POJAM POLITIKE

Politika je vjetina obavljanja

drutvenih i dravnih poslova
usmjerena na postignue najveih
rezultata radi opeg dobra.
Razlikujemo: opu politiku
( lokalnu, dravnu i meunarodnu) i
posebne politike ( socijalnu,
obrazovnu)
Vlast su sustavi, mehanizmi koji provode zakone.
Postoje 3 tipa legitimne vlasti:
1) racionalna
2) tradicionalna
3) karizmatska
Mo je sposobnost da se nametne vlastita volja.
Politika utakmica sukobljavanje, saimanje i doraivanje politikih opcija s
ciljem ostvarivanja ideala i osvajanja vlasti.
Politiki govor ima za cilj oblikovati ponaanje ljudi i njihova politika, socijalna i
ideoloka gledita . Vrste: ekskluzivni rabi se u krugu politiara, pun je
argonizama, demokratski jezik tolerancije i dijaloga te totalitarni karakteristian
za totalitarne sustave

NAROD
Narod je zajednica ljudi koji ive na odreenom dravnom teritoriju, komuniciraju
istim jezikom i njeguju iste tradicijske obiaje. Moemo ga promatrati kao demos
(stanovnitvo), etnos (zajednica) i puk (sociopolitika kategorija)
Nacija je stabilna globalna zajednica koja se moe konstruirati kao politiki suveren
narod na odreenom podruju. Ona ima prepoznatljivu kulturu i autonomni
gospodarski ivot. Vaan je osjeaj pripadnosti. Pojam nacije javio se u 19. st.

GRAANIN
Graanin je subjekt privatne sfere unutar graanske zajednice koji zbrinjava
vlastitu egzistenciju. Kao graani smo svi razliiti u pogledu svojih sposobnosti,
interesa i zalaganja.
DRAVLJANIN
Pojam dravljanin oznauje pripadnika odreene dravne zajednice.
Dravljanin je nositelj prava i u odreenoj dravnoj zajednici predstavlja subjekt
javne sfere. Status dravljanina priznaje se na osnovi roenja i pretpostavke da je ta
osoba sposobna razumno prosuivati o dravnom boljitku. Osnova pojma dravljanin
je da smo svi jednaki pred zakonom
MANJINA je skupina koja ini manji dio stanovnitva odreene drave iji lanovi
imaju etnike, vjerske i druge znaajke razliite od ostalog dijela stanovnitva.
Naini rjeavanja pitanja manjine: asimilacija (prilagoavanje modelu ponaanja
etnike veine),melting pot (mijeanje kulture veine i manjine pri emu nastaje novi
kvalitet te kulturni pluralizam (priznavanje istodobnog postojanja i jednake
vrijednosti razliitih etnikih skupina)

KAKO SE STJEE HRV. DRAVLJANSTVO?

Stjee se podrijetlom, roenjem na teritoriju RH, priroenjem i meunarodnim
ugovorima.
Podrijetlom: - ako su oba roditelja u trenutku roenja djeteta dravljani RH
- ako je jedan roditelj dravljanin RH i dijete je roeno u RH
- ako je jedan od roditelja dravljanin RH a dijete je roeno u
inozemstvu
Priroenjem (vrijedi za strance, lanak 8): - strana, punoljetna, radno sposobna
osoba ima ili e dobit otpust , boravi u RH, zna jezik i latinicu te
potuje zakone
- iseljenici, njihovo potomstvo ne mora zadovoljit te uvjete kao i
stranac u braku sa dravljaninom RH, stranac od posebnog znaenja
za RH
KAKO PRESTAJE HRV DRAVLJANSTVO?
Prestaje otpustom, odricanjem i po meunarodnim ugovorima.
Otpust: - ako osoba dobije 2. dravljanstvo moe zatraiti otpust od dravljanstva RH
(mora biti punoljetan, podmiriti vojne obaveze, obitelj, raune, donijeti
potvrdu da e dobiti drugo dravljanstvo)

TIPOVI POLITIKIH POREDAKA

Politiki poredak je oblik organiziranja vlasti i moi. To je oblik organiziranja
drutvene zajednice koji ima svojstven izvor legitimnosti i ureen odnos izmeu
zakonodavne, izvrne i sudske vlasti. Svojstvena mu je procedura biranja ili
imenovanja vritelja vlasti.
Demokracija (vladavina naroda) javila se u antikoj Grkoj u Ateni - atenska
demokracija (Periklovo doba) robovi, ene i mlai od 30 ne glasaju Temelji se na
diobi vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku te ima odgovarajui ustav u kojem
moraju biti i temeljne slobode. Politiki sustav se mora temeljiti na suglasju politikih
subjekata o vanim dravnim pitanjima.Tipovi demokracije : direktna (svi odluuju,
danas ostvariva putem referenduma ) i predstavnika (biraju se zastupnici).
Republika ope dobro je vladavina vie subjekata za ope dobro sviju.
Prema odnosu izvrne i zakonodavne vlasti razlikujemo: predsjedniku (izvrna
neovisna o zakonodavnoj vlasti SAD) i parlamentarnu (izvrna vlast odgovorna
parlamentu Njemaka). Kako u republici vlada vie subjekata razlikujemo
demokratsku (nositelj suvereniteta je cijeli narod) i aristokratsku (nositelj
suvereniteta je dio izabranih), predsjedniku (vlast podijeljena izmeu predsjednika
i parlamenta) i parlamentarnu (vlast proizlazi iz parlamenta - HR).
Diktature klasina diktatura, totalitarizam, tiranija razlikuju se kroz povijest
tiranija je najstariji oblik
Tiranija samovlast, samovolja na vlast se dolo silom. Vladar niti je izabran
niti mu je priznato nasljedno pravo.
Diktatura vlast jedne ili vie osoba koje monopoliziraju vlast u dravi
centralizacija, nema nikakve podjele vlasti. Na vlast se moe doi dravnim udarom,
suspenzijom ustavnih prava. Mogu biti cezaristike (manipulira se kolektivnim
osjeajima naroda - Hitler) i totalitarne (drava odluuje o svemu ak i o privatnom
ivotu pojedinca).
Totalitarizam tal. totalitario sveobuhvatno. Rairena na Kubi i Sj. Koreji. To je
moderna diktatura 20. st. Na elu se nalazi jedan voa koji vlada uz pomo velike
partije koja odluuje o svemu (mediji, odgoj mladih, vojska...). vri se teror nad
stanovnitvom pomou tajne policije.
Monarhija vladavina jednog subjekta za ope dobro sviju. Vlast je u rukama
monarha. Razlikujemo vie vrsta monarhija: apsolutne (vladar vlada apsolutno),
ustavne (vladar vlada po ustavu) i parlamentarne (parlament je glavni).
LEGITIMNOST prihvaenost od strane podreenih, odnosno uvjerenje da je
vlast dobra
LEGALNOST djelovanje u skladu sa zakonom

