Professional Documents
Culture Documents
Prenosnici Snage
Prenosnici Snage
PRENOSNICI SNAGE
Pod prenosnikom u najirem smislu podrazumeva se mainska grupa ili cela maina
iji je zadatak prenoenje mehanike energije od pogonske maine (elektromotor, SUS motor,
parna turbina) ka radnoj maini. Pomou njih se takoe moe izvriti promena parametara,
snage, veliine obrtnih momenata i ugaonih brzina ili sile i njenih brzina (sl. 1.a).
Prema principu i nainu prenoenja energije, prenosnici se dele na:
mehanine,
hidrauline, i
pneumatske.
Pogonska
maina
Radna
maina
Prenosnik
Sl. 1.a.
Uvoenje prenosnika kao posrednika izmeu pogonske i radne maine diktirano je
uslovima rada kako radne tako i pogonske maine. Na prvom mestu, potrebna ugaona brzina
radne maine vrlo retko odgovara najpogodnijoj ugaonoj brzini pogonske maine (obino je
mnogo manja). est je sluaj da ugaonu brzinu glavnih delova radne maine treba menjati
nezavisno od ugaone brzine pogonske maine, jer menjati ugaonu brzinu pogonske maine u
irim granicama ili je vrlo neekonomino, ili ak i nemogue. Pogonske maine imaju obino
konstantnu ili priblino konstantnu ugaonu brzinu, uz konstantan obrtni momenat. Vee
smanjenje minutnog broja obrta kod pogonske maine u veini sluajeva dovodi i do
smanjenja obrtnog momenta, to je vrlo nepovoljno za radnu mainu, jer ona zahteva velike
obrtne momente pri malim brzinama.
Brojevi obrtaja pogonskih maina obino su veliki, a obrtni momenti mali, dakle
odreena snaga postie se velikim ugaonim brzinama a malim obrtnim momentima.
Radna maina zahteva u veini sluajeva male brojeve obrtaja, a velike obrtne
momente, i to bilo u toku reima rada, bilo samo u izvesnim periodima.
Prenosnici omoguuju graenje pogonskih maina sa velikim brojevima obrta a
malim obrtnim momentima, jer oni vre poveanje obrtnog momenta na raun smanjenja
ugaone brzine. Brzohoda pogonska maina zajedno sa prenosnikom ima manje dimenzije i
manju teinu nego sporohodna pogonska maina upotrebljiva bez prenosnika.
Prenosnikom se u izvesnim sluajevima savlauje i rastojanje izmeu radne i
pogonske maine, ako je iz nekih razloga potrebno radnu mainu udaljiti od pogonske.
Kod mehanikih prenosnika mehanika energija se prenosi preko mainskih delova,
meusobnim dodirivanjem. Mehaniki prenosnici mogu prenositi energiju odnosno menjati
obrtni moment i ugaonu brzinu bilo prianjanjem, bilo zupcima, i to ili neposrednim
dodirivanjem pogonskog ili gonjenog elementa, bilo preko posrednika.
Glavni tipovi mehanikih prenosnika su:
1. frikcioni prenosnici,
2. remeni prenosnici,
n -1
Ako se izrazi ugaona brzina preko minutnog broja obrtaja vratila
s , a snagu
30
P u kW, dobija se izraz za odreivanje nominalnog obrtnog momenta Tn u Nm:
P
Nm
(1)
n
Kod prenosnika kod kojih se prenosi pravolinijsko kretanje, snaga se izraunava kao
Tn 9549
P=Fv.
Radni prenosni odnos prenosnika je odnos ugaone brzine pogonskog (ulaznog) vratila
prema ugaonoj brzini gornjeg (izlaznog) vratila:
n
(2)
i ul ul
iz niz
Ako je radni prenosni odnos vei od jedinice i 1 prenosnik vri smanjenje broja
obrta a poveanje obrtnog momenta, idui od ulaznog ka izlaznom vratilu, takav prenosnik
naziva se reduktor.
