu prirediti niz sastanaka gdje e se raspravljati o problemima, a
zajedniki napori roditelja i nastavnika poveavaju mogunost postizanja eljenih rezultata.22

to se tie mjera na razini razreda, trebalo bi u razredu postaviti nekoliko jednostavnih

pravila vezanih uz zlostavljanje. Ta pravila bi trebala biti izloena na najjasniji mogui nain.
Takoer je vano ukljuiti uenike u raspravu o tim pravilima jer e se na taj nain oni
vjerojatno osjetiti odgovornijima za njihovo provoenje. Sljedea tri pravila trebala bi biti
temelj: 1. Neemo zlostavljati druge uenike; 2. Pokuat emo pomoi zlostavljanim
uenicima; 3. Pokuat emo ukljuiti i one uenike koje se obino izostavlja.23 Ta tri pravila se
odnose istodobno i na neposredno i na posredno zlostavljanje. Osnovni cilj tih pravila je
(pravilo br.1) shvaanje da je nasilnitvo neprihvatljivo. I ako jedan uenik iznese da je drugi
bio zlostavljan, on ili ona samo se pridravaju pravila (pravilo br. 2) s kojim se, razred sloio i
prihvatio ga. Glavna namjera pravila br. 3 je sprijeiti sklonosti iskljuivanju u drutvenom
izoliranju.

Pohvale i prijateljski odnos nastavnika znaajno utjeu na ponaanje uenika. Pohvale

na raun ponaanja, kao i uenja, zacijelo pozitivno utjeu na raspoloenje u razredu.
Nastavnik moe pohvaliti uenike zbog pozitivnog ponaanja i pridravanja ranije navedenih
pravila. Ipak, esto nije dovoljno da nastavnik bude pun razumijevanja i spreman pohvaliti
uenike, ako eli promijeniti ponaanje nasilnih uenika. Istraivanja i ikustvo govore da je
nuno koristit i kazne - neku vrstu negativnih posljedica, u sluaju nepoeljna ponaanja.
Najbolji rezultati se postiu kombinacijom velikodune pohvale za pozitivno djelovanje i
dosljedno kanjavanje u sluaju nasilnog ponaanja. Vano je koristiti one kazne koje je lako
primijeniti. One moraju izazvati nelagodu, a da u njima ne bude neprijateljskog postupanja.
Nastavnik mora jasno iskazati na koje ponaanje on ili ona reagira, a kazna mora biti
primjerena dobi, spolu i osobi uenika, npr: ozbiljni razgovor u etiri oka; uenik ostaje sjediti
ispred ravnateljeva ureda za vrijeme odmora; uenik provodi nekoliko kolskih sati u drugom
razredu; oduzimanje povlastica itd. 24

Vano je da razred predstavlja prirodno okruenje u kojem se raspravlja o prije

navedenim temama. Sve se to moe obaviti za vrijeme razrednog sastanka. Dio razrednog
sata se moe posvetiti drutvenim odnosima u razredu i koli. Radi zbliavanja, moe se
rasporediti da uenici i nastavnik sjede u krugu. Razredni sastanci bi se trebali odravati
redovito te je vano posvetiti mnogo vremena temi zlostavljanja i osvrtati se na dogaaje koji
su se dogaali tijekom tjedna.

Kooperativno uenje je metoda poduke gdje se radi u grupama, a brojna istraivanja su

pokazala da ova metoda daje povoljne uinke na svim podrujima. Uenici koji sudjeluju u
ovim grupama su susretljiviji i pozitivnije se odnose jedni prema drugima, spremniji su
pomoi i podrati druge i razvijaju manje predrasuda. Uenici rade u malim grupama na
zajednikom zadatku. Osnovno obiljeje metode je da se meu lanovima grupe stvara
meusobna pozitivna ovisnost. Svaki lan je odgovoran za cjelokupno funkcioniranje grupe.
22
23
24

Isto, 78-82.
Isto, 84.
Isto, 87-89.

