Socijalna

percepcija
Zakljuivanje o uzrocima
ponaanja

Podruja socijalne
percepcije

IV. Atribuiranje uzroka:

Odgovaranje na pitanja
Zato?

Atribucija uzroka

Atribucijski pristup proizlazi iz kognitivne

socijalne psihologije, koja stavlja naglasak

na kognitivne procese kao medijatore
izmeu situacije u kojoj se osoba nalazi i
njegovog ponaanja i djelovanja.
Umjesto da pasivno promatraju to se oko
njih dogaa, ljudi izvode znaenja iz
ponaanja, zakljuuju o uzrocima i
razlozima za opaene dogaaje, zakljuuju o
karakteristikama ljudi povezanih s tim
dogaajima konstruiraju svoj socijalni
realitet.

Atribucija uzroka

Atribucijska teorija opisuje kako ljudi

objanjavaju uzroke vlastitog

ponaanja i ponaanja drugih ljudi.
Temeljna pretpostavka je da ljudi
tragaju za konstantnostima u svojoj
okolini, kako bi imali doivljaj
kontrole i mogunosti predvianja
dogaaja u budunosti.

Atribucija uzroka

pod atribucijskom teorijom

podrazumijeva se mnogo razliitih teorija

osnovna ideja koja povezuje sve te teorije
je da ljudi tumae dogaaje u terminima
njihovih uzroka i da ta tumaenja imaju
znaajnu ulogu u determiniranju reakcija
na te dogaaje

Atribucija uzroka
U procesu atribuiranja mogue je razlikovati:
ANTECEDENTI

ATRIBUCIJE

POSLJEDICE

Informacije
Vjerovanja
Motivacija
Individualne
razlike

Oekivanja
Percipirani
uzrok

Emocije
Ponaanje

SVEOBUHVATNI MODEL ATRIBUCIJSKOG PROCESA (Kelley i Michela, 1980)

Atribucija uzroka

Priroda atribucijskog procesa

Ne obuhvaaju sve teorije atribucija cijeli proces.
Istraivai zainteresirani za kognitivne i motivacijske
procese usmjerili su se prvenstveno na vezu izmeu
antecedenata i atribucija, a oni zainteresirani za dinamiku
ponaanja na vezu izmeu atribucija i posljedica.
U oba sluaja, pretpostavlja se da kauzalne atribucije
imaju centralnu ulogu u ljudskom ponaanju. Na njima se
osniva ovjekovo razumijevanje uzrono-posljedine
strukture svijeta i zbog toga su one vane determinante
njegove interakcije s tim svijetom.

Atribucija uzroka

Priroda atribucijskog procesa

Ocem atribucijske teorije smatra se Fritz
Heider (1946/1958).
On je vjerovao da se i obini ljudi ponaaju
kao znanstvenici-amateri, koji pokuavaju
razumjeti ponaanje drugih ljudi povezujui
djelie informacija dok ne dou do razumnog
objanjenja.

Atribucija uzroka

Model kovarijacije (Kelley, 1967)

Implikacije Kelleyeva modela su da odreene
kombinacije informacija vode do odreenih atribucija.
McArthurova (1972) je eksperimentalno provjeravala
Kelleyev model manipulirajui informacije koje je
ispitanicima dala u obliku prie o fiktivnoj osobi.
Na osnovi 8 moguih kombinacija triju nezavisnih
varijabli (niski/visoki konsenzus, niska/visoka
konzistentnost i niska/visoka distinktivnost) ispitanici
su trebali odrediti to je uzrok opisanom ponaanju.

Atribucijske pogreke
Osnovna atribucijska pogreka
Za Castra
60

Procjena stava pisca eseja

55

Protiv
Castra

50
45
40

Izbor

35

Bez izbora

30
25
20
15
10
Za Castra

Protiv Castra

Usmjerenje eseja

Atribucijske pogreke

Atribucije u vlastitu korist

Atribucije u vlastitu korist naglaavaju
internalne, dispozicijske uzroke za
objanjavanje vlastitog uspjeha i okrivljuju
eksternalne, situacijske uzroke za neuspjeh.