POLITIKE STRANKE
Politike stranke su interesne organizacije graana formirane radi zajednikih
interesa, oblikovanja politike volje i borbe za vlast na izborima. (*To su organizacije
koje se putem izbora bore za vlast u dravi.*). Pojavile su se u Engleskoj krajem 17.
st. ali ozbiljnije poinju djelovati u 19. st. poveanjem broja sudionika. Prve politike
stranke u Hrvatskoj su nastale u 2. polovici 19. i poetkom 20. stoljea (Narodna
stranka, Stranka prava i Hrvatska puka seljaka stranka
Na elu stranke su profesionalni politiari ,zatim politiki slubenici, aktivisti
(volonteri), lanovi i simpatizeri.
Stranke se financiraju iz prorauna (parlamentarne), lanarina, donacija i
sponzorstva.
Podjela stranaka: 1) po tipu organizacije: ljevica, desnica, centar
2) po svjetonazorskoj orijentaciji: radnike, seljake, graanske
3) prema programskim ciljevima: konzervativne, liberalne,
socijaldemokratske, demokranske, komunistike
Konzervativne stranke se ele ouvati od naglih promjena. Njihovi programi
vani i na podruju kulture gdje zastupaju tradicionalistiko miljenje. To je zapravo
duhovna ideologija koja priznaje i opravdava postojee te trai drutvenu harmoniju i
mir.
Liberalne stranke nastaju kao pokret graanstva protiv sustavnih ogranienja
ivljenja i neograniene vlasti vladara. Trai se sloboda i pravo. U programu tih
stranaka prisutno je filozofsko, politiko i gospodarsko oitovanje.
Socijaldemokratske stranke utemeljuju svoje politiko djelovanje
produbljivanjem politike demokracije i socijalnih sadraja. Ciljeve postiu
reformama. Njihov razvoj pratimo kroz njemake socijaldemokratske partije koja se
osniva 1848. godine.
Demokranske stranke utemeljene su na socijalnom kranskom nauku.
Pojam ljevice, desnice i centra potjee iz doba Francuske Republike a oznaavala
je poloaj politikih predstavnika u parlamentu.
Ljevica oznaava razliite struje revolucionara i reformista koje su nadahnute
ideologijom oslobaanja radnike klase i stvaranjem besklasne zajednice.
Desnica znai opciju konzerviranja povijesnih vrijednosti, nepromjenjivost u
ljudskim naravima, protuliberalno i proturevolucionarno politiko djelovanje.
Centar oznaava politiko djelovanje izmeu ljevice i desnice. To je opcija
izbjegavanja krajnosti, nasilja i nestabilnosti.

IZBORI
Izbori su postupak pomou kojeg narod povjerava obavljanje funkcija politike
vlasti predstavnikom tijelu u predstavljanju njegova suvereniteta. Oni su time izvor i
temelj legaliteta i legitimiteta sustava dravne vlasti. To je proces pomou kojeg
narod bira predstavnike u predstavniko tijelo parlament. Kljuni elementi su
raspisivanje izbora, utvrivanje sastava birakog tijela, utvrivanje rezultata izbora,
odreivanje broja mandata i utjecaj izbornih rezultata na stranaki sustav.
Raspisivanje izbora je uobiajen nain postizanja posredne demokracije.
Razlikujemo 3 vrste izbora: 1) kompetitivni osigurano pravo i sloboda izbora
2) semikompetitivni ograniena sloboda izbora
3) nekompetitivni uskraena sloboda biranja
Pri raspisivanju izbora postoji zakonska odreenost raspisivanja izbora, unaprijed
utvrena pravila provoenja izbora i nadzor nad njima te mehanizmi provoenja
izbornih rezultata.
Utvrivanje sastava birakog tijela tko ima pravo birati. Ope pravo glasa
postie se aktivnim birakim pravom graana odreene dobi (18-21 godina). To je
pravo dravljanina neke zemlje da bira i bude birano osim osoba koje su sudski
liene graanskih prava, graana koji su izgubili poslovnu sposobnost ili su pod
starateljstvom odnosno graana s nekim posebnim ogranienjima.
Biraki popisi obnavljaju se za svake izbore jer je potrebno evidentirati sve
graane s birakim pravom. U vrijeme izbora su dokument dokazivanja birakog
prava i evidencije biraa.
Utvrivanjem izbornih rezultata dolazi da raspodjele mandata ili diobe
zastupnikih mjesta. Izborni rezultati mogu se izraunavati relativnom i apsolutnom
veinom. U sustavu razmjernog ili proporcionalnog izrauna postoje 3 oblika
primjene: 1) sustav izbornog kolinika
2) DHondtov sustav
3) Badenski i Hereov sustav
Izborni sustav RH lanak 45. ope pravo glasa s18 godina, ostvaruje se na
neposrednim izborima tajnim glasovanjem (po DHondtovom obliku osigurava
razmjernu zastupljenost). Hrvatska je podijeljena na 10 izbornih jedinica plus
posebne jedinice manjina i dijaspore.
DRAVA
Drava je politika zajednica onih koji vladaju i onih nad kojima se vlada,
ureena na osnovu pravila koja potuju svi dobrovoljno ili pod prisilom.
Drave moemo podijeliti:
1) po modelu: moderne demokratske (parlamentarne)
socijalne(tee blagostanju - vedska)
pravne (vlada pravo, zakoni)
2) po obliku: monarhije
republike
3) po ustrojstvu vlasti: unitarne (centralistike)
federativne (sastoje se od federativnih jedinica SAD,
vicarska, biva Jugoslavija, SSSR )

