Professional Documents
Culture Documents
Lewis Mumford Povijest Utopija
Lewis Mumford Povijest Utopija
POVIJEST UTOPIJA
Biblioteka Labirint
Mumford_final.indd 1
10/22/08 8:45:02 PM
Lewis Mumford:
POVIJEST UTOPIJA
Naslov originala: The Story of Utopias (1922)
Nakladnik: Naklada Jesenski i Turk
Za nakladnika: Mio Nejami
Urednik biblioteke: Petar Bujas
Recenzenti: dr. sc. Vjeran Katunari
dr. sc. Saa Boi
Prevoditeljica: Paulina Tomi
Grafiki urednik: Boris Kuk
Tisak: Zrinski d.d., akovec
Mumford_final.indd 2
10/22/08 8:45:02 PM
Lewis
Mumford
POVIJEST
UTOPIJA
S engleskoga prevela
Paulina Tomi
Mumford_final.indd 3
10/22/08 8:45:03 PM
Mumford_final.indd 4
10/22/08 8:45:03 PM
Sadraj
ZAHVALE / 7
PRVO POGLAVLJE / 9
DRUGO POGLAVLJE / 27
TREE POGLAVLJE / 55
Kako se izmeu Platona i Thomasa Morea neto dogodilo s utopijom; i kako je dolo do njena ponovna
otkria, zajedno s Novim svijetom.
ETVRTO POGLAVLJE / 77
Kako nas novi humanizam renesanse dovodi do Christianopolisa; i kako prvi put nailazimo na traak suvremene utopije.
PETO POGLAVLJE / 97
Kako su Bacon i Campanella, premda na glasu kao veliki utopisti, gotovo tek odjeci svojih prethodnika.
Mumford_final.indd 5
10/22/08 8:45:03 PM
Lewis Mumford
Kako William Morris i W. H. Hudson obnavljaju klasinu tradiciju utopija; i kako, konano, H. G. Wells
saima i pojanjava utopije prolosti, povezujui ih
s dananjicom.
BIBLIOGRAFIJA / 291
BILJEKA UZ MUMFORDOVU
POVIJEST UTOPIJA (Rade Kalanj) / 301
Mumford_final.indd 6
10/22/08 8:45:03 PM
ZAHVALE
Nacrt za ovu knjigu nastao je jo prije deset godina, otkada sam ga esto u mislima razvijao. S pisanjem sam poeo na poticaj Van Wycka Brooksa,
bez ijega se ohrabrenja moda nikada ne bih ni prihvatio toga posla ili ga barem ne bih priveo kraju.
Osnovne zamisli pod snanim su utjecajem doticaja
s profesorom Patrickom Geddesom, preko njegovih
knjiga i korespondencije, i duan sam mu izraziti
zahvalnost koju nisam uvijek imao priliku izraziti
direktno ga spominjui ili citirajui.
Prilikom pregledavanja rukopisa od velike su mi
pomoi bili velikoduni savjeti i kritike mnogih prijatelja, napose Clarencea Brittena, Herberta Feisa,
Geroida Robinsona i Sophie Wittenberg, od kojih
je svatko na svoj nain pomogao. Gospodi Victoru
Branfordu i Alexanderu Farquharsonu iz Sociolokog drutva Velike Britanije zahvalan sam na
mnogim vrijednim prijedlozima. Takoer zahvaljujem urednicima asopisa The Freeman za doputenje koritenja izvadaka iz dva lanka: Ususret humanistikoj sintezi (Towards a Humanist
Mumford_final.indd 7
10/22/08 8:45:04 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 8
10/22/08 8:45:04 PM
PRVO POGLAVLJE
Kako zbog volje-za-utopiju ivimo u dva svijeta, i kako stoga iznova itamo povijest utopija drugu stranu povijesti ovjeanstva.
1
Utopija je dugo bila drugi naziv za neto nestvarno
i nemogue, suprotstavljeno zbiljskomu svijetu.
A zapravo nam upravo nae utopije taj svijet ine
podnoljivim: u gradovima i velebnim zdanjima o
kojima sanjaju ljudi naposljetku i ive. to vie reagiramo na okolinu i preinaujemo je po nekom
modelu, to vie ivimo u utopiji; no u sluaju rascjepa izmeu stvarnog svijeta i nadsvijeta utopije
postajemo svjesni uloge koju volja-za-utopiju ima u
naim ivotima, pa utopiju poinjemo smatrati odvojenom realnou.
Mumford_final.indd 9
10/22/08 8:45:04 PM
Lewis Mumford
10
Mumford_final.indd 10
10/22/08 8:45:04 PM
Povijest utopija
2
ovjek stoji nogama na zemlji, a glava mu je na
nebu; povijest zbivanja na zemlji povijest gradova,
vojski i svega to ima tijelo i oblik tek je jedna
strana povijesti ovjeanstva.
Vanjska kulisa pred kojom se odigravala ljudska
drama uglavnom je uvijek bila vie-manje ista. Mijenjale su se klima i Zemljina kora, velike civilizacije, poput Maya u Sredinjoj Americi, cvjetale su
na mjestu gdje je danas samo prauma. Ipak, brda
oko Jeruzalema ista su ona brda koja je gledao
David; poplava u nekom nizozemskom gradu ili
du obale New Jerseyja gotovo je usporediva s blijeenjem boje ili pukotinama na buci. Bjelodano
je da je ono to nazivamo materijalnim svijetom u
neprestanoj mijeni: planine ostaju bez drvea i pretvaraju se u pusto, pustinje se navodnjavaju i postaju vrtovi. No glavne konture ostaju, pa bi nam u
rimsko doba bolje posluila kakva suvremena karta
negoli najbolja Ptolomejeva mapa.