Treba se paziti i na to da se ne smjeste u istu grupa nasilnik i rtva, sve dok nasilnik ne
izmijeni svoje ponaanje ili dok rtva ne stekne pokojeg saveznika i grupi koji su spremni
stati na njenu stranu u sluaju napada. Nastavnik mora paljivo pratiti razvoj grupe i biti
spreman reagirati ako je potrebno. 25

Zajednike pozitivne djelatnosti poput povremenog okupljanja razreda kako bi se

bavili nekom zajednikom djelatnou kao razonodom, takoer moe utjecati na odnose meu
uenicima i razvijati osjeaj solidarnosti. Takve djelatnosti mogu ukljuivati zabave, subotnje
izlete, kampiranje itd. Poeljno je i da roditelji uenika budu nazoni takvim djelatnostima, te
je vano osigurati da svi uenici sudjeluju u razonodi.26

Za vrijeme razrednih susreta roditelja i nastavnika treba se paziti da se rasprave vode

na opit nain tj, treba izbjegavati spominjanje imena zlostavljaa i rtvi. I uenici takoer
mogu biti nazono ovim sastancima. Svi bi trebali iznijeti svoja miljenja o tome to se moe
uraditi da se sprijei zlostavljanje. Roditelji bi trebali odluno upozoriti djecu da nasilnitvo
nije prihvatljivo, te pokuati saznati vie o moguim problemima zlostavljanja unutar razreda.
Prema jednom istraivanju, veina roditelja je izrazila snanu elju da ih kola obavjetava u
sluaju da im djeca imaju udjela u problemima nasilnik/rtva, kao i u sluaju da uitelj samo
sumnja na mogunost nasilnitva. Istodobno je poeljno i da se roditelji obrate koli ako znaju
ili sumnjaju da njihovo dijete ima problema. 27

Kod mjera na individualnoj razini, postoji nekoliko naina suprotstavljanja problemu.

Ako nastavnik zna ili sumnja da u razredu ima zlostavljanja, potrebno je odmah razgovarati s
nasilnikom kao i sa rtvom. Poruka nasilnicima je posve jasna: "Ne prihvaamo nasilnitvo u
naoj koli/razredu i pobrinut emo se da ono prestane". 28 Nasilnici e se esto pokuati izvui
iz neugodnih situacija, te e traiti ispriku za svoje ponaanje. Uitelj im treba obznaniti da se
zlostavljanje nee trpjeti i da e svako sljedee zlostavljanje biti kanjeno. Ako poduzete
mjere ne dovode do promjene nasilnikova ponaanja, potrebno je pripremiti razgovore s
ravnateljem ili roditeljima. S druge strane imamo rtve koje su uglavnom ustraeni i nesigurni
uenici koji ne ele biti u sreditu pozornosti i izbjegavaju sukob i odavanje zlostavljaa
nastavnicima i roditeljima. Treba se uloiti krajnji napor da se rtvi zajami djelotvorna
zatita od odmazde. Openito je poeljno da nastavnik ili roditelj dobije pristanak zlostavljana
djeteta prije pokuaja rjeavanja problema.

Ako se ustanovi da uenici u razredu zlostavljaju druge, potrebno je odmah se obratiti

roditeljima takve djece i zatraiti njihovu suradnju kako bi se stanje izmijenilo. Nastavnik bi
mogao dogovoriti i sastanak sa rtvom i nasilnikom kojem e nazoiti i njihovi roditelji. Cilj
je rasprava o situaciji i izrada plana za rjeenje problema. Sastanaka bi trebalo biti vie da se
moe pratiti razvoj situacije. Roditelji nasilne djece moraju im objasniti da to smatraju
ozbiljnim problemom i da nee trpjeti takvo ponaanje u budunosti. Uz zajednike napore
kole i roditelja, anse da dijete izmijeni ponaanje su uvelike poveane. Kod zlostavljane
djece, roditelji bi se trebali to prije obratiti djetetovu nastavniku, u svrhu postizanja suradnje
25
26
27
28

