Teorija Mrea - 1

1. UVOD
1. Objasnite na nekoliko primjera to znai tvrdnja da model neke naprave
posjeduje neka svojstva koja sama naprava ne posjeduje?
U modelu otpornika postoji trenutna promjena napona i struje to u
stvarnom sluaju ne postoji. Isto je i za modele kondenzatora i zavojnice.

U modelu kapaciteta postoji uskladitenje naboja, ali u kondenzatoru imamo i gubitke (R,
L).
2. U kojim bi sluajevima vrijedio KZS za efektivne vrijednosti struja grane neke
mree?
Vrijedio bi u istosmjernim mreama (gdje je Ief = Isr) i u izmjeninim mreama graenim od
istovrsnih elemenata (samo L ili samo C) tj. u kvazi-istosmjernim mreama.
3. Obrazloite vrijedi li KZN za Fourierove koeficijente napona grana neke mree?
a0
+ (ak cos kx + bk sin kx)
2 k =1
1
ak = f ( x) cos kxdx; k = 0,1,2,...

un =

bk =

f ( x) sin kxdx;

k = 0,1,2,...

KZN vrijedi za Fourierove koeficijente

napona
grana
jer
za
dobivanje
koeficijenata koristimo integriranje, a
integriranje je linearna transformacija. KZ
vrijede za linearne transformacije.

4. Petlju proetu izmjeninim magnetskim poljem indukcijom b(t) tvore etiri

otpornika od 1. Efektivna vrijednost struje petlje je 1A. Odredite efektivnu
vrijednost napona izmeu A i B.
1

1
1

Napon ne moemo odrediti jer je petlja proeta

magnetskim poljem pa ne vrijede KZ, odnosno prema
drugom i etvrtom postulatu TM nema magnetske veze
izmeu naprava tj. nema magnetske veze koja proima tu
petlju

5. Pod kojim uvjetima vrijede Kirchoffovi zakoni?

Kirchoffovi zakoni vrijede ako vrijede etiri postulata teorije mrea:
Dimenzije elektrinih naprava i od njih stvorena mrea zanemarive su u odnosu na valnu
duljinu koja odgovara najvioj frekvenciji potrebnoj za rad mree.
Spojni vodii meu napravama beskonane su vodljivosti i oko njih nema EM polja.
Rezultantni naboja svake naprave u mrei jednak je nuli.
Nema magnetske veze izmeu naprava u mrei.

Teorija Mrea - 2

6. U mrei prema slici a) izmjerena je struja kroz otpor R5=1 u iznosu 2A. Koliki
je napon na R1=2 iste mree otpora, ali uz premjeteni naponski izvor E=10V
kako je prikazano slikom b)?
a)

b)

- nadomjesna shema za Tellegenov teorem:

u (t )i (t ) = 0
k =1

b)

a)

iR 5 = i2
Prvi pokus: u2 = E = 10V
u2 = 0V

Drugi pokus:

u2 = E = 10V
u1 = 0

u1 (i1 ) + u 2 (i2 ) = u1 (i1 ) + u2 (i2 )

u1i1 + u 2i2 = u1i1 + u 2i2

10i1 + 0i2 = 0i1 + 10 2

i1 = 2 A
u R1 = iR1 R1 = 2 2 = 4

(ako struja ulazi u M tada ide s +

predznakom, ako izlazi iz mree s
predznakom)

Teorija Mrea - 3

7. Promjenom napona E1 za E1 struja i1 promjeni se za i1, a struja i2 za i2.

odredite promjenu struje izvora E1 ako se napon E2 promjeni za E2.

E1 i1 + E2 i2 = E1 i1 + E2 i2
E1 i1 = E2 i2

i1 =

E2
i2
E1

8. U mrei sa b grana napon i struja svake grane rastavljeni su u istosmjernu i

izmjeninu komponentu, to znai da za k-tu granu vrijedi da je:
u k (t ) = U k (0) + u~k (t ) ,
emu umnoci

~
u~k ik i
k =1

U k (0) I k (0) = 0
k =1

~
ik (t ) = I k (0) + ik (t ) . emu je jednak umnoak
b

U
k =1

U
k =1

(0) I k (0) , a

~
(0) ik ?
b
~
u~k ik = 0

b
~
U k (0) ik = 0 (Tellegen)

k =1

k =1

a), b) zakon ouvanja energije (to izvor privede, troilo mora potroiti), c) prvi pokus
istosmjerni poticaj, drugi pokus izmjenini poticaj po Tellegenu =0.
- p(t ) = P(0) + ~
p - zakon ouvanja snage na frekvenciji

P(0) = 0;
k =1

~p = 0 , (Tellegen)

9. Vrijedi li za dvije mree prikazane na slikama a) i b) da je:

k =1

u i
k =1

k k

= 0 gdje je sa

~
uk oznaen napon k-te grane prema slici a), a s ik struja k-te grane prema slici b).
Obrazloite.

Izraz

u i
k =1

k k

= 0 predstavlja Tellegenov teorem i u ovom sluaju vrijedi jer se nije izmijenio

graf mree (broj grana i vorova je ostao isti). Razliite mree samo moraju imati isti graf
jer za KZS i KZN ne igraju ulogu komponente nego samo kako su meusobno spojene.

Teorija Mrea - 4

10.
Na mrei linearnih vremenski nepromjenjivih otpora M provedena su dva
pokusa. U prvom pokusu narinut je napon E=3V i uz opteretni otpor 1 izmjerena
je struja naponskog izvora iE=1A i napon na opteretnom otporu uR=2V. U drugom
pokusu narinut je napon E =6V i uz opteretni otpor R =2 izmjerena je struja
naponskog izvora iE =1,5A. Odredite napon na opteretnom otporu u R u drugom
pokusu.

EiE + u R (iR ) = E iE + u R (iR )

u
u
EiE + u R R = E iE + u R R
R
R
u
2
3 1,5 + 2 R = 6 1 + u R
2
1
u R + 2u R = 6 4,5
u R = 1,5V
2. JEDNOPRILAZNI DISIPATIVNI ELEMENTI (OTPORI)
11.

Zato je linearni memnistor identian linearnom otporu?

u = iR

Relacija linearnog otpora:

= M q /

Relacija linearnog memnistora:

d
dt

d
dq
=M
dt
dt
u = Mi

- Identian je jer su im relacije jednake.

12.

Nacrtati karakteristiku otpora zadanog sa i (t ) = I cos(t + ) .

- minimum funkcije je u I , a maksimum u

I , zbog cos
- ovo je karakteristika nelinearnog otpora,
predstavlja strujni izvor = poopeni prekid
13.
Zadana je karakteristika otpora prema slici. Je li otpor aktivan / pasivan,
linearan / nelinearan i kako je upravljan?
- aktivan jer na dijelu kart. vrijedi u R iR < 0 (prolazi kroz 2 i 4 kvadrant)
- nelinearan jer ne prolazi kroz ishodita (nema aditivnosti ni homog.)
- strujno i naponski upravljan (monoton)
Nelinearan jer nije zadovoljio naelo homogenosti
Aktivan jer mu karakteristika prolazi kroz II i IV kvadrant u-i ravnine
VNP jer se u karakteristici eksplicitno ne pojavljuj vrijeme t

Teorija Mrea - 5

Odredite koji je od ovih otpora pasivan, a koji aktivan: a) i = u cos 2t , b)

i = I sin(t + ) , c) i = 3 + u + 2u 3 , d) u = sh3i , e) u = 2i + 3i 2 .

14.

- otpor je pasivan ako prolazi kroz 1 i 3 kvadrant

- otpor je aktivan ako prolazi kroz 2 i 4 kvadrant (i 1 i 3 kvadrant)
a) i = u cos 2t - aktivan

b) i = I sin(t + ) - aktivan

c) i = 3 + u + 2u 3 - aktivan
20
15
10
5
-2

-1

-5
-10
-15

d) u = sh3i - pasivan

e) u = 2i + 3i 2 - aktivan

- striktno pasivan

-6

-4

-2

-1

1
-2

-1.5

-3

-1

-0.5

0.5

1.5

15.
Navedite nekoliko primjera naprava s pomou kojih se moe realizirati
poopeni kratki spoj.
Svaki naponski izvor moemo interpretirati kao poopeni kratki spoj (akumulator,
istosmjerni generator, izmjenini generator).
16.

Je li bipolarni tranzistor kvazi-aktivni otpor? Obrazloiti.

otpor
je
kvazi-aktivan
[u A (t ) u B (t )] [i A (t ) iB (t )] < 0

ako

vrijedi:

a) ako moemo mijenjati struju baze, tj. iB = iB (t ) , tada

je tranzistor kvazi-aktivan otpor (moemo nai dvije
toke A i B koje zadovoljavaju gornji uvjet toku A na
karakteristici za iB (t1 ) , a toku B na karakteristici
iB (t 2 ) ).

u A > uB
i A < iB

b) ako je iB konstantno tada tranzistor nije kvaziaktivni otpor.

Teorija Mrea - 6

Odredite jalovu i prividnu snagu izvora u = U sin t .

17.

u = U sin t
U
i = I sin t = sin t
R
1
2
f = , = 2f
T
T
P=

2
T
1 U 2 T / 2 2
U 2
2
2
= 1U
sin
(
)
sin
(
)
sin
(
)
t
dt
t
dt
t
dt

=
+
0
0 R

T /2
T R 0
1
44244
3 T R
0

2
1 U 2 1 T 1 T
2 2 T
U
sin

(0 0 ) =

2
T R 2 2 4{
4R
T 2

4444244443
1

0
1
T

u (t )i (t )dt =

S = UI =

1
T

1
T

u 2 dt

1 T /2 2
1 2 T 2
1 U 2
sin
(
)
i
dt
U
t
dt
=

0
T 0
T
T R2

T /2

T /2

1
1

2 t 4 sin( 2t )
0

sin 2 (t )dt = * ** =

U 2
R 8

U
1
1
1
1
1
1
T
2

* = U
t
sin(2t ) = U
sin 2
T (0 0) =
T

T 2
4
T 2 14424
T4
4244
2
0

3
0

T /2
U 1
U 1 1
1
U 1 1 T 1 T

2 T
** =
t
sin(
2
t
)
sin
2
(
0
0
)

R T 2
4
R T 2 2 1
4 24
T 424
4424
3
0
R2
0

Q = S 2 P2 =
18.

U 4
U 4

=
8R 2 16 R 2

2U 4 U 4 U 2
=
4R
16 R 2

Na otpor R (t ) = R0 + R1 sin 1t narinuta je struja valnog oblika izraza i = I sin t .

Odredite valni oblik napona na otporu kao i sve lanove pripadnog Fourierova
reda.

u (t ) = R(t )i (t ) = IR0 sin(t ) + IR1 sin(t ) sin(1t )

u (t ) = IR0 sin(t ) + IR1

1
[cos(( 1 )t ) cos(( + 1 )t )]
2

a)
ako
zbog
lakeg
raunanja
pretpostavimo 1 = n , n = 1,2,3... tada je da

bk = R0 I, ak =

1
R1 I
2

je:
b) ako nije zadovoljen uvjet 1 = n tada se
koeficijenti raunaju po formuli:

a0
+ (ak cos kx + bk sin kx)
2 k =1
1
ak = f ( x) cos kxdx; k = 0,1,2,...

un =

bk =

f ( x) sin kxdx;

k = 0,1,2,...

Teorija Mrea - 7

19.
Obrazloite koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se realizirao linearni
aktivni otpor?
Linearnost zahtjeva da karakteristika prolazi
kroz ishodite, a aktivnost da karakteristika
ne prolazi kroz ishodite. Kontradikciju
moemo izbjei samo tako da aktivnost
definiramo u odnosu na pogodno odabranu
fiksnu toku karakteristike (U 0 , I 0 ) tako da u
okoliu toke vrijedi (u U 0 )(i I 0 ) < 0 .

20.
U mrei sheme spoja prema slici trai se struja kroz otpor R6. Nacrtati
maksimalno pojednostavljenu shemu spoja zadane mree na temelju koje se
moe odrediti traena struja.

E2 E4
E2 R5 + E4 R4
+
+0
( E2 R5 + E4 R4 ) R6
R
R5
R4 R5
=
U6 = 4
=
1
1
1
R5 R6 + R4 R6 + R4 R5 R5 R6 + R4 R6 + R4 R5
+
+
Po Millmanovom tm:
R4 R5 R6
R4 R5 R6
I6 =

U6
E2 R5 + E4 R4
=
R6 R5 R6 + R4 R6 + R4 R5

3. JEDNOPRILAZNI REAKTIVNI ELEMENTI

21.
Kapacitet je naponom upravljan ako se naboj kapaciteta q(t) moe izraziti
jednoznanom funkcijom napona na kapacitetu, tj. q(t)=f[uc(t)]. Dokaite da je
uskladitena energija naponom upravljanog kapaciteta dana izrazom:

C (t ) = uc (t )q(t )

uc (t )

q ( x)duc ( x) .

c (t ) =

q (t )

uc dq = uc

df
dx
dx
t

c (t ) = uc (t ) f (uc (t )) f (uc )
t

c (t ) = uc (t )q(t )

uc ( t )

qduc

uc () = 0
duc
dx
dx

Teorija Mrea - 8

22.

Odredite uskladitenu energiju kapaciteta 0,5F nabijenog na napon 10V.

Obrazloite!
Energija je beskonana, tj. onolika koliku je uskladiti izvor. Po konvenciji uskladitena je
beskonana energija, realno onoliko koliko uskladiti izvor.
23.
Kako bi se obzirom na svojstvo upravljivosti nazvali kapacitet karakteristike
na slici? Je li ovaj kapacitet aktivan ili pasivan?
- Naponom je upravljan (jer tada uvijek imamo tono
definiran iznos naboja)
-lokalno aktivan ili kvaziaktivan
vrijedi da je u2>u1 tj. napon raste a pri tome je q2<q1 tj.
naboj opada odnosno kapacitet se prazni ponaa se
q2

kao izvor. WC = uc dq < 0

q1

24.

Pod kojim je uvjetima mogu skok napona na kapacitetu?

Mogu je ako je kapacitet nelinearan ili vremenski promjenjiv.

b)
naponom
upravljan
u
vieznanosti vie uc za isti q

a) vremenski promjenjiv

q(t ) = C (t )u c (t )

podruju

q = q(t + 0) q(t 0)
1444
424444
3
=0

dq = Cdu c + u c dC
u c = u c (t + 0) u c (t 0)
C = C (t + 0) C (t 0)
Cu c + u c C = 0
25.
Vrijedi li i za nelinearni kapacitet nejednoznane karakteristike q-uc da je
Ic(0)=0?

I C (0) =

1 t +T
1
ic (t )dt =

T t
T

t +T

dq
1 t +T
dt = dq
dt
T t

Vrijede karakteristike ako je pobuda periodina, tj. ako je q(t ) = q (t + T ) .

Teorija Mrea - 9

26.
Nacrtajte shemu spoja mree dualnu zadanoj mrei. S1 i S2 su periodiki
upravljane sklope koje sklapaju protutaktno.
Dualnsot:
KZN = KZS
L = C
iL = uc
uL = ic

= q
u = i
- jednadbe mree:

KZN: 1. u = L1

3 petlje 3 KZN

di
diL1
+ L2 L 2
dt
dt

di
2. 0 = L1 L1 + u R u S1
dt

4 vora 3 KZS

3. 0 = L2

i=0
u0

i0
u=0

KZS: 1. i = iL1 + iS 1
2. iR = iL1 iL 2
3. iS 2 = iR + iS 1

diL 2
uR uS 2
dt

Dualnost: 3 KZS, 3KZN

1. KZS

i = C1

duC1
du
+ C2 C 2
dt
dt

2. KZS

0 = C1

duC1
+ i R iS 1
dt

3. KZS

0 = C2

duC 2
i R iS 2
dt

1. KZN

u = uC 1 + u S 1

2. KZN

u R = uC 1 uC 2

3. KZN

uS 2 = uR + uS1

Je li dvoznanom karakteristikom prema slici korektno prikazana

27.
karakteristika zavojnice s feromagnetskom jezgorm?
Karakteristikom na slici nije korektno prikazana karakteristika
zavojnice jer po definiciji: karakteristika jednoprilaza je da se za bilo
koji poticaj, u bilo kojem trenutku t, struja i tok mogu prikazati
krivuljom u ravnini i - fi.
Zbog toga ovo nije korektno prikazana karakteristika jer ovisi kakav
je poticaj; u ovom sluaju imamo dva poticaja tj. ovisnost odziva da
li poticaj raste ili se smanjuje.
(Karakteristika nije korektno prikazana jer nije zadan smjer obilaska
karakteristike.)

Teorija Mrea - 10

28.
Je li u mreama sheme spoja prema slikama a) i b) mogua istosmjerna
komponenta napona na kapacitetu C1 u periodikom reimu rada?

- nacrtamo mreu za istosmjerne komponente:

U C1 (0) 0
U C1 (0) + U C 2 (0) = 0

- nije mogua istosmjerna komponenta

U C1 (0) 0

- napon na C1 je izmjenian

- mogua je istosmjerna komponenta

29.
Mrea sastavljena od jednoprilaza M i serijskog spoja induktiviteta L i
kapaciteta C nalazi se u periodikom reimu rada. Valni oblik napona na
induktivitetu je zadan. Odredite i nacrtajte valni oblik struje kroz induktivitet.

I C (0) 0 - da nema C nita

se ne mijenja jer ne znamo
to je u mrei, da imamo R
tada
bi
se
mijenjalo
eksponencijalno.
- periodiki reim rada srednja vrijednost napona mora biti =0 tj. U C (0) = 0

uL = L

di
dt

iL =

1
u L dt ;
L

a) 0 0 t t1

u L = b) E t1 t t1
2

T2
T

c) 0 2 t1 t 2

I L (0) = 0 jer je I Csr (0) = 0 iL e biti izmjenina

a) 0 = L

diL
iL = const 0 i < 0
dt

b) E = L

iL (t )
di L
E
di L =
i
(
t
)
L 1
L
dt

dt i
t1

diL E
> 0, iL
dt
L
c)

diL
= 0 iL = const > 0
dt

iL (t1 ) = I1

E T

iL (t ) b) I1 = t1 t1 I1
iL (T / 2 t1 ) = I1
L 124243
t

I1 =

Et
2L

E
(t t1 ) + i L (t1 )
L

Teorija Mrea - 11

30.
Sklopke S1 i S2 periodiki i protutaktno sklapaju i to tako da je svaka od
sklopki polovinu periode T uklopljena, a polovinu isklopljena. Odredite srednje
vrijednosti napona na C1 i C2 ako je poznato L1, E, C1=2C2. Obrazloi.

E = U C1 (0) + U C 2 (0)
jer U L1 (0) 0
I C1 I C 2 0

- shema za srednje vrijednosti

31.

Kada je sklopka uklopljena na C je napon

jednak E, kada je isklopljena onda je napon
0. Kako je pola vremena ukljuena, a pola
iskljuena tada je srednja vrijednost napona
E
E
napon na C1 =
i C2 = .
2
2

Zato za vremenski promjenjivi induktivitet ne vrijedi PL=0? Navesti primjer.

Vremenski promjenjivi induktivitet predstavlja model elektrike naprave za koje ne vai

t +T
uvjet ne disipativnosti WL (t , t + T ) = u L ( x)iL ( x)dx =0 . Fizikalni mehanizam pomou
t

kojeg se ostvaruje vremenska promjenjivost valja shvatiti kao izvor djelatne snage (uvor).
Uloeni mehaniki rad pretvara se u elektrinu energiju (npr. generatori).

Teorija Mrea - 12

4. VIEPRILAZNI DISIPATIVNI ELEMENTI (OTPORI)

32.

to odreuje broj prilaza neke naprave sa 3 ili vie prikljuaka?

Broj prilaza neke naprave ovisi o primjeni naprave odnosno o vrsti spoja naprave.
Npr. ako bipolarni tranzistor radi u spoju pojaala tada je on dvoprilaz, dok ako radi kao
sklopka tada je jednoprilaz. (o primjeni naprave)
33.

Je li zadani dvoprilaz aktivan ili pasivan?

- opteretimo sa R2 da vidimo je li dvoprilaz

aktivan ili pasivan

u1 (1 A) = Ri1
u1 Au1 = Ri1

u 2 + i2 R2 = 0 zanima nas : u1i1 + u 2i2 = ?

u 2 = Au1

(1 A)u1
R
u2 = i2 R2
i1 =

i2 =

u2
Au
= 1
R2
R2
2

u
u
u1i1 + u2i2 = (1 A) 1 A2 1
R
R2
2

0
<

u
u
2
(1 A) 1 A2 1 0 : u1
R
R2
1 A A2

R
R2
(1 A) R2 A2 R
a) 1 A A2

R
- dvoprilaz je pasivan
R2

b) 1 A < A2

R
- dvoprilaz je aktivan
R2

c) ako je A>1 uvijek je aktivan

34.
Simbol OP prikazan je na slici. Zato se prikljuak 2' ne smije u analizi
ispustiti i kako je on u stvarnosti realiziran.
Ako ispustimo prikljuak 2' u skladu sa KZS-om i konstitutivnom
relacijom i-=0, i+=0 vrijedilo bi ii=0 to nije tono. (KZS Za j-tu
napravu Nj sa m-prikljuaka vrijedi da je:

a
k =1

i = 0 .)

jk k

U stvarnosti taj prikljuak ne postoji nego se napon izlaza ui definira u odnosu na srednju
toku izvora za napajanje.

Teorija Mrea - 13

35.

Odredite prijenosnu karakteristiku sklopa ui=f(u).

u i = f (u )
ud = u E u = E
ui = EZ

kad u > E

u i = E Z kad u < E

U mrei sheme spoja prema slici a) spojena je dioda V karakteristike na slici

36.
b). Odredite u-i karakteristiku mree.

a) linearni reim

b) nelinearni reim zasienje

ud = 0

ud > 0

i+ = i = 0

ii = i+ = 0

E Z ui < EZ

ui = E Z > 0

u + ud = 0 u = 0

u + ud = 0 u < 0

ui + uv + ud = 0 ui = uv
i = iv
za EZ u < EZ 0 < iV = f ( EZ )
u = 0 i = iv

EZ + uv + ud = 0
uv < 0 i = 0 = iV

uv = EZ u d

Teorija Mrea - 14

37.
Odredite u-i karakteristiku zadane mree ako se idealno OP nalazi samo
u linearnom reimu rada.
- u-i karakteristika jednoprilaza, Rul =
Linearni reim rada

i+ = i = 0
ud = 0

Mrea za KZS

Mrea za KZN

2 KZS-a

3 KZN-a

1. i = iR1 + i

1. u = iR R

2. iR 2 = iR + i+

2. iR1 R1 + iR 2 R2 = 0
3. uizl = iR2 R2 + iR R

(1KZN )
6
78 ( 2 KZS )
( 2 KZN )
R
iR1 R1 (1KZS ) R1
u = iR R = iR 2 R =
R = i
R * i = u 2 **
R1 R
R2
R2
( 3 KZN )
644
7448 ( 2 KZS )
(1KZN )
*
**
u
R 1
R R
uizl = iR 2 R2 + iR R = iR R2 + iR R =
( R2 + R) = i 1 R ( R2 + R ) = u 2 1 ( R2 + R)
R
R2 R
R1 R R2

uizl = u

R2 + R
R

- linearni reim rada: EZ uizl EZ

R2 + R
EZ
R
R
R
EZ
u EZ
R +R
R2 + R
142243
142
43
EZ u

u1

+ u1

( ovaj element mree je vremenski ne promjenjiv, linearan, aktivan; negativni otpor)

u
i

Teorija Mrea - 15

38.
Koji je linearni zavisni izvor realiziran zadanom mreom nakon to uklopi
sklopka S?

ud = 0
i = i+ = 0

- nakon to uklopi sklopka nema vie R2

u1 = ud = 0 - strujom upravljani element mree

u 2 = i1 R1 = i2 R1 - Strujom Upravljani Naponski Izvor

SUNI u 2 = f (i1 , R1 )
39.

Koji je linearni zavisni izvor realiziran mreom nakon to isklopi S?

- nakon to isklopi sklopka S nema vie R1
u1 + u d = u R 2 u1 = u R 2
u R 2 = i1 R2 = i2 R2 = u1
i2 =

u1
R2

i2 = f (u1 , R2 ) - Naponom Upravljan Strujni Izvor.

NUSI
40.

Koji je element mree realiziran shemom prema slici?

KZN1: u = iR 2 R2

KZS1: i + iR1 = i iR1 = i

KZN2: uC = R1iR1

KZS2: iC = iR 2 + i+ iC = iR 2

u = ic R2
iC = C

duC
dt

u =C

duC
di
d (R1 (i ) )
d ( R1iR1 )
= CR2
= CR1 R2
R2 = CR2
dt
dt
dt
dt

u = L

di
,
dt

L = CR1 R2

- negativni induktivitet

Teorija Mrea - 16

41.

Dokaite koji je element realiziran shemom?

ud = 0; i+ = i = 0
1KZN: u + ud = uC

1KZS: i2 = i+ + iC i2 = iC

2KZN: 0 = u R1 u R 2

2KZS: i = i + i1 i1 = i

u = uC =

1
1
iC dt = i2 dt

C
C

u R1 = u R 2 i1 R = i2 R i2 = i1 = i

u=

1
( i )dt = 1 idt

C
C

- realiziran je negativni kapacitet

42.
Nacrtajte element mree dualan idealnom transformatoru zadanom
konstitutivnim relacijama u1 = nu 2 , i2 = ni1 .
i2 = ni1
u1 = nu 2

Dualan element:
1
i1
n
1
u 2 = nu1 u1 = u 2
n

i1 = ni2

i2 =

(kod dualnosti n=-1/n pa se mogu direktno

napisati jedndbe)
43.