2
Prenosnik
1
Piz1
Pul2
niz1
nul2
Prenosnik
2
Piz2
niz2
1
(4)
Pul
Pul
Pizl P0
Kako je P T to je:
izl
Tul ul Tul ul Tul i
izl
(5)
Izlazna snaga ravna je ulaznoj snazi umanjenoj za snagu koja se u prenosniku gubi na
razne otpore (P0) i koja se najveim delom pretvara u toplotu. U sluaju kombinovanja dva ili
vie prenosnika, ukupni stepen iskorienja jednak je proizvodu stepena iskorienja
pojedinih prenosnika:
P
P
P
(6)
izl, 2 izl, 2 izl,1 1 2
Pul ,1 Pul ,2 Pul ,1
Poto je Pizl ,1 Pul , 2
Tizl
i
Tul
(7)
OSOVINE I VRATILA
ZADATAK I PODELA
Osovine predstavljaju nosae obrtnih mainskih delova kao to su tokovi, doboi,
zupanici, kainici itd. Pri radu osovine mogu da se obru zajedno sa obrtnim delovima, a
mogu biti i nepokretne tako da se elementi obru ili osciluju oko njih (sl. 1. a,b).
Osovine su napregnute preteno na savijanje, a u manjoj meri i na smicanje, pritisak,
odnosno zatezanje. Nalaze primenu kao nosai tokova vagona, transportnih sredstava
(kolica), prikolica, doboa itd. Osovine prenose samo uzdune i poprene sile. Dakle, osovine
ne prenose snagu, odnosno obrtni moment.
Vratila, takoe predstavljaju nosae mainskih delova, ali za razliku od osovina stalno
se okreu i pri tome prenose obrtne momente. Zbog toga su pored savijanja izloeni i uvijanju
(sl. 1. c,d).
Za razliku od osovina, vratila, pored uzdunih i poprenih sila, prenose i snagu,
odnosno obrtni moment. Zbog toga su vratila izloena sloenom naprezanju (savijanje,
uvijanje i zatezanje-pritisak).
b)
c)
d)
b)
F
c)
T C A Tn
(9)
Prema karakteru optereenja koja prenose na vratilo, svi obrtni mainski delovi mogu
se podeliti u dve grupe:
1.
Prvu grupu ine delovi kod kojih poprene sile kontinualno ili diskontinualno
deluju po celom obimu. Pri tome se ove sile meusobno uravnoteavaju pa se
kao rezultujue optereenje dobija obrtni moment i eventualno aksijalna sila du
ose vratila.
2.
Drugu grupu obrtnih mainskih delova ine oni kod kojih optereenje deluje
samo na jednom delu obima, to dovodi do optereenja vratila ne samo obrtnim
momentom ve i dodatnim poprenim silama.
STATIKA ANALIZA OPTEREENJA VRATILA I OTPORI OSLONACA
z1
I
z
Frw1
w1
A
C
Ftw1
a)
Faw2
B
Faw1
Ftw2
C
Frw2
w2
II
Faw2
D
Ftw2
Ftnw2
z2
y
Ft2
z1
a)
z
Fa1 C
Fa2
x
Fr1
w1
Fr2
C
w2
Ft1 D
Ft2
Fa2
Fa1
b)
rm1
C
z
C
y
z
Ft1
x
D
v)
Ft1
z
II
Fr2
Fr1
rm2
Ft2
Fa2
Fa1
rm1
A
B
x
Fr1
Fr2
x
D
rm2
E
2
D
Fr2
Fr2
Fa1
A
1 T1
Ft2
B
y A
AH
B
Fr1
b)
DV
Fr1
BV
Ft1
BH
z
x A
a)
d1
2
Aa
Fa2
Fa1
Fa1
Fa1
AV
Ft1
Fr1
Fn
Ft1
Ft1
Ft2
c)
CV
Fr2
C
Ca
Fa2
C
DH
Ft2
CH
Fa1 ima isti pravac i intenzitet ali suprotan smer. Radijalne sile Fr1 i Fr2 deluju ka osama
obrtanja sopstvenih zupanika, odnosno vratila, (sl. 6). Izrazi za odreivanje ovih sila dati su
u tab. 1).