Da je svijet u kojemu ive ljudi svijet kakvoga
zna geograf, bilo bi nam lako. Mogli bismo posluati Whitmanov savjet i ivjeti poput ivotinja, te
napokon prestati jadikovati zbog svojih grijeha i
mana.
Ono to ljudsku povijest ini tako nepouzdanom
i fascinantnom priom jest to to ovjek ivi u
11
Mumford_final.indd 11
10/22/08 8:45:04 PM
Lewis Mumford
dvama svjetovima unutarnjem i vanjskom a unutarnji svijet u ljudskim glavama prolazio je preobrazbe koje su rastavljale materijalne stvari snano
i brzo poput radija. Bit u slobodan nazvati ovaj
unutarnji svijet naim idolumom (ido'-lum) ili svijetom ideja. Rije ideje ne koristim ovdje u uobiajenom smislu. Njome elim opisati ono to bi filozofi nazvali subjektivnim svijetom, a teolozi moda
duhovnim svijetom; i njome obuhvaam sve filozofije, fantazije, racionalizacije, projekcije, predodbe
i uvjerenja pomou kojih ljudi oblikuju svoje ponaanje. Ovaj svijet ideja, primjerice u sluaju znanstvenih istina, ponekad u grubim crtama odgovara
onome to ljudi nazivaju svijetom. Ali, vano je napomenuti da on ima i vlastite konture, sasvim nezavisne od materijalne okoline.
Fiziki je svijet neto tono odreeno, neizbjeno. Njegove su granice stroge i oite. Poelite
li, moete s kopna otii na more, ili iz tople klime
u hladnu; ali iz fizike se okoline ne moete izdvojiti bez da si okonate ivot. U dobru i u zlu morate
udisati zrak, jesti hranu, piti vodu; a odbijete li ispunjavati ove uvjete, kazne su nemilosrdne. Samo
bi luak odbio priznati fiziku okolinu, temelj naega svakodnevnog ivota.
Ako je fizika okolina zemlja, onda svijet ideja
odgovara nebesima. Spavamo pod svjetlom zvijezda
koje odavno vie ne postoje, i ponaamo se u skladu
s idejama koje gube svoju realnost im ih prestanemo cijeniti. Ali dok sve to inimo, ovaj svijet ideja
ovaj idolum gotovo je jednako vrst, gotovo jednako stvaran, gotovo jednako neizbjean kao cigle
12
Mumford_final.indd 12
10/22/08 8:45:04 PM
Povijest utopija
3
Ovaj svijet ideja slui mnogim svrhama. Dvije su
od njih usko povezane s naim istraivanjem utopije. S jedne strane pseudo-okolina ili idolum jest
temelj vanjskoga svijeta; to je neka vrsta utoita
u koje bjeimo kada na dodir sa vrstim injenicama postane presloen ili prenaporan da bismo
se s njime suoili. S druge pak strane pomou idoluma prikupljamo, sortiramo i filtriramo injenice
svakodnevnog svijeta, a natrag u vanjski svijet projiciramo jednu novu vrstu stvarnosti. Prva funkcija jest bijeg ili kompenzacija; cilj je trenutno izbavljenje od tekoa ili ivotnih frustracija. Druga
je funkcija stvaranje uvjeta za izbavljenje u budunosti. Utopije koje odgovaraju ovim dvjema funkcijama nazvat u utopije bijega i utopije rekonstrukcije. Prve ostavljaju vanjski svijet onakvim kakav
jest; druge ga nastoje prilagoditi. U prvoj gradimo
13
Mumford_final.indd 13
10/22/08 8:45:05 PM
Lewis Mumford
4
Meutim emu uope priati o utopiji i svijetu ideja?
Zato ne bismo radije poivali sigurni u njedrima
materijalne okoline, bez bjeanja u podruje koje
je oito izvan prostora i vremena? No ponuena alternativa nije hoemo li ivjeti u stvarnomu svijetu
ili prosanjati ivot u utopiji, jer ovjek je po prirodi takav da jedan od ta dva svijeta moe ukloniti
iz svijesti jedino svjesnom disciplinom kao u sluaju hinduistikog asketa ili amerikog biznismena.
Prava alternativa za veinu nas jest izbor izmeu
beskorisne utopije bijega i svrhovite utopije rekonstrukcije. Jer ivei u svijetu prepunom frustracija
kao onom stvarnom, ionako velik dio svoga duevnog ivota moramo provoditi u utopiji.
Pa ipak, ima izuzetaka. Nedvojbeno je da neki ljudi
ne osjeaju potrebu za osobnim utopijama, kao i da,
ini se, u nekim zajednicama one uope ne postoje.
Divljaci s otoja Marquesas, koje je opisao Hermann
Melvill, ini se da su bili tako sretno i potpuno prilagoeni svojoj okolini da se, osim kada je rije o upadima neprijateljskih plemena (a i za to se ispostavilo
14
Mumford_final.indd 14
10/22/08 8:45:05 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 15
10/22/08 8:45:05 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 16
10/22/08 8:45:05 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 17
10/22/08 8:45:06 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 18
10/22/08 8:45:06 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 19
10/22/08 8:45:06 PM
Lewis Mumford
20
Mumford_final.indd 20
10/22/08 8:45:06 PM
Povijest utopija
Likovi u Dickensovu romanu Teka vremena (1854). Obojica su ljudi injenica, Gradgrind narodni zastupnik grada Coketowna i tiranski odgajatelj, a Bounderby beskrupulozni tvorniar i bankar, nap. prev.