Osnovno pravilo pravne drave je da postoji strogo formala procedura primjene

zakonodavstva, donosi se ustav i subordinirani zakoni koji osiguravaju njegovo
provoenje. Izraavanje volje naroda ostvarena je u prvim demokracijama te nastaju
predstavnike ili parlamentarne drave. Ideje koje su prevladale u politikom ustroju
drava kroz pojedine epohe su:
Socijalistika drava utemeljena na idejama graanske drave s izrazitim
socijalnim programom, svodi se na aparat sile
Demokranska drava (kraj 19. st.) uobliena na temeljima socijalnog
kranskog nauka i demokratskog ureenja posebno mjesto ima ovjek u
hijerarhijskom sustavu, ograniuje se autoritativna vlast radi ljudskih prava na
slobodu i osiguranja njegova dostojanstva.
Nacionalna drava afirmacija nacionalne ideje ali bez ponitavanja drugih nacija
ve afirmacija vrijednosti dominantne nacije, odnos s manjinama odreuje se
zakonima
Ustav je temeljni zakon neke drave. Na temelju njega se prave svi ostali zakoni.
Njime se uspostavlja pravni i politiki poredak neke drave. U njemu su osnovna
pravila upravljanja dravom. Sve drave osim Velike Britanije imaju pisani Ustav.
Ustav RH proglaen je 22.12.1990. boini Ustav. Za donoenje ustava potrebna
2/3 veina. U njemu se nalaze pravila o organizaciji ivota u zajednici i deklaracija o
ljudskim pravima.

SABOR RH
Sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u RH. Sastoji
se od 1 doma Zastupniki dom (100-160 zastupnika na 4 godine mandat je
slobodan). Zastupnici imaju imunitet. Sabor zasjeda 2 puta godinje i to od 15.1.15.7. i od 15.9.-15.12. i izvanredno (saziva predsjednik sabora, veina zastupnika ili
predsjednik drave).
Funkcije sabora: donosi zakone, donosi dravni proraun, odluuje o ratu i miru,
raspisuje izbore, imenuje organe izvrne vlasti
Radi uspjenijeg rada Sabora osnivaju se odbori. Odluke se donose veinom
glasova, kao i zakoni kojima se razrauju Ustavom utvrene slobode i prava ovjeka
i graanina, ustrojstvo drave... 2/3 veinom donose se zakoni s podruja ureenja
nacionalnih prava.
Predsjednik Sabora je zamjenik predsjednika koji u roku od 60 dana mora
raspisati izbore.

VLADA RH
Vlada je izvrni organ vlasti kojeg ine predsjednik (premijer), dopredsjednici i
ministri. Osniva ju mandatar stranka sa najvie glasova odabire mandatara i
predsjednik mu daje mandat za sastav Vlade. Sjednicu Vlade mogu sazvati
predsjednik Vlade, predsjednik drave i zastupnici.
Funkcije vlade: predlae zakone i dravni proraun, provodi zakone, vodi vanjsku
i unutranju politiku, nadzire rad uprave, brine o gospodarstvu i radu svih javnih
slubi.
PREDSJEDNIK RH
Predsjednik RH bira se na temelju opeg i jednakog birakog prava. On ima
ulogu predstavljanja drave u zemlji i u inozemstvu. Mandat traje 5 godina.
Predsjednik - vrhovni zapovjednik oruanih snaga
- moe sazvati Vladu i tada predsjedava njezinoj sjednici
- jedanput godinje Saboru podnosi izvjetaj o stanju u dravi
- raspisuje parlamentarne izbore
SUDBENA VLAST
Sudbena vlast je nastala da se sporovi ne bi nasilno rjeavali. Sudska vlast je
neovisna i samostalna. Sudovi su skupovi organa koji nepristrano posreduju izmeu
pojedinaca odnosno pojedinca i zajednice. Suce bira Dravno sudbeno vijee, oni
imaju imunitet, ne mogu biti pozvani na odgovornost jer djeluju po zakonu i Ustavu.
Sueva dunost je stalna i moe ga se razrijeiti ako je nesposoban ili bolestan ili
ako je uinio kazneno djelo.
Vrhovni sud osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana.
Predsjednik Vrhovnog suda se bira, imenuje i razrjeuje na prijedlog predsjednika RH
i Sabora. Mandat traje 4 god.
Dravno sudbeno vijee sastoji se od 11 lanova. Biraju se iz redova sudaca,
advokata, sveuilinih profesora pravnih znanosti. Mandat traje 4 godine, ne mogu
biti izabrani 2 put uzastopce.
Glavni dravni odvjetnik bira se na 4 godine, bira ga Sabor na prijedlog Vlade.
Ustavni sud titi ustavna prava graana i nadgleda rad predsjednika drave. Ne
bavi se prizemnim stvarima, ini ga 11 sudaca koje bira Sabor. Biraju se na 8 god.
Izmeu sebe biraju predsjednika i to na 4 god. Imaju imunitet.
LOKALNA UPRAVA I SAMOUPRAVA
Jedinice lokalne samouprave su opina (429), grad(127) i upanija(20 plus 1). Bave
se prizemnim stvarima. Graani se izjanjavaju preko referenduma ili zbora graana.
upanija je takoer jedinica lokalne prave i samouprave a organizira se tako da kao
prirodna samoupravna cjelina bude zaokruena glede povijesnih, prometnih i
gospodarskih imbenika.
Predstavnika tijela su: 1) upanijska skuptina upan
2) gradsko vijee gradonaelnik
3) opinsko vijee naelnik