Dokaite da se lebdei induktivitet moe realizirati mreom:

Lebdei induktivitet realiziran je
giratorom
u1 = ri2 u 2 = ri1
u 2 ' = ri2

u1 = ri1 '
u1 ' = ri1
0 = uC u1 '

1
u 2 = ri2 ' * i2 ' = u 2
r

u1 ' = uC

0 = i1 '+i2 '+iC i1 ' = i2 'iC

du
du '
d ( ri1 )

1
u1 = ri1 ' = r (i2 'iC ) = r i2 'C C = ri2 ' rC 1 = r u 2 rC
dt
dt
dt
r

2
u1 = u 2 + r{
C

di1
di
= u2 + L 1
dt
dt

Teorija Mrea - 17

5. VIEPRILAZNI REAKTIVNI ELEMENTI

44.
Na linearnom dvonamotnom transformatoru L1=L2=100mH provedena su
dva mjerenja. U prvom je mjerenju narinut na primar izmjenini napon U1ef = 100V ,
a na neoptereenom sekundaru izmjeren je izmjenini napon U 2 ef = 10V . U
drugom mjerenju narinut je na sekundar izmjenini napon U 2 ef = 10V . Kolika je
izmjerena efektivna vrijednost napona U1 na neoptereenom primaru i zato?

U1 = L1

di1
+
dt

di
M 2
12dt
3

di1 =

U1
dt
L1

= 0 jer nema struje i2

di
di
U 2 = L2 2 + M 1
dt
12dt
3

=0

M=

=0

U 2 dt U 2 dt
=
U1
di1
dt
L1

U
10
M = L1 2 M = 100 10 3
= 0,01
U1
100
k=

di
di
U1 = L1 1 + M 2
dt
dt
123

|M |
0,01
=
= 0,1
3
L1 L2 100 10

U 2 = L2

U dt
di
di2
+ M 1 di2 = 2
L2
dt
dt 123
=0

U1 = M

10
10
U 2 dt
U U
= L1 2 2 = 100 10 3

L2 dt
U1 L2
100 100 10 3

U1 = 1V

- Pojavu da uz iste induktivitete namota primara i sekundara imamo 10 puta manje

inducirani napon na sekundaru moemo objasniti pomou faktora magnetske veze k<1
(ako je k 1 nemamo savreni trafo pa pri tome ne vrijedi da je n = L1 / L2 !!!)
45.

Za shemu spoja napiite jednadbe mree.

E = L1

di
di
di
di
di
di1
+ L3 3 + R3i3 M 12 2 + M 13 3 + M 31 1 M 32 2
dt
dt
dt
dt
dt
dt

0 = L2

di
di
di
di
di
di2 1
+ i2 dt + U C (0) R3i3 L3 3 M 21 1 M 23 3 M 31 1 + M 32 2
dt
dt
dt
dt
dt
dt C

Teorija Mrea - 18

46.

Za magnetski krug prema slici odrediti predznake svih meuinduktivnosti.

r r
M>0 ako H1 H 2 > 0 , tj. ako
r r
0 ( H1 , H 2 ) < 90
(ne translatirat vektore nego ih ''voziti '' po jarmu)

M 12 < 0

M 13 < 0

M 23 > 0

M 24 > 0

M 14 < 0

M 14 < 0

47.

Nadomjesna induktivnost paralelnog spoja dvaju magnetskih vezanih

induktiviteta dana je izrazom: Lekv =

L1 L2 M 2
. Znai li to da je pri savrenoj
L1 + L2 2M

magnetskoj vezi namota Lekv = 0 ?

- pri savrenoj vezi k = 1 i L1 L2 = M 2
- savrenu magnetsku vezu moe postii samo ako je broj
zavoja jednak i ako ice jednog namota padaju u ice
drugog. Pri tome vrijedi da je L1 = L2 = L .
Lekv =

L2 M 2 ( L + M )( L M ) L + M
=
=
2 L 2M
2( L M )
2

1
( L + M ) L - ovaj je izraz proporcionalan sa L to znai
2
da je postojao samo jedan induktivitet.
48.

Objasnite pod kojim uvjetom vrijedi da je induktivitet zavojnice od N zavoja

jednak L = N 2 L1 , gdje je L1 induktivitet jednog zavoja.

Izraz vrijedi ako je magnetska veza meu njima savrena, to znai da se magnetske
silnice dvaju susjednih zavoja poklapaju. Problem je to savrena veza ne postoji.

Teorija Mrea - 19

49.
Nacrtajte
transformatora.

objasnite

nadomjesnu

Savreni:

shemu
Idealni

nelinearnog

transformator:

idealni + induktivitet magnetiziranja

savrenog
u1 = nu 2

1
i1 + i2 = 0
n

Konstruktivne relacije nelinearnog savrenog transformatora:

u1 ' = nu2 = u1

1
i1 '+ i2 = 0
n

nelinearni savreni
savreni linearni

1
1
i1 = i + i1 ' = i i2 = f (1 ) i2
n
n

u1 = nu2

1
i1 = f (1 ) i2
n

Savreni transformator prikazujemo kao lanani spoj induktiviteta magnetiziranja L1 i

idealnog transformatora.
50.
Objasnite je li mogue da u linearnom dvonamotnom transformatoru
protjeranom strujama i1 (t ) i i2 (t ) bude barem u jednom trenutku ukupna
uskladitena energija jednaka nuli?

W1 (0, T ) = u1i1dt = L1i1di1 + Mi1di2

123
0

W2 (0, T ) = u 2i2 dt = L2i2 di2 + Mi2 di1

1
424
3
0

(matematika i1di2 + i2 di1 = 0 ) pa dobivamo W1 (0, T ) + W2 (0, T ) = 0

Mi di + Mi di
1

=0

W1 (0, T ) > 0 prvi namot se ponaa kao troilo W2 (0, T ) = | W1 (0, T ) |< 0 drugi namot

se ponaa kao izvor.

- faktor magnetske veze k: 0 k =

|M |
1
L1 L2

ako je k=0 ili ako su u nekom trenutku struje i1 i i2 proporcionalne.

Teorija Mrea - 20

51.
Objasnite nain prijenosa elektrine energije izmeu dva galvanski
odvojena sustava u periodikom reimu rada s pomou termina TM.
Prijenos elektrine energije izmeu dva galvanski odvojena sustava mogu je ako postoji
meuinduktivitet M 0 i drugi uvjet je da u ravnini (i1 , i2 ) postoji petlja nenulte povrine, da
vrijedi i1di2 = i2 di1 0 . Drugi uvjet je da struje nisu proporcionalne tj. i1 Ai2 , A = konst.
Odredite snagu prenesenu linearnim dvonamotnim transformatorom
troilu ako su poznati valni oblici struja namota. i = I cos t J sin t , i = I cos t ,

52.

te svi parametri transformatora

P1 + P2 = 0
P1 =

1
T

u1i1dt

di1
di
+ M 12 2 = L1 I1 ( sin t ) J1 cos t + M 12 I2 (sin t )
dt
dt
u1i1 = L1 I1 sin t L1 J1 cos t M 12 I2 sin t I1 cos t J1 sin t
2
2
= L1 I1 sin t cos t + L1 I1 J1 sin 2 t L1 J1 I1 cos 2 t + L1 J1 sin t cos t MI1 I2 sin t cos t + MI2 J1 sin 2 t
u1 = L1

)(

sin t cos t = 0 - zbog ortogonalnosti

u1i1 = L1 I1 J1 sin 2 t L1 I1 J1 cos 2 t + MI2 J1 sin 2 t

P=

P=

1 T
L1 I1 J1 sin 2 t L1 I1 J1 cos 2 t + MI2 J1 sin 2 t dt

0
T
T

1
1
1

sin t = t
sin 2t = t
2 4
0 2
2

1
1
1

cos 2 t = t +
sin 2t = t
2 4
0 2

1
1 1
1
1
L1 I1 J1 T L1 I1 J1 T + MI2 J1 T P = MI2 J1
2
T
2
2
2

Objasnite kada se dvonamotni transformator shvaa kao pasivni dvoprilaz,

53.
a kada kao aktivni jednoprilaz! Je li on tada reaktivni ili disipativni jednoprilaz?

Sa strane sekundara je aktivni jednoprilaz, tada je on disipativan jednoprilaz

Ako se ispituju svojstva transformatora sa gledita oba prilaza ta je on pasivan dvoprilaz.
Disipativan je. (Otpori su disipativni elementi mree kao i izvori.)
54.

Zato idealni transformator nije reaktivni element mree?

Idealni transformator niti rasipa niti uskladitava energiju. Prijenos energije idealnim
transformatorom ne moemo objasniti koristei pojmove vezane uz reaktivne elemente.

Teorija Mrea - 21

55.
Na slici je prikazana nadomjesna shema linearnog dvonamotnog savrenog
transformatora pri emu je induktivitet magnetiziranja podijeljen u dva
induktiviteta LA i LB. A) odredite to je dualno linearnom dvonamotnom
savrenom transformatoru; B) zato je bilo nuno razdijeliti induktivitet
magnetiziranja u LA i LB.
Dualnost:
u = i
L = C
iL = uC
KZN = KZS

u '1 = nu '2
i '2 = ni '1
KZN: u1 = u '1 = L

diLA
dt

u 2 = u '2 = L

KZS: i1 = iLA + i '1

diLB
dt

i2 = iLB + i '2

i '1 = ni '2
u '2 = nu '1
KZS: i1 = i '1 = C

duCA
dt

KZN: u1 = uCA + u '1

i2 = i '2 = C

duCB
dt

u2 = uCB + u '2

a)

b)

LA i LB nam slue da bi mogli odrediti gubitke transformatora (iz pokusa praznog hoda
odreujemo gubitke u eljezu, a iz pokusa kratkog spoja odreujemo gubitke u bakru).
Poto kod transformatora moemo zamijeniti ulaz s izlazom tada ponovo moramo
imati istu konfiguraciju odnosno zbog toga razdvajamo induktivitet.

6. ZAKON KOMUTACIJA
56.

Objasnite pod kojim uvjetima u mrei nastupa prijelazno stanje.

Promjenom mree ili nekih parametara mree nastaje prijelazno stanje. Prijelaznom stanju
uvijek prethodi komutacija i prvobitno ustaljeno stanje, a slijedi novo ustaljeno stanje ili
nestabilno stanje.
Prijelazno stanje nastaje ako u mrei imamo L i/ili C ili npr. ako prikljuimo mreu na
napon, ako kratko spojimo dio mree, nakon skokovitih promjena amplitude ili frekvencije
itd.

Teorija Mrea - 22

57.
Je li mrea na slici, nakon to uklopi sklopka S dobro ili loe definirana
mrea?

E = L1

di
di1
+M 2
dt
dt

uc = M

di1
di
+ L2 2
dt
dt

uc =
- ako je k = 1 M = L1 L2

di 1
di1
= E M 2
dt L1
dt

EM M 2 di2
di

L2 2
L1
L1 dt
dt

tada je uc =

E L1 L2 L1 L2 di2
di

+ L2 2 , tj. postojat e skok

L1
L1 dt
dt

EM
pa je mrea loe definirana.
L1

napona na kapacitetu: uc (+0) =

- ako je k 1 mogue je da uc (0) = uc (+0) tj. da je mrea dobro definirana

58.

Izvedite zakon komutacije za kapacitivnu petlju.

- kapacitivna petlja je svaka petlja koja nastaje komutacijom, a tvore ju samo kapaciteti i
naponski izvori.
- obzirom da su naponi na kapacitetu neposredno prije komutacije nezavisni mogua su
dva sluaja:

1)

kj

(0) + ukj (0) = 0

kj

(0) + ukj (0) 0

kC

Prije komutacije:

2)

kC

Nakon komutacije vrijedi:

kC

kj

C, E skup svih kapaciteta /

naponskih izvora koji NAKON
KOMUTACIJE tvore j-tu kapacitivnu
petlju.

kE

kE

(+0) + ukj (+0) = 0

kE

- za naponske izvore vrijedi da je uk (0) = uk (+0) dakle pod sluaj 1 je i uc (+0) = 0 te mrea
u intervalu [-0,+0] ostaje dobro definirana. U mrei 2 mora doi do skoka napona, a to je
mogue samo uz beskonani impuls struje.
- KZS za n-ti vor kapacitivne petlje:

i
kI

kn

dqn
=0
kC dt

+ ikn + ikn +
kR

kL

- integriramo jednadbu u intervalu [-0,+0]:

kI

+0

ikn dt = 0 ;

kR

- iz toga slijedi:

+0

ikn dt = 0 ;

q
kC

kn

kL

+0

ikn dt = 0 ;

(0) = qkn (+0)

kC

dq n
dt = 0
0 dt

k C

+0

Teorija Mrea - 23

59.
Napiite sustav jednadbi pomou kojega se mogu odrediti naponi na svim
kapacitetima mree neposredno nakon uklopa S. Do uklopa svi kapaciteti
nenabijeni.
Kapacitivna petlja: E , C1 , C2 , C4

q (0) = q(+0)

E = uC1 (+0) + uC 2 (+0) uC 4 (+0)

uC 2 (+0)C2
C1

q = 0 u

C1

(+0)C1 + uC 2 (+0)C2 = 0

uC1 (+0) =

q = 0 u

C2

(+0)C2 uC 4 (+0)C4 = 0

uC 4 (+0) =

E=

uC 2 (+0)C2
u (+0)C2
+ uC 2 (+0) C 2
C1
C4

uC 2 (+0) =

C2
C

+ 1 + 2
C4
C1
C
E
uC1 (+0) = 2
C1 C2
C
+ 1 + 2
C4
C1
uC 4 (+0) =

C2
E
C4 C2
C

+ 1 + 2
C4
C1

uC 3 (0) = uC 3 (+0)

uC 2 (+0)C2
C4

Teorija Mrea - 24

60.
U zadanoj mrei svi su kapaciteti do t=-0 nenabijeni. U t=0 uklopi sklopka S.
Odredite napon na svik kapacitetima u t0.
Loe definirana mrea 2 spremnika energ.
Za loe definiranu mreu KZN:

q = 0
A

- kapaciteti ne nabijeni:

uC1 (0) = uC 2 (0) = uC 3 (0) = 0 , ali

uC1 (+0) uC1 (0) 0
uC 2 (+0) uC 2 (0) 0

Kapacitivna petlja: C1 , C2 , C3 , E

uC 3 (+0) uC 3 (0) 0
E = uC 2 (+0) + uC 3 (+0) + uC1 (+0)

q = 0 u

C2

(+0)C2 + uC 3 (+0)C3 = 0

q = 0 u

C3

(+0)C3 + uC1 (+0)C1 = 0

uC 3 (+0)C3

C1
uC 3 (+0)C3 uC 3 (+0)C3

+
+ uC 3 (+0)
E =
uC 3 (+0)C3
C1
C2
uC 2 (+0) =

C2

uC1 (+0) =

E
C3 C3
+
+ 1
C1 C2
C
E
uC1 (+0) = 3
C1 C3 C3
+
+ 1
C
C
2

1
uC 3 (+0) =

uC 2 (+0) =

C3
E
C 2 C3 C3
+
+ 1
C1 C2

Teorija Mrea - 25

61.
U t=0 uklopi sklopka S. Odredite struje primarnog i sekundarnog namota u
trenutku t=+0 ako je transformator linearan i savren.
M = L1 L2

E = L1

di1
di
+M 2
dt
dt

0=M

di1
di
+ L2 2 + Ri2
dt
dt

di1
L di
R
= 2 2 i2
dt
M dt M

R
di
L di
E = L1 2 2 i2 + M 2
dt
M dt M
L L di RL
di
E = 1 2 2 1 i2 + M 2
M dt
M
dt
di L L
di L L + M 2 RL1
RL

E = 2 1 2 + M 1 i2 = 2 1 2
i2
dt M
dt
M
M
M

144244
3
0

E=

RL1
i2
M

i2 (+0) =

M
E
RL1

Transformator je savren pa vrijedi: i1 (+0) +

L2
i2 (+0) = 0 i1 (+0) =
L1

L2 M
E
L1 RL1

62.
Do trenutka t=-0 mrea je bila ustaljenom stanju. U t=0 isklopi sklopka S.
Odrediti struju kroz L1 u t=+0.

L1i1 ( 0) + L2i2 ( 0) = L1i1 ( +0) + L2i2 ( +0) - zakon ouvanja toka

i1 (+0) = i2 (+0)
L1i1 (0) = L1i1 (+0) + L2i1 (+0)
L1

i1 (0) =

E
= i1 (+0)[ L1 + L2 ]
R1

L1E
L1E
L1 E
R1
=
=
i1 (+0) =
L1 + L2 R1 ( L1 + L2 ) L1 + L2 R

E
R1

Teorija Mrea - 26

63.

Do t=-0 mrea je bila u ustaljenom stanju. U t=0 isklopi sklopka S. Odredite

L
L
koliinu energije pretvorene u toplinu na sklopci. Komentirajte sluaj 1 = 2 .
R1 R2
Loe definirana mrea (imamo induktivni vor)

iL1 (0) iL1 (+0)

iL 2 (0) iL 2 (+0)
WS = ?

iL (+0) = iL1 (+0) = iL 2 (+0)

1
2
2
W1 = [ L1i R1 (0) + L2 i R 2 (0)]
2
1
2
W2 = [( L1 + L2 )i L (+0)]
2
- u ustaljenom stanju (sve veliine ili periodike ili konstantne): u L = L

iR1 =

diL
=0,
dt

E
E
; iR 2 =
, t = (0)
R1
R2

= 0
t = 0
t = +0
L1iR1 (0) L2iR 2 (0) = ( L1 + L2 )iL (+0)
L L
E 1 2
R R2
iL (+0) = 1
L1 + L2
2

1 2 L1
L2 L1 L2
W = W1 W2 = E 2 + 2 ( L1 + L2 )
2 R1
R2 R1 R2

- ako
sklopci.

1 L
L
L1 L2
=
tada W = E 2 12 + 22 i pri tome su gubici najvei na
R1 R2
2 R1
R2

Teorija Mrea - 27

64.
Objasnite na primjerima zato neka stvarna mrea (ureaj) koja na razini
najjednostavnijih modela komponenata koje tvore tu mreu predstavlja loe
definiranu mreu najvjerojatnije neu u praksi uspjeno raditi?
a) Kod uzbude motora prilikom otvaranja
sklopka e izgorjeti. Mogua je zatita
reverzno spojena dioda. (bez diode loe
definirana mrea, s diodom dobro
definrana)
b) Uklapanje / isklapanje tranzistora

7. MREE PRVOG REDA

65.

Dokaite da je u mrei sheme prema slici napon na kapacitetu od t=+0 dan

izrazom uC (t ) = uC (+0)e

t
RC

1 t RC
e u ( x)dx
RC 0

u = u R + uC = Ri + uC
u = RC

iC = C

duC
dt

duC
du
+ uC RC C + uC = u
dt
dt

duC
+ uC = u
dt

Pdx
Pdx
y '+ P( x) y = Q( x) - linearna diferencijalna jednadba; rjeenje: y = e Qe dx + C

u C ' (t ) +

u C (t ) =

P=

u (t )

1
1

dt u (t ) dt
u=e
e dt + C

t
t
1

= e u (t )e dt + C

= Ce

= uC (+0)e

t x
+

u ( x )e
t

dx

tx

u ( x)dx

Q=

u (t )

Teorija Mrea - 28

66.
U mrei sheme spoja prema slici a) djeluje izmjenini strujni izvor valnog
oblika prema slici b). U t=0 isklopi S. A) Odredite valni oblik napona na
kapacitetu, b) odredite valni oblik napona na kapacitetu za nekoliko razliitih
trenutaka isklopa sklopke S. Interpretirajte fizikalno dobivene valne oblike; c)
Odredite valni oblik napona na kapacitetu u periodikom reimu rada.

uC =

I
1 t
Idt = t linearan

0
C
C

c) istosmjerni odziv ne nastaje

od periodinih poticaja. Uzrok
posljedica.
Za periodiki poticaj srednja
vrijednost =0

67.
Na slici je prikazan valni oblik struje kroz jedan element kapacitivne mree
prvog reda nakon sklapanja sklopke u t=0. odredite najjednostavniju shemu spoja
te mree.

E
R
I
E
t= i= =
2 2R
t=0 i=I =

68.
Na slici je prikazan valni oblik struje kroz jedan element induktivne mree
prvog reda. Nakon sklapanja sklopke u t=0. odrediti najjednostavniju shemu
spoja.

E
=I
2R
E
E
E 3R 3 E
i=
=
=
=
2
2R R
2R
2R 2
2R
2R + R
3R
E
i = 3I jer I =
2R
t=0 i=

t = 0 i = I
t = i = 3I

Teorija Mrea - 29

69.
Odredite valni oblik struje izvora ako u t=0 uklopi sklopka S. Do t=-0 mrea je
bila u ustaljenom stanju. Nacrtajte mreu dualnu zadanoj.

S otvorena: E = u R1 + u R 2 + uC
S zatvorena: E = u R1 + uC
Dulano:
S otvorena: I = iR1 + iR 2 + iL
S zatvorena: I = iR1 + iL

70.
U trenutku t=0 uklopi sklopka S. Odredite vremenski interval u kojem vrna
vrijednost struje i2 dosegne 99% svoje ustaljene vrijednosti.

Teorija Mrea - 30

71.
Na mreu prvog reda narinuta je struja valnog oblika prema slici a). Prisilni
odziv mree je na slici b) i sastoji se od dvaju segmenata eksponencijalne
funkcije vremenske konstante 1,44ms. Odrediti shemu spoja i vrijednosti
elemenata.
Mrea dobro definirana (jer je 1. reda)
- induktivitet
- 2 otpora

Partikularno
i L prijel = Ke st

s + 1 = 0 s =
iR1 + iL = 1
R1iR1 = L

diL
+ R2iL
dt

L diL
R1
+ iL =
dif. jed. Kruga
R1 + R2 dt
R1 + R2
iL = iL partikularno + iL stacionarno
stacionarno

i L prijel = Ke

K =?
t

iL =

R1
+ Ke
R1 + R2

t = 0 iL = 0 K =
iL =

R1
1 e t /
R1 + R2

R1
R1 + R2

u = R1iR1 ; iR1 = 1 iL

u=
iL stac = 1

R1
R1 + R2

R1
R2 + R1e t /
R1 + R2

t = 0 u (0) = 5V
u (0) R1 = 5
t = 2ms
2=

u (2ms) = 2V

5
( R2 + 5e 2 /1, 44 )
5 + R2

R2 = 1,25

= 1,44ms =

L
L = 9mH
R1 + R2

Teorija Mrea - 31

72.
Obrazloite zato je fizikalno nemogue da u serijskom RL-krugu napajanom
iz istosmjernog izvora napona E i u jednom trenutku struja prisilnog odziva kruga
bude vea od E/R.

E=L

di
+ iR
dt

Prisilni odziv je linearna funkcija vanjskog poticaja, tj. E. U t=0 kada ukljuimo sklopku
zavojnica nema uskladitene energije, tj. ne ponaa se kao izvor.
Jedini poticaj u mrei je E. Kada bi i>E/R bio bi prekren zakon ouvanja energije.
73.

U istosmjernom krugu prvog reda poznat je potpuni odziv za neku varijablu

mree y = Ae t + B, t 0 . Odredite slobodni i prisilni odziv kruga.

- pronalaenje diferencijalne jednadbe
dy
+ K1 y = K 2
dt
Ae t + K 1 ( Ae t + B) = K 2
e t ( K 1 A A) + K 1 B = e t 0 + K 2

K1 A A = 0 K1 =
K1 B = K 2

dy
+ y = B
dt
prisi ln i
}
}
pretpostavka : y = y1 + y 2
slobodni

- iz definicije prisilnog odziva y2 (+0) = 0

y1 (+0) = y (+0) = Ae 0 + B = A + B
y1 = Ke t
y1 (+0) = A + B = Ke 0 = K
y2 = y y1 = Ae t + B Ae t Be t = B(1 e t )
y1 = ( A + B)e t t 0 SLOBODNI ODZIV
y2 = B(1 e t ) t 0 PRISILNI ODZIV

A
K 2 = B

Teorija Mrea - 32

74.

Krug prvog reda opisan je diferencijalnom jednadbom

dy
+ y = Ae t .
dt

Odredite potpuni odziv ako je y (0) = y0 .

dy
+ y = 0 mrtva mrea (slobodni odziv) y slob = Ke t
dt
y pris = Ate t

y = yslob + y pris
y = Ke t + Ate t
y = ( y0 + At )e t
y (0) = K 1 + 0 = K
75.
Odredite koliinu energije pretvorene u toplinu u otporu R nakon uklapanja
sklopke S u t=0.

uC1 (0) = u0
uC 2 (0) = 0

1
2
C1u C1 (0) + C 2 u C 2 (0) = C1u C (+0) + C 2 (+0)
14243

( 0) = C 1 u 0 2

u C1 (+0) = u C 2 (0) = u C (+0) =

C1
C1
u C1 (0) =
u0
C1 + C 2
C1 + C 2
2

C1
1
1
1 2 C1
2
u0 = u0
(+0) = (C1 + C 2 )u C 2 (+0) = (C1 + C 2 )
2
C1 + C 2
2
2
2
(C1 + C 2 )
C1
1
1 2 C1
1
2
2
= C1u o 1
W R = ( 0) ( + 0) = C 1 u 0 u 0
C1 + C 2 2
2
2
C1 + C 2
2

Teorija Mrea - 33

76.
Od trenutka t=+0 kapacitet C prethodno nabijen na U0 prazni se u jednom
sluaju preko linearnog vremenski ne promjenjivog otpora R, a u drugom sluaju
2

U
preko otpora konstantne snage zadanog izrazom: u R iR = 0 . Nacrtati valne oblike
R
napona na kapacitetu za t +0 u oba sluaja.

a)

R=R
du
i=C C
dt
du
U = RC C
dt
t /
U = U 0e

b)

U
U 1
u R iR = 0 i R = 0
R
UR R

a)

du R U 0 dt
=
dt
R C
2
U
udu = 0 dt
RC
2
U
u2 = 2 0 t
RC
2t
u = U0
=K t
RC
uRC

= RC

b)

Teorija Mrea - 34

8. MREE DRUGOG REDA SLOBODNI ODZIV

77.

