UNIVERZITET U ZENICI

MAINSKI FAKULTET U ZENICI

Akademska godina: 2014./2015.
Godina redovnog studija: ETVRTA
Katedra za: PROIZVODNE SISTEME I INDUSTRIJSKO INENJERSTVO
Predmet: TEHNOLOGIJA MONTAE I DEMONTAE
Predmetni nastavnik: Doc.Dr. ISMAR ALAGI, dipl. ma. in.
Predmetni asistent: Doc.Dr. ISMAR ALAGI, dipl. ma. in.

Struktura vremena rada u procesima montae i odreivanje

vremena rada u procesima montae u proizvodnji
automobilskih dijelova

Student: Rami Admir

Odsjek : Odravanje

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Sadraj:

1.Struktura vremena rada u procesima proizvodnje i montae....................................... 1

2.Metoda na osnovu karakteristika elemenata spoja......................................................10
3.Sistem unaprijed utvrenih vremena...........................................................................13
3.1.Razvoj naunih metoda za prouavanje rada........................................................13
- Istraivanja Tejlora..............................................................................................13
- Gilbretova studija pokreta....................................................................................14
- Pojava sistema unaprijed utvrenih vremena......................................................15
3.2.Osove MTM sistema..............................................................................................16
- Osnovni pokreti MTM sistema.............................................................................16
- Vremenske jedinica.............................................................................................16
- Oznaavanje pokreta...........................................................................................17
- Primjeri primjene MTM sistema...........................................................................17
- Primjena i znaaj MTM sistema...........................................................................18
4.Primjer odreivanja vremena montae reduktora........................................................21
5.Struktura vremena i simulacija montae sjedita u BMW fabrici u Lajpicigu...............30
- Uvod....................................................................................................................30
- Teorija reda ekanja............................................................................................30
- Linija za sklapanje sjedita Faurecija..................................................................32
- Simulacioni model...............................................................................................34
6.Zakljuak.....................................................................................................................37
7.Literatura.....................................................................................................................38

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

1. Struktura vremena rada u procesima proizvodnje i

montae
Utvrivanje vremena trajanja procesa izrade nekog proizvoda je vaan korak u
projektovanju tehnolokog postupka izrade proizvoda, jer je to uslov da se proces moe
planirati i da se mogu izraunati trokovi proizvodnje. S obzirom da se proces sastoji iz
vie operacije (koje se obavljaju na odreenim radnim mjestima od strane odreenih
izvrilaca), ukupno vrijeme trajanja procesa se po pravilu odreuje preko zbira vremena
rada za pojedine opreracije iz procesa.
Pri utvrivanju vremena rada za operaciju,da bi ono bilo to realnije, potrebno je voditi
rauna o tome da se ono utvrdi za prosjenog izvrioca i za one uslove pod kojima se
operacija izvrava. Jedino ako o tome vodimo rauna, dobijeno vrijeme rada e biti
realna osnova za planiranje procesa, za utvrivanje trokova rada i za eventualno
plaanje izvrioca. Vrijeme rada za operaciju predstavlja ono vrijeme koje je potrebno
prosjeno vjetom i kvalifikovanom radniku u normalnim uslovima rada, po propisanom
metodu rada i uz normalno zalaganje, da izvri odreenu operaciju na n komada
proizvoda.
Kada se posmatra izrada n komada proizvoda (jedna serija proizvoda) na nekoj
operaciji, vremena rada Ti za obavljanje te operacije se moe predstaviti u obliku: T i=Tpz
+ nti (min/ser) kako je prikazano na slici 1.
Ovdje je :
Tpz pripremno zavrno vrijeme (min/ser)
Ti vrijeme trajanja operacije (min/kom)
n broj proizvoda koji se izrauju na operaciji (kom/ser)
Pripremno-zavrno vrijeme, Tpz, se odnosi na pripremanje radnog mjesta za izvrenje
odreene operacije na seriji od n proizvoda i ureenje radnog mjesta poslije zavretka
operacije. Odnosi se na cijelu seriju, tako da se vrijeme svedeno na jedan komad
proizvoda smanjuje ukoliko je broj komada proizvoda u seriji vei.
Pripremno-zavrno vrijeme se moe podijeliti na pripremno-zavrno osnovno vrijeme
Tpzo, koje obuhvata osnovne tj. stvatrne pripremno-zavrne radove i na pripremnozavrno dodatno vrijeme, Tpzd, koje se dodaje osnovnom vremenu zbog gubitka koji se
javljaju tokom pripremno-zavrnih radova.

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Slika 1. (Struktura vremena rada)

Pripremno-zavrno vrijeme obuhvata vrijeme za obavljanje sljediih radova:

Prijem radnog zadatka i upoznavanje sa dokumentacijom za izvoenje operacija,

Obezbjeenje materijala, alata i pribora neophodnih za izvoenje operacije,
Priprema radnog mjesta: postavljanje i podeavanje pribora i alata,podeavanje
reima rada,
Izrada probnog komada,
Predaja gotovih proizvoda i dokumentacije u prvobitno stanje: skidanje pribora i
alata, ienje,
Vraanje preostalog materijala, alata i pribora.

Pripremno-zavrne radove mogu da obavljaju ili izvrioci na radnom mjestu ili posebni
radnici koji su zadueni samo za te poslove. Ovaj drugi sluaj se primjenjuje u
velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji pri primjeni automatizovanih sredstava rada.
Veliina pripremno-zavrnog vremena zavisi od vrste i tipa rada, sloenost operacije,
stepena organizacije rada itd. Moe se odrediti usvajanjem iz tablica sa preporuenim

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

vrijednostima, snimanjem i analizom i izraunavanjem pomou unaprijed odreenih

vremena (MTM metodom,na primjer).

Vrijeme trajanja operacije predstavlja vrijeme potrebno za izradu jednog proizvoda na

jednoj operaciji i obuhvata sve osnovne zahvate, pomone zahvate unutar operacije,
kao i sve gubitke. Vrijeme trajanja operacije se sastoji iz:

ti=tio + tip + tid (min/kom)

gdje je :
tio (min/kom) osnovno vrijeme operacije,
tip (min/kom) pomono vrijeme operacije,
tid (min/kom) dodatno vrijeme operacije.
Osnovno vrijeme operacije, tio, se odnosi na vrijeme neposrednog rada i odreuje se
iz kinemetike izvoenja procesa rada, koritenjem odgovarajuih obrazaca za svaki
pojedinani zahvat. Osnovno vrijeme operacije jednako je zbiru osnovnih vremena za
sve osnovne zahvate u operaciji.
Pomono vrijeme operacije, tip, se odnosi na one zahvate unutar operacije koji nisu
neposredno vezani za rad na proizvodu, ali su neophodni za izvoenje operacije. Ono
sadri vrijeme za ulaganje i odlaganje proizvoda,ukljuivanje i iskljuivanje komandi,
ostvarenje praznih hodova alata ili proizvoda itd. Ovo vrijeme moe da bude mainsko,
mainsko-runo ili runo. Pomono vrijeme operacije odreuje za svaki pomni zahvat
posebno usvajanjem iz tablica, snimanjem ili analizom i izraunavanjem pomou
metoda unaprijed odreenih vremena (MTM medotom na primjer).
Dodatno vrijeme operacije, tid, se odnosi na vrijeme koje se dodaje osnovnom i
pomonom vremenu operacije da bi se njime obuhvatili : potreba za odmorom radnika
usljed zamaranja, nenormalnih uslovi djelovanja okoline, kao i svi gubici koji se javljaju
u toku izvoenja operacije na seriji proizvoda. Naime, u toku rada deavaju se razni
zastoji na radnom mjestu usljed potrebe odmaranja radnika,linih potreba radnika,
kvarova, ekanja zbog raznih uzroka itd. Ovi zastoji realno poveavaju vrijeme trajanja
operacije u odnosu na efektivno vrijeme (osnovno i pomono) i treba ih uzeti u obzir da
radnik ne bi bio oteen dodijeljenim vremenom za operaciju. Dodatno vrijeme operacije
se najtanije odreuje tako to se poveava osnovno i pomono vrijeme uzimanjem u
obzir odreenih koeficijenata, kako je prikazano u narednom obrascu:

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

tid = ( tio + tip ) KnKa + ( tio + tip )( 1+ Kn Ka ) Kd

ovdje je :
Kn koeficijent zamora, koji uzima u obzir potrebu radnika za odmorom zbog zamora;
(odreuje se prema tabali 1.1) u zavisnosti od naina rada;
Ka koeficijent djelovanja okoline, koji uzima u obzir potrebu za odmorom radnika zbog
nenormalnih uslova na radnom mjestu; odreuje se tako to se najprije u tabeli 1.2
odredi efektivna temperatura,u zavisnosti od temperature i relativne vlanosti vazduha
na radnom mjestu,a nakon toga u tabeli 1.3 odredi koeficijent djelovanja okoline;
Kd dopunski koeficijent dodatnog vremena, koji uzima u obzir gubitke na radnom
mjestu; moe se odrediti pomou tzv. Metode trenutnih zapaanja.
Ako se ovako izraeno dodatno vrijeme operacije ukljui u obrazac za vrijeme trajanja
operacije, u krajnjem rezultatu za vrijeme trajanja operacije se dobija:

ti = (tio + tip)(1+KnKa)(1+Kd)

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Tabela 1.1 (Odreivanje koeficijenata zamora)

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Tabela 1.2 (Odreivanja efetivne temperature)

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Tabela 1.3 (Odreivanje koeficijenta djelovanja okoline)

2.Metode na osnovu karakteristika elemenata spajanja

Potrebno vrijeme za izvoenje pojedinih montanih operacija ili za montiranje cjelog

proizvoda moemo odrediti polazei od karakteristika samih elemenata koji se spajaju.
Osnovno vrijeme montae je uslovljeno sloenou elemenata koji se ugrauju.
Najmanju sloenost ima kugla,j er sa stanovita pozicioniranja nema odreenu osu.
Pozicioniranje elemenata sa centralnom osom odreuje jednoznano sloenost
montae jer zavisi i od drugih kontura, koje se nalaze na osnovnoj povrini elementa.
Najtea je ugradnja elemenata, zbog toga to je ove elemente mogue ugraditi samo u
jednom odreenom poloaju. Zavisnost izmeu vremena ugradnje i sloenosti
emementa data je na slici 2.1. Teina elementa koji se ugrauje ima takoer uticaj na
vrijeme ugradnje prema sljedeem: ako je element teine do nekoliko grama; potrebno
vrijeme ugradnje je veliko zbog oteanog osjeanja baze pozicioniranja i male povrine,
jednom rukom je lako pokrenuti i upravljati elementima izmeu 0,03 i 3 kg. Dok 15 kg
pokretanja rukom je izvodljivo, ali vrijeme ugradnje je veliko. Iznad 15 kg dizanje
elementa se vri mainskim putem. Tee elemente je opasnije i sloenije ugraivati, pa
se zbog toga poveava vrijeme ugradnje. Moe se sada izraziti vrijeme ugradnje u
zavisnosti od teine elementa i koeficijenta sloenosti ugradnje:

tioi = f(Gi; Si) (vr.jed.)

gdje je :
tioi osnovno vrijeme montae za i-ti element
Gi teina i-tog elementa
Si koeficijent sloenosti ugradnje i-tog elementa.

10

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Sl.2.1 (Dijagram vrijeme ugradnje - sloenost elementa)

Tehnologija montae proizvoda propisuje bazni element (i=1), koji se postavlja u prvu
poziciju montae operacija i na koji se montiraju ostali elementi, tehnoloki utvrenim
redosljedom. Imajui ovo u vidu, potrebno osnovno vrijeme za montau cijelog
proizvoda, odreuje zbir osnovnih vremena svakog elementa (bez baznog elementa):
n

tpio

f (Gi ; Si)
i=0

(vr.jed.)

gdje je :
tpio potrebno osnovno vrijeme za montiranje proizvoda
i redni broj elementa
n- ukupan broj elemenata
Dakle, potrebno osnovno vrijeme montae nekog proizvoda je funkcija sloenosti
ugradnje i broja elemenata. Potrebno osnovno vrijeme montae mijenja se, meutim i u
zavisnosti od teine elementa koji se ugrauju, prema slici 2.2.

Slika 2.2. (Dijagram vrijeme ugradnje-teina elementa)

Na predhodnim slikama moemo razlikovati i tri znaajne oblasti (jednostavni elementi,

elementi srednje sloenosti, sloeni elementi ili mali elementi, srednji elementi, teki
elementi), gdje krive moemo priblino aproksimirati pravim linijama, to omoguava
odreivanje osnovnog vremena montae novih proizvoda. Pri istom stepenu sloenosti i
pri odstupanju teine do 20% osnovno vrijeme montae moemo odrediti sa priblinom
tanou prema formuli:
11

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

tNo= tpokG

gdje je:
tNo osnovno vrijeme montae novog proizvoda
tpo - osnovno vrijeme montae poznatog proizvoda
kG koeficijent tezine ( 0,8-1,2)
Ako imamo, meutim, sline teine, a koeficijet sloenosti ugradnje odstupanja od
20%, moemo koristiti zavisnost:

tNo= tpoks
gdje je:
ks- stepen sloenosti (0,8-1,2)
u sluaj velikog odstupanja i teine koeficijenta sloenosti ugradnje.moe se uzeti da je:

tNo = tpokGks
Ovakav nain odreivanja osnovnog vremena montae, de daje najtanije rezultate, pa
je u cilju to tanijeg odreivanja vremena bolje koristiti MTM ili neku drugu metodu.