21
Mumford_final.indd 21
10/22/08 8:45:06 PM
Lewis Mumford
priznati da se bave samo jednim problemom, da obojica pristupaju razliitim licima iste stvari.
U ovom smislu utopija rekonstrukcije uvjerljivo
pobjeuje. Ona ne samo da prikazuje itav svijet
ve i promatra svaki njegov dio. Premda klasine
utopije neemo istraivati bez svijesti o njihovim
slabostima, njihovim ponekad uznemirujuim idiosinkrazijama, zasada je samo vano prepoznati njihove vrline; na putovanje bismo trebali krenuti bez
podcjenjivanja koje rije utopist obino pobuuje
u umovima zavedenima Macaulayevim podrugivanjem da bi radije imao jedan ral zemlje u Middlesexu nego kneevinu u utopiji.
5
Napokon, budite sigurni da su utopije stvarne. Nije li
kao trag ostala kakva graevina, knjiga ili neki drugi
znak, sve to se dogodilo u onome to nazivamo
ljudskom povijeu jednako je udaljeno i u nekom
smislu jednako mitsko kao i tajanstveni otok kojega je Rafael Hitlodej, uenjak i moreplovac, opisao
Thomasu Moreu. Velik dio ljudske povijesti jo je
manje pouzdan: Ikarani koji su ivjeli jedino u umu
tiennea Cabeta, ili stanovnici Slobodne Zemlje u
imaginaciji jednog suhoparnog, malog austrijskog
ekonomista, vie su utjecali na ivote naih suvremenika nego Etruani koji su neko ivjeli na po
Thomas Babington Macaulay (18001859), britanski povjesniar, politiar i knjievnik, nap. prev.
22
Mumford_final.indd 22
10/22/08 8:45:07 PM
Povijest utopija
23
Mumford_final.indd 23
10/22/08 8:45:07 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 24
10/22/08 8:45:07 PM
Povijest utopija
vanja klasinih utopija promotriti odreene drutvene mitove i krnje utopije koje su u posljednjih
nekoliko stoljea igrale vanu ulogu na Zapadu. Na
kraju dajem obeanje da neu pokuati predloiti
neku novu utopiju; bit e dovoljno ispitati temelje
na kojima drugi mogu graditi.
U meuvremenu, na je brod spreman za polazak, a sidro ponovno sputamo tek kad ugledamo
obale Utopije.
25
Mumford_final.indd 25
10/22/08 8:45:07 PM
DRUGO POGLAVLJE
Kako su Grci ivjeli u Novom svijetu i kako
se inilo da je utopija nadohvat ruke. Kako se
Platon u Dravi uglavnom bavi pitanjem to
e idealni grad drati na okupu.
1
U doba prije nego to su velika carstva Rim i Makedonija poela iriti svoje logore irom Sredozemlja, ini se da je vizija idealnoga grada zaokupljala
mnoge umove. Ba kao to su u osamnaestom stoljeu golema nenapuena prostranstva Amerike nadahnjivala Europljane da pomiljaju na stvaranje civilizacije bez pogreaka, poroka i praznovjerja Staroga svijeta, tako su i rijetko naseljene obale Italije,
Sicilije, Egejskih otoka i Crnoga mora vjerojatno
pruale nadu u okretanje nove stranice.
To razdoblje izmeu est stotina i tri stotine godina prije Krista bilo je vrijeme kada su matini gra27
Mumford_final.indd 27
10/22/08 8:45:07 PM
Lewis Mumford
28
Mumford_final.indd 28
10/22/08 8:45:08 PM
Povijest utopija
2
Platonova Drava okvirno potjee iz vremena duga
i pogubna ratovanja Atenjana protiv Sparte. U takvu
ratu, usred bombastinih izjava domoljubnih graana, ljudi koji uspiju zadrati zdrav razum silom
prilika vrlo dobro upoznaju svoga neprijatelja. Ako
se potrudite proitati Plutarhov prikaz Likurgovih
zakona i velianstven opis stare Grke Alfreda Zimmerna, vidjet ete kako Sparta i Atena tvore osnovu
i potku Drave samo to Platon ima na umu idealnu Spartu i idealnu Atenu.
Dobro je prisjetiti se da je Platon pisao usred poraza; velik dio njegove regije Atike bio je opustoen
i spaljen, i vjerojatno je smatrao da su privremena
rjeenja i reforme sasvim uzaludni kada neki novi
Peloponeski rat moe poljuljati same temelje njegova svijeta. Prema Platonu, za plovidbu po olujnom
moru loe konstruiranim brodom zvanim drava nije
dovoljno dobro poznavati umijee navigacije: ako
29
Mumford_final.indd 29
10/22/08 8:45:08 PM
Lewis Mumford
3
U opisivanju idealne zajednice Platon, poput vjeta
obrtnika, kree od fizikih temelja. Daleko od toga
da svoju utopiju smjeta na mitski otok Avalon, gdje
ne pada ni tua, ni kia, ni snijeg, Platon u vie navrata jasno govori o tlu na kojem je osnovana Atena
i o gospodarskom ivotu koji je izrastao iz toga tla.
Budui da se obraao vlastitim zemljacima, zbog
zajednikog je znanja mogao prijei preko mnogih
stvari koje mi, kao stranci, moramo pomnije promotriti elimo li ispravno shvatili njegovu utopiju.
