CARINSKO DOZOVOLJENO

POSTUPANJE ILI UPOTREBA ROBE:

Za svu robu unesenu u carinsko podruje i
podnesenu carinarnici mora se na propisan
nain odrediti carinsko dozvoljeno postupanje ili
upotreba.
Roba podnijeta carinarnici ima status robe u
privremenom smjetaju sve dok joj se ne
odredi carinski dozvoljeno postupanje ili
upotreba.

Carinska doputena postupanja

ili upotreba robe su:
1. stavljanje robe u carinski postupak ;
2. unos robe u slobodnu zonu ili slobodno
skladite;
3. ponovni izvoz robe;
4. unitenje robe;
5. ustupanje robe u korist drave .

VRSTE CARINSKIH POSTUPAKA:

1. postupak putanja robe u slobodan promet ( carinjenje
robe)
2. postupci sa odlaganjem i carinski postupci sa
ekonomskim dejstvom (posebni postupci):
a) Spoljni tranzitni postupak
b) Postupak carinskog skladitenja
c) Postupak aktivnog oplemenjivanja uz primjenu sistema
odlaganja
d) Postupak prerade pod carinskim nadzorom
e) Postupak privremenog uvoza
f) Postupak pasivnog oplemenjivanja
g) Unutranji tranzitni postupak

 Postupci sa ekonimskim dejstvom jesu oni u

kojima se sa stranom ili domaom robom
obavljaju odreene, proizvodne ili uslune,
privredne djelatnosti.
Svim tim postupcima je zajedniko da osoba
koja eli uvoziti, privremeno uvoziti ili izvoziti
robu treba podnijeti pisani zahtjev nadlenoj
carinanrnici, koja radi donoenja odobrenja,
procjenjuje ukupne okolnosti.
Odobrenje mora sadrati sve uslove pod kojima
e se voditi odreeni postupak.

 Karakteristino svim ovim postupcima, osim

postupka carinskog skladitenja, je da se
odobrenja donose na odreeni rok, te da se u
istom odereuje rok zavretka postupka.
Carinski postupak sa ekonomskim dejstvom
zavrie se kad se odobri novi carinski dozvoljeni
postupak ili upotreba za robu koja je bila
stavljena u taj postupak ili za ekvivalentne robe ili
dobijene proizvode nakon oplemenjivanja.

1. SPOLJNI TRANZITNI
POSTUPAK
Spoljni tranzitni postupak dozvoljava prevoz robe izmeu
dva mjesta unutar carinskog podruja, i to:
1) strane robe, a da ta roba ne podlijee naplati uvoznih
dabina i drugih naknada ili mjerama komercijalne
politike;
2) domae robe za koju je sproveden postupak izvoza.

Osnovni cilj ovog postupka je prevoenje robe pod

carinskim nadzorom od otpremne do odredine

carinske ispostave odnosno drugog mjesta kojeg odobri
Carinska uprava.

 Postupak poinje u otpremnoj carinskoj ispostavi, koja

moe biti bilo koja ispostava na graninom prelazu ili

unutranjosti.
Otpremna carinska ispostava preduzima mjere kojima
osigurava istovjetnost robe stavljanjem carinskih obiljeja.

Spoljni tranzitni postupak zavrava se predajom robe,

odgovarajuih tranzitnih dokumenata i dokumenata

izdatih od carinarnice ulaska u Republiku, odredinoj
carinarnici, u skladu sa odredbama o postupku tranzita.
Carinarnica e okonati postupak kada je u mogunosti
da, poreenjem podataka koji su na raspolaganju kod
polazne i odredine carinarnice, utvrdi da je postupak
zavren na propisan nain.

Nosilac postupka tranzita je glavni obveznik i odgovoran je za:

1) predaju robe odredinoj carinarnici u nepromijenjenom stanju i u
odreenom roku, uz potovanje mjera koje su preduzete radi
osiguranja identinosti robe i
2) potovanje odredbi postupka tranzita

Za sve navedene obaveze, pored carinskog obveznika, odgovorni

su i prevoznik kao i primalac robe koji je znao da je ista u tranzitnom
postupku.