12

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

3.Sistem unaprijed utvrenih standardnih vremena

3.1. Razvoj naunih metoda za prouavanje rada
Istraivanja Tejlora
Zaetnik naune metode prouavanja rada smatra se Tejlor (Frederick W. Taylor, SAD).
On je prouavao vanost utvrivanja svih specifinosti posla pri definisanju radnih
zadataka, kao i potrebu izbora najboljeg od moguih metoda rada. Odabrani metod
zatim treba opisati i utvrditi vrijeme potrebno za izvrenje posmatranog posla. Od
posebnog znaaja za Tejlora je bilo utroeno vrijeme za neki posao. Mjerei vrijeme za
djelove razliitih operacija, pokuao je da nae najbri metod rada. Predloio je svoj
metod prouavanja rada koji je podijelio na analitiki i konstruktivni.
Analitiki dio obuhvata sljedee aktivnosti:

Podjela rada na elemente rada,

Eliminisanje nepotrebnih pokreta,
Opis najbreg naina izvravanja svih elemenata rada koji se pojavljuju unutar
industrije i snimak rada vjetih izvrilaca uz pomo hronometra,
Registrovanje svih elemenata rada sa opisom i vremenskim podacima,
Prouavanje i utvrivanje vremena, koje se troi na neizbjene prekide, ekanja,
manje greke i slino,
Prouavnje i utvrivanje vremena, koje je potrebno da bi se dobar izvrilac
obuio za novi posao,
Prouavnje i utvrivanje vremena, koje je neophodno za komuniciranje izvrioca
radi obavljanja posla
Prouavanje i utvrivanje vremena, koje je neophodno za odmor izvrioca.

Konstruktivni dio se sastoji iz sljedeih aktivnosti:

Grupisanje elemenata rada koji se esto upotrebljavaju u istom redosljedu i

registrovanje ovih kombinacija, kako bi se lako mogle ponovo nai,
Izbor elementa rada koje je izvrilac upotrebljava pri radu i sabiranju vremena za
ove elemente i dodatnih vremena za gubitke; tako se dobije neophodno vrijeme
za praktino svaku vrstu rada u industriji,
Analiza postupka rada da bi se uoili nedostaci pri korienju alata, maine i
slino; ovakve analize vode ka boljim metodama, boljim alatima i mainama,kao i
boljim uslovima na radnom mjestu.

13

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Tejlor se nadao da e uz pomo kontruktivnog dijela ove tehnike uspjeti da sakupi i

postavi standardne postupke u jedan prirunik, uz iju pomo bi se svi industrijski
poslovi mogli vremenski utvrditi. Ovu ideju Tejlor nije mogao da realizuje. Osnovni
razlog je bio taj to je on za standardne postupke izabrao suvie velike cjeline.
Posljedica je bila da standardni postupci nisu bili jednoobrazno utvreni po pitanju
naina njihovog izvrenja. Sa dananjim poznavanjem metoda za prouavanje rada do
nivoa pokreta, jasno je da su ove razlike u vremenima bile prouzrokovane time to je
svaka metoda rada bila sastavljena od razliitih osnovnih pokreta i njihova kombinacija.
Za Tejlorove standardne postupke u stvarnosti ne postoje nikakva standardna vremana.
Rezultat ovoga je bio taj, da Tejlor nije mogao upotrijebiti svoj metod prouavanja
vremena, prije nego to radno mjesto nije ureeno, pribavljen alat i drugi ureaji i dok
se izvrilac nije dovoljno obuio za posao. Tenja da se unaprijed omogui tano
utvrivanje vremena ostvarena je preko dugotrajnih fundamentalnih prouavanja runih
osnovnih pokreta i uz praktian rad na odreivanju vremena za takve osnovne pokrete.

Gilbretova studija pokreta

Nekoliko godina nakon Tejlorovog poetka istraivanja mogunosti racionalnog
upravljanja proizvodnjom, Gilbret ( Frank B. Gilbreth,SAD ) je izvriio, zajedno sa
svojom suprugom prva fundamentalna istraivanja osnovnih pokreta koje izvrilac vri u
toku rada. Gilbret je, prouavajui rad zidara koji su zidali opekom, uoio da svaki
radnik koristi svoj metod pri radu. Takoe je zapazio da jedan isti zidar ne koristi iste
pokrete u svim prilikama. Ova zapaanja su ga navela da otpone seriju ispitivanja u
cilju pronalaenja najboljih naina za obavljnje odreenih poslova. Pri tome je koristio
fotografije izvrilaca u radu, ali mu to nije omoguilo da u potpunosti razvije svoj metod.
Metod prouavanja pokreta, formiran od suprunika Gilbret, mogao se sprovesti tek uz
pomo filmske kamere iji je uvoenje predstavljalo veliki doprinos tehnici prouavanja
rada. Gilbret je rano uoio da je runi rad sastavljen od relativno ogranienog broja
elemenrarnih pokreta. Tako je bilo mogue pretpostaviti da se sve vrste poslova vre uz
pomo pokreta, koji se iskljuivo sastoje od ovih malih jednostavnih elemenata. Gilbret
je definisao 17 takvih elemenata. Da bi dobio kratak naziv za jedan takav elemenat,
nazvao ga je terblid (Gilbreth itano nazad). Ovi elemnti su prikazani u tabeli, datoj
na slici 3.1.. Uprkos tome to svih 17 terblida nisu elementarni smislu da se ne mogu
dalje razbijati, ipak predstavljaju jednu od najboljih klasifikacija pokreta. Gilbretovo
prouavanje pokreta, njegove postavke i definicije osnovnih pokreta, predstavljaju prvu
etapu u istraivakim radovima, koji su bili od fundamentalnog znaaja za MTM i druge
sline sisteme.

14

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Slika 3.1 (Elementi po Gilbretu)

Pojava sistema unaprijed utvrenih vremena

Druga etapa u poslovima istraivanja sprovedena je tokom etrdesetih godina na
razliitim mjestima u SAD, izmeu ostalih od strane Mejnarda (Maynard, SAD). Njegova
grupa istraivaa je svoj rad usmjerila na standardna vremena za osnovne pokrete, koje
je Gilbret definisao. Godine 1948. ova grupa je objavila rezultate svog istraivakog
rada: novo praktino pomono sredstvo sistem unaprijed utvrenih standardnih
vremena. Ovaj sistem je nazvan Method Time Measurement, skraeno MTM. Uz
pomo ovog metoda se moe preko podjela rada na osnovne pokrete pruiti jasan i
nedvosmislen opis nekog metoda rada. Zahvaljujuci ovom metodu, bilo je mogue
ispuniti Tejlorove uslove za visoku produktivnost. Konsultantsko preduzee Method
Engineering Concil (MEC) u Pitsburgu bavilo se israivanjima u SAD i Kanadi. U tok
jednog kursa, organizovanog od strane MEC, diskutovalo se o optim problemima
racionalizacije rada. Konstatovano je, izmeu ostalog, da se novi poslovi esto
otpoinju bez dovoljno brige o samom metodu kojim e se posao obaviti. Svako kasnije
poboljanje metoda zahtjeva odreene izmjene, koje prouzrokuju potekoe kod
izvrilaca i rukovodilaca posla, pri emu postoje i znatni trokovi. Uoeno je da bi se to
moglo izbjei ako bi se mogao formirati efikasni metod rad jo prije otpoinjanja posla.
Ali je za to bilo potrebno imati skupljene podatke kako bi se unaprijed odredio metod
rada. U poetku se vjerovalo da bi se takvi skupljeni podaci pogli koristiti samo za
izvjesne vrste poslova i za prvi pokuaj je izabrana operacija buenja. Operacije
buenje su snimane filmskom kamerom, poslije ega su filmovi analizirani i utvrivana
vremena za sva buenja. Pokazalo se, meutim, da utvrena vremena nisu odgovarala
svim operacijama buenja ve samo onima za koje su raena. Ponovo analiza i obrada
snimljenog materijala obavljena je na drugi nain. Sada je izvrena podjela posla na
elementarne pokrete, tako da je metod rada bilo kog izvrioca mogao biti opisan preko
elementarnih pokreta. Elementarni pokreti su kompletirani sa utvrenim vremenskim
vrijednostima. Vremena odreena za neki posao sabiranjem vremena za pojedine
pokrete, dobro su se slagala sa stvarnim vremenima. Ovim se sistem pokazao
ispravnim. Vremenom se pokazalo da ovi podaci, prvobitno sakupljeni za poslove
buenja, odgovaraju i drugim vrstama runog rada i da su upotrebljivi.
15