Razmatranja fizike strane Drave temeljimo na Aristotelu i Platonu, kao i na suvremenim grecistima
kao to su Zimmern, Myres i Murray.
Danas kada govorimo o dravi prvenstveno mislimo na neko veliko prostranstvo, tako prostrano
da u veini sluajeva ne bismo mogli vidjeti njene
granice i kada bismo se za vedra dana popeli pet
milja iznad tla. ak i ako je drava malena, kao to
je Nizozemska ili Belgija, vrlo je vjerojatno da ima
posjede udaljene tisuama milja, koje zajedno s matinom zemljom smatramo sastavnim dijelom drave. Dodue, teko je predoiti kako naprimjer Nizozemac u Rotterdamu posjeduje otok Javu; on ne
30
Mumford_final.indd 30
10/22/08 8:45:08 PM
Povijest utopija
ivi na otoku, ne poznaje njegove stanovnike, ne dijeli njihove ideje ili obiaje. Njegov interes za Javu,
ako uope ima ikakva interesa, jest interes za eer,
kavu, poreze ili kranske misije. Njegova drava
nije zajednica u smislu zajednikog posjeda.
Nasuprot tomu, za Grka Platonova vremena drava je bila neto to aktivno dijeli sa svojim sugraanima. Bio je to omeen komad zemlje ije
su se granice vjerojatno mogle vidjeti s bilo kojeg
brda, a oni koji su ivjeli unutar tih granica imali
su zajednike bogove, zajednika kazalita i vjebalita te mnotvo zajednikih interesa koje su
mogli zadovoljiti jedino ako zajedno rade, ako se
zajedno igraju, zajedno razmiljaju. Platon vjerojatno nije mogao zamisliti dravu s civilizirajuim
tenjama u kojoj na jednoj etvornoj milji prosjeno ivi deset stanovnika; a kada bi posjetio
takvo podruje, zasigurno bi rekao da ga nastanjuju barbari ljudi iji ivot ne odgovara graanskom nainu ivota.
Gledano dakle zemljopisno, idealna je drava bila
grad-drava, to jest grad okruen s dovoljno zemlje
da se uglavnom zadovolje potrebe stanovnitva za
hranom te prikladno smjeten uz more.
Popnimo se sada na jedno visoko brdo i pogledajmo ovu grad-dravu. Prua nam se pogled slian
onome kojega je i sam Platon mogao imati nekog
jasnog proljetnog jutra kada bi se popeo na vrh
Akropole i pogledao dolje na uspavan grad, sa zelenim poljima i suhim panjacima na visoravnima,
i sa suncem koje se ljeska na udaljenome moru nekoliko kilometara dalje.
31
Mumford_final.indd 31
10/22/08 8:45:08 PM
Lewis Mumford
4
U ekonomskim temeljima Drave uzalud traimo
pitanje rada. U suvremenom je svijetu to pitanje
temeljni problem, a Platon ga, naizgled, preolako
zaobilazi. No pogledamo li pozornije ivot ljudi u
32
Mumford_final.indd 32
10/22/08 8:45:08 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 33
10/22/08 8:45:09 PM
Lewis Mumford
34
Mumford_final.indd 34
10/22/08 8:45:09 PM
Povijest utopija
dakle suprotna Platonovoj idealnoj dravi, nastaviti u je prikazivati jer rasvjetljava nae vlastite
obiaje i navike.
Nepravedna drava nastaje, kae Platon kroz Sokratova usta, umnaanjem potreba i vikova. Kao
posljedica sve veih potreba, moramo iriti svoje
granice jer je izvorna, zdrava drava premalena. U
gradu e se tako osim nunih zanimanja pojaviti i
ona suvina, koja ne zadovoljavaju niti jednu prirodnu potrebu; nastat e sva sila parazita i povlatenih; i naa e zemlja, neko dovoljno velika da
uzdrava svoje stanovnike, poeljeti dio susjedovih
panjaka i oranica; a oni e htjeti komad nae ako,
kao i mi sami, prelaze granice nunoga i odaju se
neogranienu gomilanju bogatstva. Iza toga emo
ratovati, Glaukone, ili kako e biti?
Ove nam kritike govore da je Platon jasno uvidio
da idealna zajednica mora imati jedan zajedniki fiziki standard ivljenja, i da beskonano bogatstvo
ili neograniene elje i uici nemaju nikakve veze s
dobrim standardom. Dobro je ono to je nuno, a
ono to je nuno nije, zapravo, mnogo dobara.
Poput Aristotela, Platon je hvalio nain ivota
koji nije ni siromaan ni luksuzan: oni koji imalo poznaju grku povijest prepoznat e da je ovaj atenski
ideal dobra ivota simboliki stajao izmeu Sparte i
Korinta, izmeu gradova koji su s jedne strane bili
povezani sa strogim, vojnikim ivotom, a s druge
s mekoputnim, izrazitom ulnim esteticizmom.
Trebamo li smanjiti svoje elje ili poveati proizvodnju? Platon s lakoom odgovara. Smatrao je
naime da e razuman ovjek smanjiti svoje elje i
35
Mumford_final.indd 35
10/22/08 8:45:09 PM
Lewis Mumford
da nee, eli li ivjeti kao dobar ratar ili dobar filozof, pokuavati oponaati rastronost obina kockara koji je itaricama zasijao samo komadi zemlje, ili obinu kurtizanu koja je upravo osvojila
kockara koji je itaricama zasijao samo komadi
zemlje. Bogatstvo i siromatvo, kae Platon, dva su
uzroka kvarenja umijea: radi obojega, i radi siromatva i radi bogatstva, gore su tvorevine obrta, a
gori su i sami obrtnici () jer jedno stvara rasko,
lijenost i prevrat, a drugo pored prevrata prostotu
i ravu radnu djelatnost.