LJUDSKA PRAVA
Ljudska prava su prava koja su zajamena svakom ovjeku na temelju njegova
postojanja kao ovjek i ona su neotuiva.
Prva pisana prava zovu se Prva generacija ljudskih prava:
(623. godine Medicinska povelja)
1215. Magna Carta Libertatum
1288. Vinodolski zakonik
1776. Amerika deklaracija nezavisnosti (Jeffersonova, Virginijska deklaracija)
1789. Deklaracija o pravima ovjeka i graanina sadravala je klasina prava
(pravo na kretanje, slobodu, rad...), prvi put u povijesti ula u Ustav(1791.)
Druga generacija ljudskih prava socioekonomska prava pravo na rad,
kolovanje, stanovanje, zdravstveno...:
1970.-tih trea generacija ljudskih prava ekoloka prava nastala na temelju
visokorazvijene svijesti ljudi o potrebi zatite okolia, neroenih ljudi i svih ivih bia.
10.11.1948. Opa deklaracija o ljudskim pravima
1950. Europska konvencija za zatitu ljudskih prava
PUKI PRAVOBRANITELJ opunomoenik je Hrvatskog sabora u sporovima
izmeu graana i institucija javnog sektora.

TO JE EKONOMIJA?
Ekonomija je znanost koja prouava kako drutva koriste oskudne resurse da bi
proizvela korisne robe i podijelila ih meu lanovima zajednice.
Zakon ogranienosti govori da su dobra u prirodi ograniena jer nema dovoljno
resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi ele potroiti. To potie na odabir
izmeu relativno ogranienih dobara. Odabir jednog uvijek znai i odricanje od
drugog, a druga najbolja varijanta od koje se odustaje zove se oportunitetni troak.
INITELJI PROIZVODNJE
-

PRIRODNI IZVORI prirodno bogatstvo koje je dostupno ljudima i koje oni

upotrebljavaju u procesu proizvodnje (energija, materijal). Ogranieni su.
RAD vrijeme koje je potroeno da se proizvede neki proizvod. Moe biti
umni i fiziki
KAPITAL vrijednost koja stvara novu vrijednost (novac, zemlja, zgrade,
spomenika batina). Dobra mogu biti kapitalna i potroaka. Npr. automobil
kupljen za osobnu potrebu je potroako dobro dok je automobil kupljen za
pruanje prijevoznih usluga kapitalno dobro. Neki smatraju da je 4. initelj
PODUZETNITVO

TEMELJNA EKONOMSKA PITANJA

-

TO? proizvoditi i koliko (zimska ili ljetna odjea)

KAKO? - odabir tehnologije (cilj je to vie proizvesti a to manje potroiti)
ZA KOGA? za koje trite, kupce (kupac trai to kvalitetniju i to jeftiniju
robu)

LAISSEZ FAIRE - "pustite neka svatko ini to hoe i neka sve ide svojim tokom" smisao
te doktrine je neograniena sloboda konkurencije, nemijeanje drave u ekonomska
pitanja.
NAELO NEVIDLJIVE RUKE ADAMA SMITHA tvrdi da sebino nastojanje
pojedinaca da ostvare svoj interes istovremeno maksimalizira dobrobit za sve.

ALTERNATIVNI EKONOMSKI SUSTAVI

-

TRADICIONALNO (OBIAJNO ) GOSP. uglavnom zastupljeno u prolosti,

ali i danas se mogu pronai u nekim primitivnijim civilizacijama. Npr. u Somaliji
75% stanovnitva ine nomadi koji se kreu za stokom u potrazi za travom i
vodom
KOMANDNO GOSP. gospodarstvo gdje se upravlja iz jednog centra.
Drava donosi sve odluke u svezi s proizvodnji i raspodjelom. U komandnim
gosp. resursi su obino dravno vlasnitvo (Kuba). To su netrina
gospodarstva.
TRINO GOSP. vlada liberalizam i neintervencionizam (nema mijeanja
drave)
Pojedinci donose ekonomske odluke na osnovi trinih signala. Oni odluuju
to e proizvoditi, za koga e raditi, kome e prodavati te hoe li unajmiti i
druge resurse. Drava u trinom gosp. ima malu ulogu, obino u zatiti prava
pojedinaca, vlasnitva i sl.
Meutim nijedno gospodarstvo danas nema obiljeje iskljuivo jednog
od tih sustava, ve su to MJEOVITA GOSPODARSTVA s elementima svih
triju oblika.

