Professional Documents
Culture Documents
RIJEKA
KOLEGIJ:Prekrcajna sredstva
STUDENT:Hrvoje mehil
SADRAJ:
1.
UVOD................................................................................................................ 2
2.
Aksijalne rampe.............................................................................................. 3
2.2.
2.3.
2.4.
Bone rampe.................................................................................................. 6
2.5.
Obalne rampe................................................................................................. 6
3.
4.
ZAKLJUAK...................................................................................................... 7
5.
LITERATURA..................................................................................................... 8
1. UVOD
Roll on-Roll off ili krae RO-RO u slobodnom prijevodu s engleskog znai
"dokotrljaj-otkotrljaj". RO-RO brodovi imaju glavnu ukrcajnu rampu i brodske rampe unutar
broda koje slue za komunikaciju meu palubama.RO-RO brod je namjenski izgraen brod za
prijevoz raznovrsnih tereta kod kojih je glavna jedinica prijevoza tereta kamion, prikolica,
vozilo i slini tereti na kotaima. Tipian RO-RO brod ima 2-3 palube i nosivost od oko
10.000 t. Nadgrae koje se na veini RO-RO brodova nalazi na krmi ine zapovjedniki most
i prostorije za posadu. Ispod nadgraa u samom trupu broda nalazi se strojarnica. Skladini
prostori proteu se od pramane pregrade sve do pregrade strojarskog prostora na krmi. RORO brod ima krmenu rampu preko koje vozila izlaze, odnosno ulaze u brod. Takva rampa
obino je dugaka 15-20 m i iroka do 18 m. Neki RO-RO brodovi imaju 2 krmene rampe
ime se ubrzava prekrcaj i odvajaju linije ukrcaja i iskrcaja, bez potreba okretanja vozila u
brodu. Krmena rampa se nakon ukrcaja ili iskrcaja sloi i prisloni uz samu krmu broda te slui
kao nepropusna krmena vrata. Na RO-RO brodovima moe postojati i bona rampa. Preko
ove rampe uglavnom se prekrcava paletizirani teret uz pomo viliara. Palube na RO-RO
brodovima su ojaane kako bi mogle preuzeti masu vozila s teretom i tegljae ili specijalna
vozila koja slue za izvlaenje i uvlaenje tereta. Obino se ugrauju tri palube, od kojih
glavna paluba ima direktan pristup preko rampe na obalu, a donja i gornja se krcaju pomou
liftova ili unutranjih rampi. Visina meu palubama od 7 m omoguava smjetaj 2 reda
kontejnera po visini. Rampa je element koji spaja unutranjost broda s obalnom povrinom.
Njena konstrukcija treba omoguiti da preko nje proe itav teret iz broda ili u RO-RO brod.
Rampa mora umanjiti razlike u visini brodske palube i obale. Najvei doputeni nagib rampe
moe biti do 14% o emu ovisi i duljina rampe.
aksijalne
otklonjene
krmene
bone
2.1.
Aksijalne rampe
Ovaj tip rampi su prve rampe ugraene na brod. Predstavljaju produetak krme, a
sastoje se iz jednog ili dva dijela. Aksijalne rampe se mogu ugraditi i na pramcu. Uz ove
pramane rampe tada postoji i podizni pramac koji mora biti nepropustan kako bi se poveala
sigurnost broda.
irina rampe ovisi o vrsti i smjeru odvijanja prometa:
1. za jednostruki promet potrebna je rampa irine oko 4 m
2.
2.2.
konopima i preuzima najvei dio vlastite teine rampi. Sustav se sastoji od 2 hidraulika vitla,
koji preko krmenih stupova, koloturnika i elinih uadi manevriraju rampom.Mogunost
zakretanja ovih rampi je i do 40 po boku broda.
2.3.
Ova vrsta rampi je ista kao i otklonjene rampe, samo to se iste mogu spustiti na obje
bone strane broda. Time se postiu vee mogunosti vezivanja broda uz obalu.