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

3.2 Osnove MTM sistema

MTM je sistem uz iju pomo se svaka runa operacija moe podijelit u osnovne
pokrete, koji su neophodni da se operacija izvri. Svakom od ovih osnovnih pokreta
data je odreena vremenska vrijednost, koja je utvrena u odnosu na vrstu pokreta i
uslove pod kojim je izvren.
Method Time Measurement se slobodno moe prevesti kao : Metod Vrijeme
Mjerenje. Kroz odluivanje za neki metod rada, dobija se odgovor u vremenskoj veliini,
bez potrebe za mjerenje vremena pomocu sata hronometra.

Osnovni pokreti MTM sistema

MTM sistem je izgraen na bazi Gilbretovih osnovnih pokreta. Oni su u meuvremenu
po broju smanjeni uz istovremenu modifikaciju. U MTM sistemu koristi se 10 osnovnih
pokreta, prikazanih u tabeli 3.2.1. osnovni pokreti su elementarnog karaktera, tako da
omoguavaju opis najrazliitijih vrsta runog rada.

Slika 3.2.1 (Osnovni pokreti MTM sistema)

Vremenske jedinice
Osnovni pokreti u MTM sistemu, kao to su hvatanje, isputanje, zakretanje, itd.,
zahtijevaju vrlo kratko vrijeme za svoje izvrenje. Ako bi se za ove osnovene pokrete
koristili naim uobiajenim jedinicama, satima, minutama i sekundama, standardna
vremena bi bila vrlo nepraktina za upotrebu. Veina pokreta bi imala vrijednosti sa
puno decimala. U MTM sistemu je iz tog razloga uvedena jedna nova jedinica koja ini
stohiljaditi dio sata. Ova vremenska jedinica je nazvana TMU to je skraenica poetnih
16

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

slova engleskih rijei : Time Measurement Unit ( u prevodu : vremensko-mjerna

jedinica). Ovakva vremenska jedinica daje brojane vrijednosti sa kojima je lako raditi,
jer se dobiju brojevi sa samo jednom decimalom. Na primjer, vrijeme za jednostavan
pokret hvatanja jednaka je 2,0 TMU, a vrijeme za posezanje na duini 10 cm odreenog
tipa (tipa A) iznosi 6,1 TMU. Odnosi izmeu TMU i uobiajenim vremenskim jedinicama
prikazane su u tabeli, datoj na slici 3.2.2.

Slika 3.2.2 (Odnos TMU i uobiajenih vremenskih jedinica)

Oznaavanje pokreta
Da bi se pojednostavio opis pokreta koji ine neku operaciju, u MTM sistem je uveden
poseban sistem oznaka. Uz ovaj sistem, kombinacijom slova i brojeva, mogu se
prikazati osnovni pokreti, njihova duina i ostale karakteristike. Oznaka za neki pokret
poinje slovom, koje kazuje o kome je osnovnom pokretu rije. Za slova se koriste
poetna slova engleskog naziva odreenih osnovnih pokreta. U drugom dijelu oznake
pie brojana vrijednost, koja oznaava duinu pokreta. Trei dio oznake oznaava
sluaj (tip) pokreta, a sastoji se od slova, broja ili njihove kombinacije.
Ako se, npr, eki prenosi 40 cm od jednog poloaja do nekog drugog priblinog
poloaja, tada emo ovaj pokret oznaiti sa M40B. U ovoj oznaci, M govori da je to
pokret prenoenja, 40 oznaava duinu pokreta u cm, a B oznaava da se eki prenosi
do nekog priblinog i neodreenog poloaja. Pomou ovog sistema oznaka, MTM
sistem moe sve osnovne pokrete i sluajeve pokreta da opie na jednostavan, brz i
nedvosmislen nain. Ovakav isti sistem oznaka se koristi u cijelom svijetu, gdje se
primjenjuje MTM sistem. Ovo poveava mogunosti razmjene iskustva u meunarodnim
razmjenama.

Primjer primjene MTM sistema

Pri upotrebi MTM sistema, neki postupak rada se opisuje i vremenski odreuje pomou
tzv. MTM-analize. U ovoj analizi oznaavaju se postupno osnovni pokreti neophodni za
izvrenje radnog zadatka operacije. Iz analize proizilaze i unaprijed odreena
standardna vremena za svaki osnovni pokret. Suma pojedinanih vremena za sve
pojedine pokrete, predstavlja vrijeme cijele operacije. MTM analiza sadri i opis
postupka izvoenja operacije i vremensku vrijednost trajanja operacije. Detaljna podjela
17

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

na pokrete postavlja velike zahtjeve pred onog ko vri analize. Kroz dobru obuku i
vjebe iz MTM-a, tekoe se mogu brzo eliminisati, a opis postupka rada i utvrivanje
vremena moe se vriti tanije i isto tako brzo kao i uz pomo konvencionalnih metoda.
Kao primjer jedne MTM-analize, prikazana je operacija montae poklopca na bocu.
Opis postupka:
Lijeva aka posee do boce, dok desna aka istovremeno posee do poklopaca. Obje
ake hvataju istovremeno, poslije ega prenose i zakreu i bocu i poklopac istovremeno
do poloaja sastavljanja. Poklopac se stavlja na grli sa navojem uz pomo desne ake,
a zatim vri navrtanje na grli boce i zavrno pritezanje uz pomo iste ake. Desna aka
isputa zatim poklopac i posee do boce da bi je preuzela iz lijeve ake (koja treba da
preda bocu) uz zahvat preuzimanja. Desna aka prenosi zatim bocu na stranu i isputa
je na sto. Desna i lijeva aka pomjeraju se zatim nazad istovremeno od poetnog
poloaja sa pokretima posezanja.

Primjena i znaaj MTM sistema

Iz primjera proizilazi da MTM analiza prua detaljan opis postupka rada. Analiza
prikazuje pokrete lijeve i desne ake i prua podatke o duinama svih pokreta. Ovakav
nain analize operacija, kao to je MTM analiza, prua izvanredne mogunosti za
procjenu efikasnosti postupka kojim se izvrava neki rad. Uopte uzevi, kratki pokreti
za svoje izvrenje zahtijevaju krae vrijeme u odnosu na duge pokrete. Neki postupak
rada gdje obje ake rade istovremeno i to simetrinim pokretima, daje krae vrijeme od
postupka gdje ake izvravaju posebne pokrete. Ovi i drugi principi racionlanog
izvoenja pokreta skoro uvijek pokazuju mogunosi za bre i efikasnije postupke rada.
Primjena MTM sistema se moe najgrublje podijeliti na sljedee:

Za odreivanje vremena trajanja neke operacije koja se ve izvodi; dobro obuen

MTM analitiar moe za vrlo kratko vrijeme da odredi vrijeme trajanja neke
operacije rastavljanjem operacija na pokrete uz odreivnaje vremena za sve
pokrete preko tabela sa standardnim vremenima;
Za projektovanje postupka rada za neku novu operaciju; dobro obuen MTM
analitiar, znajui na razliite metode rada imaju i razliita vremena i znajui koje
metode imaju kraa vremena, moe ve u startu da osmisli najracinalniji
postupak izvoenja neke operacije sa najkraim vremenom i sa najmanjim
optereenjem izvrioca;
Za racionalizaciju postojeeg postupja izvoenja neke operacije: dobro obuen
MTM analitiar moe za vrlo kratko vrijeme da MTM analizom snimi kako se
operacija izvodi i da ocjeni da li se ona izvodi na najracionalniji nain i da predloi
poboljanja koja e skratiti vrijeme operacije i olakati rad izvriocu.