Odredite faktor guenja i vlastite frekvencije mree.

iL + iC = iR
1
iC dt = 0
C
di
RiR + L L = 0
dt
RiR +

1
iC dt = 0
C
d
RiR + L (iR iC ) = 0
dt
RiR +

iR = K1e st

iC = K 2 e st

iL = ( K1 K 2 )e st

1
K 2 e st dt = 0

C
d
RK1e st + L( K1 K 2 ) e st = 0
dt

RK1e st +

1
1
K 2 e st = 0
C
s
st
RK1e + LK1se st LK 2 se st = 0
RK1e st +

11
K2 = 0
Cs
( R + Ls ) K1 LsK 2 = 0

RK1 +

R
R + LS

1 1
1

( R + Ls ) = 0 (Cs )
C s = RLs
Cs
LS

s 2 RLC + R + Ls = 0
s 2 RLC + sL + R = 0 : RLC
1
1
=0
s+
RC
LC
1
2 =
RC
s2 +

faktor guenja =

1
2 RC

vlastita frekvencija mree 0 =

1
LC

Teorija Mrea - 35

78.

Odredite faktor guenja i vlastitu frekvenciju mree.

- faktor guenja i vlastita frekvencija 0 su neovisni o
poticaju ukinemo poticaj.

diL1
di
+ L2 L 2 = 0
dt
dt
diL 2
= u L 2 = L2
= iR 2 R2
dt

R1iL1 + L1
KZN:

u R2
iL1 iL 2

L2 diL 2
=0
R2 dt

R1iL1 + L1

diL1
di
+ L2 L 2 = 0
dt
dt

iL1 = K1e st
iL 2 = K 2 e st

K1e st K 2 e st

KZS: iL1 = iL 2 + iR 2

L2
sK 2 e st = 0
R2

R1 K1e st + L1sK1e st + L2 sK 2 e st = 0

L
K1 1 + s 1 K 2 = 0 ( R1 + sL1 )
R2

( R1 + sL1 ) K1 + sL2 K 2 = 0
; K1 , K 2 0

L
1 + s 1 (R1 + sL1 ) = sL2
R2

R R R RR
s 2 + 1 + 2 + 2 s + 1 2 = 0
L L2 {
L1 L2
1
1L4
421 443
2
2

Teorija Mrea - 36

79.

Odredite prirodne frekvencije mree.

iRC = iC iR
1
iC dt + iR R = 0; iR = iC iRC
C
1
iR R iRC R iRC dt = 0
C
1
iC dt + iC R iRC R = 0
C
1
iC R iRC R iRC R iRC dt = 0
C

iC = K1e st
iRC = K 2 e st
iR = ( K1 + K 2 )e st

1
1
K1 e st + K1e st R K 2 e st R = 0
C
s
11
K1e st R 2 K 2 e st R
K 2 e st = 0
Cs
11

K1
+ R K2R = 0
C s

1 1

K1 R K 2 2 R +
=0
C s

1 1
11

+ R 2 R +
+ R = 0
C s
C s

2R
1
R

2 2 2R 2
+ R 2 = 0 (C 2 s 2 )
Cs C s
Cs
2 RCs + 1 + R 2C 2 s 2 + RCs = 0
s 2 R 2C 2 + s (3RC ) + 1 = 0 : R 2C 2
s2 + s

3
1
+ 2 2 =0
RC 1
R2
C3
{
2

s1, 2 = 2 0
s1 =
s1 =

3
9
1
3
94
3
5

2 2 =

2 2
2 2
2 RC
4R C
RC
2 RC
4R C
2 RC 2 RC

3 5
2 RC

s2 =

3+ 5
2 RC

Teorija Mrea - 37

80.

Odredite prirodne frekvencije mree.

i2 = i3 = iL
2

di
L L R2iL = 0
dt
2
d q R2 dq

=0
dt 2
L dt
R
s2 2 s = 0
L

s1, 2 =

R2
R2
R
R

= 2 2
2
2L
4L
2L 2L

s1 = 0
s2 =

R2
L

81.
Kondenzator kapaciteta C poetno nabijen na napon U0 prazni se od t=0 preko
otpornika R. Idealni valni oblik struje pranjenja dan je na slici. Nacrtajte i
objasnite neke od moguih valnih oblika struje pranjenja.
Za primjer emo se posluiti otpornikom
snage koji je izveden od puno zavoja
debele ice, pa osim to ima svojstvo
otpora, javlja se i svojstvo induktiviteta.
Moemo nacrtati nadomjesnu shemu:
Krug 2. reda diferencijalna jednadba drugog reda. Za
varijablu stanja je zgodno odabrati struju iL je ista na svim
elementima.

.
uC + u L + u R = 0
1 t
di
iL (t )dt + L L + RiL = 0

C
dt

- donju granicu integrala - moemo zamijeniti s nulom

ali moramo paziti na u0

di
d
1 t
iL (t ) u0 + L L + RiL = 0

0
C
dt
dt
2
d i
di
1
iL + L 2L + R L = 0
C
dt
dt

d iL R diL
1
+
+
iL = 0
2
dt
L dt LC
2

s2 +

R
1
s+
=0
L
LC

2 =

R
;
L

s1, 2 =

R
R2
1

- prirodne frekv. mree

2
2L
4 L LC

0 2 =

1
LC

R2
1

> 0 - prirodne frekvencije su

a)
2
4 L LC
realni brojevi aperiodksi odziv
R2
1

< 0 - prirodne frekvencije su

2
4 L LC
konjugirano kompleksni brojevi
oscilatorni odziv.(poto je >0 oscilatori
odziv je priguen)
b)

Teorija Mrea - 38

82.
Odredite otpor slabo priguenog serijskog RLC kruga ako je poznat L, C, a
vrna vrijednost napona na C se nakon 5 perioda istitravanja smanji na 10%
poetne vrijednosti.

1
Am
=
= 10
Am + n 0,1
T=

= 2 LC

n=5

d 0

A
R
1
1
2,3
0,073
=
ln m =
=
ln 10 =
2 L nT Am + n 5 2 LC
LC
10 LC

R 0,073
L
=
R = 0,146
2L
C
LC

Teorija Mrea - 39

83.

Odredite faktor dobrote slabo priguenog titrajnog kruga.

1
iC dt = 0
C
di
iR R2 + iRL R1 + L RL = 0
dt
iR R2 +

iR R2 +

iR = iC + iRL iRL = iR iC

1
iC dt = 0
C

iR R2 + iR R1 iC R1 + L

iR = K1e st

d
(iR iC ) = 0
dt

iC = K 2 e st

1 1
K 2 e st = 0 : e st 0
C s
st
K1e R2 + K1e st R1 K 2 e st R1 + L( K1 K 2 ) s e st = 0 : e st

K1e st R2 +

K1 R2 = K 2

1 1

C s

K1 ( R1 + R2 + Ls ) K 2 ( R1 + Ls ) = 0
R2Cs =

K2
= R2Cs
K1

K 2 R1 + R2 + Ls
=
K1
R1 + Ls

R1 + R2 + Ls
R1 + Ls

R1 R2Cs R2CLs 2 = R1 + R2 + Ls
s 2 ( R2CL) + s ( R1 R2C + L) + ( R1 + R2 ) = 0 : ( R2CL)
R R C + L R1 + R2
+

s 2 + s 1 2
R2CL R2CL
142
4 43
4 1424
3
2

R1 + R1
R2CL

=
Q= 0 =
2 R1 R2C + L
R2CL

0 2

R1 + R2 R2CL
R1 R2C + L

Teorija Mrea - 40

84.
Odredite faktor dobrote serijskog RL-kruga prikljuenog na izmjenini izvor
frekvencije f.

Faktor dobrote: Q = 2

1
2

L ,mag = LIL 2
PRT =

1 2
RI L T
2

uskladitena energija u krugu

(t )
= 2
disipirana energija u krugu u periodi T
(t ) (t + T )

( L je L / VNP )
jer je P = RI 2 uz I = I L

1 2
LI L
2 L
L
=
=
Q = 2 2
1 2
T R
R
RI L T
2
85.
Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi u istosmjernoj mrei sheme spoja prema
slici bio ostvaren periodiki reim rada?
Periodiki reim rada zadovoljen je ako je

t +T

Ri 2 dt = 0 . Ovaj

se uvjet moe zadovoljiti samo ako je R = R(t ) 0 . Otpor R

>
mora biti vremenski promjenjiv, ali tako da u dijelu periode T
iskazuje svojstvo pasivnog otpora, a u dijelu periode T
svojstva aktivnog otpora.

9. MREE DRUGOG REDA POTPUNI ODZIV

86.
Zato je poznavanje slobodnog odziva dovoljno da bi se odredio potpuni
odziv istosmjerne mree.
Poznavanje slobodnog odziva dovoljno je da se odredi
potpuni odziv istosmjerne mree u kojoj je istosmjerni
naponski izvor spojen u seriju s kapacitetom ili istosmjerni
strujni izvor spojen u paralelu s induktivitetom, jer sa
stajalita analize nema razlike izmeu poetnog napona na
kapacitetu i nezavisnog izvora, odnosno poetne struje
kroz induktivitet i nezavisnog strujnog izvora spojenog
paralelno induktivitetu.

Teorija Mrea - 41

87.

Zato valni oblici odziva u prijelaznom stanju ne ovise o valnim oblicima

poticaja? Objasniti na primjeru RL kruga ukljuenog u t=0 na izvor u = U sin t .

ustaljeno stanje

prijelazno stanje

Za krugove s konstantnim ili periodikim poticajem za odreivanje prijelaznog stanja

rjeavamo homogenu diferencijalnu jednadbu, dakle ne sudjeluje poticaj. Valni oblici
ovise iskljuivo o prirodnim frekvencijama kruga.
( poticaj ne igra ulogu u prijelaznom stanju, dok poetni uvjeti imaju utjecaja)
88.

Nacrtajte najjednostavniju shemu spoja mree napajane iz istosmjernog

naponskog izvora pri emu je struja izvora i = I 0 + I1e 1t + I 2 e 2t .

Odziv: I 0 , I1 , I 2 konstante

1 , 2 > 0
Poticaj: istosmjerni naponski

Ustaljeno stanje: i istosmjerno;

t = i = I 0 (mogua 2 rjeenja)

Prijelazno stanje: 1 , 2 mrea 2. reda

(mogue da se pojave LC, LL, CC)
- moram paziti da ne dobijemo kratki spoj, i
da imamo mreu 2. reda tj. da se od dva C
ne moe napraviti nadomjesni C).

Rjeenje:

Teorija Mrea - 42

89.
Nakon uklopa koje sklopke ili grupe sklopki se moe u mrei sheme prema
slici postii samo prigueni odziv neovisno o vrijednostima elemenata mree?
Mogue dvije mogunosti:
- APERIODSKI ODZIV
- PRIGUENI ODZIV : ako je > 0 i
prirodne frekvencije s1 i s2 su dva realna
broja.
- ako uklopi S2 mrea je prvog reda, odziv
je eksponencijalan (nije mogu ni prigueni
ni aperiodski odziv)

- ako uklopi S1 mrea drugog reda

- ako je R1<0 aperiodski odziv

- u kombinacijama S1 S2, S1 S3, S1 S2 S3 zbog induktiviteta postoji aperiodski odziv

- ako uklopi S3 mrea je 2. reda (ne postoji
induktivitet)

- bez obzira na R i C vrijedi da je odziv

priguen zato to postoji ustaljeno stanje.
- ako uklopi S2 i S3 moemo otpore R1 i R2 nadomjestit ekvivalentnim potporom i tada se
sluaj svodi na uklop S3, te je i ovo rjeenje zadatka.

Teorija Mrea - 43

90.
Na karakteristici kapaciteta grafiki prikaite energetske odnose u
istosmjernom serijskom RLC krugu ako se napon napajanja skokovito mijenja
kao na slici. C je linearan i VNP.
1
2

C = C (3E ) 2 uskladitena energija

1
wR = 3 CE 2 disipirana
2
1
C = C (nE ) 2
2
1
wR = CE 2 n
2

Kod komutacije pri skoku napona

nastavljamo na ve dobiveno. Kod
disipacije padnemo na nulu pa pri skoku
poinjemo iznova. Zato imamo iste
povrine.

uskladiteno (3E)

uskladiteno (2E)

uskladiteno (E)

dispipirano (E)

disipirano (2E)

disipirano (3E)

91.
Odredite koliko se energije pretvorilo u toplinu na otporu R za vrijeme
nabijanja kapaciteta karakteristike q = AuC | uC | na napon izvora E. Prikaite
grafike energetske odnose u krugu.

q = AuC | uC | - karakteristika kapaciteta

uC (t ) = E
t ustaljeno stanje

uC , q punjenje C troilo, pasivan

q2

WC = uC dq > 0
q1

WR =

uC 2 = E

uC 1 = 0

qduC = AuC duC = A

0

uC
3

3 E

=A
0

E
3

- nelinearan, vremenski nepromjenjiv,

pasivan

Teorija Mrea - 44

92.
Na serijski RC krug narinut je napon valnog oblika prema slici. Koji uvjet mora
biti zadovoljen da bi se snaga disipirana na otporu s dovoljnom tehnikom
tonou mogla izraunati prema izrazu: PR = fCU 2 , f =

?
2

(Karakteristika kapaciteta)

/2

1
PRC =
T

3/2

T /4
du
C U
u
1
u RC iC dt = 2 u RC C RC dt = 2 u RC du RC = 2 fC RC
0
0
T
dt
T
2

iC = C

2 U
2
= fCU

du RC
du
iC = C C ako je T >> RC uC u RC
dt
dt

Mora biti zadovoljen uvjet da je T >> RC (tada "odmah" nastupa ustaljeno stanje tj. napon

uC u RC ) inae bi disipaciju morali raunati po I 2 R .

93.

Koliina energije predana serijskom RC krugu iz izvora valnog oblika napona

u = E (1 e t / T ); T > 0

do

t=0

do

uspostava

ustaljenog

stanja

iznosi:

1
T + 2 RC
. Odredite koliinu energije disipiranu na otporu R te
WE = CE 2
2
T + RC
komentirajte sluaj T>>RC i T<<RC.
WR = WE C
t
t

1
1
C = CU 2 = CE 2 1 2e + e
2
2

CE 2 2CE 2 e + CE 2 e
=

t
t

1
T + 2 RC 1
WR = CE 2 =
CE 2 1 2e + e
2
T + RC 2

t
t

T + 2 RC
1
RC
RC
= CE 2
1
2
e
e

+
+

T + RC
2

1) T>>RC

2) T<<RC

(odmah nastupa ustaljeno stanje)

1
2 RC 1
WR = CE 2
1 = CE 2
2
RC
2

1
- kapacitet je L/VNP pa je C = CE 2
2

ili

<<T

<< RC

1
T + 2 RC 1
WR (0, ) = WE C = CE 2
CE 2
2
T + RC 2

T + 2 RC 1
1
1
CE 2 = CE 2 CE 2
WR = CE 2
T + RC 2
2
2

WR 0

1
WR = CE 2
2

<<T

<< RC

Koliko
se
energije
uskladiti
na
kondenzatoru toliko se disipira na otporniku.

Teorija Mrea - 45

94.
a) Odredite snagu istosmjernog naponskog izvora E ako sklopke S1 i S2
sklapaju protutaktno, svaka je uklopljena polovinu periode T i T>>RC. B) Da li se
smanjivanjem periode T u odnosu na vremensku konstantu kruga povea ili
smanjuje potrebna snaga istosmjernog naponskog izvora?

- ako je T>>RC "odmah" nastupa ustaljeno stanje

- u pola periode na R1C1 energije je
periode na R2C2 je

1
CE 2 , i u drugoj polovini
2

1
CE 2 , pa je ukupna energije
2

1
W = 2 CE 2 = CE 2
2
b) ako se smanjuje perioda Tu odnosu na vremensku konstantu RC tj. sada je T>RC
energija e se poveati (due treba da doe do ustaljenog stanja tj. da C bude prekid)
95.
Koliina energije pretvorene u toplinu u serijskom RC krugu napajanog iz
naponskog izvora valnog oblika prema slici, do uspostave ustaljenog stanja

1 1 e T / ;
= RC . Odredite koliinu energije

T
T
pretvorene u toplinu za dva posebna sluaja a) T >> , b) T << te objasnite
rezultate.
iznosi:

W R = CE 2

W R = CE 2

1 1 e T / ;

T
T

= RC

a) T >> WR 0

b)

T <<
x x2
Taylor e = 1 + + + ...
1! 2!
T 1 T2
e T / = 1 +
22
1 T

WR = CE 2 1 1 +

2
T T T
x

1 T

1 +1

T T T
2

1T 1
= CE 2 1 1 +
= CE 2

T
2 2
= CE 2

Teorija Mrea - 46

d2y
dy
2
+ 2
+ 0 y = X sin t
2
dt
dt
pretpostavljeno je rjeenje u ustaljenom stanju y = Y sin(t + ) . Odrediti Y i

96.

Za mreu opisanu diferencijalnom jednadbom

metodom izjednaavanja koeficijenata uz ortogonalne komponente rjeenja.

sin(t + ) = sin t cos + cos t sin

cos(t + ) = cos t cos sin t sin

y = Y sin(t + )
y& = Y cos(t + )
&y& = Y sin(t + ) 2

2
2Y (sin t cos + cos t sin ) + 2 0Y (cos t cos sin t sin ) + 0 Y (sin t cos + cos t sin ) = X sin t

izjednaimo koeficijente uz sin t i cos t

2
2Y cos 20Y sin + 0 Y cos = X : cos
2
2Y sin + 2 Y cos + Y sin = 0 : sin
0

2 + 2 ctg + 0 = 0
2

ctg =

2 0 2
2

tg =

2
0 2
2

= arctg

2
0 2
2

X
2
2Y 20Ytg + 0 Y =
cos

X
2
2
Y 2 20 2
+ 0 =
2
0
cos

2 0 2
X
Y =
cos 4 20 + (0 2 2 )( 2 0 2 )
10. FAZORSKA TRANSFORMACIJA
97.

Zato umnoak fazora nije fazor?

FAZOR kompleksni broj kojim je prikazana jednoharmonijska funkcija.

Monoharmonijske funkcije: sin x, cos x, sin 2 x, sin( x )
- neka su zadana dva fazora:

U&I& - nije fazor.

U& = U / 0 u = U sin t
I& = I / 0 i = I sin t

1
1
(
1
cos
2
)

t
= UI
cos 2t
ui = UI sin 2 t = UI
2
2424
2
1
3
ist {
.
lan
izmj . lan

Pri mnoenju dva fazora ne dobijemo jednoharmonijsku funkciju pa zakljuujemo da

umnoak fazora nije fazor.

Teorija Mrea - 47

98.
Metodom fazorske transformacije odrediti valni oblik odziva u ustaljenom
stanju
mree
opisane
diferencijalnom
jednadbom:

0,1

d 2x
dx
+ 0,6 + 2 x = 20 sin 10t , = 10 .
dt
dt

0,1 2 j 2 x& + 0,6 jx& + 2 x& = 20 / 0

0,1x& + 0,6 jx& + 2 x& = 20 / 0
10 x& + j 6 x& + 2 x& = 20 / 0
20 / 0
20 / 0
20 / 0
=
=
= 2 /
x& =
2
2
10 + 2 + j 6
10 /
8 +6
x = 2 sin(10t + ) ,
99.

= arctg

{
{

x(t ) = Re Xe j (t + )
X&
dx
= Re jXe j (t + )
jX&
dt
d 2x
= Re 2 Xe j (t + ) 2 X&
2
dt
20 sin 10t 20 / 0

Im
Re

Funkcija x = sin(t + ) prikazana je fazorom x& = 1 . Kojim je fazorom prikazana

funkcija y = sin(t + ) .

x = sin(t + ) x& = 1 deriviramo cos(t + ) j

sin(t + ) = sin(t + + ) = sin[(t + ) + ( )] = sin(t + ) cos( ) + cos(t + ) sin( )

cos( ) + j sin( ) y
100.

Funkcija A sin(t + ) prikazana je fazorom A& = A . Kojim je fazorom prikazana

funkcija B cos t ?

A sin(t + ) A& = A
A = 2 A
B cos t ? B(sin + j cos )
sin(t + ) 1
cos(t + ) j
101.

cos(t + ) = cos(t + ) cos + sin(t + ) sin j cos + sin

Funkcija C sin(t + ) prikazana je fazorom A + jB . Kojim je fazorom prikazana

funkcija D sin(t + ) ?

A
B
A B
+ j
cos(t + ) j
C
C
C C
sin(t + + ) = sin[(t + ) + ( )] = sin(t + ) cos( ) + cos(t + ) sin( )
sin(t + )

B
A
A B
+ j cos( ) + j sin( )
C
C
C C
BD
AD
AD BD
+ j

D sin(t + )
cos( ) + j
sin( )
C
C
C
C
BD
AD
AD

BD

cos( )
sin( ) + j
cos( ) +
sin( )
D sin(t + )
C
C
C

Teorija Mrea - 48

102.

Fazorom jA prikazana je funkcija A cos t . Kojim je fazorom prikazana funkcija

B cos(t ) ?
cos t j deriviramo

sin t 1
sin t 1

cos(t ) = cos t cos + sin t sin

j cos + sin
B cos(t ) B(sin + j cos )
103.

Funkcija A cos(t + ) prikazana je fazorom A& = A . Koja je funkcija prikazana

fazorom A + jA ?

cos(t + ) 1 deriviramo sin(t + ) j

cos(t + ) sin(t + ) 1 + j

sin t + + sin(t + ) = 2 cos

2

t + +

2
2

+ t +

t + +
sin

2
2

2 t + +
2

= 2 cos
sin =
2 cos t + +
2
4
2
4

= 2 cos t + +
4

A 2 cos t + + A + jA
4

104.
a)

Zadan je fazor A+jB. Koje od te tri navedene funkcije prikazuju taj fazor?

A2 + B 2 cos(t + arctg

b) C sin(t + ) C
c)

B
)
A

A2 + B 2 arctg

B
A

A2 + B 2 cos(t + )
4

- sve tri funkcije su rjeenje jer nain preslikavanja nije zadan. Fazorska transformacija
poinje nakon definiranja pravila preslikavanja.

Teorija Mrea - 49

105. Zadana je amplitudna karakteristika impedanijce neke naprave. Odredite

najjednostavniju shemu spoja te naprave.

Z ( j ) - ulazna funkcija mree

|Z(j)|

Z ( j ) =

U& u
I&u

- nadomjesna shema: na niskim i visokim frekvencijama ulazna impedancija je

beskonana, a na srednjim frekvencijama ima minimum.
- elementi mree zapisani u fazorskom podruju:
Slika kapaciteta

Slika induktiviteta

1 &
U& C =
IC
j C

U& L = jLI&L

niske frekvencije

visoke frekvenicije

0 | Z ( j ) |

Minimum

podruje
konstantne impedancije.

| Z ( j ) |

- induktivitet

j L

1/jL

- kapacitet
- otpor
106.

Koji se elementi mree nalaze u crnoj kutiji B ako je u = 120 sin(314t + 60) ,

i = 15 cos(314t + 80)
u = 120 sin(314t + 60)
i = 15 sin(314t + 170)
Ako kut izmeu napona i struje nije izmeu -90 i 90 radi se o aktivnim elementima mree.
Zakljuujemo da je u crnoj kutiji B naponski ili strujni izvor.
107.

Odredite prijenosne funkcije mree dvoprilaza. Poticaj djeluje na prilazu 1.

I&
U& 2 = 1
j C

U& 1 = I&1 jL
jC

&
&
Prijenosna impedancija: Z 21 ( j ) = U 2 = I1 / jC = 1
I&1
I&1
jC
&

Prijenosni omjer struja: 21 ( j ) = I 2 = 0

&
I1

Prijenosni omjer napona: A21 ( j ) =

U& 2
I&1 / jC
1
=
=
2
&
&
U 1 I 1 1 LC / jC 1 2 LC

&
0
Prijenosna admitancija: Y&21 = I 2 =
=0
U&1 I&1 / jC

Teorija Mrea - 50

108.

U& 2

. Odredite efektivnu
=
&
U 1 + j

Zadana je prijenosna funkcija mree

vrijednost u2(t) ako je poznat valni oblik poticaja: u1 = U 1 sin t + U 3 sin 3t + U 5 cos 5t .

U 2 ( ) = U1 ( )

+2
3
2

U 2 (3 ) = U1 (3 )

U 2 (5 ) = U1 (5 )

2 + 9 2
5
2 + 25 2

2
9 2
25 2
1
9
25
2
2
2
2
2
+U3 2
+ U5 2
= U1 2
+U3 2
+ U5 2
U 2 = U1 2
2
2
2
2
2
+
+ 9
+ 25
+
+ 9
+ 25 2
2

11. REZONANCIJA I FREKVENCIJSKI ODZIV

109. Zato se ne moe rei da je rezonancija nastupila u tono odreenom
trenutku?
Rezonancija je pojava koja se promatra u ustaljenom stanju. Stanje u nekom trenutku nije
bitno, bitan je proces koji traje.
110.