Glavni obveznik je duan poloiti obezbjeenje za plaanje

carinskog duga ili drugih naknada koje bi mogle nastati u vezi sa
robom.

 Carinska vrijednost robe koja se izvozi je

vrijednost robe dopremljene na granicu

Republike.

Izvozna carinska deklaracija se podnosi

kod carinarnice koja je odgovorna za

nadzor nad podrujem u kojem izvoznik
ima sjedite ili prebivalite ili u kojoj se
roba pakuje ili utovara za izvoz.

2. UNUTRANJI TRANZITNI
POSTUPAK
Unutranjim tranzitnim postupkom se

omoguava prevoz domae robe iz jednog

mjesta u drugo u carinskom podruju, sa
prelaskom preko teritorije druge zemlje,
bez promjene njenog carinskog statusa.

3. POSTUPAK CARINSKOG
SKLADITENJA

Postupak carinskog skladitenja moe se

odobriti za smjetaj u carinsko skladite:

1) strane robe, koja tada ne podlijee uvoznoj

carini i trgovinskim mjerama;
2) domae robe namijenjene izvozu, koja
smjetajem u carinsko skladite uiva primjenu
mjera koje se, u skladu sa posebnim propisima,
primjenjuju za izvoz te robe;

Carinsko skladite je svako mjesto gdje se roba moe

smjestiti u skladu sa propisanim uslovima koje odobri
carinarnica i koje je pod carinskim nadzorom.

Carinsko skladite moe biti javno skladite ili privatno

skladite.

Javno skladite je carinsko skladite u kome svako lice

moe skladititi robu.

2. Privatno skladite je carinsko skladite namijenjeno

skladitenju robe draoca skladita.

 Dranje robe u postupku carinskog skladitenja

nije vremenski ogranieno.
Ako je za uvoznu robu u postupku carinskog
skladitenja nastao carinski dug, trokovi
skladitenja i odravanja robe koji nastanu za
vrijeme skladitenja se nee uraunati u
carinsku vrijednost robe, pod uslovom da su
prikazani odvojeno od stvarno plaene cijene,
odnosno cijene koju treba platiti za tu robu.

4. POSTUPAK PRERADE POD

CARINSKIM NADZOROM
U postupku prerade pod carinskim nadzorom
dozvoljava se upotreba strane robe na
carinskome podruju, bez obraunavanja carine
ili primjene trgovinskih mjera, radi prerade kojom
se mijenja njena priroda ili stanje, a proizvodi
koji su rezultat takve prerade stavljaju se u
slobodni promet, uz obraun uvozne carine koja
je za njih propisana.
Ovi proizvodi se nazivaju preraeni proizvodi.

 Treba naglasiti da se u ovom postupku odstupa

od opteg naela carinjenja uvozne robe da se
se carinski dug obraunava na carinsku robu
stavljenu u postupak, nego na preraene
prizvode, koji se kao rezultat prerade putaju u
slobodan promet uz obraun za njih propisane
carine.
Postupak prerade pod carinskim nadzorom
odobrie se iskljuivo u sluaju robe ijom
preradom se dobijaju proizvodi za koje je
propisana nia carina nego za uvezenu robu.

 U postupku prerade pod carinskim nadzorom mogua je

i okolnost kad uvezena roba ostaje u nepromijenjenom
stanju ili nije dostigla potreban stepen prerade.

Ako nastane carinski dug u postupku prerade robe pod

carinskim nadzorom u vezi s robom u nepromijenjenom

stanju ili za proizvode ija prerada nije dostigla stepen
obrade predvien u odobrenju, iznos carinskog duga e
se utvrditi na osnovu propisa za odreivanje visine
carine koji su za uvoznu robu vaili u vrijeme prihvatanja
carinske deklaracije kojom se roba stavlja u postupak
prerade pod carinskim nadzorom.

