Posljedice Prvog svjetskog rata bile su uasne.

Sudjelovalo je preko 100 milijuna ljudi, a rat se vodio

u velikom broju zemalja. Bilo je mnogo ljudskih rtava ak oko 10 milijuna ljudi je poginulo, a oko
20 milijuna je ranjeno. Puno ljudi su ostali invalidi ostajali su bez ruku, bez nogu postali su
nesposobni za bilo to. Zato je svijet nakon Prvog svjetskog rata preplavljen prosjacima. To su bili
uglavnom ljudi koji su osakaeni.
Rezultati rata su i irenje smrtonosne bolesti koja se nazivala panjolska groznica. Ljudi su umirali
takvom brzinom da je to bilo nevjerojatno. Glavni uzrok bila je nekvalitetna prehrana i nedostatak
higijene tijekom rata. panjolska gripa odnijela je jo oko 20 milijuna ivota.
Prvi svjetski rat donio je strahovita razaranja. Razrueni su gradovi, tvornice. Svijet je poslije Prvog
svjetskog rata u dubokoj gospodarskoj krizi. To nije bila hiperprodukcijska nego hipoprodukcijska
kriza. Nedostaje svega. Sad kad je prestao rat nikome nije potrebna proizvodnja ratne industrije pa
te tvornice prestaju s radom i tako se javlja jo vea nezaposlenost.
Sva ta materijalna bijeda poveavala je revolucionarno raspoloenje. To razdoblje iza Prvog
svjetskog rata je doba novih pokuaja socijalistikih revolucija u svijetu.vojni i politiki blokovi su
propali. Centralne sile su poraene i raspadale su se kako su lanice poraavane prvo su poraene
Bugarska i Turska i one su istupile, a kad se raspala Austrougarska, Njemaka je ostala sama. Sile
Antante su se odrale do zavretka rata, no poslije rata su se javili sukobi za podjelu plijena to je
dovelo do njihovog raspada.

MIROVNA KONFERENCIJA U PARIZU

U sijenju 1919. godine u Parizu zapoinje mirovna konferencija. Na toj se konferenciji reflektira
cijeli svijet jer veliki odluuju o svojim interesima, a ne interesima malih naroda. 'etvorica velikih'
su bili etiri predsjednika i premijera Sjedinjenih Amerikih Drava, Francuske, Engleske te Italije
za Europu, a za Daleki istok i Oceaniju Japan.
Silama Antante je bilo najvanije da se u pripremi mirovni sporazum s Njemakom. Sile Antante
proglasile su Njemaku jedinim krivcem za rat. I to je bio krivi stav jer su i druge zemlje imale
osvajake ciljeve. (Posljedica toga bio je Drugi svjetski rat.)
Mirovni sporazum s Njemakom je potpisan u Versaillesu 28. lipnja 1919. godine. Sile Antante su tim
mirovnim sporazumom kaznile Njemaku i dovele je u poziciju da vie nikad ne moe uiniti nita
takvo. Namjera je bila da se uniti njemako gospodarstvo.
PROMJENA NJEMAKIH GRANICA. Zato su Njemakoj oduzete sve kolonije, a pograbile su ih
Francuska, Velika Britanija i Japan. S druge strane odreene su joj nove granice tako da su sve

drave oko Njemake dobile dio. Danska je dobila gotovo itav juni dio poluotoka Jiland, zatim
Francuskoj su vraene pokrajine Alsace i Larraine. Njemaka je izgubila i u korist novonastale
Poljske i ehoslovake.
Poljska je obnovljena i dobila je izlaz na Baltiko more. Drugi dio Njemake oko ua Visle (gdje se
nalazio grad Gdanjsk) bio je odvojen i unutar Poljske. Njemaka je jedinu vezu s tim dijelom imala
preko mora. (Ta teritorijalna osvojenost Njemake bio je povod za Drugi svjetski rat.) Francuska
vojska je okupirala i dvije industrijski najrazvijenije njemake pokrajine Saar i Westfaliju.
NJEMAKO NAORUANJE. Njemaka je u potpunosti razoruana. Vie ne smije imati svoju
vojsku, osim neto malo za smirivanje kriza. Ukinuta je i njemaka mornarica. Svi brodovi su postali
plijen sila Antante, a najvie je dobila Britanija.
Njemakoj je odlukom Versajskog mirovnog sporazuma zabranjena vojna industrija i proizvodnja
oruja. Njemaka usto nije smjela ni trgovati orujem. ak je zabranjena i proizvodnja djejih
igraaka u obliku oruja.
RATNA ODTETA. Na mirovnoj konferenciji je odlueno da Njemaka mora platiti ogromnu ratnu
odtetu silama Antante. Meutim, Njemaka to nikad nije platila jer je vrijednost njemake marke
jako pala dogodila se ogromna inflacija.
UTJECAJ MIROVNOG SPORAZUMA NA NIJEMCE. Versajskim mirovnim sporazumom je kanjen
itav njemaki narod. to se tie njemakog vojno-politikog vrha car je samo abdicirao i otiao, a
njemaki generaltab je ostao na okupu i nita im nije bilo. Posljedice je trpio najvie obian
Nijemac koji nije mogao nikako odluivati o ratu.
S druge strane, versajski sporazum je smatran ponienjem. Zato se u Njemakoj poinju iriti
nacistike ideje da su Nijemci jedina via rasa (nadljudi). Osniva se i nacistika stranka
Njemake.
Versajski sporazum je bio tipian imperijalistiki mir. Pobjednici su se obogatili na poraenoj strani.
MIROVNI SPORAZUM ZA AUSTROUGARSKU. Njemaka se versajskim sporazumom morala
obvezati da e priznati neovisnost Austrije i da je nikad nee pokuati pripojiti.
Austrija i Maarska se smatraju nasljednicama Austrougarske. Sa svakom dravom mir se sklapao
posebno.

Sve

lanice

Centralnih

sila

su

zavrile

kao

Njemaka.

Sve

su

znatno

smanjene. Maarska je stranosmanjena jer su se odvojili svi okolni prostori koji su pripadali
Maarskom Kraljevstvu Slovaka se ujedinila sa ekom u ehoslovaku, Transilvanija je vraena
Rumunjskoj, Vojvodina, Slavonija i Hrvatska su ule u Kraljevinu SHS, a Gradie je pripojeno
Austriji.

Turska se gotovo raspala. Svedena je gotovo na dananje granice. Sva arapska podruja koja su bila
pod turskom vlau zauzeli su Britanci i Francuzi. Grka je dobila zapadni dio Male Azije, a Italija
jugozapadni dio.

Prvi svjetski rat je bio nepravedan i osvajaki. Jedino su Srbija, Crna Gora i Belgija
vodile pravedan i oslobodilaki rat.Prvi svjetski rat je trajao 4 godine, 3 mjeseca i 14
dana. Ukupna teta izazvana ratom je procijenjena na 186 milijardi dolara. Odnio je
oko 47 miliona ljudskih ivota.
Rat je prouzrokovao patnju ljudi, stradanja i razaranja naselja i privrede. Ekonomija
skoro svih zemalja bila je iscrpljena. Porasla je uloga drave u privredi. Ekonomski
primat od zapadne Evrope preuzele su SAD. Naplata duga, veliki plijen i neunitena
privreda omoguili su SAD da postanu najvea svjetska ekonomska sila.
Evropa je prestala biti centar svijeta, evropske svae i sukobi su postali beznaajni
pred novom borbom za kontrolu svijeta izmeu dvije sile- SAD i SSSR.
Nestalo je Rusko carstvo, Tursko carstvo, Austro-Ugarsko carstvo i Njemaki rajh