Amplituda napona na kapacitetu u serijskom RLC krugu napajanom iz

naponskog izvora u = U cos t dana je izrazom : U C = U

0 2
(0 2 ) 2 4 2 2
2

, gdje je

faktor guenja, a 0 vlastita frekvencija kruga. Odredite maksimalnu vrijednost

napona na kapacitetu ako se mijenja 0 .
dU C (0 )
=0
d0
20 (0 2 ) 2 + 4 2 2 0
2

2 2

2(0 2 )20
2

2 (0 ) + 4
2

=0

(0 2 ) 2 + 4 2 2
2

20 [(0 2 ) 2 + 4 2 2 ] 20 (0 2 ) = 0
2

0 4 20 2 2 + 4 + 4 2 2 0 4 + 0 2 2 = 0
20 + 2 + 4 2 + 0 = 0
2

0 = 4 2 2
2

0 r = 2 + 4 2
U C (0 r ) = U

2 + 4 2
( 2 + 4 2 2 ) 2 + 4 2 2

U C (0 r ) = U 0 r = U 0 r
2 0 r
2
2

= U

2 + 4 2
16 4 + 4 2 2

= U

2 + 4 2
4 2 (4 2 + 2 )

Teorija Mrea - 51

111.

Zato je definicija faktora dobrote Q = 2

(t )
(t ) (t + T )

gdje je (t )

uskladitena energija u krugu u nekom trenutku t, a T perioda titranja,

neprimjenjiva na harmoniki poticane krugove?
Kod harmoniki poticanih krugova energije u trenutku t i t+T su jednake pa bi u izrazu za
dobrotu nazivnik bio jednak 0 i dobrota bi bila beskonana.
112.

Zato je rezonancija odziv na jednoharmonijski poticaj?

Ako u nekoj mrei djeluje npr. poi periodiki poticaj (ems) periode Tr =

, u Fourierovom

rastavu nema harmonijskog lana potrebne frekvencije r pa rezonancije nee biti.

Npr. RLC serijski kad na njega djeluje vieharmonijski naponski izvor:
L

N
1
di
+ Ri + idt = U (n) cos(nt + n )
dt
C
n =1
N

i = I(n) cos(nt + n + n )
n =1

1
U (n)
I(n) =
2
L
0 2 n 2 2

+ 4 2

Odavde vidimo da je za frekvenciju n mogua rezonancija, ali samo ako postoji

odgovarajui poticaj U (n) na toj frekvenciji.

113. Troilo otpora R napaja se preko LC kruga iz izmjenine mree. Koji uvjet
mora biti zadovoljen da efektivna vrijednost struje troila ne bi ovisila o
vrijednosti otpora? Koja svojstva posjeduje u tom sluaju promatrana mrea?
jL

1/jC

U& = jL( I&C + I&R ) + RI&R

1 &
I C = RI&R I&C = I&R jRC
jC
U& = jL( I&R jRC + I&R ) + RI&R = I&R ( jL 2 LRC + R)
U&
U&
I&R =

2
R(1 LC ) + jL jL

- ako je 2 LC 1 da efektivna vrijednost troila ne bi ovisila o R vlastita frekvencija

kruga mora biti jednaka frekvenciji poticaja.

Teorija Mrea - 52

113. Troilo otpora R napaja se preko LC kruga iz izmjenine mree. Koji uvjet
mora biti zadovoljen da efektivna vrijednost struje troila ne bi ovisila o
vrijednosti otpora? Koja svojstva posjeduje u tom sluaju promatrana mrea?
jL

1/jC

U& = jL( I&C + I&R ) + RI&R

1 &
I C = RI&R I&C = I&R jRC
jC
U& = jL( I&R jRC + I&R ) + RI&R = I&R ( jL 2 LRC + R)
U&
U&
I&R =

2
R(1 LC ) + jL jL

- ako je 2 LC 1 da efektivna vrijednost troila ne bi ovisila o R vlastita frekvencija

kruga mora biti jednaka frekvenciji poticaja.
Mrea posjeduje svojstvo strujnog izvora.
114. Troilo otpora R napaja se preko LC kruga iz izmjenine mree. Koji uvjet
mora biti zadovoljen da efektivna vrijednost struje izvora ne ovisi o promjeni
otpora troila.
UVJET: I f (R)

j L

1/jC

- treba nai frekvenciju

poticaja da bi to bilo
ispunjeno

1
R
R
1 + jRC j
1 j
2 LC + 1
R
jL 2 RLC + R
j C

L
L
Z ul = jL +
= j L +
=
= j L
= j L
1
R 2
R 2
1

+
j
RC
+
j
RC
1+ j
LC
1+ j
R+
LC
j C
L
L

Z1
644
47
444
8
R
2
1 j
1 + LC
L
Z ul = {
j L
R 2
Z3
1+ j
LC
2
L 44
144
3

Z2

| Z ul |= L

R
2
1+
(1 LC )
L
2

izjednaimo 1 2 LC = 2 LC
brojnik i nazivnik
2 LC = 1 / 2 =

R
2
2
1+
( LC )
L

- frekvencija mora biti

1
i tada je ostvaren uvjet da I f (R)
2 LC

1
2 LC

Teorija Mrea - 53

115. Koliki mora kapacitet C biti da se u zadanoj mrei nakon uklopa sklopke S ne
promijeni efektivna vrijednost struje izvora
| Z ul |=| Z ul * |

1
= 2L
C
2 2 LC = 1

| R + j ( X L X C ) |=| R + jX L |
R 2 + ( X L X C )2 = R 2 + X L

X L XC = X L

C=

XC = 2X L
Nacrtajte amplitudnu karakteristiku funkcije mree H ( j ) =

116.

1
2 2 L

U& 2
. Koji uvjet
U&
1

mora biti zadovoljen da bi se ova mrea ponaala kao niskopropusni filtar?

j L
1/jC

- prilaz 2 nije optereen pa je I&R = 0

1
U& 2 = I&1
I&1 = jCU& 2
j C
KZN:
U& 1 = I&1 jL + U& 2 = U& 2 (1 2 LC )
| H ( j ) |=

(1 LC )
2

H ( j ) =

U& 2
1
=
U& 1 1 2 LC

|H(j)|

amplitudna
karakteristika kako
se modul mijenja
ovisno o frekvenciji.

1 LC
2

1 2 LC = 0
1
LC
= r | H ( j ) |

r =

- Niski propust proputa niske frekvencije. Pojaanje do g treba biti konstantno, treba
postojati konstantan omjer struje i napona (R) odnosno treba mreu M opteretiti.
KZN, KZS:

1
j C
1
U& 2 = I&2 R = I&C
j C
I& = I& I&
U& 1 = I&1 jL + I&C

jL + R(1 2 LC )
&
&

U1 = U 2
R

&
U
R
H ( j ) = 2 =
2
U&1 R(1 LC ) + jL

| H ( j ) |=

|H(j)|

R
R (1 LC ) + L
2

2 2

= 0 | H ( j ) |= 1 , lim | H ( j ) |= 0

- g - gornja granina frekvencija : ona kod koje pojaanje opadne za 3 dB

- | H ( j g ) |= 1 / 2 = 0,707 - bitan za odreivanje granine frekvencije

Teorija Mrea - 54

117.

Nacrtati amplitudnu karakteristiku funkcije mree H ( j ) =

U& 2
. Koji uvjet mora
U& 1

biti zadovoljen da bi se mrea ponaala kao visokopropusni filtar?

1/jC
j L

- prilaz 2 nije optereen pa I&2 = 0

U&
U& 2 = I&1 jL I&1 = 2
j L

U& 2
U& 2
2 LC
=
H ( j ) =
=
1 2 LC 1
U& 1

1
1

&
&
&
&
&
U 2 1 2

U 1 = I1
+ U 2 = U 2 1 2

LC
j C
LC
( 2 LC ) 2
( 2 LC )
| H ( j ) |=
=
( 2 LC 1) 2 ( 2 LC 1)

|H(j)|

2 LC 1 = 0
r =

1
| H ( j ) |
LC

- Visoki propust proputa visoke frekvencije. Pojaanje do g treba biti konstantno, treba
postojati konstantan omjer struje i napona (R) odnosno treba mreu M opteretiti.

1
+ U& 2
U& 1 = I&1
jC
U& = I& R = I& jL
2

U&
U&
I&1 = I&L + I&2 = 2 + 2
R
j L
U& 1 =

1 U& 2 U& 2 &

1
L jR + j 2 RLC
+ U 2 = U& 2

2
+ 1 = U& 2
+
j C R
j L
j 2 RLC
jRC LC

U& 2
j 2 RLC
H ( j ) =
=
L jR (1 2 LC ) L jR(1 2 LC )
&
U2
j 2 RLC
RLC
| H ( j ) |=
2
(L) + R 2 (1 2 LC ) 2

|H(j)|

= 0 H ( j ) = 0
H ( j ) =

Teorija Mrea - 55

118.

Dokaite da u reaktivnom pojasnom propustu sheme spoja prema slici vrijedi

U& 2
2
=
, B = 2 , gdje je faktor guenja, a 0 vlastita
da je:
U& 1 2 + j ( 2 0 2 )

frekvencija.
j L

1/jC

U&
U& 2 = I&1 R I&1 = 2
R
j L

1 &
1
+ U 2 = U& 2
U& 1 = I&1 jL +
+
+ 1
j C
jCR
R

1
R
j
U& 2
U& 2
R
R
jRC
LC
L
=
=
=

=
=
R
1
U& 1 U& 2
jL + 1 + R 2 LC + 1 + jRC 2 LC + 1 + jRC 1
2
1
+
+ j
jL +
+ R
j
C
LC
LC
L

j
C

R
j C
{
{

2
0

2
2
j
j 2
=
=

2
2
2
2
2
j 2 + (0 ) j 2 j (0 ) 2 + j ( 2 0 )

119. Obrazloite fizikalni smisao pojma jalove snage. Zato dimenzije reaktivnih
elemenata ovise o njihovoj jalovoj snazi?
Jalova snaga je mjera za koliinu energije koja njie izmeu izvora i pasivnog jednoprilaza
i ne sudjeluje u pretvorbi elektrine energije u drugi oblik.
Jalova snaga je amplituda trenutne snage i zato je mjera za dimenzije reaktivnih
komponenti. Vei elementi se lake rashlauju.
120. Valni
oblik
trenutne
snage
p = 4(1 cos 2t ) + 6 sin 2t ,W . Odredite

jednoprilaza
dan
je
izrazom
djelatnu, jalovu i prividnu snagu

jednoprilaza. Obrazloite fizikalni smisao prividne snage.

P1 = 11,211102

10

P2 = 3,211102

7.5

2.5
1
-2.5

1
( P1 P2 ) = 4
2
1
S = ( P1 + P2 ) = 7.211102
2
P=

Q = S 2 P 2 = P1 P2 = 5.9999

-5

Prividna snaga je najvea mogua djelatna snaga koju bi jednoprilaz mogao preuzeti iz
izvora pri danim efektivnim vrijednostima napona i struje jednoprilaza.

Teorija Mrea - 56

121. Zadana je pozitivna amplituda P1 trenutne snage i negativna amplituda P2

trenutne snage. Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu jednoprilaza.
P DJELATNA SNAGA srednja vrijednost
trenutne snage

P1 P = P2 + P

P=

1
( P1 P2 )
2

S PRIVIDNA SNAGA amplituda

izmjeninog dijela trenutne snage

S = P1 P = P2 + P

S=

1
( P1 + P2 )
2

Q JALOVA SNAGA

Q = S 2 P2

Q = P1 P2

122. Zato za kompleksnu snagu vrijedi zakon o ouvanju, a ne vrijedi za prividnu

snagu?
Ako u nekoj mrei vrijede Kirchoffovi zakoni vrijedi i zakon ouvanja energije to je
posljedica Tellegenova teorema.
Zakon ouvanja energije vrijedi za linearne transformacije, a prividna snaga je dana
2

izrazom S = PR + Q 2 ; korjenovanje nije linearna transformacija pa ne vrijedi zakon

ouvanja prividne snage.
Kompleksna snaga dana je izrazom S& = PR + jQ . Zbrajanje jest linearna transformacija pa
vrijedi zakon ouvanja kompleksne snage.
Dokaz Kirchoffovih zakona za fazore:
KZS:

a
k =1

i = 0 za j-ti vor

jk k

I&K = IK e j k jednoharmonijska funkcija iK = Re ik e jt linearno

KZN:

b jkU& k = 0 , iz Tellegena:
k =1

b
1 & &
U
I
=
S&k = 0

k k
2
k =1
k =1

- u svakoj linearnoj vremenski nepromjenjivoj mrei u kojoj djeluju izvori na samo jednoj
frekvenciji ouvana je kompleksna snaga.

Teorija Mrea - 57

123. Troilo i izvor spojeni su parom vodova induktiviteta LV i otpora RV. Neka se
na troilu odrava konstantna efektivna vrijednost napona U i djelatna snaga P.
Dokaite da su gubici u prijenosu energije minimalni ako je jalova snaga troila
potpuno kompenzirana.
GUBICI PRIJENOSA: ono to se izgubilo na
vodu u toku prijenosa energije.

S = UI = P 2 + Q 2

I=

P
Q2

+
;
PR = I RV = RV
U 2 U 2
{
konst .

P2 + Q2
U
PR min za Q = 0

- P i U su konstantni, pa e PR biti minimalan ako je Q=0, odnosno kompenzirana jalova

snaga.
124. Iz izmjeninog naponskog izvora efektivne vrijednosti napona U=10V i
impedancije L=1 napaja se u jednom sluaju radno troilo, a u drugom sluaju
radno-kapacitivno troilo kako je to prikazano na slikama a) i b). Izraunajte u oba
sluaja djelatne snage troila i pripadne faktore snage. Iz dobivenih rezultata
proiziao bi zakljuak da se maksimalna djelatna snaga troila pri istoj efektivnoj
vrijednosti struje ne postie uz faktor snage troila cos T = 1 . Je li taj zakljuak
ispravan?
L=1

L=1

R = 2

R =1

1/C=1

Z = 12 + 12 = 2
U 10
I= =
A
Z
2
100
= 50W
PR = RI 2 = 1
2
100
= 50VAr
QL = LI 2 = 1
2
50
1
2
PR
=
=
=
cos =
2
2
2
2
2
2
50
+
50
PR + QL
cos T =

PR
PR

=1

2
U = I RT + L
I=
C

U
1

2
RT + L

10
A
2

10
PR = RI 2 = 2
= 50 2W
2
QL = LI 2 = 50VAr
I2
= 50VAr
C
PR
=1
cos =
2
PR + (QL QC ) 2

QC =

cos T =

PR
2

PR + QC

50 2
(50 2 ) + 50
2

2
3

Da, ali maksimalnu djelatnu snagu koju bi jednoprilaz mogao uzeti iz izvora pri danim
1
efektivnim vrijednostima struje i napona je pri cos = 1 PR = RI 2 = UI = S .
2

Teorija Mrea - 58

125.

Zato je u pasivnim mreama sloenosti po volji na svakom prilazu fazni

pomak napona i struje tog prilaza u granicama , ?
2 2
Impedancija u pasivnim mreama dana je izrazom: Z ( j ) =

2 PR + j 4 ( L C )
I 2

P 0 Re{Z ( j )} 0, Im{Z ( j )} > 0 , pa je kut impedancije = arctg

Ovaj kut je uvijek:

( Z ( j ))

4 ( L C )
.
2P

U& = Z I& , tako je maksimalni fazni pomak izmeu U i I ( Z ( j )) .

2
2
126. Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi u jdenopirlaznoj mrei sloenosti po
volji nastupila fazna rezonancija, a koji da bi nastupila prava rezonancija.
Z ( j ) =

2 P + j 4 ( L ' C ' )
, Z(j) impedancija opeg jednoprilaza, L ' - srednja
2
I1

magnetska energija

uskladitena u svim induktivitetima mree, C ' - srednja

elektrostatika energija uskladitena u svim kapacitetima mree M.

- fazna rezonancija nastupa pod uvjetom da je L ' = C '
- ako npr. je L ' C ' , ali je razlika | L ' C ' | mala u odnosu na L ' odnosno C ' , tada smo
sigurni da smo u okoliu toke fazne rezonancije. Ako je istodobno

malen u odnosu

prema L ' odnosno C ' , tada se sigurno nalazimo u blizini maksimuma amplitudnih
karakteristika. (Uoimo da se pri << 0 fazna rezonancija podudara s ''pravim''
rezonancijama)
127.

U mrei sheme prema slici poznat je valni oblik napona naponskog izvora
u = U 1 sin t + U 2 cos 2t
te
valni
oblik
struje
strujnog
uvora
i = I2 sin( 2t + 2 ) + I3 sin 3t . Nacrtati nadomjesnu shemu za prvi, drugi i trei

harmonik.
n=1
U

n=2
U

n=3

j2 L

1/j2C

j L

1/jC

j3 L

1/j3C

1/jC

j3 L

Teorija Mrea - 59

128. Odredite snagu otpora R ako je RC<<T i to ako je u jednom sluaju valni oblik
napona u(t) kao na slici b), a u drugom sluaju kao na slici c).

a)

P = uidt
du
i=C
dt
4 E
3 T t
u=
0

P=

uC = u
3
0<t < T
4

3
T < t < T
4

zbog RC << T uC = u 1 e{
0

3
4 E
3 T C 0 < t < 4 T
i=

3
0

T
t
T
<
<

1 T
1 34 T 4 E 4 E
u
(
t
)
i
(
t
)
du
t
C +0
=
T 0
T 0 3 T 3 T
3

1 16 2 1 1 2 4
8 1 2 9 2 1 E 2C
P=
E C 2 t
E C T =
=
9 T3
16
2 T
T 9
T 2 0
P=

1 2
fE C
2

b)

E
u=
0

P=0

T
2
i = {0}

T
< t < T
2

1
PR = CE 2 = CE 2 f
T

0<t <

Teorija Mrea - 60

129.

Odredite valni oblik napona na induktivitetu u ustaljenom stanju kao i srednju

L
vrijednost struje izvora ako je >> T .
R

di
+ iR
dt
u = u L + RI (0)

i (t ) I (0) =

u=L

U (0)
ustaljeno stanje
R

U L = U E

Srednja vrijednost je: I (0) =

1
uL = E

U 0 E
=
R
R

0, T

T , T

jednake povrine

Teorija Mrea - 61

130. Odredite valni oblik struje izvora u ustaljenom stanju za dva granina sluaja
a)T>>RC, b)T<<TC.
Dvije mree linearne na odsjeku

Interval A

Interval B

0 t T

T t T

u = uC + u R
iC R + uC = u
duC
+ uC = u
RC dt

a) T >> , iC '

duCA
+ uCA = E
dt

uCA = K1e

duCB
+ uCB = 0
dt

+E

e T / =

uCB = K 2 e

e
e

t T

T (1 )

T /

1
1
=
0
eT / e
0

1) periodiki reim rada: uCA (0) = uCB (T )

e T / 1

2) dobro definirana mrea svojstvo

neprekinutosti napona na kapacitetu :
uCA (T ) = uCB (T )

1 e T / 1 1 +

E + K1e

K1 = E

T (1 )

= K2

1 e

1 e
uCA = E E

K2 = E

1 e

1 e

1 e

T (1 )

1 e

1 e

T (1 )

11+

T (1 )

2 jed . s 2 nep.

T (1 )

uCB = E

E
e
R
t T
E
e
R

b) T << iC ' '

Odreivanje K1 i K2:

E + K1 = K 2 e

A
i ' =
C
B

1 e

1 e

t T

T (1 )

A E 1 e

e
T

u uC
1 e
i = iC =
=
T
R

t T

E 1 e
B
e
T

1 e

(1-)E/R

E/R

A R (1 )
iC ' ' =
B E

Teorija Mrea - 62

Odredite efektivnu vrijednost struje kapaciteta C ako je T << 2 LC . Za koju

131.

se vrijednost postie najvea efektivna vrijednost struje I C .

E = U L ( 0) + U C ( 0)
KZ za srednje vrijednosti
I L (0) = I C (0) + I (0)
U C ( 0) = E
jer T << 2 LC
I L (0) = I (0)
Pobuda je periodier pa : I C (0) = U L (0) 0
uC = E
I
1 T
1 T
i (t )dt = Idt = T = I

T
T 0
T 0
0 t T
I I = I ( 1)
iC = i L i =

T < t T
I 0 = I

i L = I (0) =

IC =

1
T

1
T

iC dt =

(I I ) 2 dt +

1
T

(I ) 2 dt =

1
1
(I I ) 2 T + (I ) 2 T (1 )
T
T

I C = I 2 ( 1) 2 + 2 I 2 (1 ) = I 2 ( 2 2 + 1 + a 2 ) = I 2 (1 ) = I (1 )
dI c
= 0 za najveajefektivnu vrijednost
d
1
1 2
(1 )
I
1 = 2 =
=0
2
2 (1 )
2 (1 )

132. Odredite valni oblik napona na induktivitetu te srednju vrijednost napona na

otporu R, ako je u periodi rada T sklopka S u poloaju 1 T vremena, a u poloaju
2 (1-)T vremena.
RC >> T

U L ( 0) 0
U C = konst. RC >> T u L uC
ET = uC (1 )T
U C = U R (0) = E

Teorija Mrea - 63

133. Odredite valni oblik napona na induktivitetu L i kapacitetu C, ako je u periodi

rada T sklopka S u poloaju 1 T vremena, a poloaju 2 (1-)T vremena.

L
>> T
R
RC >> T

iL I (0) =

R
U C = U R RI (0) = E
U L + U C U = U E = (1 ) E

U C je konstantna i ne mijenja se preklopom sklopke pa i kroz R tee konstantna struja.

U = E E = (1 ) E

(1)
T

Teorija Mrea - 64

134.

Odredite valni oblik struje troila za dva granina sluaja a)

L
L
<< T , b) >> T .
R
R

Nadomjesna shema

u=Usint
pozitivni poluval

V1 i V2 su idealne
a)

L
>> T
R

negetivni poluval - tu se
krije vieharmonijski signal,
ne rjeavati fazorima

u LR = u L + u R

U LR (0) = U L (0) + U R (0)

diL
+ Ri L : R
dt
L diL
u
1
+ iL = LR
R dt
R T
L / R diL u LR
1
=
iL
T dt 14
R243 T

U L (0) 0

u LR = L

konaon

L
L/ R
>> T

R
T
di
mora L 0, tj. iL = konst. = I L = I L (0)
dt

U (0) = U R (0) = I L (0) R

iL = konst I L (0)
1
U sin t dt =
2 0

U
(cos t ) 0 = U [1 (1)] = U
U (0) =

2
2
U (0) =

I L (0) =

U
R

L
<< T ustaljeno stanje je nastupilo trenutno ,
R
U
troilo je isti otpor tj. i = LR , te je valni oblik
R
struje jednak kao i valni oblik napona troila.

b)

Teorija Mrea - 65

135. Za mreu sheme spoja prema slici objasnite postupak odreivanja tipa
periodikog rjeenja ako je L/R>T/2.
KZN, KZS
u = uV 1 + ud
0 = uV 2 + u d
id = iV 1 + iV 2
ud = L

did
+ Rd id
dt

a) V1 i V2 vode

Postoje 4 mogua naina intervala rada:

b) V1 ne vodi, V2 ne vodi
c) V1 vodi, V2 ne vodi
d) V1 ne vodi, V2 vodi
a) uv2=0 ud=0 & uv1=0 u=0, a u0 nije mogu
b) id=0 ud=0 uv2=0 (mogue u ishoditu) , uv1=u (ne vodi ako je negativna
poluperioda). b) mogue ako U<0
c) uv1=0, uv2 samo ako je ud pozitivan. ako je ud pozitivan mogue samo ako je U>0.
d) uv2=0 ud=0 ne smije voditi v1 uv1<0 U<0.
- ako U<0 mogua rjeenja B, BD, D, DB.
Rjeenje B i BD nemogue jer pri sluaju C, U>0 imamo struju id, a pri U<0 nemamo
struju odnosno tada bi bio sruen zakon o ouvanju toka. Sluaj D, DB su mogui, struja i
dalje tee i moe pasti na nulu.
U pozitivnoj polu periodi mogu je samo sluaj C, a u negativnoj zbog
Sada dobivamo: L

E
di
+ Ri =
dt
0

L T
> sluaj D.
R 2

0 < t < T / 2

T /2 < t <T

136. Periodiki upravljana sklopka S polovinu periode T je u poloaju 1, a drugu

polovinu u poloaju 2. Sve vremenske konstante kruga zanemarive su u odnosu
na trajanja periode T. A) nacrtajte valni oblik napona u2(t). B) odredite ukupnu
snagu disipiranu na otporima R1 i R2.
E = iR1 +

1
idt
C

E = i ( R1 + R2 )

1
T

R1C1 << T
R2C2 << T

T
2

T
<t <T
2

WR
T
PR1+ R 2 = E 2 (C1 + C2 ) f

P=

f =

0<t <

Teorija Mrea - 66

137. Objasnite kako se s pomou sklopkama preklapanim kapacitetom realizira

otpor.

R1C << T

Neka je S polovinu periode u 1, polovinu u 2.