18

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Slika 3.2.3 ( Primjer MTM analize operacie montae poklopac na bocu )

19

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Slika 3.2.4 ( Primjeri poboljanja primjenom MTM analize )

20

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

4.Primjer odreivanja vremena montae reduktora

Za reduktor dat na sklopnom crteu i tabelom sastavnih dijelova potrebno je razmotriti i

odrediti vremena trajanja montae reduktora.

21

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Polazni elementi:

Ukupna masa reduktora: 73kg,

Ukupan broj elemenata: 49,
Broj sklopova u partiji: 3 kom.

Tabela sastavnih dijelova:

Poz
.

Naziv

Kom
.

Materijal

Masa(kg)

Dimenzije

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Kuite
Konino kuite
Osvina 1
Mali zupanik
Odstojnik
Poklopac
Kompenzacioni prsten

1
1
1
1
1
2
3

SL.22
SL.22
.5430
.4320
.1530
SL.22
.0345

18,0
8,5
9,0
1,8
0,4
2,5
0,3

295x250
270x110
40x420
90x45
55x13
120x120

8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.

Veliki zupanik
Osovina 2
aura
Poklopac
Vijak M10x12
Klin B12x8x30
Zaptivka
Podloka
Klin A10x8x50
Podloka
Vijak M12x30
Semering 35x62x10
Leaj 30307
Leaj 30208
Podloka MB8
Navrtka KM8
Semering 40x80x8
Vijak M6x22
Vijak M10x25
Vijak M16x25

1
1
1
1
1
1
1
1
3
1
8
2
2
2
1
1
1
3
6
1

.4320
.1530
.1530
.0345

4,5
6,0
0,3
1,5

.0545.5
Prepan
Koa
.0545.5
Koa

0,28x16
200x40
45x215
45x20
1,5x 120
12x8x35
0,3x245
2x20
10x8x55
2x0,28

Guma
60x20
60x18

Guma

Rjeenje:
Proces montae reduktora podijeljen je na etiri operacije,a svaka operacija sastoji se
od vie grupnih zahvata kojima odgovara vrijeme prema tabelama u prilogu(u ovom
primjeru sve tabele su koristene iz knjige).

22

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

1. Operacija montae sklopa osvine 1

1. grupa zahvata:
Uzeti osovinu 1 (pozicija 3), podmazati nalijegajue povrine i postaviti je na sto prese;
uzeti mali zupanik (4), obrisati ga i postaviti na osovinu; zapresovati; skinuti i odloiti
sklop. Prema tabeli 4.7 za masu elementa 1,8 kg i duinu presovanja 130 mm, vrijeme
je :
tz1= 0,21 min.
Vrijeme radnog ciklusa za 1.opraciju:
tcr1=tz1= 0,21 min
koeficijent dodatnog vremena:
Kn = 0,11 ( prema tabeli 1.1)
Ka = 1,0 ( prema tabeli 1.2 )
Kd = 0,025+0,025+0,02 = 0,07 ( tabele 4.61 i 4.62 )
Kp = 1,0 ( prema tabeli 4.63 )
Vrijeme trajanja 1.operacije:
tii = tcr1 (1+Kn+Ka)(1+Kd)Kp = 0,21 (1+0,111,0)(1+0,07)1,0 = 0,25 min

2. Operacija: montae sklopa osovine 2

1.grupa zahvata:
Uzeti klin (13) i izmjeriti prema lijebu osvine 2 (9); uvrstiti klin u stegu i prilagoditi ga
prema lijebu osvine 2; uzeti eki i nabiti klin u lijeb osovine 2; odloiti eki.
Prema tabeli 4.14. za dimenzije klina 12x8x30 mm, vrijeme rada je:
tz1 = 1,25 min.
2.grupa zahvata:
Podmazati nalijegajui dijelove osovine 2; uzeti zupanik (8), obrisati nalijegajue
povrine i postaviti ga na osovinu; uzeti eki i podmeta i zapresovati zupanik na
osovinu; odloiti eki i podmeta. Prema tabeli 4.6, za masu elementa 4,5 kg i duinu
presovanja 130 mm,vrijeme rada je:
tz2 = 1,05 min.

23

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

3.grupa zahvata:
Obrisati osovinu 2; uzeti leaj (21), obrisati i postaviti na osovinu 2; uzeti podmeta i
eki i nabiti leaj do zupanika; odloiti podmeta i eki. Prema tabeli 4.11, za prenik
presovanja 40 mm i duinu presovanja 95 mm, vrijeme rada je:
tz3 = 0,65 min
4.grupa zahvata:
Uzeti konino kuite (2), obrisati nalijegajue povrine; uzeti jedan spoljni prsten leaja
(21) i postavti u otvor koninog kuita; uzeti podmeta i eki i nabiti spoljni prsten;
odloiti podmeta i eki. Prema tabeli 4.11, za prenik presovanja 80 mm i duinu
presovanja 40 mm, vrijeme rada je :
tz4 = 0,7 min
5.grupa zahvata:
Okrenuti konini kuite (2); uzeti drugi spoljni prsten leaja (21) i postaviti u otvor
koninog kuita; uzeti podmeta i eki i nabiti spoljni prsten; odloiti podmeta i eki.
Prema tabeli 4.11. za prenik presovanja 18 mm, vrijeme rada je:
tz5 = 0,6 min
6.grupa zahvata:
Uzeti osovinu 2 sa zupanikom i leajevima i postaviti kroz otvore spoljnih prstenova na
koionom kuitu. Prema tabeli 4.1, za prenik otvora 70 mm, duina navlaenja 175
mm i masu sklopa 12 kg, vrijeme rada je :
tz6 = 0,81,1 = 0,9 min
7.grupa zahvata:
Uzeti leaj (21), obrisati nalijegajue povrine i postaviti na osovinu; uzeti podmeta i
eki i nabiti leaj; odloiti podmeta i eki. Prema tabeli 4.11, za prenik presovanja
40 mm i duinu presovanja 30 mm. Vrijeme rada je:
tz7 = 0,45 min
8.grupa zahvata:
Uzeti podloku (22) i postaviti je na osovinu 2 do leaja. Prema tabeli 4.40, za unutranji
prenik podloke 40 mm i duinu navlaenja 12 mm, a zbog primjedbe 2, vrijeme rada
je :
tz8 = 0,080,9 = 0,07 min