Platon ne predlae isti standard ivljenja za vladajue stalee i za obian puk. Svakome bi dao sva
materijalna sredstva nuna za ivot i svakome bi bio
spreman oduzeti sve to mu nije nuno. Shvatio je
da posjedovanje dobara nije sredstvo dolaska do
sree, ve traenje nadomjeska za duhovno zakrljao ivot. Prema Platonovu miljenju, srea je ono
to ovjek moe dati ivotu a ne ono to od njega
moe uzeti: to je vie srea plesaa negoli srea
prodrljivca. Platon je prikazao zajednicu koja ivi
razboritim, umjerenim, atletskim, otroumnim ivotom; zajednicu koja e se uvijek drati, da tako
kaemo, unutar granica. U njegovoj dravi vlada
strah od rasputenosti i lagodna ivota. Njegovo je
drutvo lieno suvine akcije. Miris koji ispunjava
sliku dobra ivota nije teak miris ruinih latica i
tamjana to pada na meke leajeve; to je miris jutarnje trave, i miris zgnjeene metvice i maurana
pod nogama.
36
Mumford_final.indd 36
10/22/08 8:45:09 PM
Povijest utopija
5
Kolika je veliina Platonove zajednice, kako su razvrstani njeni lanovi, u kakvim meusobnim odnosima ive? Sada kada smo raspravili zemljopisni poloaj ove utopije i promotrili njezine fizike osnove,
spremni smo se pozabaviti ljudima; jer postojanje
i trajanje svake zajednice dobre ili loe, stvarne
ili zamiljene temelji se na interakciji ljudi, rada
i okoline.
6
Iz onoga to smo rekli o Platonovu okruenju proizlazi da idealna zajednica ne smije imati neogranienu populaciju. Upravo suprotno. Platon kae da
se drava moe poveavati dotle, dok moe sauvati svoju jedinstvenost, a dalje ne. Suvremeni politolog, koji ivi u dravi s milijunima stanovnika,
i koji kada govori o veliini drava poglavito misli
na veliinu njihove populacije, podsmjehuje se injenici da je Platon svoju zajednicu ograniio na
5 040 osoba, to je otprilike broj kojemu se moe
obratiti jedan govornik. Zapravo, u Platonovoj definiciji nema nieg smijenog: on nije govorio o
hordi barbara, ve je postavljao temelje za aktivnu
zajednicu graana. Sasvim je jasno da ako se broj
lanova neke zajednice poveava, smanjuje se broj
stvari koje oni mogu zajedniki dijeliti. Platon nije
37
Mumford_final.indd 37
10/22/08 8:45:10 PM
Lewis Mumford
38
Mumford_final.indd 38
10/22/08 8:45:10 PM
Povijest utopija
7
Prema Platonu, dobra je zajednica poput zdrava
tijela; skladno djelovanje svake funkcije uvjet je
snage i vitalnosti. Iz toga nuno slijedi da dobra
zajednica ne moe jednostavno biti skupina pojedinaca, od kojih svaki eli ostvariti neku osobnu i
pojedinanu sreu, ne uzimajui u obzir dobrobit i
interese svojih sugraana. Platon je vjerovao da se
dobrota i srea jer, prema njemu, izmeu te dvije
osobine gotovo da i nema razlike sastoje od ivljenja u skladu s prirodom, to jest od poznavanja
samoga sebe, od pronalaenja neije prirodne sklonosti i obavljanja onog posla za koji je netko najsposobniji. Prevedemo li Platonov jezik u suvremeni politiki argon: tajna dobre zajednice lei u
naelu drutvene uloge.
Svaka vrsta posla, kae Platon, zahtijeva odreenu vrstu sposobnosti i obrazovanja. elimo li
imati dobre cipele, cipele nam mora napraviti postolar a ne tkalac. Isto je tako svaki ovjek od prirode predodreen za odreeno zanimanje, te on
pronalazi sreu za sebe i korist za svoje sugraane
kada se bavi upravo tim zanimanjem. Dobar ivot
nastaje kada svaki ovjek ima neku ulogu i kada
su sve nune uloge meusobno usklaene. Drava
je poput fizikog tijela. Zdravlje davati znai uspostaviti takav prirodni odnos sila tjelesnih, da meusobno vladaju i sluaju, a bolest je uspostaviti takav
neprirodan odnos, da jedno drugome protiv prirode
vlada i pokorava se. Najvea vrlina u dravi jest
39
Mumford_final.indd 39
10/22/08 8:45:10 PM
Lewis Mumford
8
Platon do raspodjele uloga dolazi jednom staromodnom metodom koju bi oni upoznati sa suvremenom psihologijom smatrali racionalizacijom.
Pokuavajui dati vrstu osnovu za svoju podjelu
40
Mumford_final.indd 40
10/22/08 8:45:10 PM
Povijest utopija
41
Mumford_final.indd 41
10/22/08 8:45:10 PM
Lewis Mumford
aristokracije koje se nastavljaju nasljeivanjem bogatstva i poloaja. Poto je utvrdio da njegova drava treba sadravati tri stalea, vladare, ratnike i
radnike, jo uvijek se morao suoiti s glavnom tekoom: kako e svaki pojedinac pronai put do
pravog stalea i pod kojim e uvjetima najbolje
obavljati svoju ulogu?