R1C

u 0 t T / 2
duC
+ uC = 1

dt
u2 T / 2 t T

Perioda T je dovoljno kratka da se u1 i u2 unutar nje ne promjene.

u 0 t T / 2
uC = 1

u2 T / 2 t T

Koliina naboja prenesena kapacitetom od prilaza 1 do 2 u periodi T jednaka je:

q = C (u1 u2 ) i =

dq C (u1 u2 )
=
= fC (u1 u2 ) = i ,
dt
T

a to je ekvivalentno prolazu iste koliine naboja kroz otpornik otpornosti R =

1
.
jC

138. Odredite ukupnu snagu disipiranu na R1 i R2 ako je S treinu periode rada T u

poloaju 1, a dvije treine periode u 2.

R1C << T
R2C << T

0t

T
3

R1i1 + uC = E1
R1C

duC
+ uc = E1
dt

T
t T
3
du
R2C C + uC = E2
dt

E
uC 1
E2

0 t T /3
R1C << T
, zbog
R2C << T
T /3 t T

- koliina naboja prenesena od E1 do E2 u T:

q
w = CU
U
q = C ( E1 E2 )

C=

C ( E1 E2 )
= fC ( E1 E2 ) = i
T

i=

U
R

- zbog 1 nabijanja i 1izbijanja C u periodi: WR = 2 1 CU 2 = q U 2 = qU = C ( E1 E2 )U = C ( E1 E2 ) 2

2

- disipacija na otporima R1 i R2: P =

WR
= fC ( E1 E2 ) 2
T

Teorija Mrea - 67

139. Zato je rjeenje nelinearne diferencijalne jednadbe, kojom opisujemo

ustaljeno stanje neke mree, dobiveno primjenom naela o ravnotei
harmonijskih lanova uvijek priblino rjeenje?
Diferencijalna jednadba se ne moe u potpunosti rijeiti jer nakon to postavimo
jednadbu kruga i pretpostavimo rjeenje dolazimo do izvora kod kojeg bi prema naelu
ravnotee harmonijskih lanova trebali izjednaiti koeficijente s lijeve i desne strane
jednadbe, a zbog nelinearnih elemenata uvijek se jave lanovi koji nemaju svoj par na
desnoj strani, tj. lan koji ne moemo uravnoteiti.
140.

Odrediti osnovni harmonijski lan struje induktiviteta ako je zadana

karakteristika induktiviteta i = a + b 3 , te = sin t .

i = a sin t + b 3 sin 3 t

3
1
sin 3 t = sin t sin 3t
4
4

1
3
i = a sin t + b 3 sin t b 3 sin 3t
4
4
3
I(1) = a + b 3
4

Odredite valni oblik napona i struje induktiviteta karakteristike i = a + b 3 ,

141.

ako je zadan valni oblik toka = cos t .

3
1
cos t + cos 3t
4
4
1
3
1
3

i = a cos t + b 3 cos t + cos 3t = a cos t + b 3 cos t + b 3 cos 3t

4
4
4
4

3
I(1) = a + b 3
4

i = a cos t + b 3 cos3 t

uL = L

142.

cos3 t =

3
3
3
3
diL

= I a sin t b 3 sin t b 3 sin 3t = L a + b 3 sin t + b 3 sin 3t

4
4
4
4
dt

Na nelinearni element mree karakteristike

y = ax 3 narinut je poticaj

x = X (0) + X (1) sin t . Dokaite da istosmjerna komponenta odziva Y(0) ovisi o X(0),
ali i o X (1) . Pod kojim se uvjetom u odzivu pojavljuju parni harmonijski lanovi.

y = a X 3 (0) + 3 X 2 (0) X (1) sin t + 3 X (0) X 2 (1) sin 2 t + X 3 (1) sin 3 t

1
1
3

y = a X 3 (0) + 3 X 2 (0) X (1) sin t + 3 X (0) X 2 (1) (1 cos 2t ) + X 3 (1) sin t sin 3t
4
2
4

1
3
3
3

y = a X 3 (0) + 3 X 2 (0) X (1) sin t + X (0) X 2 (1) X (0) X 2 (1) cos 2t + X 3 (1) sin t X 3 (1) sin 3t
4
4
2
2

3
3

y (0) = a X 3 (0) + X (0) X 2 (1) = aX (0) X 2 (0) + X 2 (1)

2
2

- parni harmonijski lanovi pojavljuju se ako se pobuda (poticaj) sastoji od zbroja ili razlike
istosmjerne komponente i jednoharmonijske komponente ili ako je istosmjerna
komponenta dvoharmonijska komponenta.

Teorija Mrea - 68

143. Za mreu shemem spoja prema slici a) s nelinearnim induktivitetom L

izraunata je i nacrtana karakteristika U L (1) = f (U ) prikazana na slici b). Je li
mogue mjerenjem efektivnih vrijednosti UL(1) i U u potpunosti rekonstruirati
izraunatu karakteristiku?

2Usint

nestabilno

- uz stalni faktor guenja i fiksiranu frekvenciju

poticaja i promjenu amplitude poticaja X
dobiva se prikazana karakteristika

144.

Odredite efektivnu vrijednost osnovnog harmonijskog lana napona na C ako

je poznata karakteristika nelinearnog induktiviteta iL (1) = U L (1) + U L (1) gdje su

3

I L (1) i U L (1) efektivne vrijednosti osnovnih harmonijskih lanova struje i napona

nelinearnog induktiviteta.
- monoharmonijska funkcija
Rjeenje
traimo
u
frekvencijskom podruju

Usint

L je nelinearan, opisujemo
ga funkcijom, ne brojem

KZN:

2
U& = U& C (1) jRC jR ( + j U& C (1)

U = U C (1) 1 + R 2 L U C (1)
2

R
U& = U& C (1) + U& L (1) j
+ jRC
XL

U& L (1)
U& C (1)
=
I&L (1) U& C (1) + U& C 3 (1)

1/jC

Efektivne vrijednosti:

U& = RI&R (1) + U& C

U& C (1) = U& L (1)

U& (1)
KZS: I&R (1) = I&L (1) + I&C (1) = L + jCU& C (1)
jX L

XL =

j L

)]
2

Teorija Mrea - 69

145. Pokaite da u mrei prema slici moe u nelinearnom induktivitetu u ustaljnom

stanju rada postojati istosmjerni tok.

Usint
i ()

Teorija Mrea - 70

146.

Zbog nelinearnog induktiviteta struja RLC kruga u ustaljenom stanju dana je

izrazom i = I(1) sin(t ) + I(3) sin(3t ) . Nacrtajte fazorski dijagram za trei
1

harmonijski lan. Komentirajte rezultat.

Nadomjesne mree po harmonicima
j L

Usint

j3 L

U ()

U (3)
1/jC

1/j3C

U
I()

I(3)

- svaki naponski izvor je popeni kratki spoj ( za harmonik kojeg nema e izvor biti K.S.)
n=3, zbog lakeg crtanja 3=0

U (3)

KZN: U& L (3 ) + U& R (3 ) + U& C (3 ) = 0

3

U
n =1

(3 ) = 0

I(3)

U (3)
U (3)

kut izmez I&(3 ),U& L (3 )

pasivan ako
-element mree:

aktivan ako

- kut je vei od 90 i induktivitet se ponaa

kao aktivni element mree.

- induktivitetu je omoguena pretvorba

snage na frekvenciji

147. U linearnoj vremenski nepromjenjivoj mrei djeluju dva naponska izvora. Koji
uvjet mora biti zadovoljen da bi u toj mrei i za djelatne snage vrijedilo naelo
superpozicije?
Superpozicija: Puk = P1 + P2 ,

P1 - disipirana snaga na otporima ako djeluje izvor u1.

P2 - disipirana snaga na otporima ako djeluje izvor u2.

1
k =1 T

P1 =

ik (u1 ) Rk dt

ik (u1 ) - struja k-te grane ako u mrei djeluje samo u1.

1 T 2
0 ik (u2 ) Rk dt
k =1 T

P2 =

ik (u2 ) - struja k-te grane ako u mrei djeluje samo u2.

n

1 T
(ik (u1 ) + ik (u2 ) )2 Rk dt

0
k =1 T

Djelatna snaga mree: P =

1 T 2
2
ik (u1 ) + ik (u2 ) Rk dt

0
T
k =1

Superpozicija za djelatne snage: P =

Da bi superpozicija vrijedila: P = Puk
T

(i (u ) + i (u )) R dt = (i
T

2 ik (u1 )ik (u 2 ) 0 , ako su struje ortogonalne (npr. cost i sint, k1)

0

(u1 ) + ik (u 2 ) Rk dt

Teorija Mrea - 71

148. Zato ne moemo izgraditi ispravlja koji bi se sastojao samo od reaktivnih

komponenti?
Svojstvo ispravljaa je da se ponaa kao istosmjerni izvor, tj. istosmjerna snaga mora biti
negativna.

PL (0) < 0 U L (0) I L (0) = 0

Istosmjerna snaga linearnih i nelinearnih vremenskih

nepromjenjivih reaktivnih elemenata jednaka je nuli, pa
se ti elementi ne mogu upotrijebiti za izradu ispravljaa.

PC (0) < 0 U C (0) I C (0) = 0

149. Zato se ne moe izgraditi ispravlja koji bi kao komponente za pretvorbu

djelatne snage imao samo bipolarne tranzistore?
Za bilo koji trenutak vrijedi U V (0) IV (0) > 0
Za ispravlja je potreban da vrijedi uvjet U V (0) IV (0) < 0 , a to se s
bipolarnim tranzistorom ne moe postii.
150. Objasnite pretvaraka svojstva serijskog spoja diode i bipolarnog tranzistora
u sklopnom nainu rada.

PV (0) = U V (0) IV (0) > 0

iz ovog uvjeta je vidljivo da se
izmjenina snaga moe pretvoriti u
istosmjernu i obrnuto.

151.

Dokaite da za djelatnu snagu na frekvenciji vrijedi zakon o ouvanju.

Zakon ouvanja srednje djelatne snage:

=1 T

u i dt = P = 0,

b broj grana

=1

Ovaj izraz vrijedi i za svaku komponentu na bilo kojoj frekvenciji n = n , n = 0,1,2...

Vrijede KZ pa vrijedi i Tellegenov teorem. Treba pokazati da vrijede KZ za komponente
rastava valnih oblika napona i struje u Fourierovom redu.
b

a j i (t ) = 0 za j ti vor
=1
b

b u (t ) = 0

=1

za j tu petlju

a j I (n) = 0,
=1
b

b jU (n) = 0,
=1

a J (n) = 0

=1

a V (n) = 0

=1

u skladu s Tellegoenovim teoremom slijedi:

b

=1

=1

U (n) I ( n) = 0, V (n) J ( n) = 0,

polazna je tvrdnja dokazana:

n = 0,1,2

P (n) = 0

=1

Ako se neki element mree ponaa kao izvor na frekvenciji n, neki drugi element mora biti
troilo na toj frekvenciji.

Teorija Mrea - 72

152.

Nelinearni kapacitet zadan je karakteristikom q = uC . Obrazloite osnovna

energetska
svojstva
ovog
uC = U C (1) sin t + U C (2) sin 2t + U C (3) sin 3t

kapaciteta

ako

je:

- ovaj kapacitet moe generirati vie harmonike, mogua

pretvorba snage na frekvenciji.

153.

Nelinearni kapacitet zadan je sa uC = aq + bq 2 . Odredite iznos djelatne snage

koju ovaj kapacitet prima, odnosno predaju drugim dijelovima ako je poznato
i = I (1) sin t + I (2) cos 2t .
C

Teorija Mrea - 73

154.

Objasnite Hartleyev efekt.

troilo

ulazni signal
frekvencije

lokalni oscilator
frekvencije

P1 + P0 + Pmn = 0
P1

m, n Z

mPmn
=0
m1 + n0

P0

- Manley-Posove jednadbe za sluaj 3 frek.

nPmn
=0
m1 + n0

- za sluaj m=-1, n=1, 0>1

P1

P
=0
0 1

P0

P11=P-

P
=0
0 1

P < 0, P0 > 0, P1 < 0

Lokalni oscilator daje energiju izlaznom krugu, ali i ulaznom krugu. Ovo znai da nelinearni
kapacitet prima energiju na frekvenciji lokalnog oscilatora 0 i vraa dio energije
generatora signala. Ovo je isto kao da je u ulazni krug uveden negativni otpor koji
nadmaivi pozitivne otpore generatora ulaznog signala moe dovesti do nestabilnosti
rada modulatora.
155. Pod kojim je uvjetom skup svih harmonijskih lanova struje jednoprilaza
jednak skupu svih harmonijskih lanova napona jednoprilaza?
Neka je M konaan skup harmonijskih lanova struje, a N konaan skup harmonijskih
lanova napona. Samo u sluaju kada spojna mrea nije modelirana idealnim izvorom
M=N jer tada skup M nema lanova, a ni N nema tada lanova.
Odredite jalovu snagu Q (n) elementa mree na n-tom harmonijskom lanu

156.

ako su valni oblici napona i struje na n-tom harmonijskom lanu dani kao:
u (n, t ) = U (n) cos nt + V (n) sin nt
.
i (n, t ) = I (n) cos nt + J (n) sin nt
P (n) =

1
T

u (n, t )i (n, t )dt =

P (n) =
2

S ( n) =

1
U (n) I (n) + V (n) J (n)
2

1 2
2
2
2
U (n) I (n) + 2U (n) I (n)V (n) J (n) + V (n) J (n)
4

][

1 2
2
2
2
U (n) + V (n) I (n) + J (n)
4

] [

1 2 2
1
U I + U 2 J 2 + V 2 I 2 + V 2 J 2 U 2 I 2 + V 2 J 2 + 2UIVJ
4
4
2
1
1
2
Q (n) = V (n) I (n) U (n) J (n) Q (n) = V (n) I (n) U (n) J (n)
2
4
2

Q (n) = S (n) P (n) =

Teorija Mrea - 74

157. Istosmjerni izvor napona E i unutarnjeg otpora R optereen je troilom koje se

sastoji od periodiki upravljene sklopke S koja je polovinu periode rada T
uklopljena, a polovinu isklopljena. A) nacrtajte valne oblike napona i struje
sklopke, b) postoji li prijenos energije izmeu izvora i troila, c) postoji li jalova
snaga troila.
a)

b)
c)

PS =

u S iS dt = 0

SS = U S I S =
SS =

158.

1
T

1
T

u 2 dt

T E2 T
1 T 2
1
2
i
dt
E
T
=

T 0
T
2 R2 2

1
T E2 T 1 T E2 E2
E2
=
=
= QS
T
2 R 2 2 T 2 R 2R

Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu te faktor snage troila R.

u = U sin t
U
sin t
R
1
2
f = , = 2f
T
T

i = I sin t =

P=

1
T

u (t )i (t )dt =

1
T

T /2
2
T
1 U 2 T / 2 2
U 2
2
= 1 U 1 t 1 sin( 2t )
=
sin 2 (t )dt =
sin
(
)
sin
(
)
t
dt
t
dt

+
1T /4

2
4
R
T R 0
4244
3 T R 2
0
0

2
2

1 U 1 T 1 T
2 2 T
U
(
)

sin
0
0
=

2
T R 2 2 4{
4R
T 2

4444244443
1

S = UI =

1
T

u 2 dt

1
T

T /2

i 2 dt =

1 2 T 2
1 U 2
U sin (t )dt
0
T
T R2

T /2

sin 2 (t )dt = * ** =

U 2
R 8

T
U
1 1
1
1 1
1 T

t
T ( 0 0) =
*=U
sin(2t ) = U
sin 2
T

T 2
T
T
4
2
4
2
2
0
14442444

3
0

U 1
** =
R T

T /2

1
1

2 t 4 sin(2t )
0

Q = S 2 P2 =

U 1
U 1 1 T 1 T
2 T
sin 2
=

( 0 0) =

4424
R T 2 2 1
4 24
T 424
3
R2
0

U 4
U 4

=
8R 2 16 R 2

2U 4 U 4 U 2
=
4R
16 R 2

cos =

2
1
P UI / 4 2 2
=
=
=
=
4
2
S UI / 8
2

Teorija Mrea - 75

159. Obrazloite je li za pojavu jalove snage nuno postojanje reaktivnih elemenata

u mrei.
Nije. Za pojavu jalove snage u mrei mora postojati element koji je varijabilan (npr.
sklopka)
160. Zato samo u jednoharmonijskim mreama postoji fizikalna interpretacija
jalove snage kao mjere za njihanje energije izmeu izvora i troila.

161.

Zato je prividna snaga dogovorna veliina?

Prividna snaga je dogovorna veliina jer ovisi o izboru referentne toke 0.

Teorija Mrea - 76

162.

Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu na prilazu 1.

KZN, KZS:

u1 u 2
2R
u u
1
u11 = u1 Ri1 = u1 1 2 = (u1 + u2 )
2
2

U
u = U1 = U 2 =
2
u1 = 2 Ri1 + u 2 i1 =

Usint

Usin nt
n=1

Djelatna snaga:
1 T
1
u11idt =

0
T
T

P11 =

1
(u u )
1
(u1 + u 2 ) 1 2 dt =
2
2R
4 RT

(u1 u2 )dt =

1
T
1 T 2
2
2
u1 dt u2 2 dt =
U1 U 2 = 0
0
0
2
2
4 RT U 2
4 R U U
U 22
1

kvadrat efektivne vrijednosti

Prividna snaga:
2

S11 = P11 + Q11 = Q11

S11 = U 11 I
I2 =

2u1u 2 = (U sin t U sin nt )

(ef . vr.)

1 T 2
1 T 1
1
i dt =
(u1 u 2 ) 2 dt =
2

T 0
T 0 4R
4 R 2T

U 11 =

1 T 2
1
u11 dt =
T 0
4T

S11 = U 11 I =

163.

(u1 + u 2 ) 2 dt =

(u1 + 2u1u 2 + u 2 )dt =

U 12

u1 u 2 su
ortogonalni

U2
1
2
2
(U 1 + U 2 ) =
4
2

U 22

U2
1
2
2
U
U
+
=
(
)
1
2
4R 2
2R 2

U 11 =

I=

U
2R

U
2

U
= Q11
2R

Odredite

djelatnu,

jalovu

prividnu

snagu

na

u = 2 100 sin t , V ; i = 2 100 cos t , A .

U = 100V

I = 20 A

superpozicija:
3

3 1
1
i11 = i + u = (u + 3i )
4 4
4
3
u11 = u iu = (u i )
4

u11 = 2 (75 sin t 15 cos t )

i11 = 2 (25 sin t + 15 cos t )
P11 =

1
2 2 (15 15 + 75 25) = 1650W
2

S11 = U11 I11 = 752 + 152 252 + 152 = 76,48 29,15 = 2229,756VA
Q = S 2 P 2 = 1499,77VAr

prilazu

ako

je

Teorija Mrea - 77

Izmjenini izvor napona u = 2 100 sin 314t , V napaja jednoprilaz. Efektivna

164.

vrijednost napona jednoprilaza je 70,7 V, a struje 0,707A. Djelatna snaga

izmjerena na jednoprilazu je 0W. Odredite to se nalazi u jednoprilazu (barem 3
rjeenja).

u = 2 100 sin 314t , V

100

U ef = 70,7V
I ef = 0,707 A
P0

1) Nedisipativni element mree P=0

U = LI

a) induktivitet jL

L=

jL

I = CU

b) kapacitet

C=

1/jC

2) element mree

P=

1 T
u i dt
T 0

U
70,7
=
= 03H
I 314 0,707

I
0,707
=
= 30 F
U 70,7 314

pretvarake komponente

u = 0
K .S .

i 0
u 0
P.H .

i = 0

3)

u = U cos 314t ili u = U sin n314t , n 1

U ef = 100V

165. Struja k-te grane rastavljena je na djelatnu, jalovu i rasprenu komponentu, tj:
ik = ik + ikr + iks . Dokaite da KZS za neki vor u mrei vrijedi posebno za svaku od
komponenata rastava struje grane, tj.

ik = 0
k =1

ikr = 0
k =1

i
k =1

ks

= 0 , gdje je sa N

oznaen ukupni broj grana spojenih na promatrani vor.

KZS vrijedi posebno za svaku od komponenti struje jer rastavom dobijemo linearne
funkcije pojedine komponente, koje su meusobno ortogonalne. KZ vrijedi za linearne
funkcije pa e ovdje vrijediti i za komponente.

Teorija Mrea - 78

166. Dva linearna jednoprilaza A i B spojena su u seriju. Struja svakog jednoprilaza

moe se rastaviti u djelatnu, jalovu i rasprenu komponentu, tj.
i A = i Aa + i Ar + i As iB = iBa + iBr + iBs . Oigledno je i A = iB . Vrijedi li to i za pojedine
komponente struje prilaza, tj. i Aa = iBa , i Ar = iBr , i As = iBs .

Teorija Mrea - 79

167.

Parametri dvaju troila na slikama a) i b) odabrani su da kad se troila

napajaju iz izvora istog valnog oblika u = 2 10(sin t + sin 3t ),V djelatne i prividne
snage troila su jednake. U kojoj od tih mrea se ne moe nikakvim filtrom
paralelno spojenim troilu postii potpuna kompenzacija faktora snage, tj. =1.
1

a)

b)

1 3
Z ( j1) = 1 + j = 1 j1
2 2
1 1 3
Z ( j 3) = 1 + j 3
= 1 + j1
2 3 2

1 7
Z ( j1) = 1 + j = 1 j 3
2 2
2
1
1 1 7
Z ( j 3) = 1 + j 3
= 1+ j = 1+ j
6
3
2 3 2

1
1 1+
G1 = Re

= Re
Z
j
(
1
)

1 j 1 +

j
1 + j 1
= Re
=
j
2 2

1
1 1 j
1 j 1
G3 = Re

= Re
= Re
=
Z
j
j
j
+

(
3
)
1
1
2 2

G1 = G3 moguo je kompenzacija

1 1 + j3
1
1 + j 3 1
G1 = Re

=
= Re
= Re
10 10
1 j 3 1 + j 3
Z ( j1)
1

1 j
1 j 3
1
1
9 j 27 9
3

G3 = Re
=
= Re 10 = Re
= Re
1
1
(
3
)
Z
j
10 10

1 + j 1 j
3
3
9

G1 G3 nije moguo kompenzacija

168. Zato se u mrei sheme spoja prema slici faktor snage ne moe potpuno
kompenzirati spajanjem kapaciteta paralelno troilu?

L=1

R=1

- ako je Gn = f (n) ne moe se kompenzirati

- rasprena komponenta

Gn = f (n)
1
Gn = Re

Z ( jn)
Z ( jn) = 1 + jn
1
1 1 jn
1
1 jn

Gn = Re
=
= Re
= Re
2
2
1 + n 1 + n
Z ( jn)
1 + jn 1 jn
vodljivost ovisi o n i ne moemo napraviti kompenziaciju.

Teorija Mrea - 80

169. Objasnite pod kojim uvjetima vrijede Kirchoffov zakon napona koristei
postulate teorije mrea i pojam petlje.
Za svaku petlju vrijedi KZN. On ostaje vrijediti i ako se petlja definira, a to je zbog toga to
prema etvrtom postulatu TM niti jedna nije proeta magnetskim tokom tj. po drugom
postulatu oko vodia nema elektromagnetskog polja. Zakljuujemo da u terminima TM
petlja ne zauzima realan prostor.
170. Poveite stavak o kontinuitetu i pojam reza te dokaite da za svaki rez mora
vrijediti Kirchoffov zakon struje.
U skladu s treim postulatom teorije mrea rezultantni naboj svake naprave jednak je nuli.
Na razini modela znai da je rezultantni
naboj elementa mree svake grane jednak
nuli, to znai da koliina naboja koja ue u
plohu S mora biti jednaka koliini naboja koja
iz te plohe izae, dakle vrijedi KZS za rez.
171. Dokaite da svaka spojnica s odgovarajuim borjem grana stabla odreuje
jednu jedinstvenu petlju.
Ovo je trea toka temeljnog teorema teorije grafova.
Primjer:

Broj grana stabla n=3

T(3, 4, 5) odabrano stablo
L(1, 2) spojnice
Broj spojenica l=b-n=5-3=2

- izmeu bilo koja dva vora postoji samo 1 put du stabla

- P1(1,4, 5) i P2(2, 3, 5) su temeljne petlje svaka spojnica zatvara jednu petlju sa granama
stabla i smjer petlje odreuje smjer spojnice.
172. Dokaite da svaka grana stabla s odgovarajuim brojem spojnica odreuje
jedan jedinstveni rez.

- grana 3 i spojnica
2 ine rez

- grana 3 i spojnica 1

- grana 5 i spojnice 1 i 2

- svaka grana stabla zajedno s odgovarajuim brojem spojnica tvori jedan jedinstven rez
temeljni rez
- dogovoreni smjer reza odreuje smjer presjeene grane stabla.

Teorija Mrea - 81

173.

Dokaite da struje spojnica odreuju struje grana stabla.

R1 (2,3)

R2 (1,2,5)

R3 (1,4)

i3 = i2

i5 = i2 i1

i4 = i1

i3 , i4 , i5 struje grana
i1 , i2

struje spojnica

- ukoliko su struje spojnica zadane, moemo odrediti struje grana jer u jednom rezu moe
biti samo jedna grana i vie spojnica
174. Oznaimo sa l broj spojnica u mrei od b grana, a sa n broj grana stabla.
Dokaite da je l najmanji broj struja koji treba odrediti u mrei da bi sve struje
mree bile poznate. Pokaite to na primjeru zadanog grafa.
T(1,2,3)

l broj spojnica =b-n=5-3=2

L(4,5)

i4 ,i5 - poznato
R1 (1,4)

i1 i4 = 0

i1 = i4

R2 (2,4,5) i2 i4 i5 = 0 i2 = i4 + i5
R3 (3,4,5) i3 + i4 + i5 = 0 i3 = i4 i5
Da bi odredili sve ostale struje moraju nam biti poznate barem dvije struje (struje spojnica)
ime je pretpostavka dokazana.
175.