TRITE
.
TRITE je mjesto sueljavanja ponude i potranje i formiranja cijena.
BURZA- posebno organizirana institucija u kojoj se prema odreenim
pravilima trguje vrijednosnim papirima, devizama i raznim dobrima uz
sudjelovanje lanova burze preko njihovih ovlatenih posrednika.
PONUDA ukupna koliina robe koju proizvoa nudi na tritu po odreenoj
cijeni
POTRANJA ukupna koliina robe koju je kupac spreman kupiti po
odreenoj cijeni.
ZAKON PONUDE I POTRANJE: ako je ponuda neke robe vea a potranja
manja, cijena je manja. Ako je ponuda robe manja, potranja vea, cijena je
vee..

RAZLIKUJEMO:
SLOBODNO TRITE - na njemu vlada potpuna sloboda, bez utjecaja
drave, i ima 3 oblika: POLIPOL ( na tritu ima jako puno proizvoaa i
kupaca i konkurencija je velika), OLIGOPOL ( nekoliko proizvoaa i kupaca,
nepotpuna konkurencija), MONOPOL (jedan proizvoa, puno kupaca, nema
konkurencije). Savena konkurencija je situacija na tritu kada nijedan akter
nije dovoljno jak da sam formira cijenu
- TRITE RADA trite kupovine i prodaje radne snage. Zakoni trita
vrijede.
- TRITE ROBA - trite kupovine i prodaje I razmjene robe. Zakoni trita
vrijede.
(ROBA - proizvod ljudskog rada, slui za razmjenu i za zadovoljavanje
ljudskih potreba). Ekonomska dobra dijelimo na proizvode i usluge
- TRITE KAPITALA kupuje i prodaje se kapital = burza.
FUNKCIJE TRITA SELEKTIVNE (uinkovit odabir potrebnih proizvoda),
ALOKACIJSKE (djelotvorna uporaba raspoloivih initelja proizvodnje i uinkovit
odabir proizvodnih postupaka), DISTRIBUCIJSKE (sustavom cijena na koji utjeu
ponuda i potranja ostvaruje se primarna raspodjela ukupno ostvarenog dohotka),
INFORMACIJSKE (informacijski mehanizam koji svakog sudionika u sustavu
ograniava na dio informacija koje su njemu potrebne), RAZVOJNE ( prisiljava
poduzea konkurencijom na stalnu brigu o razvoju).
-

POKAZATELJI DRUTVENOG RAZVOJA

-

NACIONALNI PROIZVOD (output) trina vrijednost dobara i usluga to se

proizvede u 1 godini i slui za finalnu potronju.
NEZAPOSLENOST
INFLACIJA- rast ope razine cijena, rast industrijskih i potroakih cijena,
pada vrijednost novca, plae ostaju iste i standard pada.
PUZAJUA INFLACIJA (jednobrojana stopa rasta cijena), GALOPIRAJUA
INFLACIJA (trobrojana stopa rasta cijena, prelazi 50%), HIPER INFLACIJA
(etverobrojana stopa rasta cijena, preko 500%, Njem poslije 2. svj. rata)
STAGFLACIJA vezana uz stagnaciju gospodarstva (sve stagnira)
RECEFLACIJA prestaju sve gospodarske aktivnosti i dolazi do kolapsa tj.
Bankrota

EKONOMSKE FUNKCIJE DRAVE

-

POTICANJE UINKOVITOSTI drava zakonima obuzdava monopoliste da

ne divljaju po tritu
POTICANJE JEDNAKOSTI oni koji imaju vee plae = vei porezi, manje
plae = manji porezi
POTICANJE EKONOMSKE STABILNOSTI monetarnom politikom
sprjeava inflaciju i nezaposlenost

EKONOMSKI CILJEVI:
MIKROEKONOMSKI CILJEVI :
EKONOMSKA UINKOVITOST upotreba ekonomskih resursa da se
proizvede to vie eljenih dobara
PRAVEDNA RASPODJELA potena raspodjela dohotka meu lanovima
zajednice.
EKONOMSKA SLOBODA pojedinci slobodno kupuju, prodaju, organiziraju,
proizvode i troe, uz relativno malo upletanje drugih pojedinaca ili drave.
MAKROEKONOMSKI CILJEVI:
GOSPODARSKI RAST podie se ivotni standard mjeren dohotkom ili
proizvodom po stanovniku.
PUNA ZAPOSLENOST
STABILNOST CIJENA
FISKALNA POLITIKA
Dio ekonomske politike koji se slui javnim rashodima i porezima radi ostvarenja
makroekonomskih ciljeva, odnosno ravnomjernog rasta, uz punu zaposlenost i
bez inflacije.
VRSTE OPOREZIVANJA:
IZRAVNO obuhvaa osobne poreze (naslijee, imovina), ali i poreze koje plaaju
poduzea na ostvarenu dobit (profit).
NEIZRAVNO PDV odreeni proizvodi u nekim zemljama su izuzeti (hrana, knjige,
tisak, lijekovi) ili oporezivani po manjim stopama (u turistikoj djelatnosti).

MONETARNA POLITIKA
dio ekonomske politike kojom drava razliitim instrumentima (pol. otvorenog trita,
pol. diskontne stope) kontrolira ponudu novca i tako utjee na gospodarska kretanja.
SREDINJA BANKA (Hrvatska narodna banka) osnovna funkcija je nadziranje
ponude novca i kredita u zemlji.
KREDIT pozajmljeni novac
KAMATA naknada za pozajmljeni novac.