Isto,
Isto,
Isto,
Isto,

90-93.
93-94.
94-96.
97.

sa kolom, u svezi prije opisanih sadraja. Vano je da roditelji pokuaju pomoi djetetu da se
bolje prilagodi i da povea samopouzdanje, potiui razvijanje njegovih talenata. Da se dijete
osjea bolje i ima vie samopouzdanja moe pomoi i odreena tjelovjeba. Roditelji bi,
takoer, trebali poticati dijete prema stupanju u dodir i uspostavljanju odnosa izvan obitelji.29

U elji da se pomogne uenicima s potekoama u prilagodbi mogu se stvoriti grupe

za roditelje nasilnika i rtava koje vodi educirani terapeut ili voa grupe. Roditelji bi se
trebalo za poetak odijeliti u odvojene grupe ovisno jesu li im djeca napadai ili rtve, jer su
njihove tekoe najee suprotne prirode. Nakon nekog vremena je poeljno te dvije grupe
spojiti da se meusobno suoe i promotre probleme s drugog stajalita. Ako nakon svega
problem i dalje traje tada je izlaz promjena razreda ili promjena kole. Prvo rjeenj bi trebalo
biti razmjetanje nasilnika, a ne rtve. Ako to nije mogue onda treba razmisliti o
premjetanju rtve u drugi razred ili kolu. Takva premjetanja moraju paljivo planirati i
roditelji i nastavnici da bi se poveala vjerojatnost uspjenog ishoda.30

Glavni nalazi intervencijskog programa govore da je uoeno smanjenje od 50 posto

navie problema bullyinga tijekom dviju godina nakon uvoenja programa; uinci
intervencijskog programa bili su zamjetniji nakon dvije godine nego nakon godine dana; nije
bilo pomaka u zlostavljanju na putu u koli i iz kole; znaajno se smanjilo protudrutveno
ponaanje poput vandalizma, tunjave, krae, opijanja; dolo je do poboljanja u redu i
disciplini, do pozitivnijih drutvenih odnosa i odnosa prema uenju i prema koli;
intervencijski program je znaajno smanjio i broj novih rtava; istodobno je uoeno vee
zadovoljstvo uenika kolskim ivotom.31

Zakljuak

Problem nasilja u kolama je veoma rairen i svakodnevan u dananjem drutvu. Kao

to je ve navedeno, posljedice konstantnog zlostavljanja mogu biti kobne za razvoj djece,
kako zlostavljane, tako i one koja zlostavljaju. Zato je vano poduzeti odreene mjere i
pokuati to je vie mogue umanjiti problem. Za poetak bi trebalo razraditi detaljan plan
djelovanja nastavnika, roditelja i uenika. Preduvjet da se plan uope pokrene je kontinuirana
i aktivna ukljuenost roditelja i nastavnika, ija je zadaa usmjeravati djecu. Bez njihovog
napora, teko da se ita moe postii. Djeci treba dati puno panje i pozornosti te se predano
posvetiti sreivanju odnosa meu kritinim uenicima. Kao to je istraivanje Dana Olweusa
pokazalo, intervencijski program zaista pomae smanjivanju izravnog i neizravnog
29
30
31

Isto, 99-104.
Isto, 105-106.
Isto, 109.

10

zlostavljanja, te omoguuje bolji i ugodniji ivot u kolama, kao i popravljanje odnosa meu
uenicima, i smanjivanje nasilnog oblika ponaanja. Moe se zakljuiti da je uz aktivnu
intervenciju roditelja i nastavnika i uz dobar, razraen plan mogue pomoi uenicima u borbi
protiv zlostavljanja.

Literatura

1. Olweus, Dan, Bullying at school what we know and what we can do, Oxford, Blackwell
....Publishing, 1993.
2. Olweus, Dan, Nasilje meu djecom u koli, Zagreb, kolska knjiga, 1998.

11