Dokaite da naponi grana stabla odreuju napone spojnica.

T(3,4,5)
P1 (1,4,5) u1 u5 + u 4 = 0

- ako su poznati naponi grana stabla,

po KZN odreujemo napone spojnica.

P2 (2,3,5) u 2 u3 + u5 = 0
u1 = u5 u 4
u 2 = u3 u5

- Po KZN-u suma svih napona u stablu

jednaka je naponu spojnice.

176. Oznaimo sa l broj spojnica u mrei od b grana, a sa n broj grana stabla.

Dokaite da je n najmanji broj napona koji treba odrediti u mrei da bi svi naponi
bili poznati. Pokaite to na primjeru zadanog grafa.
l broj spojnica

Jednadbe temeljnih petlji (KZN)

b broj grana

l(4,5)l=2

N broj grana stabla

u4 = u1 + u2 + u3

u1....un N

u5 = u 2 + u3

T(1,2,3) N=3

u1 , u2 , u3 moramo poznavati da bi

(b=N+l=5)

mogli odrediti u 4 ,u5 .

Teorija Mrea - 82

177. Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi se mrea od b grana pri sustavnom
zapisu jednadbi mogla opisati sa 2b jednadbi? Koliko je u opem sluaju od tih
2b jednadbi linearnih?
Uvjet da se mrea od b grana pri
sustavnom zapisu jednadbi mree moe
opisati sa 2b jednadbi je da su sve grane
mree normalne.

n+1 - vorova; b - grana

za svaku temeljnu petlju KZN : l = b n

za svaki temeljni rez KZS :
n
konstitutivne relacije grana : b

Normalna grana se smatra svaka grana iji

= 2b jednadbi
napon i struja u poetku analize nisu
poznati. (grane koje se sastoje samo od - linearnih jednadbi ima b (one koje su
nezavisnih izvora to nisu jer su kod njih napisane na temelju konstitutivnih relacija
unaprijed poznati valni oblici)
grana)
178. Za neku mreu poznate su jednadbe napona temeljnih petlji napisanih s
obzirom na jedno stablo grafa pripadne mree. Napiite jednadbe struja
temeljnih rezova s obzirom na isto stablo grafa pripadne mree.

u1 + u2 = 0
u4 u1 + u3 = 0

Petlja = stablo + jedna spojnica grana koja se pojavljuje samo

jednom je spojnica

u5 u1 u3 = 0
Broj grana

b=5

Ukupni broj grafova:

Spojnice = 2, 4, 5;

l=3

T = m m2
m broj vorova

Stablo grafa grane: 1,2; N=2

Jednadbe temeljnih rezova:

Rez = spojnica + jedna grana stabla grafa

I rez : i1 i2 + i4 + i5 = 0

Broj rezova = broju grana stabla = 2

II rez : i3 i4 i5 = 0
179. Za neku mreu poznate su jednadbe struja temeljnih rezova napisanih s
obzirom na jedno stablo grafa pripadne mree. Napiite jednadbe napona
temeljnih petlji s obzirom na isto stablo grafa pripadne mree.

i1 i4 = 0
i2 i4 i5 = 0
i3 i4 i5 = 0

Grane stabla: 1, 2, 3

Jednadbe temeljnih petlji:

Spojnice: 4, 5

u1 + u2 + u3 + u4 = 0
u 2 + u3 + u5 = 0

Teorija Mrea - 83

180.

Zato varijable stanja moraju biti neprekinute vremenske funkcije?

Temeljni zahtjev na jednadbe mrea je da moraju biti takvog zapisa da je mogu

jednostavan numeriki proraun pripadnih diferencijalnih jednadbi i da ne postoje
ogranienja na vrstu analizirane mree. Te zahtjeve zadovoljavaju sustavi diferencijalnih
dx
= f (t , x) . Da bi odredili x(t) funkciju razvijemo u Taylorov red.
jednadbi prvog reda
dt
Osnovna pretpostavka za razvoj u funkcije u Taylorov red je neprekinutost funkcije.
dx
= f ( x, t );
dt
t0 , x0

x1 x0
f ( x0 , t0 )
t
x1 = x0 + tf ( x0 , t0 )
M

xn +1 = xn + tf ( xn , t n )
x mora biti neprekinut

Zbog toga za varijable stanja uzimamo napon kapaciteta jer je on neprekinut po zakonu o
ouvanju naboja, odnosno na induktivitetu struju induktiviteta jer je nema skoka struje na
induktivitetu zbog zakona o ouvanju toka.
181. Zato pri izgradnji prikladnog stabla svi nezavisni naponski izvori moraju biti
u stablu a nezavisni strujni izvori u spojnicama?
Nezavisni naponski izvor. U skladu s temeljnim teoremom teorije grafova znamo da napon
svake spojnice odreuju naponi svih grana stabla koje s tom spojnicom ine petlju. Budui
da je po definiciji napon nezavisnog naponskog izvora zadan, to se on ne moe odrediti iz
napona drugih grana koje ine stablo. Zbog toga NNI moraju biti u stablu.
(Naponski izvor - svaki kapacitet je privremeni naponski izvor (pridijelimo mu odreenu
koliinu naboja i nakon toga promatramo evoluciju signala). Ako je privremeni, a ova
mrea vrijedi za svaki trenutak, onda to znai da naponski izvor (koji je trajni i mora vrijediti
za svaki trenutak koji promatramo - mrea mora vrijediti za svaki t>t0 ukljuivo za t0) mora
biti u stablu.)
Nezavisni strujni izvor. Analogno prethodnom objanjenju, struju svake grane stabla
odreuju struje svih spojnica koje s tom granom stabla ine rez. Proizlazi da nezavisni
strujni izvor ne moe biti u stablu budui da bi njegova struja, a koja je zadana, inae bila
odreena strujama spojnica. Zbog toga nezavisni strujni izvori moraju biti u spojnicama.
Primjer su kapacitivna pelja i induktivni rez. Npr. kod
kapacitivne petlje bi napon naponskog izvora bio
odreen naponima na kapacitetima to je kontradikcija
jer je napon naponskog izvora zadan. Kod induktivnog
reza bi struju strujnog izvor odredili poetni uvjeti na
induktivitetima to je ponovno kontradikcija.

Teorija Mrea - 84

182. Zato pri izgradnji prikladnog stabla svi induktiviteti moraju biti u spojnicama,
a svi kapaciteti u stablu?
Svaka jednadba stanja mora imati jednu jedinu derivaciju.
1 spojnica + pripadne grane stabla KZN
1 grana + pripadne spojnice KZS
Kapacitet treba biti u stablu jer ako napiemo KZS tada imamo struju kroz kapacitet koju
du
prikaemo kao C C + preostale spojnice (u kojima nisu kapaciteti) te dobivamo
dt
diferencijalnu jednadbu prvog reda.
Iz istog razloga induktiviteti idu u spojnice za koje piemo KZN ta napon na induktivitetu
di
prikaemo kao L L + pripadne grane stabla (u kojima nisu induktiviteti) te dobivamo
dt
diferencijalnu jednadbu prvog reda.

183.

to je red sloenosti mree N i koliki je u mrei sheme spoja prema slici?

Red sloenosti mree jednak je broju
varijabli stanja. U dobro definiranim
mreama je to broj reaktivnih elemenata, a
u loe definiranim mreama broj varijabli
stanja smanjen za zbroj kapacitivnih petlji i
induktivnih rezova.

N = 9 ( 1{ +
C 4 , C 5 ,u

3{ ) = 5

L1 , L2 , L4
L1 , L3 , L4
L2 , L3

184. Kako se zove mrea u kojoj barem 1 kapacitet mora biti u spojnicama i/ili
barem jedan induktivitet u stablu? Koliki je red sloenosti takve mree?
Takva mrea je loe definirana mrea.
Red sloenosti dobijemo da do ukupnog broja reaktivnih elemenata oduzmemo 1 za svaki
induktivni rez i/ili kapacitivnu petlju.

N broj reaktivnih elemenata

DDM

N broj reakt. elem. (broj C petlji + broj L rezova) LDM

Teorija Mrea - 85

185. U mrei prema slici nalazi se jedna induktivna petlja. Utjee li to na red
sloenosti mree?
Induktivna petlja ne utjee na red sloenosti
mree. Na red sloenosti utjee kapacitivna
petlja i induktivni rez.

Teorija Mrea - 86

186.

Objasnite nain izgradnje prikladnog stabla u mrei sa zavisnim izvorima.

Upravljaka
grana

Upravljana
grana

NUNI

Spojnica

Stablo

i1 = 0; u 2 = Au1

NUSI

Spojnica

Spojnica

i1 = 0; i2 = gu1

SUNI

Stablo

Stablo

u1 = 0; u 2 = ri1

SUSI

Stablo

Spojnica

u1 = 0; i2 = i1

Idealni trafo

Moe se shvatiti kao da se sastoji od dva zavisna izvora. Jednu granu

treba staviti u stablo, a drugu u spojnice.

u1 = nu2 ; i2 = ni1

i1 =

grana 1 u stablo, 2 u spojnice

i2
u
; u2 = 1
n
n

grana 1 u spojnice, 2 u stablo

187. Za shemu prema slici ne mogu se napisati jednadbe stanja u normalnom
obliku. to valja uiniti da se one ipak mogu napisati i da njihovo rjeenje bude
prihvatljivo s tehnikog stajalita?
Normalni oblik jednadbi:

dxn
= f ( x1...n , u, in , M n , Rn , Cn )
dt
x varijabla stanja
n broj varijabli stanja
Konstitutivne relacije
transformatora:

di1
di
+M 2
dt
dt
di
di
u2 = L2 2 + M 1
dt
dt

u1 = L1

KZN:
u jednoj jednadbi imamo dvije
varijable stanja i1 i i2. (nemamo
normalni oblik)

di1
di
+M 2
dt
dt
di
di
L2 2 + M 1 + i2 R2 = 0
dt
dt

u = L1

Normalni oblik:
u = ( L1 M )
0 = RFei0 M

di1
+ i0 RFe
dt
di
dt

0 = Ri2 + ( L2 M )
0 = i1 + i2 i0 i

di2
+ RFei0
dt

di1 u RFei0
=
dt ( L1 M )
di2 Ri2 RFei0
=
dt
( L2 M )
di
dt

RFei0
M

Jednadbe stanja moemo pisati ako dodamo otpor Rdod = RFe u induktivni rez. To je otpor
koji s tehnikog stajalita predstavlja gubitke u eljezu (mjeri se pokusom PH)

Teorija Mrea - 87

188.

Odredite valni odziv y(t) za t>t3 za stepenasti poticaj prikazan na slici te ako je

skokovni odziv dan sa s (t ) = 1 e t / .

A S (t ) A s (t )
poticaj

odziv

y (t ) = X 1[ s (t ) s (t t1 )] + X 2 [ s (t t 2 ) s (t t3 )]
pooet

s (t ) = 1 e

kraj

t /

t t
t t
t t
t
1
2
3

y (t ) = X 1 1 e 1 + e + X 2 1 e 1 + e

t t
t
2
t t3
t t1

y (t ) = X 1 e e + X 2 e e

189.

df (t x)
u ( x)dx; t 0 odredite
0
dx

Parcijalnom integracijom izraza i (t ) = f (0)u (t ) +

drugi oblik Du Hamelovog integrala.

udv = uv vdu

du ( x)
f (t x)dx
0
dx
t du ( x )
i (t ) = f (0)u (t ) u (t ) f (0) + u (0) f (t ) +
f (t x)dx
0
dx
t du ( x )
f (t x)dx
i (t ) = u (0) f (t ) +
0
dx
i (t ) = f (0)u (t ) u ( x) f (t x) 0 +

190.

Odredite odziv struje serijskog RC-kruga na jedinini skok napona.

KZN : 1 = u R + uC

t = +0 i (+0) = K 1 = K

1 t
d
i (t )dt

dt
C 0
di 1
di
0 = R + i RC + i = 0, = RC
dt C
dt

Ri +

1 = iR +

i = Ke st = Ke , K = ?

1 +0
x)dx = 1
0 i(43
C 42
1
0

1
1
i ( + 0) =
i= e
R
R

Odziv na jedinini skok s(t)

s (t ) = i (t ) S (t )
t

1
s (t ) = e S (t )
R

Teorija Mrea - 88

191.

Odredite valni oblik odziva y(t) za t>t1 na poticaj zadan valnim oblikom prema

slici ako je skokovni odziv dan sa s (t )e t / .

i (t ) = U (0) f (t )+
slobodni odziv

x1
t
x1 (t ) = t1
0

y (t ) = 0 s (t ) +

t1

y (t ) =

t1

du ( x)
f (t x)dx
dt

derivacija
poticaja

0 t t1
t > t1

0 t t1
0

x2 (t ) = x1
t t t > t1
1

t x
t1 x
t x
x1
s (t x)dx + 1 s (t x)dx X 1s (t t1 ) 1 s (t x)dx 1 s (t x)dx
t1 t
t1 t
0 t
t1
1
1
1

x1
s (t x)dx X 1s (t t1 )
t1

192. Na ulazu jednoprilaza poznatog skokovnog odziva s(t) djeluje napon valnog
oblika prema slici. Odredite valni oblik struje i(t) a) u intervalu 0 t t1 , b) u
intervalu t1 t < .

2 E t1
t 0 t t1
u = t1 2
0
t > t1

du ( x)
f (t x)dx
0
dx

i (t ) = U (0) f (t ) +

a) i (t ) = Es (t ) +

2E t
s (t x)dx
t1 0

b) i (t ) = Es (t ) +

2 E t1
s (t x)dx Es(t t1 )
t1 0

0 t t1
t > t1

Teorija Mrea - 89

193. Na ulazu jednoprilaza poznatog skokovnog odziva s(t) djeluje poticaj valnog
oblika prema slici. Odredite valni oblik y(t) u a) intervalu t1 t 2t1 , b) u intervalu
2t1 t .
X1
t t
1
X
x = 1 t + 2 X 1
t1
0

a) y (t ) = 0 s (t ) +

t1

b) y (t ) =

t1

0 t t1
t1 t 2t1
t > 2t1

t X
X1
s (t x)dx + 1 s (t x)dx
t
1 t
t1
1

2 t1 X
X

X1
1
s (t x)dx
s (t x)dx + 1 t + 2 X 1 s (t 2t1 )
t
t1
t1
t1

194. Na ulazu jednoprilaza poznatog skokovnog odziva s(t) djeluje napon valnog
oblika prema slici. Odredite valni oblik struje i(t), a)u intervalu 0 t t1 , b) u
intervalu t1 t < .

E
t 0 t t1
u (t ) = t1
E t > t
1

a) i (t ) = 0 s (t ) +

b) i (t ) = 0 s (t ) +

t1

E
s (t x)dx
tl1

0 t t1

t E
E
s (t x)dx + s (t x)dx
t
1 t
t1
1

t > t1

195. Na ulazu dvoprilaza djeluje impuls napona prikazan na slici. Odredite valni
oblik napona na izlazu dvoprilaza u intervalu t1 t < .
t

E RC
e
t

=e
E

s (t ) =

u2
=
u1

h(t ) =

ds
1
= e
dt

t1
t1
1
u 2 (t ) = u1 ( x)h(t x)dx = E e
0

t
t
1

u 2 (t ) = E 1 e e

tx

dx

Teorija Mrea - 90

196.

Odredite odziv struje serijskog RC kruga na jedinini impuls napona.

d
1 t
i ( x)dx =1

0
C
dt
di 1
R + i=0
dt C
di
1
=
dt
i
RC

iR +

i (t ) = u ( x)h(t x)dx
0

i = Ke t /
i (+0) = K
Ri = 1 i =

1
=K
R

1 RC
= s (t )
e
R
t
ds 1 1 RC
=
h(t ) =
e
dt R RC

i (t ) =

h(t ) =

1
e
R 2C

197. Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se mree mogle analizirati pomou
superpozicijskih integrala?
Svi pasivni elementi mree moraju biti linearni i vremenski nepromjenjivi.
198.

Kako primijeniti superpozicijske integrale ako analizirana mrea nije mrtva?

Tada mreu teoremom superpozicije rastavimo na onoliko mrea koliko treba da svaka
bude mrtva i rijeimo svaku posebno.

199. Koji su osnovni razlozi za primjenu Laplaceove transformacije u analizi

mrea?
Laplaceova nam transformacija omoguuje da se integro-diferencijalne jednadbe mree
pretvore u algebarske jednadbe, te doputa u analizi razne vrste poticaja i omoguuje
dobivanje potpunog odziva.

Teorija Mrea - 91

200. U kojim je sluajevima nuno da donja granica definicijskog integrala

Laplaceove transformacije bude t=-0? Ilustrirati primjerom.
Kod loe definiranih mrea samo izbor t=-0 kao donje granice definicijskog integrala
omoguuje da dobijemo rjeenje. Ako je mrea dobro definirana ne postoji diskontinuitet
poetnih uvjeta, tada je nebitno je li donja granica t=-0 ili t=+0.
i1 (0) =

E
R1

i2 (0) = 0
i1 (+0) = 0 t +0

di1
di
+ M 2 + us
dt
dt
di
di
II : 0 = R2i2 + L2 2 + M 1
dt
dt

I : E = i1 R + L1

t=-0, II .

t=+0

0 = R2 I 2 ( s ) + sL2 I 2 ( s ) L2i2 (0)+ sMI 2 ( s ) Mi1 (0)

=0

=0

0 = R2 I 2 ( s ) + sL2 I 2 ( s ) Mi1 (0)

I 2 (s) =

1
Mi1 (0) Mi1 (0)
=

R
R2 + sL2
L2
s+ 2
L2
t

i2 (t ) =

Mi1 (0) M E
e =
e
L2
L2 R1

0 = R2 I 2 ( s ) + sL2 I 2 ( s ) L2i2 (+0) + sMI1 ( s ) Mi1 (+0)

=0

I 2 ( s ) = i2 (+0)

i2 (t ) = i2 (+0)e

=0

1
R
s+ 2
L2

i2 (+0) ne znamo pa ne moemo rijeiti

zadatak

Teorija Mrea - 92

dx
+ x = A
dt
obliku zbroja slobodnog i prisilnog odziva.

201.

Rijeite diferencijalnu jednadbu

Laplaceova transformacija deriviranja:

n 1

f (t ) = s F ( s ) s f (0) s
dx
f ' (t ) =
= sX ( s ) X (0)
dt
( n =1)
n

n2

f ' (0)... f

( n 1)

( 0)

dx
+ x = A
dt
sX ( s ) X (0) + X ( s ) =

x X (s )

(
)
s
t
f ija jed .
skoka

x(0) = B i iskaite rjeenje u

( s + ) X ( s) =
A
s

X ( s) =

A
s

A
+B
s

A
B
+
s( s + ) s +
Prisilni odziv

Slobodni

Prisilni - jer je A u dif. jed. poticaj, a

slobodni - jer je B posljedica akumulirane
energije u reaktivnom elementu mree.

1
1 t / T

e
L1
sT + 1
T
1
X (s) =

1 e t / T
1
s ( sT + 1) L

1
A
A
A (1 e t )
= L1
L1

1
s(s + )
s + 1

X (s) =

x( s ) = Bet +

B 1
B

1
= Be t
L1
=L
s

s
+

+ 1

(1 e t )

xs = Be t ,

x pr =

(1 e )

202.

Prvi korak pri odreivanju Laplaceove transformacije neke periodike funkcije

f (t ) 0 t T
f (t ) = f (t + T ) je da se uvede nova funkcija f1 (t ) =
za koju vrijedi da
t >T
0

je f [ f1 (t )] = F1 ( s ) . Provedite postupak odreivanja Laplaceove transformacije do

kraja.

L[ f (t )] = e st f (t )dt

L[ f1 (t )] = F1 ( s )

f (t ) = f1 (t kT ) S (t kT )
k =0

L[ f (t )] = F1 ( s )e kTs = F1 ( s ) e kTs =F1 ( s )

k =0

k =0
geometrijski red

1
1 e Ts

Teorija Mrea - 93

203.

Odredite Laplaceovu transformaciju pravokutnog napona prema slici?

Ts
1 1
E (1 e )
u1 = Es(t ) Es(t T ) L[u1 (t )] = E e Ts =
s
s s

1 e Ts
L[u (t )] = E
s (1 e Ts )

ili ?

L[u (t )] =

F1 ( s ) E 1 e sT
=
1 e st s 1 e sT

F1 ( s ) = Ee st dt =
0

204.

E st
e
s

=
0

E s T
E
e
1 = 1 e sT
s
s

Odredite Laplaceovu transformaciju pilastog napona prema slici.

E
E
t S (t ) E S (t T ) (t T ) S (t T )
T
T
vremenski pomak : L[ f (t a) S (t a )] = e as F ( s )

u1 =

2T

L[u1 (t )] =

E 1
e Ts E e Ts
2 E

= U1 ( s )
T s
s
T s2

E 1
e Ts E e Ts
2 E

U1 ( s )
T
s
s
T s2
=
U (s) =
1 e sT
1 e sT

205. Odredite Laplacovu transformaciju impulsa jedinine povrine prikazanog na

slici. emu je jednaka Laplacove transformacija impulsa ako 0 .
u(t) prikazati preko f-je jedinine stepenice S(t)

1/

u (t ) =

[S (t ) S (t )]

1 1 1 s 1 e s
L[u (t )] U ( s ) = e =
s s
s

0
1/

kada sumiramo dvije jed.

stepenice dobijemo f-ju
1/

(t) - diracova f-ja

1 e s 0
=
0
s
0

lim U ( s ) = lim
0

direktna
L.t .

1/

(t )dt = 1

Teorija Mrea - 94

206.

Odredite i nacrtajte
1
F ( s ) = (1 e s ) 2 .
s

funkciju

f(t)

Laplaceova

transformacija

koja

je

Laplaceovu

transformaciju

funkcije

2
1
1 2e s + e 2 s 1
e s e 2 s
= 2
+
1 es =
s
s
s
s
s
f (t ) = S (t ) 2 s (t 1) + s (t 2)

F (s) =

207.

Ako

je L[sin t ] =

(s + 2 )
2

odredite

U sin t 0 t /
.
u (t ) =
/ t <
0

u1 = U sin t s (t ) + U sin t s t

/

208.

s +2

s
U

L[u1 (t )] = 2
1+ e
s + 2

2/

Struja

I ( s) =

L[sin t ] =

neke

grane

mree

dana

je

frekvencijskom

podruju

b0 s 2 + b1s + b2
. Svi koeficijenti su realni i pozitivni. to se sve moe zakljuiti
a0 s 2 + a1s + a2

o toj mrei samo na temelju zadanog izraza prije transformacije funkcije I(s) u
vremensko podruje?
- teorem konane vrijednosti: lim f (t ) = lim s F ( s )
t

s 0

b0 s 3 + b1s 2 + b2 s 0
lim s F ( s ) = lim
=
= 0,
s 0
s 0 a s 2 + a s + a
a2
0
1
2

i () = 0 stabilnost mree

- teorem poetne vrijednosti: lim f (t ) = lim s F ( s )

t 0

b b
1
b0 + 1 + 22
b0 s 3 + b1s 2 + b2 s s 3
s s = b0 = , i (0) = + skok struje LDM
lim s F ( s ) = lim

=
2
s
s a s + a s + a
a0 a1 a2
1
0
0
1
2
+ 2+ 3
3
s
s s
s

Teorija Mrea - 95

209.

Objasniti vezu izmeu Laplaceove transformacije i fazorske transformacije.

Ako su svi poetni uvjeti u t=-0 jednaki nuli, pravila Laplaceove transformacije identina su
pravilima fazorske transformacije samo se varijabla s zamjeni sa j.
Npr. za serijski RLC krug
Fazorska transformacija:

[(

2
0

2
2 ) + j 2 U& C = 0 U&

Laplaceova transformacija: [ s 2 + 2s + 0 ]U C ( s ) = 0 U ( s )
2

Ako se stavi s=j jednadbe su potpuno istog oblika, ali imaju posve razliita znaenja.
210. Vrijedi li KZ za napon i struju u frekvencijskom s-podruju? Posjeduju li
pojmovi transformiranih napona i struja fizikalni smisao?
Laplaceova transformacija je linearna transformacija pa za nju vrijede KZ.
Transformirani napon i struja nemaju fizikalni smisao jer zapravo oni i nisu naponi i struje.
Dimenzija transformiranog napona je Vs, a struje As.
211. Pod kojim uvjetom svaki reaktivni element u frekvencijskom podruju ponaa
kao otpor.
Pod uvjetom da je mrea mrtva, tj. da su svi poetni uvjeti (iL i uC) jednaki nuli.
u L = sLI L
ako su pooet uvjeti 0 , (ako je mrea mrtva)
iC = sCU C

212.

Objasnite mogue prikaze kapaciteta u frekvencijskom podruju.

a) pomou transformirane impedancije Z C (s )

U C ( s) =

U (0)
1
I C (s) + C
sC
s

- matematiki izraz ima isti oblik ako Ohmov

1
zakon za napon U C (s ) na otporu
kroz koji
sC
prolazi struja I C (s ) i u seriju s kojim je ukljuen
naponski izvor

U C (0)
s

b) pomou transformirane admitancije

I C ( s ) = sCU ( s ) CU C (0)

Teorija Mrea - 96

213.