Krmena okretna rampa sastoji se od 4 sekcije:
1. Okretne platforme koja rotira oko sredinje osi.
2. Prve sekcije koja je uvrena na okretnu platformu. Na ovoj sekciji je fiksirana
manevarska uad koja je na drugom kraju umetnuta u uetnike postavljene na stupu,
odakle produuje na manevarska vitla. Na njoj su postavljena i sekundarna vitla koja
upravljaju drugom sekcijom.
3. Druge sekcije, koja je uvrena na prvu.
4. Tree sekcije koja je u biti produetak tzv. "flop" poveane povrine, zbog smanjenja
specifinog optereenja obale.
Pomou hidraulinih cilindara rampa se podigne oko 10 od vertikale, a dalje nastavlja
gravitacijski do 30, pri emu otputa glavno manevarsko ue. Kad rampa dosegne taj kut,
sekundarna vitla poinju ostvarivati drugu sekciju. Iz toga se poloaja rampa moe zakretati
po elji ili sputati po simetrali do kuta izmeu prve i druge sekcije, maksimalno 164 prije
kontakta s obalom.
2.4.
Bone rampe
Na bokovima RO-RO brodova esto se nalaze otvori ili vrata sa kratkim rampama.
Slue za ukrcaj ili iskrcaj manjih koliina tereta. Iza ovih vrata esto se nalazi platforma
dizala ime se omoguuje prekrcaj paletiziranog tereta. Nepovoljna znaajka bonih rampi je
to se bok broda nalazi neposredno uz obalu to predstavlja potekoe u kosini rampe.
2.5.
Obalne rampe
Obalne rampe grade se na onim terminalima gdje je razlika izmeu plime i oseke
manja od 1.5 m. Rampa predstavlja kosinu izmeu normalne povrine terminala i vanjske
prednje strane zida na koji se moe nasloniti obalni kraj brodske rampe.
3. gubitak brodskog prostora izmeu kotaa kamiona, odnosno prikolica u RO-RO transportu;
4. unutranje rampe i liftovi koji omoguuju pristup prikolicama na sve palube zauzimaju
prostor koji bi se mogao koristiti za smjetaj tereta;
5. RO-RO brodovi su relativno skupi brodovi, jer moraju biti vre graeni od ostalih
brodova.
4. ZAKLJUAK
Radi ubrzanja manipulacije teretom, a ujedno i skraenja boravka u luci, danas se
ugrauju sve ire rampe. Prve brodske rampe bile su graene za promet vozila samo u jednom
smjeru.Njihova irina od 4 metra nije bila pogodna za dvosmjerni promet, pa je irina rampe
uskoro poveana na 7 metara.Ve od 1978. godine firma za projektiranje i izgradnju brodske
opreme MacGregor poela je konstruirati brodske rampe od 18 metara.
Ro-Ro tehnologija omoguuje gotovo potpunu integraciju cestovnog i pomorskog
prometa i time poveava optimalizaciju transportnih lanaca i smanjuje manipulacijske
trokove. Ro-Ro tehnologija znatno je proirila mogunost primjene multimodalnog
transporta "od vrata do vrata" i izravan prijevoz tereta od proizvoaa do potroaa na
relativno velikoj udaljenosti, takoer Ro-Ro tehnologija u odnosu na druge tehnologije
prijevoza zahtijeva najnie luke investicije. Ro-Ro brodovi mogu obavljati ukrcaj i iskrcaj
tereta gotovo u svakoj luci, jer je potreban samo operativni vez i operativna povrina uz taj
vez bez ikakvih dizalica i skladita. Iako su se Ro-Ro brodovi komercijalno dokazali, od
samog poetka njihovog koritenja ukazali su se problemi sa stajalita sigurnosti. Sam projekt
takvih brodova je razliit od tradicionalnih brodova zbog mnogobrojnih elemenata koji te
brodove upravo i ine posebnima.
5. LITERATURA