24

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

9.grupa zahvata:
Uzeti navrtku (23) i navrnuti je na osovinu 2 tako da dodirne podloku. Prema tabeli
4.39, za dimenziju navoja M40x1,0 i duinu navrtanja 10 mm, vrijeme rada je:
tz9 = 0,65 min
10.grupa zahvata:
Uzeti ahuru (10) i postaviti je na osovinu 2 do naslona. Prema tabeli 4.1, za prenik
osovine 35 mm, duinu navlaenja 45 mm i masu aure 0,3 kg, vrijeme rada je:
tz10 = 0,18 min
11.grupa zahvata:
Uzeti semering (24) i postaviti ga izmeu koninog kuita i osovine 2. Prema tabeli
4.56, za prenik semeringa 35 mm i materijal: guma, vrijeme rada je :
tz11 = 0,26 min
12.grupa zahvata:
Postaviti poklopac (11) na konino kuite i podesiti otvore; uzeti vijke (25) i pritegnuti
poklopac za dva-tri navoja; uzeti klju i pritegnuti vijke do kraja; odloiti klju. Prema
tabeli 4.23, za dimenzije vijaka M6x22 i broj vijaka 3, vrijeme rada je:
tz12 = 1,9 min
Vrijeme radnog ciklusa za 2.operaciju:
tcr2 = S tzi = 8,66 min
Koeficijent dodatnog vremena:
Kn = 0,13
Ka = 1,0
Kd = 0,07
Kp = 1,0
Vrijeme trajanja 2.operacije:
ti2 = tcr2 (1+KnKa)(1+Kd)Kp = 8,66(1+0,131,0)(1+0,07)1,0 = 10,5 min

25

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

26

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

3. Operacija: zavrna montaa reduktora

1.grupa zahvata:
Uzeti sklop osovine 1; uzeti odstojnik (5) i postaviti ga na osovinu 1 do malog
zupanika. Prema tabeli 4.1 za prenik osovine 35 mm, duinu navlaenja 175 mm i
masu elementa 0,4 kg, vrijeme rada je:
tz1 = 0,28 min
2.grupa zahvata:
Obrisati nalijegajue povrine osovine 1; uzeti leaj (20), obrisati nalijegajue povrine i
postaviti na kraj osovine; uzeti podmeta i eki i nabiti leaj do odstojnika; odloiti
podmeta i eki. Prema tabeli 4.11, za prenik presovanja 35 mm i duinu presovnja
100mm, vrijeme rada je:
tz2 = 0,65 min
3.grupa zahavata:
Okrenuti osovinu 1, obrisati nalijegajue povrine; uzeti leaj (20),obrisati nalijegajue
povrine i postaviti na kraj osovine 1, uzeti podmeta i eki i nabiti leaj do naslona;
odloiti podmeta i eki. Prema tabeli 4.11 za prenik presovanja 35 mm i duinu
presovanja 105 mm, vrijeme rada je:
tz3 = 0,7 min
4.grupa zahvata:
Postaviti kuite (1) na sto. Prema tabeli 4.16, za masu kuita 18 kg i najveu mjeru
300 mm, vrijeme rada je:
tz4 = 0,55 min
5.grupa zahvata:
Uzeti osovinu 1 sa malim zapanikopm i leajevima i postaviti u otvore kuita. Prema
tabeli 4.5, za masu sklopa osvine 1 kg i prenika osovina 50 mm, vrijeme rada je:
tz5 = 0,25
6.grupa zahvata:
Uzeti jedan poklopac (6), obrisati nalijegajue povrine; uzeti jedan spoljni prsten leaja
(20) i postaviti u otvor poklopca; uzeti podmeta i eki i nabiti spoljni prsten; odloiti
podmeta i eki. Prema tabeli 4.11, za prenik presovaja 80 mm i duinu presovanja
15 mm, vrijeme rada je:
tz6 = 0,6 min

27

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

7.grupa zahvata:
Uzeti kompenzacione prstenove (7) i poklopac (6) i postaviti na osovinu 1 i u otvor
kuita i podesiti otvore; uzeti vijke (18), postaviti u otvore i zavrnuti za dva-tri navoja;
pritegnuti kljuem; odloiti klju. Prema tabeli 4.23, za dimentije vijaka M12x30 i broj
vijaka 4, vrijeme rada je:
tz7 = 3,0 min
8.grupa zahvata:
Uzeti drugi poklopac (6), obrisati nalijegajue povrine; uzeti drugi spoljni prten leaja
(20) i postaviti u otvor poklopca uzeti podmeta i eki i nabiti spoljni prsten; odloiti
podmeta i eki. Prema tabeli 4.11, za prenik presovanja 80 mm i duini presovanja
15 mm, vrijeme rada je:
tz8 = 0,6 min
9.grupa zahvata:
Uzeti kompenzacione prstenove (7) i poklopac (6), postaviti osovinu 1 i u otvor kuita i
podesiti otvore; uzeti vijke (18), postaviti u otvore i zavrnuti za dva-tri navoja; pritegnuti
kljuem; odloiti klju. Prema tabeli 4.32, za dimenije vijaka ;12x30 i broj vijaka 4,
vrijeme rada je:
tz9 = 3,0 min
10.grupa zahvata:
Uzeti semering (19) u postaviti u otvor poklopca. Prema tabeli 4.56, za prenik
semeringa 35 mm i materijal: guma, vrijeme rada je:
tz10 = 0,26 min
11.grupa zahvata:
Uzeti drugi semering (19) i postaviti u otvor poklopca. Prema tabeli 4.56, za prenik
semeringa 35 mm i materijal: guma; vrijeme rada je:
tz11 = 0,26 min
12.grupa zahvata:
Uzeti zaptivku (14) i sklop osovine 2, postaviti na kuite i podesiti otvore; uzeti vijke
(26), postaviti u otvore i zavrnuti za dva tri navoja: pritegnuti kljuem; odloiti klju.
Prema tabeli 4.23, za dimenzije vijaka ; M10x25 i broj vijaka 6,vrijeme rada je:
28

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

tz12 = 3,5 min

13.grupa zahvata:
Podesiti zazor zupanika pomou kompenzacionih prstenova (7). Prema tabeli 4.60, za
spoljanji prenik leaja 80 mm, vrijeme rada je :
tz13 = 6,9 min
14.grupa zahvata:
Uzeti klin (16) i izmjeriti prema lijebu osovine 1; uvrstiti klin u stegu, uzeti turpiju i
prilagoditi ga preba lijebu na osovini; uzeti eki i nabiti klin u lijeb osovine. Prema
tabeli 4.14, za dimenzije klina 10x8x50, vrijeme rada je:
tz14 = 1,2 min
15.grupa zahvata:
Uzeti drugi klin (16) i izmjeriti prema lijebu osovine 1; uvrstiti klin u stegu, uzeti turpiju
i prilagoditi ga prema lijebu na osovini; uzeti eki i nabiti klin u lijeb osovine. Prema
tabeli 4.14, za dimenzije klina 10x8x50, vrijeme rada je:
tz15 = 1,2 min
16.grupa zahvata:
Uzeti trei klin (16) i izmjeriti prema lijebu osovine 2; uvrstiti klin u stegu, uzeti turpiju i
prilagoditi ga prema lijebu na osovini; uzeti eki i nabiti klin u lieb osovine. Prema
tabeli 4.14, za dimenzije klina 10x8x50, vrijeme rada je:
tz16 = 1,2 min
Vrijeme radnog ciklusa za 3.operaciju:
tcr3 = S tzi = 24,15 min
Koeficijent dodatnog vremena:
Kn = 0,13
Ka = 1,0
Kd = 0,07
Kp = 1,0
Vrijeme trajanja 3.operacije:
29