Objasnite mogue prikaze induktiviteta u frekvencijskom podruju.

a) pomou
Z L (s )

transformirane

U L ( s ) = SLI L ( s ) LiL (0)

impedancije b) pomou transformirane admitancije YL (s )

I L ( s) =

1
i (0)
U L (s) + L
sL
s

214. Moe li se za bilo koji napon narinut na oba jednoprilaza pronai razlika u
valnom obliku struje? Obrazloite.

Teorija Mrea - 97

215. Pomou teorema o poetnoj vrijednosti odredite poetne vrijednosti struja

i1 (+0), i2 (+0) kroz otpore R1 i R2 nakon uklopa sklopke u t=0 i to za sluajeve: a)

M 2 < L1 L2 , b) M 2 = L1 L2
E
= R1 I1 ( s ) + sL1 I1 ( s ) L1i1 (0)+ sMI 2 ( s ) Mi2 (0)
s
=0
=0
0 = sMI1 ( s ) + sL2 I 2 ( s ) + R2 I 2 ( s )
E
= I1 ( s )[ R1 + sL1 ] + I 2 ( s ) sM
s
0 = I1 ( s ) sM + I 2 ( s )[ sL2 + R2 ]
=

R1 + sL1
sM

E
1 = s
0
2 =

sM
= ( R1 + sL1 )( R2 + sL2 ) s 2 M 2
R2 + sL2
sM

R2 + sL2

R1 + sL1
sM

E
( R2 + sL2 )
s

E
E
s = sM = EM
s
0

E
( R2 + sL2 )
1
sEL2 + ER2
s
=
=
I1 =
2
2
2
( R1 + sL1 )( R2 + sL2 ) s M
sR1 R2 + s R1 L2 + s 2 L1 R2 + s 3 L1 L2 s 3 M 2
I2 =

EM
2
=
R1 R2 + sR1 L2 + sL1 R2 + s 2 L1 L2 s 2 M 2

lim I1 = 0,

a)

i1 (+0) = 0

lim I 2 =
s

i1 (+0) +
b)

i1 (+0) =

0
= 0 i2 (+0) = 0
L1 L2 M 2

L2
i2 (+0) = 0
L1
ER2
L1 R2 + L2 R1

i2 (+0) =

EM
L1 R2 + L2 R1

Teorija Mrea - 98

216.

Odredite valni oblik struje induktiviteta L1 nakon to isklopi sklopka u t=0. to

L
L
se dogaa ako je 1 = 2 ?
R1 R2

i1 (0) =

E
R

i2 (0) =

E
R2

( sL1 + sL2 + R1 + R2 ) I S ( s ) = L1

E
E
+ L2
R1
R2

L2 R1 L1 R2
L2 R1 L1 R2
E
R1 R2
( L + L2 )( R1 + R2 )
I S ( s) =
= 1
RR
R1 + R2 + s ( L1 + L2 )
s+ 1 2
L +L
11 232

R
R
E L2 R1 2 L1 R2 1
R1 t
R2
i (t ) =
e
( L1 + L2 ) R1 R2
E L2 L1 t
e
L1 + L2 R2 R1
L
L
ako je 1 = 2 i (t ) = 0
R1 R2

i (t ) =

217.

Odredite valni oblik napona na C2 ako u t=0 sklopka preklopi iz 2 u 1.

ustaljeno
stanje(prije
prebacivanja sklopke) :

U C1 (0) = E
U C 2 (0) = 0
- svoenje na parcijalne razlomke

1
E
E
= I ( s ) R + I C1 ( s )
+
s
sC1 s
U C 2 ( s ) = I C1 ( s )

1
1
E
+ = I C 2 (s)
sC1 s
sC2

I ( s ) = I C1 ( s ) + I C 2 ( s )
1 + sR (C1 + C2 ) E
=
U C 2 ( s )
s
1 + sRC1

= R (C1 + C2 )
R=

U C 2 (s) =

U C 2 (s) =

E 1 + sR1C1

=
s 1 + s

s s +

E
C1
E
+
1
1 C1 + C2

s+
s s +

+E

C1
Es
A
B
C1 + C2
= +
U C 2 ( s) =
s s+ 1
1
s s +

E
C1
1
Es
A s + + Bs = +
C1 + C2

C1 + C 2

R C1
1 + s

1 E
A = A = E;

U C 2 ( s) =

B = E

C2
C1 + C2

E
C2
E

s C1 + C2 s + 1

C2
L1[U C 2 ( s )] = E
Ee t /
C1 + C2

C2
uC 2 (t ) = E 1
e t /
C1 + C2

Teorija Mrea - 99

218.

Odredite valni oblik struje kroz R2 nakon isklopa sklopke u t=0.

i1 (0) =

E
R1

i2 (0) = 0 i2 (+0)
LDM

vezani induktiviteti:

M >0
U1ekv = L1i1 (0) + M i2 (0)
=0

U 2 ekv = L2i2 (0)+ Mi1 (0)

=0

( sL2 + R2 ) I 2 ( s ) = U 2 ekv = M
I 2 (s) = M

E
R1

E
ME 1
1
=
R1 sL2 + R2 L2 R1 s + R2
L2

L2
ME 1
I 2 ( s) =
E2
L2 R1 s + 1

ME 1
L [ I 2 ( s )] = L

1
L2 R1 s +

i2 (t ) =

ME t /
e
L2 R1

219. Zato je pri rjeavanju neke mree s pomou metode jednadbi struja petlji
zgodno sve poetne uvjete prikazati kao naponske izvore?
Ako poetne uvjete prikaemo kao naponske izvore svaka mrea sa reaktivnim
elementima ponaa se kao otporna mrea i lake ju je analizirati i bre dolazimo do
rjeenja. Broj petlji ostaje isti uz minimalan broj jednadbi.
220. Zato je pri rjeavanju neke mree pomou metode jednadbi napona vorova
zgodno sve poetne uvjete prikazati kao strujene izvore?
Transformirana mrea ponaa se kao otporna mrea. Broj vorova ostaje isti uz minimalan
broj jednadbi.

Teorija Mrea - 100

221. Pod kojim uvjetima vrijedi definicija funkcije mree? Koja je osnovna razlika
izmeu definicije funkcije mree u frekvencijskom s-podruju u odnosu na
definiciju funkcije mree u frekvencijskom podruju?
Definicija funkcije mree vrijedi za svaku linearnu vremenski nepromjenjivu mreu u kojoj
djeluje samo jedan nezavisni izvor.

H (S ) =

L[prisilni odziv] R( s )
=
L[poticaj]
E ( s)

U frekvencijskom -podruju funkcija mree H(j) je kompleksni broj koji pomoen s

fazorom poticaja daje fazor odziva, a u mrei koju karakteirzira H(s) svi poetni uvjeti
jednaki su nuli i u mrei nema unutarnjih nezavisnih izvora.
222.

Koji je fizikalni smisao polova i nula funkcija mree?

Polovi definiranju valni oblik odziva, a nule veliine svakog dijela odziva. polovi su podskup
frekvencija iz skupa prirodnih frekvencija odziva.
223.

to su to prirodne frekvencije varijable mree r(t)? Ilustrirajte primjerom.

Odziv se sastoji od valnog oblika u kojem se nalaze frekvencije pi koje ovise samo o
funkciji mree i zovu se prirodne frekvencije varijable mree r(t).
R 1
1
R
s 2 + 1 + 2 s + 1 + 1
=0
R2 LC
L R C

prirodne frekvencije varijable i2 (t ) su rjeenja ove karakteristine jednadbe ako je poticaj

naponski izvor u1 (t ) to proizlazi iz Y21 =

Y21 =

I 2 (s)
.
U 2 (s)

I 2 (s)
U 2 (s)

ako je poticaj srujni izvor, funkcija mree je 21 ( s ) =

I 2 (s)
pa je rjeenje ove karakteristine
I1 ( s )

jednadbe jedna prirodna frekvencija.

Neki broj S1 prirodna je frekvencija varijable mree x(t) ako za neko poetno stanje mree
slobodni odziv varijable x(t) sadrava lan K1e s1t .

Teorija Mrea - 101

224.

Odredite prordne frekvencije varijable i2(t) ako je a) poticaj oblika U sin t , b)

poticaj oblika i1 = Ie t .
krug drugog reda
karakteristina jednadba ne ovisi o poticaju
s 2 + 2s + 0 = 0
2

prirodne frekvencije: s1, 2 = 2 0

a) poticaj naponski izvor k.s. dvije b) poticaj strujni izvor p.h. jedna
prirodne frekvencije
prirodna frekvencija

(sL1 + R2 )I1 ( s) + R2 ( I1 ( s) I 2 ( s)) = 0

( sL2 + R2 ) I 2 ( s ) = 0

I 2 ( s ) sL2 R2 [ I1 ( s ) I 2 ( s )] = 0

s+

determinanta sustava:
2

( sL1 + R1 + R2 )( sL2 R2 ) R2 = 0

R R R RR
s + 1 + 2 + 2 s + 1 2 = 0
L1 L2
L1 L1 L2 {
4244
3
14
2

02
2

R2
=0
L2

s1 =

R2
L2

Teorija Mrea - 102

225. Pokaite na primjeru mree sheme spoja prema slici da reciprona funkcjia
neke prijenosne funkcije mree ne mora biti funkcija mree.
A21 ( s ) =

U 2 ( s)
U1 ( s)

A12 ( s ) =

U1 ( s)
poticaj u 2
U 2 ( s)

A21

1
A12

226. Izmeu zadanih racionalnih funkcija odredite one koje mogu biti ulazne
funkcije mree.
Z1 ( s ) =

s 2 + 2s + 2
;
s3 + s + 1

Y2 ( s ) =

ulazne funkcije mree: Z1 =

s 3
;
2
s + 3s + 1

Y3 ( s ) =

3s + 2
;
4
3
s + s + 2s 2 + s + 1

Y4 ( s ) =

s2 + s +1
s+2

U1 ( s)
I ( s)
; Y1 ( s ) = 1
I1 ( s )
U1 ( s )

I.) na viim frekvencijama dominira svojstvo

jednog elementa mree. To znai da je mrea:

Z1 ( s ) ili Y1 ( s )
Z1 ( s ) =

I ( s ) sLekv
= sLekv
I ( s)

- razlika stupnja polinoma u brojniku i nazivniku

mora biti 1 (P(s)-Q(s)=1) Y3 otpada
II.) mrea je L/VNP, R>0 pasivni elementi mree, svi koeficijenti P(s) i Q(s) moraju biti
pozitivni otpada Y2.
III.) u polinomu moraju postojati svi lanovi od najvieg ka najniem osim ako nedostaju svi
parni ili svi neparni otpada Z1(s).
- funkcija Y4(s) moe biti ulazna.

Teorija Mrea - 103

227.

Odredite koje funkcije mogu bit prijenosne funkcije mree,

A21 ( s ) =

s 3 + 2s
;
s2 + s +1

s 3 + 2s
A21 ( s ) = 2
s + s +1

21 ( s) =

1
s 2s + 2

Z 21 ( s ) =

s2 + s 1
1
s 3 + 2s

.
;
(
s
)
=
;
Y
(
s
)
=
21
21
s 2 + 2s + 2
s 2 2s + 2
s 4 + 3s 2

Ne jer za prijenosne funkcije A21(s) i 21(s) najvii mogui stupanj

brojnika jednak je stupnju polinoma nazivnika
Ne, Q(s) mora imati pozitivne koeficijente

s2 + s 1
Z 21 ( s ) = 2
s + 2s + 2

Ova funkcija moe bit prijenosna funkcija mree

s 3 + 2s
Y21 ( s ) = 4
s + 3s 2

Ne. Nedostaje Q(s) lan uz s0.

228. Odredite prijenosnu impedanciju Z21(s) i prijenosnu admitanciju mree prema

slici.
Z 21 ( s ) =

U 2 ( s)
I1 ( s )

U1 ( s ) = sLI1 ( s ) + R1 I1 ( s ) +

Y21 ( s ) =

I 2 (s)
U 2 (s)

1
[ I1 ( s ) I 2 ( s )]
sC

1
[ I1 ( s ) I 2 ( s )] R2 I 2 ( s ) = 0
sC

1
1
1
[ I1 ( s ) I 2 ( s )] = R2 I 2 ( s )
I1 ( s ) = R2 I 2 ( s ) + I 2 ( s )
sC
sC
sC
1

I1 ( s ) = I 2 ( s ) R2 +
sC = I 2 ( s ) (1 + R2 sC )
sC

1
1
U1 ( s ) = sLI 2 ( s )(1 + R2 sc) + R1 I 2 ( s )(1 + R2 sC ) +
I 2 ( s )(1 + R2 sC )
I 2 ( s)
sC
sC
U1 ( s ) = sL2 I 2 ( s ) + s 2 LR2CI 2 ( s ) + R1 I 2 ( s ) + R1 R2 sCI 2 ( s ) + I 2 ( s ) R2
U1 ( s ) = I 2 ( s )[ sL2 + s 2 LR2C + R1 + R1 R2 sC + R2 ]
Y21 ( s ) =

I 2 (s)
I 2 ( s)
1
=
= 2
2
U1 ( s ) I 2 ( s )[ s LR2C + sR1 R2C + R1 + R2 ] s LR2C + sR1 R2C + R1 + R2

Z 21 ( s ) =

U 2 ( s)
I 2 ( s ) R2
R2
=
=
I1 ( s ) I 2 ( s )(1 + R2 sC ) 1 + R2 sC

Teorija Mrea - 104

229. Dokaite da je za prijenosnu funkciju mree A21(s) najvii mogui stupanj

polinoma brojnika P(s) jednak stupnju polinoma nazivnika Q(s).

A21 =

U 2 ( s)
Z 2 (s) I (s)
Z 2 (s)
=
=
U1 ( s ) [ Z1 ( s ) + Z 2 ( s )]I ( s ) Z1 ( s ) + Z 2 ( s )

imamo 3 elementa mree, a po dva uzimamo istodobno. Postoje kombinacije: -ako su

elementi iste vrste, A21=kost., a ako su razliiti sve kombinacije impedancija dvaju
elemenata od 3 mogua (sL, 1/sC, R) pokazuju da stupanj P(s) ne premauje stupanj Q(s).
primjer:

230.

1).

Z1 ( s ) = R
Z 2 ( s ) = sL

A21 =

sL
R + sL

2.)

1
sC
Z 2 ( s ) = sL

Z1 ( s ) =

A21 =

sL
sL +

1
sC

s 2 LC
s 2 LC + 1

Prisilni odziv jednoprilaza na jedinini skok je y1 (t ) = e t . Odredite periodiki

odziv jednoprilaza na poticaj x(t ) = A cos t .

y1 (t ) = e t
x(t ) = A cos t

1
L[prisilni odziv] s +
s
funkcija mre
H (s) =
=
=
1
L[poticaj]
s +
s

Teorija Mrea - 105

231.

Prisilni odziv mree na koju je narinut poticaj Ae t cos t je Be t cos(t + ) .

odredite prisilni odziv te mree na poticaj AS(t).

232. Dokaite da je pasivnost mree dovoljan, ali ne i nuan uvjet stabilnosti

mrea.
Sve pasivne mree su stabilne, ali sve stabilne mree ne moraj biti pasivne. Stabilna
mrea je ona gdje ogranien poticaj proizvede ogranien odziv.
233. Objasnite i pokaite na primjeru kako bez detaljnije analize prepoznati da neki
sklop s operacijskim pojaalom moe raditi kao oscilator.
Sklopovi s pozitivnom povratnom vezom mogu raditi kao oscilatori.

Teorija Mrea - 106

234. Objasnite pojam stabilnosti impusnog odziva na primjerima mrea prema

slici.

235.

Objasnite pojam stabilnosti slobodnog odziva na primjeru mree prema slici.

odziv neke mree na poticaj =
slobodni odziv (moraju biti nenulti poetni uvjeti)
+prisilni odziv (zbog poticaja)

1
U0
+ I L ( s)
+ I L ( s) R = 0
s
sC
sLI 0 U 0
R
1
2
,
2 = , 0 =
I L ( s) =
R 1
L
LC

L s 2 + s +

L LC

sLI L ( s ) LI 0 +

stabilnost: ispitivanje polinoma u nazivniku

karakteristina jednadba: s 2 + 2s + 0 = 0 s1, 2 = 2 0 - prirodne frekvencije
2

| |<| 0 | - odziv je oscilatoran , | |=| 0 | - konzervatoran odziv

| |>| 0 | - rjeenje je realni broj aperdiodski odziv (stabilna mrea)

> 0 - priguenje
Sustav e biti stabilan ako je 0 odnosno

R
0 tj. ako su R i L pasivni.
L

Teorija Mrea - 107

236.

Objasnite pojam stabilnosti prisilnog odziva na primjeru mree prema slici.

Isin t

237.

Odredite

Q1 ( s ) = s + 5s + 6;
2

koji

je

od

Q2 ( s ) = s + s 6;
2

zadanih

polinoma

Q3 ( s ) = s + 8s + 16 .
4

Hurwitzov

polinom.

Teorija Mrea - 108

238.

Koji su osnovni nedostaci Hrwitzovog testa stabilnosti?

1) nepoznata udaljenost od granice stabilnosti

2) transformat impulsnog odziva najee nije poznat
239.

Objasnite pojam lokalne stabilnosti mree.

240. Kako bi u vremenskom podruju izgledao valni oblik neke varijable stan ja
sustava koja je lokalno nestabilna a globalno stabilna?

Teorija Mrea - 109

241. U kojim je primjerima korisna stabilnost neke elektrine mree, a u kojima

primjerima nestabilnost? Ilustrirajte odgovor primjerima.

242. Ureaj konstantne snage napaja se preko niskopropusnog LC filtra iz

istosmjernog naponskog izvora. Primijenivi metodu Ljapunova pokaite da
sustav filtar-ureaj moe postati nestabilan!

stabilan dio (svi elementi

L/VNP, pasivni)

snage

p = konst = u i
u i = k u =
Rurere =

du
di

k
i
=

I 0 ,U 0

d k
k
2
= k (1)i = 2
dt i
i

0
I 0 ,U 0

otpor sustava filtra + ureaj konstantne snage 0

aktivni otpor ,realizacija:

- sve mree koje sadre o.p. ili zavisni izvor (nuni, nusi, suni, susi) su potencijalno
nestabilne mree

Teorija Mrea - 110

243.

Objasnite relativnost pojma faze sa stajalita teorije mrea.

e1 = e1 e3
e2 = e1 e2

opisivanje mrea, KZN, KZS:

e1 Ri1 = e3 Ri3

e1 Ri1 = Ri3

e2 Ri2 = e3 Ri3

e2 Ri2 = Ri3

i1 + i2 + i3 = 0

i1 + i2 + i3 = 0

- sa stajalita teorije mrea iste mree: i1 + i2 + i3 = i1 + i2 + i3

- sa stajalita stvarnih mrea: prva mrea je simetrina trofazna, a druga nesimetrina
dvofazna.
- po teoriji mrea pojam faze je relativan
244. Kako je definiran fazni napon m-fazne m-ilne mree? Koje je osnovno
svojstvo nulita?
Viefaznu mreu opteretimo m-krakom zvijezdom jednakih otpora R, a u
jednoharmonijskoj mrei m-krakom zvijezdom elemenata mree jednakih impedancija u
svakoj fazi. Tada je fazni napon m-fazne i m-ilne mree jednak umnoku struje kroz mfazu i otpora R. uk = Rik
Osnovno svojstvo nulita je da su sume faznih napona m-fazne m-ilne mree jednake
nuli.

u
k =1

= 0.

245. S pomou geometrijskih argumenata pokaite da su u svakoj simetrinoj

viefaznoj mrei potencijali zvjezdita i nulita jednaki.
Nulite dobivamo tako da n-terokutu raspolovimo stranice i taj postupak ponovimo za novi
n-terokut i tako sve dok se n-terokut ne stegne u toku. Ta toka je nulite sustava. Za
trofazni sustav nulite je teite trokuta linijskih napona.

Ukoliko je teite isto to i nulite, a teite je isto to i zvjezdite zakljuujemo da su

potencijali zvjezdita i nulita jednaki.

Teorija Mrea - 111

246. Koje je osnovno svojstvo uravnoteene mree i kojim je primjenama to

vano? postoje li i uravnoteene nesimetrine mree?
Osnovno svojstvo uravnoteene mree je da je trenutna snaga mree konstantna u
ustaljenom stanju.

e (t )i (t ) = konst. i jednaka zbroju srednjih snaga pojedinih faza.

k =1

(3-fazni asinkroni motor ne okree se pulzativno ??? (pulsirajui) nego konstantnom

brzinom)
Postoje uravnoteene nesimetrine mree (dvofazne troilne mree) gdje su naponi
e = E cos t , e = E sin t .
1

247. Odredite napon faze 2 u etverofaznoj mrei ako su poznate trenutne

vrijednosti svih meufaznih (linijskih) napona?
uk =

1 m
ulk
m l =1

k =2
m=4

1
u 2 = [u12 + u32 + u42 ]
4

248. U etverofaznoj simetrinoj mrei poznata je efektivna vrijednost napona

jedne faze. odredite efektivne vrijednosti svih meufaznih napona.
etverofazna simetrina mrea meufazni naponi: U12 ,U13 ,U14 ,U 23 ,U 24 , U 34
- fazni naponi: U& 1 ,U& 2 ,U& 3 ,U& 4
fazni dijagram, 360:4=90

- U13 ,U 24

U1 = U sin t

- U12 ,U14 ,U 34 ,U 23

U 2 = U sin t +
2

U = U sin (t + )
3

U 4 = U sin t + 3
2

veza izmeu efektivnih vrijednosni faznih i linijskih napona:

m U i =
i =1

l q<sm

m broj faza
m=4

) (

4 U1 + U 2 + U 3 + U 4 = U 21 + U 31 + U 32 + U 41 + U 42 + U 43
4 4U 2 = 2Y 2 + 4 X 2 / : 2
8U 2 = Y 2 + 2 X 2
Y2 Y2 Y2
+
=
4
4
2
Y = 2U
8U 2 = 2Y 2
X = 2U
iz dijagrama X 2 =

sq

Teorija Mrea - 112

249. Poznate su efektivne vrijednosti linijskih struja trofazne mree. Mogu li se u

opem sluaju odrediti efektivne vrijednosti faznih struja?
m

m U k =
k =1

l q< sm

2
sq

3 U1 + U 2 + U 3 = U 21 + U 31 + U 32
2

3 3U f = 3U l
2

2
2

3Z Y I f = 3 9 Z Y I l

I f = 3I l

Fazne struje mogu se odrediti samo ako je mrea simetrina.

250. Za 3-fazni sustav prikazan fazorima vrijedi da se nulite nalazi u teitu
linijskih napona. a) vrijedi li to i za trenutne vrijednosti linijskih napona, b) vrijedi
li to openito i za efektivne vrijednosti napona?
a) Vrijedi za trenutne vrijednosti u k =

1 m
ulk
m k =1

b) Ne vrijedi za efektivne vrijednosti jer ne vrijedi KZN za efektivne vrijednosti.

251. Na simetrinu trofaznu mreu efektivne vrijednosti linijskog napona U
prikljuene su tri arulje iste snage. a) to se dogaa s intenzitetom svjetla
pojedinih arulja ako pregori osigura u fazi 1? Kolike su efektivne vrijednosti
napona na pojedinim aruljama? b) Koju efektivnu vrijednost napona pokazuje
voltmetar V ako se uz ispravne osigurae arulje prespoje prema slici?
arulje imaju istu snagu svijetle jednako

arulja B meni je dobro!

U B = U 23 = U ja svijetlim kao i prije

arulja A i C nama nije dobro, jer mi ne
svijetlimo kao i prije

U A = UC =

2
3
U f = UV UV = U f
3
2
cos 30 =

Ul / 2
U
3
=
Uf = l
Uf
2
3

UV =

U 23 U
=
2
2

3 UL
3
3
=
Ul =
U
2 3
2
2

Teorija Mrea - 113

252.

Efektivna vrijednost linijskog napona trofaznog sustava uvijek je manja od

3 -struke efektivne vrijednosti faznog napona ako u faznom naponu postoje vii
harmonici reda 3k, k=1,2,3,...Zato?
2

u 2 = U 22 sin t +
+ U 23 sin (3t )
3

u3 = U 32 sin t +
+ U 33 sin (3t )
3

Zato to 3-struki harmonici uvijek tvore jednofazni sustav.

253. Trofazni jednoharmonijski nesimetrini naponski izvor napaja simetrino
troilo impedancije Z(j). Odredite efektivnu vrijednost linijskog napona U12 ako
su poznate efektivne vrijednosti struja I1, I2, I3 te efektivne vrijednosti linijskih
napona U23 i U13.

3 U1 + U 2 + U 3 = U12 + U 23 + U 31

3 | Z | I1 + I 2 + I 3 = U12 + U 23 + U 31
3

U12 = 3 | Z | I k (U 23 + U 31 )
2

k =1

254. Odredite efektivne vrijednosti struje faza i neutralnog vodia ako je simetrini
trofazni sustav napona optereen simetrinim troilom A i B, a struja faze 1 je
i = I sin t + kI sin(3t + 30)
1

1+ k 2
I m = I
, m = 1,2,3
2
3
I 0 = kI
2

Teorija Mrea - 114

255. Objasnite postupak odreivanja simetrinih komponenata m-fazne mree.

Koji je fizikalni smisao simetrinih komponenata 3-faznog sustava?
Ako je zadano m-fazora ( A& k , k = 1,2,...m )

A& k = B& kV
k =1

npr. m=3 9 fazora, m=5 25 fazora B& kV = B&V e

2
( k 1)V
m

, k = 1,...m

Bk k-ta simetrina komponenta

2

j ( k 1)V
1 m
B&V = A& k e m
m k =1

Fizikalni smisao simetrinih komponenti 3-faznog sustava je rastavljanje nesimetrinog

sustava u 3 simetrina sustava: dva trofazan (inverzni i direktni) i jednog jednofaznog
(nulti).
256.

a=e

Navedite osnovna svojstva Steinetzovog operatora.

j

2
3

1
3
= + j
= 1 / 120
2
2

Ovaj operator zakree fazu za 120, a koristi se i za raunanje simetrinih komponenti.