POJAM I PRIRODA PODUZEA

PODUZEE samostalna gospodarska organizacija koja unajmljuje rad i
kupuje resurse radi proizvodnje i prodaje dobara, te radi postizanja prihoda
kojim podmiruje trokove i ostvaruje profit.
ORGANIZACIJSKI OBLICI PODUZEA
U Hrvatskoj je status poduzea utvren Zakonom o trgovakim drutvima
etiri osnovna oblika trgovakih drutava:
Drutvo osoba javno trgovako i komanditno drutvo, temelj je povezivanje
lanova koji ih ine, kontrola ulaska i izlaska lanova iz drutva, nije potreban
temeljni kapital, barem jedan lan odgovara svojom imovinom.
- JAVNO TRGOVAKO DRUTVO udruuju se dvije ili vie osoba radi
obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom. Svaki lan drutva odgovara
cijelom svojom imovinom.
- KOMANDITNO DRUTVO - udruuju se dvije ili vie osoba radi obavljanja
djelatnosti pod zajednikom tvrtkom ali najmanje jedna osoba odgovara
cijelom svojom imovinom (komplementar) dok druge samo onim iznosom to
su uloili (komanditori).
Drutvo kapitala dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou, temelj
povezivanje kapitala a ne osoba, ne postoji ogranienje ulaska i izlaska lanova, svi
lanovi odgovaraju samo s uloenim kapitalom.
- DIONIKO DRUTVO lanovi sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu
podijeljenog na dionice. Na osnovi dionica, dioniari imaju pravo imovinska i
upravljaka prava u drutvu. U sluaju likvidacije drutva dioniari gube samo
prava i ne odgovaraju svom svojom imovinom.
- DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU temeljni ulozi ne moraju
biti jednaki. Prema veliini udjela pripada im dio godinje zaradi. lanovi
odgovaraju samo svojim ulogom u drutvo.

FINANCIRANJE PODUZEA
poduzea mogu financijska sredstva pribavljati od vjerovnika, uzimanjem kredita i
emisijom, tj. izdavanjem vrijednosnih papira (obveznica i/ili dionica).
DIONICE vrijednosni papir koji predstavlja dio vlasnitva dionikog drutva.
OBVEZNICE vrijednosni papir koji se izdaje kao protuvrijednost za primljeni zajam.
DIVIDENDA a) dio profita koji se dijeli dioniarima
b) profit koji pripada svakoj dionici

PODUZETNITVO
je ljudska aktivnost koja se sastoji od kombiniranja resursa radi proizvodnje dobara i
usluga za druge. Bit poduzetnitva je sposobnost, a njezine sastavnice su tenja za
uspjehom, motiviranost, intuicija, procjena, rizik i rad.
PODUZETNIK osoba koja poduzima poslovne pothvate preuzimajui rizik za
uinak takvog pothvata. Oni se angairaju za pronalaske i organizaciju proizvodnje te
za preuzimanje rizika. Moe biti i inovator koji kreira i razvija novi proizvod.

PODUZETNITVO I MALO PODUZEE

U malom poduzeu jedan je vlasnik ili mala skupina vlasnika (do 15), poduzee
posluje lokalno, posao je malen, broj zaposlenika obino manji od 100.
Mala poduzea potiu konkurencijom a postoji i ovisnost velikih poduzea o malim
(mala poduzea prodaju potroaima proizvode velikih poduzea, a i opskrbljuju
velika poduzea brojnim uslugama). Slabost malih poduzea je visok stupanj
neuspjeha.

MARKETING
-

je poslovna aktivnost koja usmjerava proizvode od proizvoaa do potroaa

PROIZVODNA ERA: od industrijske revolucije do 30tih godina 20. stoljea.
Poveana proizvodnja i razvoj tehnologije
Poboljana tehnika proizvodnje pretpostavljajui da e potroa odabrati
proizvode koji su raspoloivi i koji su niske cijene
PRODAJNA ERA od 30-tih do 50-tih 20. stoljea. Izmeu 2 rata.
Puno novih proizvoda, Kupovna mo slaba, menaderi shvatili da trebaju
pridobiti potroae.
MARKETINKA ERA od 50-tih do danas.
Prate se trendovi; Treba otkriti to kupci ele i zatim to proizvesti.
MARKETINKI SPLET ''4P''
PROIZVOD ima svoju marku (identifikacija), svoju kvalitetu, stil i pakiranje
PROIZVODNA CIJENAPLASMAN prodaja ima zadau da proizvedena dobra iznese na trite,
da ih proda i ostvari profit. Prodaja: a) izravna, b) neizravna
- distribucijski kanali skup institucija koji obavljaju aktivnosti potrebne
za kretanje proizvoda i njegova vlasnitva od proizvodnje do potronje.
PROMOCIJA komunikacija izmeu poduzea i potroaa

NOVAC
TRAMPA zamjena dobra za dobro bez posredovanja novca
NOVAC sve to slui kao ope prihvaeno sredstvo razmjene ili sredstvo plaanja.
Danas razlikujemo: gotovinski (kovani i papirnati) te bankovni (depozitni )novac
Tri osnovne funkcije novca:
-

SREDSTVO ZA RAZMJENU - omoguuje da se dobra kupuju i prodaju bez

zamjene ili trampe. Najvei se dio transakcija u gospodarstvu obavlja
bankarskim odnosno depozitnim novcem. DEPOZITNI NOVAC upis je
deponiranja gotova novca u knjige banke u korist deponenta [banka obavlja
pretknjiavanje s rauna dunika (vlasnika depozitnog novca) na raun
vjerovnika]. Depozitni novac krui pomou prijenosnih ekova VIRMANA i
potpuno je zamjenjiv za gotovinu.