Odgovor na ovo pitanje dovodi nas do najistaknutijih i najosebujnijih odlomaka Drave, do dijela koji je izazvao najvie protivljenja i odbojnosti
zbog drastina razlikovanja od mnogih ustaljenih
obiaja kao to su prije svega individualni brak i
individualno vlasnitvo.
Kako bi odrao svoje idealno ureenje, Platon se
oslanja na tri metode: bioloku selekciju, obrazovanje i disciplinu u svakodnevnom ivotu. Razmotrimo uinak ovih metoda na svaki od stalea.
Staleom obrtnika i ratara pozabavit emo se
samo ukratko. Nije sasvim jasno je li Platon smatrao da se sustav brakova odnosi i na pripadnike
ovog stalea. to se tie obrazovanja, jasno je da
nije vidio mane u sustavu egrtovanja prema kojemu je kova, lonar ili ratar poduavao ostale u
svome zvanju; i stoga nije imao razloga odustajati
od metoda koje su se pokazale sasvim zadovoljavajuima. elimo li saznati koliko je taj sustav uistinu bio zadovoljavajui, dovoljno je pogledati
neku atensku ruevinu, vazu ili pehar. Svako poboljanje do kojeg bi moglo doi u ovim zvanjima
poteklo bi iz platonovskog naela pravednosti, a
Platon je svoje naelo slijedio dovoljno strogo da
se dri podalje od tuega posla.
42
Mumford_final.indd 42
10/22/08 8:45:11 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 43
10/22/08 8:45:11 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 44
10/22/08 8:45:11 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 45
10/22/08 8:45:11 PM
Lewis Mumford
puna sloboda spolnog odabira, s tim da najistaknutiji u svojoj slubi imaju i pristup najveem broju
ena. Ali, osim ohrabrivanja uvara da budu plodni,
izgleda da Platon nije razmatrao mogunosti mijeanja razliitih stalea.
Openito, moglo bi se rei da Platon nalae uvarima da se na prikladan nain razmnoavaju i
stavlja do znanja da je to jedna od njihovih glavnih
zadataka. Njegov dobar odgoj je bioloki a ne socijalni odgoj. On je prepoznao za razliku od nekih
naih suvremenih eugeniara da dobri roditelji
mogu ponekad roditi loeg potomka, a da loi roditelji mogu imati izuzetno dobrog potomka. ak i
ako se uvari potiu da imaju dobru djecu, Platon
nalae da sama djeca moraju dokazati svoju izvrsnost prije nego ih se prizna za uvare. A to se tie
djece nie vrste ona bi trebala biti rigorozno ograniena s obzirom na potrebe i prihode zajednice.
Platon je ivio u vremenu kada su mnoga djeca dolazila na svijet samo da bi ih ubili takozvanim naputanjem; i on oito nije gajio sumnje u vezi toga
da se uvari rijee djece s loim nasljednim osobinama. Ako njegova populacija ne moe dobro rasti
na suncu bez uklanjanja korova, on je bio za uklanjanje korova. Osobe koje su fiziki ili mentalno
pretjerano deformirane za sudjelovanje u dobru
ivotu trebalo je ukloniti. Platon je, kao jedan robustan Atenjanin, bio za drastine lijekove u lijeenju bolesti; i nije davao mnogo anse priroenim
invalidima.
46
Mumford_final.indd 46
10/22/08 8:45:12 PM
Povijest utopija
9
No odgoj uvara samo je jedna strana problema.
Drugu stranu ini obrazovanje i disciplina, i kada
Platon raspravlja o ovim stvarima on ne govori,
kao to bi moda govorio neki suvremeni dekan
fakulteta, samo o uenju iz knjiga: on misli na sve
aktivnosti koje oblikuju ovjekov ivot. Postavljanjem ivotnog pravila za svoje uvare, Platon slijedi jednog starijeg filozofa, Pitagoru, i anticipira
jednog velikog organizatora, Benedikta. On nije
smatrao da se nesebina djela, prostrane misli i
otroumnost mogu pojaviti kod ljudi koji vlastitu
udobnost i sreu po prirodi stavljaju ispred dunosti svoje slube.
Moramo priznati dubinu Platonova uvida. Jasno
je da on nije prezirao ono to suvremeni psiholozi
nazivaju normalnim biolokim razvojnim putom.
Za veliku veinu ljudi srea se sastoji od uenja
odreenog zanata ili profesije, od svakodnevnog
rada na poslu, od izlazaka, a kada dnevna napetost
popusti, od uivanja u jednostavnim uicima kao to
su hrana, pie, pjevanje, voenje ljubavi i slino.
Ovaj normalni bioloki tok povezan je s domom i
s ogranienim obzorima doma, a itava svita malih
vjernosti, ljubomora i interesa upletena je u samo
tkivo takva ivota.
Svaki dom, svaki mali krug roaka i prijatelja
esto poprima oblik minijaturne utopije. Tu imamo
47
Mumford_final.indd 47
10/22/08 8:45:12 PM
Lewis Mumford
ogranienu zajednicu dobara, prilagoavanje vlastita ponaanja dobrobiti te male cjeline i, openito,
naviku dranja skupa protiv svijeta. No dobro je, suprotno izreci, esto neprijatelj boljega, a malena obiteljska utopija neprijatelj je doista glavni neprijatelj voljene zajednice. To je opepoznata injenica.