Nain odreivanja aktivnih sila koje deluju na vratilo u sluaju da se na vratilu nalaze
frikcioni tokovi identian je kao i kod cilindrinih zupanika sa pravim zupcima (cilindrini
frikcioni par) odnosno kod konusnih zupanika (konusni frikcioni par).
Kod kainika i lananika vratilo je optereeno radijalnom silom iji pravac i smer
odgovara poloaju kainog odnosno lananog prenosnika (sl. 7).
Napred navedeni primeri predstavljaju jednostavne sluajeve kada se na vratilu nalazi
samo po jedan element. Meutim u praksi vrlo esto na vratilu je ugraeno vei broj
elemenata.
10
11
Cilindrini zupasti
prenosnici sa
pravim zupcima
Vrsta
prenosnika
Sila
Pogonski zupanik
Ft1
2T1
d1
za
x1 0
Ft 2
2T2
d2
za
x2 0
Ft1
2T1
d w1
za
x1 0
Ft 2
2T2
d w2
za
x2 0
Obimna
Radijalna
Cilindrini zupasti
prenosnici sa
kosim zupcima
Fr2 Ft 2 tg
200
Ft1
2T1
d1
za
x1 0
Ft 2
2T2
d2
za
x2 0
Ft1
2T1
d w1
za
x1 0
Ft 2
2T2
d w2
za
x2 0
Radijalna
Fr1 Ft1
tg
cos
Fr2 Ft 2
Fa1 Ft1 tg
Aksijalna
Napomena
, ako se
zanemare
gubici snage u
prenosu
Ft1 Ft 2
Fr1 Ft1tg
Obimna
Ft1
Obimna
tg
cos
Fa2 Ft 2 tg
2T1
d m1
Ft 2
2T1
d m2
Fr1 Fr2
, ako se
zanemare
gubici snage u
prenosu
Ft1 Ft 2
Fr1 Fr2
Fa1 Fa2
Ft1 Ft 2
Radijalna
Fr1 Fa2
Aksijalna
Fa1 Fr2
Obimna
Puni prenosnici
Gonjeni zupanik
Radijalna
Aksijalna
Ft1
2T1
d1
za
x1 0
tg n cos
Fr1 Ft1
sin m
Fa1
Ft1
tg m
Ft 2
Ft 2
2T2
d2
Fr2 Ft2
za
x2 0
tg n cos
cos m
Fa2 Ft1
Ft1 Ft2
Fr1 Fr2
Fa1 Ft2
Ft1 Fa2
OTPORI OSLONACA
Posle svoenja prostornog sistema sila koje optereuju vratilo na ravanski optereene
nosae, mogue je odrediti otpore oslonaca. Ravanski modeli greda vratila mogu biti statiki
odreeni ukoliko su oslonjeni na dva zglobna oslonca i statiki neodreeni ukoliko su
oslonjeni na tri i vie oslonaca. U praksi je najei sluaj da su vratila i osovine oslonjeni na
dva zglobna oslonca od kojih je jedan aksijalno nepokretan i prima aksijalne sile.