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

ti3 = tcr3 (1+KnKa)(1+Kd)Kp = 24,15(1+0,131,0)(1+0,07)1,0 = 29,2 min

4. Operacija: Uhodavanje reduktora:
1.grupa zahvata:
Prikljuiti reduktor na ureaja za uhodavanje; usuti ulje u kuite; pustiti da radi 10-15
min; izliti ulje iz kuita; zatvoriti kuite vijcima (12 i 27) i podlokama (15 i 17).
Vrijeme rada za ovu grupu zahvata, usvojeno iskustveno, iznosi:
tcr4 = S tzi = 15,0 min
Koeficijenti dodatnog vremena:
Kn = 0,13
Ka = 1,0
Kd = 0,07
Kp = 1,0
Vrijeme trajanja 4.operacije:
ti4 = tcr4 (1+KnKa)(1+Kd)Kp = 15,0(1+0,131,0)(1+0,07)1,0 = 18,1 min
Ukupno vrijeme za montau i uhodavanje reduktora:
tii = 0,25 + 10,5 + 29,2 + 18,1 = 58,05 min
Pripremno zavrno vrijeme, prema tabeli 4.61, iznosi 2,5 % od ukupnog operativnog
vremena (S tcri ), to iznosi:
tpz = 1,2 min
Vrijeme rada, prema tome, ta jedan komad iznosi:
ti = tpz + S tcri = 1,2 + 58,05 = 59,05 min
a za partiju od n = 3 kom:
Ti = nti = 359,05 = 177,15 min

30

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

5. Struktura vremena i simulacija montae sjedita u BMW

fabrici u Lajpcigu
Uvod
Francuska firma Faurecia isporuuje sjedita za BMW pogon u Lajpcigu u kome se vri
sklapanje automobila BMW serije 3. Faurecia je sa 60.000 radnika koji rade na 160
lokacija u 28 zemalja i sa 28 razvojnih i istraivakih centara irom svijeta, drugi najvei
evropski isporuilac auto dijelova. Veina dijelova i sklopova za sjedita dovozi se iz
fabrika iz Francuske, Njemake i drugih zemalja Europe. U okviru kruga fabrike
Faurecia ima svoje izdvojeno odijeljenje u kojima vri finalno sklapanje sjedita, koja se
zatim isporuuju u glavnu montanu halu radi ugradnje u vozila. U fabrici automobila na
svakih 85 sekundi izlazi jedan BMW automobil serije 3. Proizvoa daje mogunosti
kupcu veliki izbor opcija i komponenti. To znai da je svaki automobil personalizovan tj.
proizvodi se za tano odreenog kupca i to po konceptu Just in time . Takoe, prema
rijeima ljudi iz BMW-a na svaka 4 mjeseca proizvedu se 2 identina automobila, to
pokazuje veliki varijaciju u proizvodnji. Ovakav koncept rada moraju da potuju i sve
firme kooperanti i snadbjevai BMW-a. To znai da moraju da ispotuju vrijeme
sklapanja sjedita od 85 sekundi, po sistemu Just in time i da sjedita alju u tano
odreenom redosljedu na montanu traku. Kako je varijatitet automobila veliki, tako i
sjedita moraju biti prilagoena eljama kupaca. Jednostavna sjedita je relativno lako
sklopiti ali za posebna sjedita, sa specijalnom oblogom, sistemima za udobnost i
dodatnim elementima koji ukljuuju mnoge opcije, pa ak i masau u toku vonje, treba
vie vremena, kako zbog komplikovanije montae veeg broja dijelova tako i nekad
zbog vrlo skupe opreme koja se ugrauje. Problem je to se i ta specijalna sjedita
moraju montirati u okviru 85 sekundi. Ovdje e biti analiziran i simulirani problem
montae linije sklapanja sjedita sa razliitim parametrima koji mogu da se jave u
realnim uslovima.

Teorija redova ekanja

U teoriji redova ekanja model M / M / 1 vai kao osnovni model na kome je odreivanje
i znaenje najvanijih navedenih karakteristinih veliina, poev od izvora (I) do ponora
(P), najjednostavnije moe objasniti slika 5.1:
p(j) vjerovatnoa da se sistem ekanja nalazi u stanju (j),
Nw srednji broj tansportnih jedinica koje su stacionirane na prostoru ekanja,
tw srednje vrijeme ekanja transportnih jedinica u prostori ekanja,
Ns srednje broj transportnih jedinca u prostoru ekanja ( ili u stanicama za
opsluivanje),

31

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

ts srednje vrijeme zadravanja transportnih jedinica u prostoru ekanja

Slika 5.1( M / M / 1 model I karakteristina raspodjela za procese dolaska, ekanja i

opsluivanja )

Za opsluivanje procesa dolaska A(t) uzima se da meuvremena dolazaka t a

transportnih jedinica imaju eksponencijalnu raspodjelu sa parametrom . Shodno tome,
proces opsliivanja opisjuje se eksponencijalnom raspodjelom vremena opsluivanja t b
sa parametrom . Slovo M za oznaavanje A(t) i B(t) koristi se jer proces dolaska
odnosno opsluivanja time posjeduje osobine MARKOV-a. To su osobine koje se
ponekad oznaavaju kao: sjeanje sa grekom. One oznaavaju da su svi uticaji
prolosti preslikani u sadanje stanje i da u tom stanju utiu na dalje odvijanje procesa.
Za matematiku upotrebu modela M / M / 1 mora se zato uzeti u obzir samo aktuelno
(sadanje) stanje sistema ekanja i vjerovanoa prelaska u druga mogua stanja.
Mogua stanja sistema ekanja i mogui prelasci, mogu se predstaviti graficima stanja
slika 5.2.:

Slika 5.2.(grafici stanja za M / M / 1 model sa koeficijentima prelaska i )

32

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Duina reda ekanja u prostoru ekanja iznosi:

Za specijalan sluaj modela M / M / 1 vai:

Linija za sklapanje sjedita Faurecia

Sistem linije za sklapanje sjedita za BMW sastoji se od 5 radnih mijesta izmeu koji se
nalazi 5 meuskladita (buffera). Svako radno mjesto ima kapacitet 1 na kome se odvija
odreen redosljed operacija, i svako meuskladite (buffer) ima kapacitet 1 ( na kome
se moe ostaviti samo po jedno sjedite za sljedeu operaciju ) osim prvo
meuskladita (buffer) koji uslovno ima neogranien kapacitet. To znai da ispred prvog
radnika moe da se nagomilava vei broj konstrukcija sjedita spremnih za montau a
na radnim mjestima za svih 5 radnika moe da se smjesti samo po jedno sjedite kao i
na postoljima (bufferima) izmeu radnika. Linija za montau sjedita predstavljena je na
slici 5.3.