5. POSTUPAK PRIVREMENOG
UVOZA
Postupkom privremenog uvoza dozvoljava

se da se roba koja nije iz Republike, a

namijenjena je ponovnom izvozu, u
nepromijenjenom stanju, osim
uobiajenog smanjenja vrijednosti zbog
upotrebe, moe upotrijebiti u carinskom
podruju, uz potpuno ili djelimino
osloboenje od plaanja uvoznih dabina i
bez primjene mjera komercijalne politike.

 Roba mora biti koriena u tano

odreene svrhe.

Na osnovu vrste i svrhe u koje se roba

koristi moe doi do:

1. privremenog uvoza uz potpuno
osloboenje od plaanja carine;
2. privremenog uvoza uz djelimino
osloboenje od carine

 Jedini postupak koji je regulisan meunarodnom

konvencijom tzv. Istambulska konvencija
privremenom uvozu.
Osobenost ove konvencije je to ona propisuje
osloboenja od plaanja carine i poreza, dok
druge carinske konvencije predviaju iskljuivo
osloboenja od plaanja carina dok se
nacionalnom zakonodavstvu preputaju naplata i
osloboenje od plaanja poreza.

 Iznos uvozne carine koja se plaa za robu u postupku

privremenog uvoza sa djeliminim osloboenjem od

plaanja uvozne carine odreuje se za svaki mjesec ili za
dio mjeseca u kojem se roba nalazi u postupku u visini od
3% od iznosa carine koju bi trebalo platiti za robu kad bi
ona bila stavljena u slobodni promet na dan prihvatanja
carinske deklaracije za stavljanje robe u postupak
privremenog uvoza.

Ako nastane carinski dug za robu stavljenu u postupak

privremenog uvoza (postupak slobodnog prometa), iznos

duga odreuje se na osnovu elemenata za obraun koji se
primjenjuju na dan prihvatanja carinske deklaracije za
stavljanje robe u postupak privremenog uvoza.

 Primjer: korisnik odobrenja privremeno je

uvezao opremu za proizvodnju na odobreni rok
od 6 mjeseci. Carinski dug (carina i PDV) za tu
robu ako bi se pustila u slobodan promet bio bi
npr. 1000 eura. Poslije korienja opreme pri
podnoenju deklaracije za ponovni izvoz podnio
je deklaraciju za obraun stvarnog duga. Dug je
18% (3% x 6 mjeseci) od ukupnog duga 1000
eura, koji bi bio obraunat da je roba putena u
slobodan promet u vrijeme stavljanja u postupak
privremenog uvoza, dakle, 180 eura.

6. POSTUPAK AKTIVNOG
OPLEMENJIVANJA
Postupak aktivnog oplemenjivanja

omoguava uvoz strane robe radi prerade

u dobijene proizvode, koji e poslije
prerade biti izvezeni, a da ta roba ne
podlijee naplati carine i primjeni
trgovinskih mjera (sistem sistem
odlaganja), odnosno uz naplatu carine, ali
uz ispunjavanje propisanih uslova i pravo
na povrat (sistem povraaja).

U pogledu plaanja carine, sistem aktivnog

oplemenjivanja se, dakle, moe odobriti i
sprovesti:

Sistem odlaganja pri emu se na stranu robu

namijenjenu ponovnom izvozu u obliku dobijenih
proizvoda ne plaa carina, niti podlijee
mjerama trgovinske politike;

2. Sistem povraaja pri emu se na stranu robu

koja je putena u slobodan promet uz plaanje
carine moe odobriti povraaj ili otpis carinskog
duga ako se roba izveze iz carinskog podruja
Crne Gore u obliku dobijenih proizvoda.

Imajui u vidu mogue (doputene) proizvodne radnje,

u postupku unutranje proizvodnje moe se uvoziti:

1. Roba koja se u cjelosti upotrebljava u proizvodnji

dobijenog proizvoda i koja, u cjelini ili dijelom, postaje
sastavni dio dobijenog proizvoda;
2. roba (pomoni proizvodni materijali) koja ne postaje
sastavni dio dobijenog proizvoda, iako se u cjelini ili
dijelom utroi, ali omoguava ili olakava proizvodnju
dobijenog proizvoda.