ZAJEDNIKA OBRAUNSKA JEDINICA njome se mjeri vrijednost i

izraavaju sadanje i budue cijene razliitih dobara i usluga

NAIN DRANJA BOGATSTVA I OUVANJA VRIJEDNOSTI (tezauriranje)omoguuje ouvanje vrijednosti u vremenu. Siguran je na razliitim tritima
(nekretnine, vrijednosni papiri) za razliku od drugih oblika bogatstva (jahte,
kue, dragulji). Novac je lako pretvoriv u druga dobra i kao takav, izvor je
potroake moi.

GOSPODARSTVO EUROPE I SVIJETA

-

od est milijardi ljudi na svijetu vie od 1,5 milijardi ivi u potpunom

siromatvu. Prosjena obitelj u Srednjoj Americi, zapadnoj Europi, Japanu i
Australiji posjeduje materijalnu udobnost, te veina ljudi siromatvo nikada ne
doivi a moda ga i vrlo rijetko vidi.
U veem dijelu Afrike, Azije i Latinske Amerike slika je sasvim drugaija,
veina ljudi ivi siromano i njihov je ivot svakodnevna borba za
preivljavanje. U potrazi za poslom ljudi sve ee odlaze u brzo rastue
gradove (Cairo, Mexico City, Kinshasa, Calcutta, Jakarta).
90-tih godina 20. stoljea 7 zemalja (SAD, VB, Japan, Njemaka, Italija,
Francuska, Kanada) koje su imale oko 12 % svjetskog stanovnitva,
proizvodile su vie od 2/3 svjetske vrijednosti proizvodnje.
Prosjean ivotni vijek u SAD-u je 78 godina, u Etiopiji 48.
Manji dio ovjeanstva ivi u izobilju, 13 % Latinske Amerike, 33% Afrike, 19
% Dalekog istoka nema dovoljno hrane.

RAZVIJENOST JE ono koje razvijenost opisuje kao razinu ljudskog

blagostanja. Mjerenje razvijenosti neke zemlje jest razina ostvarenog bruto
domaeg proizvoda po stanovniku. Zemlje u razvoju s niskim dohotkom
(posebice one u Aziji, Africi i Lat. Americi) se nazivaju i zemlje Treeg svijeta.
Zemlje s visokim ivotnim standardom se nazivaju razvijenim zemljama.
Bogate zemlje su uglavnom smjetene na sjevernoj polutci a zemlje u razvoju
na junoj. Otuda esta podjela svijeta na razvijeni Sjever i nerazvijeni Jug.
Problemi zemalja u razvoju su visoka stopa rasta stanovnitva,
nepovoljni klimatski uvjeti za visoku proizvodnost u poljoprivredi.
Nestaica kapitala, nedovoljno obrazovana i neiskusna radna snaga.
Klju za razvoj svih zemalja su etiri initelja: prirodna bogatstva,
akumuliranje kapitala (odustajanje od sadanje potronje), radna snaga
i tehnologija. Ni razvojni programi 70-tih nisu urodili plodom jer je dolo do
velikog nagomilavanja dugova 80-tih. Jedini mogui izlaz iz duga je ostvarenje
priljeva deviza poveanom proizvodnjom i izvozom. (to god to znailo). Vrlo
je bitno da se dobiju i znanstvene i tehnike usluge od razvijenih zemalja
kako bi mogli uspjeno provesti razvojne programe

EUROPSKA UNIJA
Europska unija je regionalna organizacija europskih drava kroz koju lanice
ostvaruju zajednike ciljeve kao to su uravnoteen gospodarski i drutveni razvoj,
visoka razina zaposlenosti, te zatita prava i interesa graana.
Dananja Europska unija rezultat je polustoljetne evolucije koja je poela u okvirima
Europskih zajednica pedesetih godina 20. stoljea. Proces europske integracije
zapoeo je kao sektorsko udruivanje drava lanica u sklopu Europske zajednice za
ugljen i elik (osnovane 1952. Parikim ugovorom), a nekoliko godina poslije proirio
se i na druga podruja: nuklearnu energiju u okviru Europske zajednice za atomsku
energiju (Euratom) i na druga, iroko definirana podruja gospodarske suradnje u
sklopu Europske ekonomske zajednice (EEZ).
EEZ i Euratom osnovane su Rimskim ugovorima 1958. godine. Iako je isprva
integracija bila gospodarska u temelju joj je na oduvijek bila politika ideja
pribliavanja europskih drava. Gospodarska integracija doista je dovela do irenja