Posvuda moemo pronai sliku voe trgovakog sindikata kako ga prikazuje John Galsworthy u drami
Strife, iju elju da djeluje u korist zajednice potkopavaju zahtjevi nametnuti obiteljskim vezama.
eli li slobodno djelovati za dobrobit neke vee institucije, pojedinac se mora odrei mnogobrojnih
sputavajuih veza i sentimentalnosti. Isus je zapovjedio svojim sljedbenicima neka napuste obitelj i
odreknu se svjetovnih dobara; a i Platon je, kako
bi sauvao svoju idealnu dravu, postavio slino
pravilo. Tko kao uvar treba upravljati u sklopu
dravnih slubi, privatni ivot, privatne dunosti i
privatne interese treba ostaviti po strani.
to se tie obrazovanja uvara, premalo je mjesta
da se detaljno bavimo njegovim formalnim dijelom,
jer izmeu ostalog, kao to istie Jowett, Drava
je zapravo rasprava o obrazovanju, a Platon nam
predstavlja jedan prilino razraen plan. Dvije grane
grkog obrazovanja, glazbu i gimnastiku, uenici
ue odmalena, kako bi se odgajali tijelo i duh, te
oba spola obje ove grane zajedno ue. Poduavanje
tijekom ranog djetinjstva obavlja se kroz igru, kao
to je to sluaj danas u jednoj dravnoj koli u New
Yorku; a tek ulaskom u muevno doba uenik pri
48
Mumford_final.indd 48
10/22/08 8:45:12 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 49
10/22/08 8:45:12 PM
Lewis Mumford
novac kao privatno vlasnitvo, postali bi gazde i ratari umjesto uvari; bili bi mrski gospodari umjesto
saveznici ostalih dravljana; i tako mrzei i omrznuti, proganjajui i izloeni progonima, bojei se
mnogo vie i vema neprijatelj iznutra nego izvana;
ali tada se ve i oni sami kao i cijela drava kreu
putom propasti.
Ostaje nam jo promotriti zrelu dob i starost
uvara.
Kao mladii, uvari pripadaju pomonicima; a
budui da im nije doputeno bavljenje bilo kakvim
manualnim vjetinama jer bavljenjem bilo kojim
obrtom ovjek lako postane izopaen i jednostran
poput Hefesta, simbolinog boga kovaa njihova
fizika snaga odrava se tjelovjebom i vojnim
pohodima. Vojnim sam stavio u navodnike jer najvei dio svoga vremena ratnici ne provode u ratu,
nego u pripremanju za rat. Jasno je da je Platon
smatrao rat nepotrebnim zlom, jer plod je nepravedne drave, i stoga je ratnu disciplinu vjerojatno
koristio zbog obrazovnih vrijednosti. Od svoje trideset i pete do pedesete godine ivota potencijalni
uvari bave se praktinim poslovima, zapovijedaju
vojskom i skupljaju ivotno iskustvo. Nakon pedesete godine oni koji su za to sposobni posveuju
se filozofiji: svojim iskustvom i unutarnjim promiljanjem tvore istinsku bit dobre zajednice; a povremeno svaki uvar na neko vrijeme naputa boansku filozofiju, preuzima vodstvo drave i pouava svoje nasljednike.
50
Mumford_final.indd 50
10/22/08 8:45:13 PM
Povijest utopija
10
to je zadatak uvara? Po emu se Platonov idealni dravnik razlikuje od Julija Cezara ili Theodorea Roosevelta?
Zadatak uvara jest osiguravanje slobode. Prema
Platonovu miljenju, beznaajni zakoni, propisi i reforme kojima se bave obini dravnici nemaju nita
zajedniko s pravim zadatkom vladara. Tako Platon
izriito odustaje od donoenja zakona za regulaciju
trita, obrtnitva, mita, korupcije, krae i tome
slino; smatra da se ljude moe pustiti da sami, dobrovoljno razviju pravila igre za svako zanimanje;
nije posao uvara mijeati se u takve stvari. U valjanoj bi dravi veina manjih neprilagodljivosti jednostavno otpala, dok u drugim dravama silne prtljarije i reforme ne mogu popraviti njihove organske
nedostatke. To su prividni dravnici, koji se pokuavaju okuati u zakonodavstvu i uvijek popravljaju
i misle da e doi na kraj nepotenju u poslovnom
() a ne znaju da zaista sijeku stoglavu zmiju.
Prava bi briga uvara trebalo biti temeljno ureenje drave, koje se unapreuje odgojem, odabirom zvanja i obrazovanjem. Ako dravno ureenje jednom dobro poe, napreduje kao na krunoj
putanji. Jer trajno dobro obrazovanje i odgoj stvaraju dobre priroene sposobnosti, a opet dobre priroene sposobnosti postaju jo bolje od preanjih
kraj takvog odgoja; uz ostalo bolje i u raanju, kao
to vidimo i kod ostali ivih stvorenja. Sve to se
zbiva u dravi treba imati za uzor utopiju koju u51
Mumford_final.indd 51
10/22/08 8:45:13 PM
Lewis Mumford
vari vide svojim unutarnjim okom. Tako se zajednica postupno pretvara u istinski zdravo, ivue jedinstvo.
11
to nam nedostaje kada pogledamo ovu Platonovu
utopiju? Veze s vanjskim svijetom? Njih bismo mogli
uzeti zdravo za gotovo. Meki kreveti, korintske djevojke, luksuzno pokustvo? Lako moemo i bez
njih. Prilika za zadovoljavajui intelektualni i fiziki
ivot? Ne, ima tu i jednog i drugog.