Atribucijske pogreke

Atribucije u vlastitu korist

Jedan razlog za atribuiranje u vlastitu korist je
ouvanje samopotovanja.
Drugi razlog je samoprezentacijski, kako bismo
sauvali sliku koju drugi imaju o nama.
Trei razlog je taj to ljudi posjeduju informacije o
svom ponaanju u drugim situacijama, to ih moe
voditi do oekivanja pozitivnih ishoda, dok su
negativni ishodi neoekivani.

Atribucijske pogreke

Atribucije u vlastitu korist

Ovakvo pristrano atribuiranje je adaptivno i
korisno za nae psihiko zdravlje.
Sklonost obrnutom nainu atribuiranja uspjeha situacijskim uzrocima, a neuspjeha
vlastitim osobinama - moe dovesti do
nauene bespomonosti.
Jedna od posljedica nauene bespomonosti
je depresija.

Atribucijske pogreke

Obrambene atribucije
Obrambene atribucije su objanjenja za
ponaanje ili dogaaje kojima se
izbjegava osjeaj ranjivosti ili smrtnosti.

Atribucijske pogreke

Obrambene atribucije
Nerealistini optimizam je oblik
obrambene atribucije pri kojem ljudi
misle da e se dobre stvari vjerojatnije
dogoditi njima nego drugima, a da e se
negativni dogaaji prije dogoditi
drugima nego njima.

Atribucijske pogreke

Obrambene atribucije
Jedan nain na koji se nosimo s traginim
informacijama o drugima jest da vjerujemo da
se to ne moe dogoditi nama.
To inimo pomou vjerovanja u pravedan
svijet, oblika obrambene atribucije na osnovi
kojeg ljudi pretpostavljaju da se loe stvari
dogaaju loim ljudima, a dobre stvari
dobrima.

Uloga kulture u atribuiranju

Kultura i osnovna atribucijska

pogreka

U individualistikim kulturama ljudi se odgajaju

tako da preferiraju dispozicijske atribucije nad
situacijskim.
Za razliku od toga, kolektivistike kulture (u
pravilu istone) naglaavaju pripadnost grupi,
meuzavisnost i konformiranje grupnim
normama.
Zbog toga su zapadnjaci skloniji poiniti
osnovnu atribucijsku pogreku nego istonjaci.

Uloga kulture u atribuiranju

Kultura i ostale pristranosti u

atribuiranju

Zapadnjaci su skloniji atribuiranju u vlastitu

korist nego istonjaci.
Obrambene atribucije, kao to je vjerovanje u
pravedan svijet, su ee u kulturama u kojima
postoje krajnosti u bogatstvu i siromatvu.
Efekt reflektora je ei meu ljudima iz
individualistikih nego iz kolektivistikih kultura.

Tonost naih atribucija i dojmova

U mnogim okolnostima ljudi nisu

naroito toni u stvaranju dojmova i

atribuciji uzroka, pogotovu u
usporedbi s time koliko misle da
jesu.

Tonost naih atribucija i dojmova

Zato su nai dojmovi o drugima

ponekad pogreni?

Jedan razlog su mentalni preaci, kao to je

osnovna atribucijska pogreka, koje
koristimo pri socijalnom prosuivanju.
Drugi razlog je u tome to se ljudi prilikom
zakljuivanja mogu oslanjati na pogrene
implicitne teorije linosti.

Tonost naih atribucija i dojmova

Zato nam nai dojmovi izgledaju

toni?

Jedan razlog je to to obino vidimo ljude u

ogranienom broju situacija i nikada nemamo
priliku uvidjeti da su nai dojmovi pogreni.

Tonost naih atribucija i dojmova

Zato nam nai dojmovi izgledaju

toni?

Drugi razlog je to to ljudi stvaraju

samoispunjavajua proroanstva o drugima i
odnose se prema njima na nain koji dovodi
do ostvarivanja njihovih oekivanja.

Tonost naih atribucija i dojmova

Zato nam nai dojmovi izgledaju

toni?

Trei razlog zbog kojeg ne uoavamo da su

nai dojmovi pogreni je taj to primjeujemo
da se mnogi ljudi slau s nama iako svi oni
mogu biti u krivu.