Sledea roba se ne smatra pomonim proizvodnim

materijalom, pa se za nju ne moe odobrizi postupak
aktivnog oplemenjivanja: gorivo i drugi izvori energije,
maziva, te oprema i alati.

 U praksi postupak pasivnog oplemenjivanja se

zahtijeva na osnovu ugovora o oplemenjivanju
(lohn-poslovi)
Ovaj pravi posao podrazumijeva proizvodnju
uvezene robe posredno ili neposredno date
korisniku odobrenja na raspolaganje radi
proizvodnje prema specifikacijama i uslovima a
za raun isporuioca sa sjeditem u drugoj
zemlji, pri emu plaanje podrazumijeva sve
trokove proizvodnje

 Pravilo je da se postupak pasivnog

oplemeniivanja zavrava izvozom dobijenih
proizvoda u nepromijenjenom stanju.
Osim izvozom, u posebno opravdanim
sluajevima, carinarnica moe odobriti
stavljanje robe u slobodni promet, stavljanje
robe u postupak prerade pod carinskim
nadzorom, unitenje robe ili ustupanje robe u
korist drave.

7. POSTUPAK PASIVNOG
OPLEMENJIVANJA
U okviru postupka pasivnog oplemenjovanja
moe se odobriri da se domaa roba privremeno
izveze iz crnogorskog carinskog podruja radi
obavljanja odreenih proizvodnih radnji.
Na osnovu proizvodnih radnji nastaju dobijeni
proizvodi, radi kojih se odobrava postupak
pasivnog oplemenjivanja, a mogue ih je pustiti
u slobodan promet uz potpuno ili djelimino
osloboenje od plaanja carinskog duga.

Domaom robom smatra se roba koja je:

1. u cjelosti dobijena ili proizvedena u Crnoj Gori, ili

u njenim teritorijalnim vodama
2. robu uvezenu iz drugih zemalja ali koja je bila
putena u slobodan promet
3. roba koja je dobijena ili proizvedena u carinskom
podruju Crne Gore, nezavisno da li je dobijena
ili proizvedena od robe u cjelosti dobijene u
Crnoj Gori ili od robe uvezene iz drugih
zemalja, a bila je putena u slobodan promet.

 Nasuprot ostalim carinskim postupcima sa

odlaganjem ili ekonomskim uincima, koji se
mogu zavriti i odobravanjem nekog drugog
carinski doputenog postupanja ili upotrebe,
postupak pasivnog oplemenjivanja se zavrava
iskljuivo putanjem dobijenih proizvoda u
slobodan promet.
Postupak pasivnog oplemenjivanja zavrava
odobravanjem potpunog ili djeliminog
osloboenja od carinskog duga prilikom putanja
dobijenih proizvoda u slobodan promet.

 Djelimino ili potpuno osloboenje od plaanja

carine odreuje se tako da se od svote uvozne
carine obraunate za dobijene proizvode koji se
putaju u slobodan promet odbije svota izvozne
carine koja bi bila obraunata istog dana, ako bi
se privremeno izvezena roba uvezla iz zemlje u
kojoj je bila predmet proizvodnih radnji ili one u
kojoj je bila poslednja proizvodna radnja.
Carinski dug se ne obraunava ako je razlika
negativna.

Primjer:

Vrijednost privremeno izvezene robe - 1000 eura

Stopa carine 10% - 100 eura
Izvozna carina - 100 eura
Vrijednost usluge (oplemenjivanje) - 800 eura
Vrijednost privremeno izvezene robe - 1000 eura
Trokovi prevoza (izvoz/uvoz) - 200 eura
Carinska osnovica - 2000 eura
Stopa carine 10% - 200 eura
Uvozna carina - 200 eura
Razlika (uvozna/izvozna carina) 100 eura
Vrijednost usluge (oplemenjivanje) - 800 eura
Trokovi prevoza - 200 eura
Razlika (uvozna/izvozna carina) 100 eura
Poreska osnovica - 1100 eura
PDV 17% - 187 eura
Iznos carine - 100 eura
Iznos PDV - 187 eura
Carinski dug - 287 eura