suradnje i na druga podruja. Dananja je Europska unija, osim za uspostavu i

regulaciju unutarnjeg trita nadograenog monetarnom unijom sa zajednikom
valutom eurom, nadlena i za brojne druge politike, ukljuujui i kulturu, obrazovanje
ili zatitu zdravlja. Uz to, drave lanice u institucionalnom okviru Europske unije
danas surauju i u podrujima koja se smatraju vanim dijelom nacionalnog
suvereniteta, kao to su vanjska politika, unutarnji poslovi i pitanja pravosua.
Europske su zajednice prerasle u Europsku uniju 1993. godine kada je stupio na
snagu Ugovor iz Maastrichta. Ugovorom uspostavljena EU sastoji se od tri tzv. Stupa,
koji se razlikuju po naravi suradnje u njihovom okviru meu dravama lanicama.
Prvi stup ine dotadanje Europske zajednice, koje zadravaju pravnu osobnost i
koje imaju nadnacionalni karakter kako u pitanjima odluivanja o zajednikim
politikama, tako i u pitanjima odnosa prava nastalog na europskoj razini s internim
pravnim porecima lanica. Drugi stup ini suradnja drava u vanjskoj i sigurnosnoj
politici. U sklopu treega stupa, surauju dravne policije i pravosudni organi. Dva
nova stupa nisu nadnacionalna, odnosno nain suradnje meu dravama u novim
nadlenostima Unije slian je klasinoj suradnji na razini meunarodnih odnosa odluuje se jednoglasno, a provedba usvojenih odluka ovisi o lanicama.
Trojaka se struktura EU zadrala izmjenama Ugovora iz Maastrichta, Ugovorom iz
Amsterdama 1999., i Ugovorom iz Nice 2003. sve do 2009. Novu etapu u razvoju
europske integracije obiljeio je Lisabonski ugovor. Ugovor je stupio na snagu 1.
prosinca 2009. godine a Europskoj uniji donosi moderne institucije i optimizirane
metode rada, a kojima e se EU uinkovitije moi baviti izazovima u dananjem
svijetu. Europljani od EU oekuje da se pozabavi pitanjima kao to su globalizacija,
klimatske i demografske promjene, sigurnost i energija. Lisabonski sporazum e
ojaati demokraciju u EU, kao i mogunost promicanja interesa njezinih graana na
svakodnevnoj osnovi.
Osim irenja ovlasti, s vremenom se irilo i lanstvo Europske unije. Integraciju je
zapoelo est europskih drava: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska
i Njemaka koje su najprije osnovale Europsku zajednicu za ugljen i elik, a zatim
Euratom i Europsku ekonomsku zajednicu. Godine 1973. pridruile su im se Danska,
Irska i Velika Britanija. Grka postaje lanicom 1981., a Portugal i panjolska 1986.
Do etvrtog proirenja dolo je 1995. kada su lanicama EU postale Austrija, Finska i
vedska.
Najvee, i uistinu povijesno, proirenje ostvareno je 2004. godine. u Uniju je ulo ak
deset novih drava, meu njima osam bivih komunistikih drava. lanicama su
postali: Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litvania, Maarska, Malta, Poljska, Slovaka i
Slovenija. irenje lanstva EU time nije zavreno, 2007. pridruile su se Bugarska i
Rumunjska.
Kandidaturu su za sada predale i Crna Gora, Hrvatska, Island, Makedonija i Turska,
a budui da je EU otvorena za lanstvo svim europskim dravama koje potuju
europske vrijednosti - slobodu, demokraciju, potivanje ljudskih prava i temeljnih
sloboda, te vladavinu prava - mogu se oekivati i nove prijave za lanstvo.
Potencijalne zemlje kandidatkinj su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija.

OBILJEJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA

Resursi hrvatskog gospodarstva
Prirodni resursi povrina Hrvatske- najvei na prirodni resurs (56538 km 2),
najmanje naseljena opina Korenica, najnaseljenija opina Zagreb i Osijek. Udio
poljoprivredne povrine iznosi 57%, uma 37% a ostalo 6%. Osim kopna imamo i
more. Koeficijent razvedenosti iznosi 11 ime zauzimamo 2. mjesto u Europi i 1. na
Sredozemlju. Od 1185 otoka 66 ih je naseljeno. Prema zemljopisnom poloaju
Hrvatska se nalazi na dodiru 4 velikih prirodnih cjelina: Sredozemlja, Panonije,
Dinarida i predalpskog prostora.
Stanovnitvo 64% zaposleno u uslunim djelatnostima, 32,7% zaposleno u
industriji, 3,7% u poljoprivredi.
Kapital najvie je malih poduzea 96%, srednjih 3%, velikih 1%. Prema vlasnikoj
slici: 96% privatnih poduzea, 1% u dravnom, 2% u mjeovitom, manje od 1% u
zadrunom vlasnitvu. Prema sjeditu poduzea najvie ih je (41%) na podruju
Zagreba i Zagrebake upanije.
Specifinosti tranzicijskih uvjeta hrvatskog gospodarstva
3 kljuna elementa koja ine tranziciju hrvatskog gospodarstva drugaijom od ostalih
tranzicija: 1) agresija na Hrvatsku i etverogodinji rat
2) manja centralizacija nego u realsocijalistikim zemljama pa je Hrvatska bila u
prednosti ali od 45.-90. imala je sporiji ekonomski razvoj nego to je mogla imati
neuinkovit sustav s monopolom u gospodarstvu, prelijevanje sredstava za druge
federativne drave
Hrvatska izborila neovisnost na samom poetku tranzicije i morala se nositi sa
trokovima rekonstrukcije i izgradnje dravne aparature
Temeljni problem tranzicije hrvatskog gospodarstva je niska razina mikroekonomske
uinkovitosti.
ivotni standard obuhvaa dobra i usluge pomou kojih pojedinci nastoje zadovoljit
svoje potrebe. U skladu s tim ivotni standard je u osnovi odreen visinom
ostvarenog dohodtka i njegovom raspodjelom u nekom gospodarstvu. Kuanstva
najvie troe za svoje osobne potrebe (85%), ulau u nekretnine sa 8% ukupno
utroenih sredstava, otplata kredita odnese 3% isto kao i tednja.