12
xi
0;
yi
0;
zi
(10)
xi
0;
yi
(11)
y
FAy
Fr
Fa
l1
FBy
l2
Ft
FAx
x
B S
l2
l1
FBx
FAx
Ft
FBy
FAy
Fr
Mx max
Mx
FBx
My
My max
Tt
FAz
Fa
1
Fa r Fr l 2
l
1
Fa r Fr l1
l
l
FAx Ft 2
l
l
FBx Ft 1
l
FBy
(12)
(13)
(14)
(15)
(16)
(17)
FAa Fa
(18)
13
(19)
(20)
M
W
Napon od uvijanja:
T
t t
Wp
(21)
(22)
14
(23)
FT
A
(24)
gde su:
M - napadni moment savijanja u Nmm,
Tt - napadni moment uvijanja Nmm,
Fa - aksijalna sila u N,
FT - radijalna sila u N,
W - aksijalni otporni moment preseka vratila mm3, (tab. 2),
fmax
fmax
15
Wp mm3
d3
32
d3
16
D3
d
1 1,54
32
D
D3 d
1
16 D
Slika
d 3 b t d t
32
d
d 3 b t d t
16
2d
d 3 b t d t
32
d
d 3 b t d t
16
d
di
d3
1 4
32
d
i
d
d3
32
d3
1 4
16
d3
16
DM
D 1 f 1 2 3
k
(25)
Za uvijanje:
16
DM
D 0 t 1 2 3
k
(26)
1 - faktor veliine preseka uzima u obzir uticaj razlike u veliini poprenog preseka izmeu
vratila i standardne epruvete,
2 - faktor hrapavosti,
DM D 1 f 1 2 3
f
ks f
(29)
Uvijanje:
DM D 0 t 1 2 3
t
kt t
(30)
(31)
Df 1
Mi M
Tt
2
Du 0
(32)
17
t
Df(-1)
Du(0)
S obzirom da je:
M i 32 M i
3
doz
(33)
W
d
za puno vratilo krunog poprenog preseka, prenik d moe da se odredi prema:
d 3
32 M i
10 M i
3
doz
doz
(34)
32 M i
10 M i
3
; di d e
4
doz 1
doz 1 4
(35)
doz Df 1
(36)
K S
gde su: Df(-1)) - trajna dinamika izdrljivost pri naizmenino promenljivom optereenju na
savijanje;
S - stepen sigurnosti vratila (S = 2,0 ...2,5);
K - faktor koji uzima u obzir koncentraciju napona i ostale uticaje na dinamiku izdrljivost
(tabela 3).
Tabela 3. Vrednosti faktora K
Oblik vratila i preseka
Glatko
Na mestima promene prenika
Sa lebom po obimu vratila
Sa poprenim otvorom krunog preseka
Sa lebom za klin
Oljebljeno vratilo sa pravim bokovima
Oljebljeno vratilo sa evolventnim bokovima
Na mestima sa navojem
Spoj sa obrtnim delovima
- sa vrstim naleganjem
- sa neizvesnim naleganjem
- sa labavim naleganjem
Zatezna vrstoa
Rm N/mm2
<700
>700
1
1,25
1,5 - 2,1
1,8 - 2,6
2,0 - 2,2
2,0 - 2,6
2,0 - 2,2
2,0 - 2,6
1,6 - 2,0
1,8 - 2,2
2,0 - 2,4
2,2 - 2,6
1,6 - 1,8
1,8 - 2,0
1,5 - 1,9
1,8 - 2,2
2,4 - 3,0
1,8 - 2,4
1,2 - 1,8
2,8 - 3,6
2,0 - 2,6
1,6 - 2,0
18
d 3
16 Tt
5 Tt
3
doz
doz
(38)
16 Tt
3
doz 1
5 Tt
3
doz 1 4
; di de
(39)
doz Du 0
(40)
K S
gde su: Du - trajna dinamika izdrljivost pri uvijanju;
S - stepen sigurnosti vratila (S = 2,0 ...2,5);
K - faktor koji uzima u obzir koncentraciju napona i ostale uticaje na dinamiku izdrljivost.
Prema napred navedenim izrazima sraunavaju se prenici vratila u svim
karakteristinim presecima. Sraunati prenici odnose se na jezgro vratila, odnosno ne uzima
se u obzir promena oblika vratila u posmatranom preseku. S obzirom da presek vratila vrlo
esto nije kruni, ve postoji promena oblika zbog leba za klin, navoja na vratilu, izrade
olebljenog vratila, itd., to je neophodno da se ovako sraunati prenik povea za 5 ... 10%.
Tanije je meutim, ako se otporni moment odredi prema izrazima datim u tabeli 2.