257.

to su to cikliki simetrine mree? Ilustrirajte odgovor primjerom.

Z12 = Z 23 = Z 31
ove gornje

Mrea je cikliki simetrian ako vrijedi: Z 21 = Z 32 = Z13 razliazlod donjih

Z11 = Z 22 = Z 33

primjer: sinkroni stroj (sinkroni generator)

Mrea nije reciprona. Ne statika mrea

Teorija Mrea - 115

258. Zato je pri analizi nesimetrinih trofaznih mrea zgodno uvesti metodu
analize pomou simetrinih komponenti?
Analiza nesimetrinih trofaznih mrea metodom simetrinih komponenti pojednostavljuje
proraun. u nekim sluajevima (npr. rotacijski strojevi u mrei) elemente nadomjesne
sheme spoja mree moemo odrediti samo metodom simetrinih komponenti.
259. to treba znati da bi se nesimetrina viefazna mrea mogla rjeavati bilo
kojom standardnom metodom analize?
Treba poznavati elemente nadomjesne sheme mree ili te elemente treba odrediti
mjerenjem.

1
narinut je direktni sustav napona. Pokaite
C
da struje faza tvore inverzni sustav.
Na troilo za koje vrijedi L =

260.

U& 1 = U
U& = a 2U

U& 3 = aU

U1 = U sin t

X = L =

2 monoharmonijski

U 2 = U sin t +

1
C

Fazorska transformacija: 2KZN, 1KZS:

U& 1 U& 2 = jXI&1

U& 3 U& 2 = jXI&3
I& + I& + I& = 0
1

I&2 = I&1 I&3 =

2
aa
I&3 =
U

jX
1 a
I&1 =
U
jX
2

I&
U
= 1
jX 1 a 2

1+ a + a2 = 0
1 + a = a 2
a 2 = a 1 =

I&2 = I&a 2 = I&1a

1
a

I&3 = I&1 I&2 = (a + 1) I&1

I&3 = a 2 I&1

U
jX

( 1 + a ) = ( 1 + a )

I&1
I&1
=
( 1 + a )( 1 a ) 1 + a

Teorija Mrea - 116

261. Veza izmeu simetrinih komponenti i nesimetrinih trofaznih napona dana je

izrazom. Odredite fazore direktnog, inverznog i nultog sustava ako je
U& 1 = 1, U& 2 = 1 j 3 , U& 3 = 1 + j 3 .

U& d
1 a
& 1
2
U i = 3 1 a
U& 0
1 1

a 2 U& 1
1
3
1
3

a U& 2 , a = + j
, a2 = j
2
2
2
2
1 U& 3

1
3
1
3
j

1 + j
2
2
2
2
U& d
1

1
3
1
3
& 1

U i = 3 1 2 j 2 2 + j 2 1 j 3
U& 0
1 + j 3
1
1
1

1
3
3 3 1
3
3 3
+j
+ + +j
j
+
1 + j
2
2 2 2
2
2 2
5
2
1 1
3
3 3 1
3
3 3 1
= 1
= 1+ + j
+j
+ j
j

3 2
2
2 2 2
2
2 2 3
1

1 1 j 3 1 + j 3

5
1
1
U& d = , U& i = , U& 0 =
3
3
3
262.

Veza nesimetrinih trofaznih napona i simetrinih komponenti dana je

izrazom. Odredite U& 1 ,U& 2 ,U& 3 ako su referentni fazori simetrinih komponenti

U& d = 2, U& i = 1,U& 0 = j .

U& 1 1
& 2
U 2 = a
U& 3 a

1
a
a2

1 U& d

1 U& i
1 U& 0

U& 1 = U& d + U& i + U& 0

U& 2 = a 2U& d + aU& i + U& 0
U& = aU& + a 2U& + U&
3

a Steimmetzov operator

a=e

2
3

= cos

svojstva operatora:

1+ a + a2 = 0

2
2
1
3
+ j sin
= + j
3
3
2
2

a2 = e

4
3

; a3 = 1

a 1 = a 2 ; a 2 = a
U& 1 = 2 + 1 + j = 3 + j
1
3 1
3
3
+ j
U& 2 = 2a 2 + a + j = 2 j
=

+
2
2
2
2
2

3
3

U& 3 = 2a + a 2 + j = + j 1 +
2
2

j 1

Nesimetrini
trofazni.

sustav

napona,

Teorija Mrea - 117

263. Je li nuno simetrinu trofaznu mreu rjeavati metodom simetrinih

komponenti ako se zna direktna, inverzna i nulta impedancija izvora? Obrazloite.
Nije nuno, ali je logino. Ako znamo direktnu, inverznu i nultu impedanciju moemo
rjeavati mreu bilo kojom metodom.
264. Zato je viefaznom sustavu vano dogovoriti referentnu toku s obzirom na
koju je definirana trenutna snaga.

265. to je aritmetika prividna snaga i zato je ona uvijek manja od sistemske

prividne snage?

266. to je sistemska prividna snaga i pod kojim uvjetom je ostvarena potpuna

kompenzacija faktora snage .

Teorija Mrea - 118

267. Odredite aritmetiku i sistemsku prividnu snagu te djelatnu snagu simetrine

trofazne mree optereene otporom R.

Teorija Mrea - 119

268.

Trofazna mrea direktnog sustava optereena je trima otporima G1 , G2 , G3 ,

Fazori struja pojedinih faza dani su izrazima Pretpostavite da je

G1 = G2 = G,G3 = 2G . Nacrtajte fazorske dijagrame napona i struja trofaznih mrea i
objasnite opravdanost uvoenja pojma sistemske prividne snage.

[
[
[

U
I&1 = 3(G1 + G3 ) + j 3 (G1 G3 )
2
U
I&2 = 3G1 j 3 (G1 + 2G2 )
2
U
I&3 = 3G3 + j 3 (G3 + 2G2 )
2

]
]

Teorija Mrea - 120

269. Zato nije mogua trenutna kompenzacija nedjelatnih komponenti sistemske

prividne snage?

270.

Zato nije mogua trenutna kompenzacija u jednofaznim mreama?

Teorija Mrea - 121

271.

Nacrtajte nadomjesnu shemu spoja zadane mere.

Naponom upravljan

272. Odredite struju kroz kapacitet C maksimalno pojednostavnivi zadanu mreu.

(Greka Au1 nije definirana upravljaka grana NUNI-a)
- napon na L i R =U
- strujni izvor ne odreuje struju
kroz C

uC = Au + u
uC = u (1 + A)
iC = C

duC
d
du
= C (u (1 + A) ) = (1 + A)C
dt
dt
dt

Teorija Mrea - 122

273. Odredite valni oblik napona izvora nakon uklopa sklopke u t=0 ako je od t=0
poznat valni oblik napona na C2, uC2(t).
rjeenje:

KZN: (-istosmjerni izvor)=1, KZS: 1

Nadomjesna mrea:

KZN: u = R1iR1 + uC 2
KZS: i = iR1 + iC1 = iR1 + C

duC
du
iR1 = i C C
dt
dt

Konst. relacije za C: iC = C

duC
du
=C
dt
dt

du
du

+ u = R1i + uC 2
u = R1 i C + uC 2 R1C1
dt
dt
= R1I + uC 2

R1C1 =

str. 28. izraz 31.

u (t ) = u (+0)e

t /

=0

tx

e (R I + u
t

C2

( x) )dx

uC1 (0) = 0 = u (0)

uC1 (+0) = 0 = u (+0)

274. Odredite valni oblik napona na induktivitetu L2 u ustaljenom stanju

primjenivi Millmanov teorem.
teorem zamjene:

nadomjesna mrea:
j C

j C

Usin t

1/j L

Usin t

k= broj poprenih grana =3

NUNI: u&cd =

Y U&
n =1
n

Y
k =1

U& L 2

U& L 2

1
0
jL2
=
1
jC1 + jC2 +
jL2
2
U& 2 L2C1
L2C1 sin(t + 0)
=

u
(
t
)
=
U
L2
1 2 L2 [C1 + C2 (1 A)]
1 2 L2 [C1 + C2 (1 A)]
jC1U& + jC2 AU& 2 +

= arctg

0
=0
Re

Teorija Mrea - 123

Dokaite da u mreo vrijedi da je ud =

275.

1 n
uk (t ) .
n k =1

ud =

U& Y
k =1
n

k k

k =1

ud =

(U&
jL
1

1
1
1
1
+ U& 2
+ U& 3
+ ... + U& n
U& 1
jL1
jL2
jL3
jLn
=
1
n
jL

&
&
1 + U 2 + ... + U n )

1
1 n
= U& k
1
n k =1
n
jL

Odredite snagu troila R ako je zadano i1 = 2 I1 sin t , i2 = 2 I 2 sin(t + ) . Koji

276.

uvjet mora vrijediti da bi za snage vrijedio teorem superpozicije?

PR = i1 R = 2 I1 sin 2 t R
2

PR = i2 R = 2 I 2 sin 2 (t + ) R
2

PRuk = 2 R I1 sin 2 t + I 2 sin 2 (t + )

2

Ne moe se rijeit jer da bi za snage vrijedio teorem superpozicije ne smije biti interakcije
izmeu odziva nastalih kao rezultat razliitih poticaja.
277. Dokaite da je linearni vremenski nepromjenjivi induktivitet reciproni
element mree.

u1 = L

di1
di
= L 2
dt
dt

u2 = L

di2
di
= L 1
dt
dt

Ako u1 = u 2 slijedi da je i2 = i1 pa je zadovoljen uvjet recipronosti.

Teorija Mrea - 124

278.

Je li linearnost neke mree nuan uvjet da bi ta mrea bila reciprona?

Linearnost je dovoljan, ali ne i nuan uvjet recipronosti. Iz definicije recipronosti

(zamjena odziva i poticaja) proizlazi da e i svaki nelinearni otpor (neparno simetrine
karakteristike) biti reciproan element mree.
279. Objasnite na primjeru temeljni uvjet za izbor para pokusa kojim se dokazuje
eventualna recipronost neke mree.
Temeljni uvjet izbora para pokusa pri odreivanju recipronosti mree je da se zamjenom
mjesta poticaja i odziva struktura mree ne mijenja.
primjer:

(s)

280.

(s)

(s)

(s)

Dokaite da girator nije reciproni element mree.

u 2 = ri1
uz i1 = i2 slijedi u1 = u 2 i slijedi da girator nije reciproec element mreze
u1 = ri2

Teorija Mrea - 125

281. Zato se na temelju dvaju pokusa prikazanih na slici ne moe dokazati

recipronost linearnog dvonamotnog transformatora. Koje pokuse treba provesti
i zato?

Ovi pokusi ne mogu se koristiti u dokazivanju recipronosti jer je mrea strukturno

promijenjena. Strukturno gledano u pokusu 1 mrea je kratko spojena na prilazu 1, 1', a
prekinuta u 2, 2', dok je kod pokusa 2 mrea kratko spojena na prilazu 2, 2', a prekinuta na
1, 1'. Treba provesti slijedee pokuse:

U ( s ) I ( s ) + U ( s ) I ( s ) = U ( s ) I ( s ) + U ( s ) I ( s )

282.

Reciproni dvoprilaz takve je sheme spoja da je pri narinutom skoku struje I1

na prilazu 1 struja KS na prilazu 2 jednaka i2 = I 2 e t . Odredite valni oblik napona

na prilazu 1, u1 , ako se na prilaz 2 narine napon valnog oblika u 2 = U 2 e t .

Teorija Mrea - 126

283.

Pod kojim uvjetima vrijedi Thevenin - Nortonov teorem?

Thevenin Nortonov teorem vrijedi za mree sa jednoznanim rjeenjem te za mree u

kojima nema meudjelovanja izmeu oba jednoprilaza. Ovaj teorem ne vrijdi za mre sa
magnetski vezanim induktivitetima, te za mree sa zavisnim izvorima.
284. Odredite elemente Theveninove nadomjesne sheme naponskog slijedila
izvedenog pomou OP konanog pojaanja A i izlaznog otpora R.

E = ui + u d

u d = E ui

ui = ET RT i

Aud Ri = ui

A
E
1+ A
R
RT =
1+ A
ET =

ui (1 + A) = AE Ri
ui =

A
R
E
i
1+ A
1+ A

285.

Odredite elemente Theveninove nadomjesne sheme obzirom na prilaz 2.

uT = i1 ( R1 + R2 )

i1 =

uT = Au0 R0i2 = Au1 A

u0 = u1

uT
R1 + R2

uT
R2 + R0i1
R1 + R2

uT
R2
R1 + R2

i1 = i2

u 2 = i1 ( R1 + R2 ) i1 =

u2
R1 + R2

u0 = i1 R2
u2 = Au0 + i1 R0

RT =

u2

u2
+ R0i2
R1 + R2

R1 + R2

uT = Au1 uT
uT =

u2 = AR2i1 + R0i2 Ri1

u2 = ( AR2 + R0 )

uT = Au1 A

R0

u R
uT R2
T 0
R1 + R2 R1 + R2
AR2 + R0
R1 + R2

Au1 ( R1 + R2 )
R0 + R1 + (1 + A) R2

Teorija Mrea - 127

286.

Valni oblik na prilazu 1 neke L/VNP mree je u1 = E . Ako se na prilaz 1 spoji

otpor, struja kroz otpor e biti valnog oblika iR = Ie t . Odredite struju tog prilaza
ako se paralelno otporu spoji i kapacitet C.

u1 = uT = E
ZT =

U T ( s ) RI R ( s )
1

= R0 R + R0 = RT +
I R ( s)
s
sCT

1
E
E
RC
=

I ( s) =
sZ ( s ) RT 2 1
1
1
+
+
s + s

RT CT RT CT RC
1RC
3
4424
4
3 1424

s+

'02

1
1

s1 e s1t
s 2 e s 2 t

E RC
RC

i (t ) =
RT
s2 s1
287. U skladu s Thevenin Nortonovim teoremom, mree prikazane na slici su
ekvivalentne, ako za zadanu Nortonovu struju IN i Nortonovu vodljivost GN vrijedi
I
1
da je ET = N ; RT =
. Kako to da je GNU 2 RT I 2 .
GN
GN

GNU 2 RT I 2

zbog

ekvivalencije. Ako je prazan

hod prva se mrea grije, a
druga ne.

Teorija Mrea - 128

288.

Odredite napon na otporniku R4.

nadomjesna shema:

superpozicijom
uT = uT '+ uT ' '+ uT ' ' '
u1

u2

u3

RT =

1
(R1 + R2 + R3 )
2

uT ' =

u1
2

uT =

uR 4

u1 u2 u3
+ +
2 2 2

1
(u1 + u2 + u3 )R4
uT
2
= iR4 =
R4 =
1
RT + R4
(R1 + R2 + R3 ) + R4
2

Teorija Mrea - 129

289.

Odredite valni oblik struje induktiviteta L u periodikom reimu rada ako su

zadani naponi naponskih izvora u = U sin t , u = U sin(t 2 / 3) .
1

Teorija Mrea - 130

290. Odredite maksimalnu snagu koja se moe prenijeti troilu ako se u mrei
sheme spoja prema slici moe mijenjati samo prijenosni omjer idealnog
transformatora.

Z1 = R1 + jX 1
Z 2 = R2 + jX 2
U2
P = I1 R2 ' =
R2 '
( R1 + R2 ' ) 2 + ( X 1 + X 2 ' ) 2
2

Z2 ' =

maksimalni prijenos:

1
Z 2 = R2 '+ jX 2 '
n2

P
2
2
= 0 R1 + X 1 =| Z 2 ' |2
| Z '|
uvjet prijenosa

291. U nekoj jednoharmonijskoj mrei prijenos maksimalne snage postie se

ako je impedancija troila jednaka konjugiranoj vrijednosti Thevenivnove
impedancije. Koji uvjet pri tome mora biti zadovoljen. to ako taj uvjet nije
zadovoljen?
a) realni i imaginarni dio impedancije troila moraju biti nezavisni R f ( X )
b) ako to nije zadovoljeno, nego se neovisno mijenja samo modul | Z ( j ) | maksimalna
snaga troila se postie ako je | Z ( j ) |=| Z T ( j ) |
Mrea mora biti u sinusoidalnom ustaljenom stanju
292. Zato je prijenos maksimalne snage tako vaan u elektronici, a posve nevaan
u elektroenergetici?
U elektronici je uvijek zadana Theveninova impedancija i na nju ne moemo utjecati. R=RT
pa samo 50% energije izvora prenosi se na troila, a poeljno je da se to vie energije
prenese troilu. U elektronici je bitan stupanj iskoritenosti a u energetici je najbitniji
prijenos velike snage, a ne iskoritenost.
293. Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi dvoprilaz sheme spoja prema slici bio
linearan i vremenski nepromjenjiv?
U
dvoprilazima
nema
prethodno
uskladitene energije, i1 = i2 , unutar
dvoprilaza nema izvora, L i C linearni i
vremenski nepromjenjivi

Teorija Mrea - 131

294. Nacrtajte nadomjesnu shemu dvoprilaza iskazanog pomou impedancijskih

parametara.

U1 = Z11 I1 + Z12 I 2
U 2 = Z 21 I1 + Z 22 I 2

295. Zato za potpuni opis recipronog dvoprilaza dosta je odreivanje triju

parametara.
Dvoprilaz je reciproan ako se sastoji od recipronih dijelova mree. Jedno od osnovnih
svojstava reciprone mree je jednakost prijenosnih admitancija Y21 = Y12 .
Tri parametra su: Y11 , Y12 , Y22 .
296.

Objasnite pojam simetrinog dovprilaza i navedite nekoliko primjera.

Dvoprilaz je simetrian ako zamjenom ulaznih i izlaznih prikljuaka se ne promjene naponi

i struje vanjskih krugova. Vrijedi i Y11 = Y22 .

297.

Odredite impedancijske parametre dvoprilaza. Transformator je idealan

u'
prijenosnog omjera n = 1 .
u2

U1 = sL1 I1 + sL2 ( I1 I1 ' )

U1 ' = sL2 ( I1 I1 ' )
U1 ' = nU 2
1
I1 ' = I 2
n
1
U1 = sL1 I1 + sL2 I1 + sL2 I 2
n
1
1
U 2 = sL2 I1 + 2 sL2 I 2
n
n
1
U1 = ( sL1 + sL2 ) I1 + sL2 I 2
n
1

U 2 = sL2 I1 + 2 sL2 I 2
n

I 2 = nI1 '

Z11 = sL1 + sL2

1
sL2
n
1
Z 21 = sL2
n
1
Z 22 = 2 sL2
n
Z12 =

Teorija Mrea - 132

298.

Odredite z- i y- parametre uzdune impedancije Z.

I1 = Y11U1 + Y12U 2

I1 = I 2

I 2 = Y21U1 + Y22U 2

Y11 = Y21

Y11 =
Y12 =

I1
U1 U
I1
U2

Y12 = Y22

Y11 =
U1 = 0

I
Y21 = 2
U1 U
Y22 =

I2
U2

iz strujenih jednadbi admitancije parametre:

2 =0

1
Z

1
Z
1
Y21 =
Z
1
Y22 =
Z
Y12 =

2 =0

U1 = 0

Z11 =

U1 = I1Z11 + I 2 Z12

U 2 = I1Z12 + I 2 Z 22

Z 22 =

299. Odredite - parametre linearnog dvonamotnog transformatora kao i idealnog

transformatora.

U1 = sL1 I1 + sMI 2

u1 = a11u 2 a12 I 2

U 2 = sMI1 + sL2 I 2 / : sm

I1 = a21u2 a22 I 2

I1 =

L
1
U2 2 I2
sM
M
{
{
a 21

a22

L
U

U1 = sL1 2 2 I 2 + sMI 2
sM M
L
LL

U1 = 1 U 2 I 2 s 1 2 sM
M
14M
{
4244
3
a11

b) idealni :

a12

u1 = nu2

a11 = n

1
I1 = I 2
n

a12 = a21 = 0
a22 =

1
n

Teorija Mrea - 133

300. Na slici je prikazana pojednostavljena nadomjesna shema bipolarnog

tranzistora. Odredite h parametre.

U1 = h11 I1 + h12U 2
I 2 = h21 I1 + h22U 2

iz KS na izlazu:

h11 =
h21 =

iz PH na ulazu:

h12 =
h22 =

U1
I1 U
I2
I1

I1 R1
= R1
I1

=
2 =0

I1

U 2

I1

U 2 =0

U1
U2
I2
U2

U2

I1 = 0

=
I1 = 0

I2
1
=
I 2 R2 R2

301. Na slici je prikazan pojednostavljena nadomjesna shema MOSFET-a. Odredite

g-parametre.

iz KS na ulazu U1=0

I1 = g11U1 + g12 I 2
U 2 = g 21U1 + g 22 I 2

g12 =
g 22 =

iz PH na izlazu I2=0

g11 =
g 21 =

U1
I1
U2
U1

I1 R1
= R1
I1

I 2 R2 I1 R2
R
=
= 2
I1 R1
I1 R1
R1

I 2 =0

I 2 =0

I1
I2

=
U1 = 0

U2
I2

=
U1 = 0

I1
1
=
I1
I 2 R2
= R2
I2

Teorija Mrea - 134

302. Objasnite na primjeru linearnog dvonamotnog transformatora razliku izmeu

potpune ekvivalencije i ekvivalencije obzirom na prilaze.
Potpuna ekvivalencija:
- jednaki naponi i struje obiju mrea na svim
prikljucima

Ekvivalencija obzirom na prilaze:

- jednaki naponi i struje obiju mrea na svim
prilazima

303. Zato se u opem sluaju petljasta mrea ne moe transformirati u

ekvivalentnu zvjezdastu mreu.
Trokut u zvijezdu ne ide jer u opem sluaju broj elemenata nije jednak. Mogue je samo
ako je broj elemenata 3 jer je tada broj elemenata jednak u zvijezdi i u trokutu.
304. Odredite ulaznu impedanciju dvoprilaza optereenog impedancijom Z.
Iskoristiti impedancijske parametre dvoprilaza.

U1 = I1Z11 + I 2 Z12
U 2 = I1Z 21 + I 2 Z 22
U 2 + ZI 2 = 0
ZU 1 =

U1
I1

Z 21
I1
U1 = Z11 I1 + Z12
Z
+
Z
22

U1
Z Z
= ZU 1 = Z11 12 21
I1
Z + Z 22

305. Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da se dvoprilaz pri stalnom ulaznom
naponu ponaa kao strujni izvor, tj. da struja na prilazu 2 ne ovisi o prikljuenoj
impedanciji? Iskoristiti admitancijske parametre dvoprilaza.
I 2 f (Z )

I 1 = Y11U 1 + Y12U 2
I 2 = Y21U 1 + Y22U 2
U 2 = I 2 Z
I 2 = Y21U 1 + Y22 I 2 Z

I2 =

Y21
U1
1 + Y22 Z

Y22 = 0

Teorija Mrea - 135

306. Nacrtajte najjednostavniju shemu mree prema slici za mali izmjenini signal
ako su poznati h-parametri bipolarnog tranzistora. Impedancije kapaciteta
zanemarive su na frekvenciji ulaznog signala ui.

U BE = h11 I B + h12U CE
I C = h21 I B + h22U CE
jednosptepeno tranzistorsko pojaalo
307. Nacrtajte nadomjesnu shemu mree prema slici za mali izmjenini signal ako
su poznati Y-parametri MOSFET-a. Impedancije kapaciteta zanemarive su na
frekvenciji ulaznog signala u1.

308.

Odredite g-parametre dvoprilaza ako su poznati g-parametri dvoprilaza M.

Teorija Mrea - 136

309.

Navedite osnovna svojstva lananog spoja vie dvoprilaza.

Lanani spoj je spoj dvaju ili vie

dvoprilaza gdje je pri spajanju ukljuen
samo jedan od prilaza svakog od spojnih
dvoprilaza. Lanani spoj uvijek je mogu.

310. Pokaite da je lanani spoj prema slici reciproni dvoprilaz ako je dvoprilaz M
reciproan.

1 0 g11
R 1 g

21

g12 1 R
g 22 0 1

Teorija Mrea - 137

311.

Objasnite zato serijski spoj dvaju dvoprilaza nije uvijek mogu.

Nakon serijskog spoja dolo je do promjene sheme
spoja dvoprilaza B ( Z1B i Z 2B kratko spojeni).

312.

Objasnite zato paralelni spoj dvaju prilaza nije uvijek mogu.

Z1A i Z 2A te Z1B i Z 2B su kratko spojeni.

Mijenja se shema i parametri dvoprilaza.

Teorija Mrea - 138

313.

Kako se provode testovi valjanosti serijskog spoja?

Ako je u p = uq = 0 dvoprilazi
A i B mogu se serijski spojiti,
inae ne.

314.

Kako se provode testovi valjanosti paralelnog spoja.

Ako je u p = uq = 0 dvoprilazi
A i B mogu se paralelno
spojiti
bez
promjene
parametara
pojedinih
dvoprilaza, inae ne.

315.

to su to regularni spojevi dvoprilaza?

Regularni spojevi dvoprilaza su spojevi u kojima su sheme spoja dvoprilaza poznate, pa

na taj nain izbjegavamo spojeve s idealnim transformatorom.

serijski

paralelni