Slika 5.3 ( Linija za montau sjedita Faurecija )

Vrijeme montae, zahtijevano od strane BMW-a iznosi 85 sekundi. Stvarna raspodjela

vremena montae sjedita, odreena od strane firme Faurecia a na osnovu iskustvenih
podataka, vrlo je slina sa normalnom raspodjelom, mada nije potpuno simetrina.
Raspodjele su prikazane na slici 5.4.
33

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Slika 5.4. ( Raspodjela vremena sklapanja sjedita za BMW )

Za primjenu se primjenjuje opti model teorije redova ekanja G / G / 1. Normalna

raspodjela pogodna je za modeliranje kod procesa kod koji postoji vrlo mnogo
pojedinanih, u znatnoj mjeri nezavisnih uticaja koji djeluju na sistem. Funkcija gustine
normalne raspodjele glasi :

Gdje je: - srednja vrijednost; standardno odstupanje.

Za normlanu raspodjelu N (, ), funckija procjene x aritmetike sredine, posjeduje
oekivanu vrijednost a varijancu 2/n. Moe se pokazati da je iza toga formirana
sluajna veliina:

Zadovoljava standardnu normalnu raspodjelu N(0,1) sa oekivanom vrijednou 0 i

varijancom 1. Uz pomo vjerovatnoe funkcije gustine N(0,1), moe se sada dati
vjerovatnoa sa kojojm vrijednost sluajne veliine U uzima vrijednost izmeu datih
granica u1 i u2:
34

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Slika 5.5. (Predstavljanje statistike sigurnosti i vjerovatne oblasti u izgledu vjerovatnoe

funkcije gustine za standardnu normalnu raspodjelu N(0,1)

Kako vrijeme montae, za pojedina specijalna sjedita, prevazilazi vrijeme ciklusa

montae od 85 sekundi, to je bilo potrebno formirati simulacioni model, izvriti simulaciju
montae za razliite parametre i dati analizu rezultata koji e postaviti vremenske
granice za montau sjedita i mogua odstupanja tj. prekoraenja vremena ciklusa za
pojedine tipove sjedita.

Simulacioni model:
Za simulaciju toka montae sjedita izabran je program AutoMod. Treba definisati
procese za definisanje simulacije, pCreate (kojima se definie kreiranje sjedita), zatim
pMontaza (kojim opisuje sam proces montae sjedita). Zatim se u okviru resursa
uvode radnici rRadnik sa brojem radnika 5, s tim da svaki radnik ima kapacite jedan.
Zatim se definie load, u ovom sluaju sjedite, naziva Iseat. Treba napomenuti da je
program AutoMod load driven tj.sve komande se odnose na load. Isto tako nazivi u
programu se opisuju tako da prvo slovo oznaava tip ( I load, p proces, r resurs, q
queues itd.) a iza slijedi ime. Meuskalidita (buffere) definiemo kao queues, qBuffer,
sa brojem buffera pet, ali im se kapaciteti (broj sjedita koja mogu da se smjeste)
razlikuju. qBuffer(1) ima neogranien kapacitet a ostali imaju kapacitet po jedan.
Definie se i q Montaza (broj komada 5) sa kapacitetom svakog od jedan ( oznaava
radna mjesta ispred radnika).
35

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Source file je srce programa i on mora da definie sve veze izmeu procesa, resursa,
loada, varijabli i queues. Za ovu simulaciju on glasi:

Varijable definiemo kao vrUtilization (stepen iskoritenja zadatog vremena ciklusa),

vrDeviation (odstupanje normalne raspodjele) i vrCycleTime (vrijeme ciklusa od 85
sekundi). Program AutoMod je case sensitive. Ako posmatramo izolovano samo prvo
radno mjesto (qBuffer(1) i rRadnik(1)) nakon sprovedene simulacije za ovaj jednostavan
mode u trajanju od 8 sati dobit emo slijedee rezultate koji pokazuju prosjean broj
sjedita u qBuffer:

36

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

Tabela 5.1. (Prosjeana broj sjedita u qBuffer za jednostavan primjer simulacije)

Zakljuak je da jedino u posljednjem sluaju, kadaj e stepen iskoritenja 0.99, to

zapravo znai da je srednje vrijeme montae sjedita 84.15 sekundi, i kada je
odstupanje 0.2 tj. 16.83 sekundi, imamo prekoraenje broja sjedita u qBuffer koji
iznoso 2.96 a kapacitet buffera (meuskladita) iznosi 1. Ako sada izvrimo potpunu
simulaciju, sa svih radnih mijesta i isto toliko buffera izmeu a prema fore zadatim
parametrima u toku 8 sati dobiemo kompletne rezultate za svih 5 radnih mijesta. U
tabelama koje slijede prikazen je prosjean broj sjedita za qBuffer i qMontaza za 4
razliita parametra simulacije:

Tabela 5.2 ( Prosjean broj sjedita u qBuffer i qMontaza za cijelu simulaciju)

Zapoelo je sklapanje 340 sjedita a njih 336 u prvom sluaju izalo je sa linije, 329 u
drugom sluaju, 332 gotovih sjedita je montirano u treem sluaju dok je 325 njih silo
sa montae trake u posljednjem sluaju. Sada e biti predstavljeno prosjeno vrijeme (u
sekundama) zadravanja sjedita na radnim mjestima ispred radnika (qMontaza):

Tabela 5.3 (Prosjeno vrijeme u sec. zadravanja sjedita u qMontaza za cijelu simulaciju)

Rezultati pokazuju da jedino u sluaju kada imamo vrUtilization 0.99 (etvrti sluaj) to
iznosi 84.15 sec (0.9985 = 84.15 sec) i odstupanje normalne raspodjele vrDeviation 0.2
37

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

tj. 16.83 sec (0.284.15 = 16.83 sec) dolazi do prekoraenja dozvoljenog vremena
sklapanja sjedita i to u veoma malom obimu, to je prikazano u tabeli 5.3.

38

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

6. Zakljuak:

U ureenim sistemima, putem osmiljenog i humanijeg, a time i lakeg naina rada

dolazi se do znatno boljih rezultata, uz poveano zadovoljstvo zaposlenih i vei profit za
vlasnika. Ti ureeni sistemi koriste se Just in time strategijom koja ima za cilj da se
postigne rentabilnost preduzea. Rentabilna proizvodnja ima vane karakteristike, a
nizak nivo angaovanja kapitala, niski trokovi i veliko iskoritenje kapitala. Bitna
karakteristika Just in time strategije je maksimalna iskoritenost potencijala radnika.
Dobri rezultati u auto industriji izazvali su interesovanje i ostalih industrija ( posebno
gdje postoji montaa ). Danas gotova sva brodogradilita koriste Just in time metode
i tehnike, kako bi ubrzali proces proizvodnje i montae, smanjili greke i vrijeme
pogotovo kod procesa zavarivanja i montae zatim smanjili broj dijelova neophodnih za
proizvodnju.

39

Tehnogija demontae i montae

Rami Admir

7. Literatura:
Osnove proizvodnih i uslunih tehnologija / Dr. Nikola Radakovi, van.prof. I Dr. Ilija
osi, red.prof., Novi Sad 2012.
Montani sistemi / Dragutin Zelenovi i Ilija osi, Beograd 1991.
Nauno struni asopis Istraivanja i projektovanja za privredu, broj 25 2009 godina
VII

40