2. Proraun osovina
Najvanije naprezanje kod osovina je savijanje, pa je normalni napon:
M
doz
(41)
W
Za punu osovinu krunog poprenog preseka aksijalni moment preseka iznosi:
d 3
32
tako da je prenik osovine d odreen izrazom:
W
d 3
32 M
10 M
3
doz
doz
(42)
(43)
de 3
32 M
10 M
3
,
4
doz 1
doz 1 4
(44)
19
doz = = Df 1 2 3 = Df
S
k S
K S
(45)
21
m e 2
e
=
c m 2 c/(m 2 ) 1
Ako se ugaona brzina poveava do 2 = c/m, prema gornjoj jednaini dobija se ugib
y, koji moe dovesti do oteenja vratila. Vratilo ulazi u rezonantno podruje kada se
njegova ugaona brzina poklapa sa sopstvenom krunom frekvencijom. Prema tome kritina
ugaona brzina vratila iznosi
k =
c
m
(46)
30
c
(47)
Ako se uzme u obzir i nain uleitenja vratila, a u izrazu (47) zameni c = G/f i
m=G/g, dobija se kritini minutni broj obrtaja s obzirom na savijanje vratila:
nks 950
ku
f
(48)
gde je: f - ugib vratila usled teine diska u mm, a ku - faktor uleitenja koji iznosi:
ku = 1.0 - za vratila sa podesivim leajima;
ku = 1,7 - za kruto uleitena vratila;
ku = 0,8 - za vratila sa obrtnim delovima na prepustu.
22
nk
1,25
n
(49)
nk
1,30
n
(50)
Provera dinamike stabilnosti vratila vri se mahom kod vratila koja rade sa velikim
ugaonim brzinama, a to su pre svega vratila turbokompresora, turboprenosnika, parnih i
gasnih turbina, nekih alatnih maina, kao i kolenasta vratila klipnih maina. Najvei broj
maina je sa vratilima koja su dosta kruta i rade sa malim ugaonim brzinama tako da ova
provera nije neophodna.
Materijali za vratila i izrada
Kao materijali za vratila i osovine najee se primenjuju opti konstrukcioni elici,
elici za poboljanje i elici za cementaciju. Neto ree za izradu vratila i osovina moe
takoe da se primeni i nodularni liv.
Normalno
optereena
vratila
i osovine
najee se izrauju
od
S 275 i E 295, a za jaa optereenja koristi se i E 335. Izdrljivost, vrstoa i tvrdoa ovih
elika je manja u odnosu na druge elike, ali im je zato obradljivost rezanjem dobra, a cena
nia. Pri tome se dobijaju neto vee dimenzije vratila to poveava njihovu krutost.
Visoko optereena vratila i osovine, koja se primenjuju kod vozila, motora, tekih
alatnih maina, prenosnika, turbina itd., izrauju se od elika za poboljanje. Ovi elici su
vee vrstoe i izdrljivosti, a uz odgovarajuu termiku obradu i velike tvrdoe. Tu pre svega
dolaze u obzir ugljenini elici C35 i C45 koji su predvieni za izradu osovina inskih vozila.
Od legiranih elika primenjuju se 34Cr4, 25CrMo4, 34CrMo4, 42CrMoS4 i 42CrMo4.
U specijalnim sluajevima kod brzohodih vratila iji su rukavci izloeni intenzivnom
habanju (klizni leaji), kao i kod vratila koja su izraena aizjedna sa drugim delovima
(cementirani zupanici), vratila se izrauju od elika za cementaciju. Primenjuju se
cementirani i kaljeni ugljenini elici C10E, C15E, kao i legirani elici 16MnCr5, 20MnCr5,
17CrNi6-6 i 20MoCr4.
Pri izboru visoko kvalitetnih legiranih elika za izradu vratila i osovina dobijaju se
manje dimenzije i u isto vreme smanjuje njihova krutost. Smanjenje krutosti vrlo esto dovodi
do znatnih elastinih deformacija vratila i osovina u toku rada, a kod brzohodih vratila i do
dinamike nestabilnosti.
Prava vratila i osovine prenika do 150 mm najee se izrauju od okruglog elika obradom
na strugu i bruenjem. Manje optereena vratila mogu se raditi i hladnim izvlaenjem.
Stepenasta vratila veih dimenzija izrauju se kovanjem od elinih blokova, sa zavrnom
obradom na strugu i bruenjem. Pre zavrne obrade izrauju se lebovi za klinove, da bi se
izbegle deformacije vratila pri izradi ovih lebova.
S obzirom da su rukavci vratila izloeni trenju i habanju, to se oni posle termike
obrade (cementacija, kaljenje) fino bruse, glaaju i po potrebi poliraju.
23