Ono to je Platon ispustio su pjesnici, dramaturzi i slikari. Knjievnost i glazba, kako bi doprinijele plemenitu obrazovanju uvara, strogo
su ograniene i po temi i po pristupu. Platon ima
svoja ogranienja, a ovo je glavno: nije imao povjerenja u emocionalni ivot. Premda je otvoreno
priznavao ovjekove senzualnosti, bojao se emocija kao to se plesa na uetu boji vjetra jer one
prijete njegovoj ravnotei. U jednom vanom odlomku ljubav naziva boleu i pijanou, pukom
nezgodom; i mada je bio spreman dopustiti aktivno
izraavanje emocija, naprimjer u plesu ili spolnom
inu, puko igranje osjeajima, bez aktivnog sudjelovanja, smatrao je oblikom neumjerenosti. Zbog toga
je velik dio glazbenog i dramskog oponaanja bio
tabu. Ma koliko ovo uenje suvremenom itatelju
neobino zvualo, u njemu moda ipak ima istine:
William James je uio da na koncertu ili u kaza52
Mumford_final.indd 52
10/22/08 8:45:13 PM
Povijest utopija
litu ne bismo smjeli pasivno doivjeti neku emociju bez nastojanja da je, im se za to ukae prilika,
pokuamo aktivno izraziti. U svakom sluaju, ostavimo ovo pitanje koje Platon otvara slobodna duha,
i usput primijetimo da u utopiji Williama Morrisa
romani prirodno iezavaju jer je ivot odve aktivna ekstaza da bi se hranio onim to je patetino,
sentimentalno i nezdravo.
12
Naputajui ovaj Platonov gradi, smjeten u brdima, dok se blagi, pouni Platonov glas koji nam
je neprestano bio u blizini postupno gubi kakvu
impresiju konano nosimo sa sobom?
U poljima, mukarci moda oru zemlju za jesensku sjetvu; na terasama, skupina mukaraca,
ena i djece paljivo bere masline, jednu po jednu;
u vjebalitu navrh Akropole odrasli mukarci i mladii vjebaju, i dok vjebaju s kopljem, tu i tamo
ono uhvati sunevu zraku i odbije ju u nae oi;
odvojen od ovih skupina, na sjenovitu puteljku to
gleda na grad, jedan uvar hoda tamo-amo, razgovarajui otroumnim i ozbiljnim tonom sa svojim
uenicima.
Tu su zanimanja kojima su se, u primitivnom ili
naprednom obliku, ljudi oduvijek bavili; i ovdje u dravi jo uvijek se njima bave. A to se promijenilo?
Ono to se duboko promijenilo nisu stvari koje ljudi
ine, ve njihovi meusobni odnosi dok ih ine. U
53
Mumford_final.indd 53
10/22/08 8:45:13 PM
Lewis Mumford
54
Mumford_final.indd 54
10/22/08 8:45:14 PM
TREE POGLAVLJE
Kako se izmeu Platona i Thomasa Morea neto dogodilo s utopijom; i kako je dolo do njena ponovna otkria, zajedno s Novim svijetom.
1
Platona i Thomasa Morea dijeli gotovo dvije tisue
godina. ini se da je u tom razdoblju, bar to se tie
Zapada, utopija nestala iza obzorja. Plutarh se u Likurgovu ivotopisu osvre na mitsku povijest; Ciceronov esej o dravi od manjeg je znaaja; a djelo Sv.
Augustina O dravi Bojoj uglavnom je vano zbog
briljantnog, gotovo urnalistikog napada na stari
rimski poredak, koji podsjea na suvremene kritike
Maximiliana Hardena. Osim ovih djela, bar koliko
55
Mumford_final.indd 55
10/22/08 8:45:14 PM
Lewis Mumford
je meni poznato, jedva da postoji ijedno drugo pisano djelo o utopiji, osim ako pod utopijom podrazumijevamo neko zlatno doba u dalekoj prolosti
kada su svi ljudi bili kreposni i sretni.
No premda je utopija ieznula iz knjievnosti,
i dalje ivi u umovima ljudi. Tako se utopija prvih
tisuu i pol godina nakon Krista preselila na nebo,
kao kraljevstvo nebesko. Tu je prvenstveno rije o
utopiji bijega. Svijet koji poznajemo prepun je grijeha i patnje. I jedino to nam preostaje jest pokajati se i u zagrobnom ivotu pronai utoite bez
patnje. Tako je nastala kranska utopija: ako mu
je odobrena putovnica, ovjek moe ui u kraljevstvo nebesko, ali to nebo ne moe ni na koji nain
stvarati ili mijenjati. Promjena, borba, astohleplje
i usavravanje pripadaju pokvarenom svijetu i ne
dovode do zadovoljstva. Srea ne lei u djelu, ve u
osiguranu kreditu prilikom konanog svoenja rauna srea, drugim rijeima, lei u konanoj naknadi. Ovaj svijet nestalnih carstava i razruenih
gradova nije istinski dom, osim za nasilnike i sve
ostale koji su prigrlili svjetovno.
Premda u ovom razdoblju ideja o utopiji ostaje
bez praktinog uporita, volja-za-utopiju i dalje
ostaje. Jaanje samostanskog sustava i pokuaji
velikih papa od Hildebranda naovamo da osnuju
jedno univerzalno carstvo pod patronatom Crkve
pokazuju da je, kao i uvijek, postojao jaz izmeu
ideja koje ljudi imaju u glavi i onoga to doista ine,
prisiljeni realnim ivotnim okolnostima i institucijama. Nema potrebe razmatrati ove krnje, institucionalne utopije sve dok ne doemo do devetnae56
Mumford_final.indd 56
10/22/08 8:45:14 PM
Povijest utopija
2
itajui uvod u Moreovu Utopiju, stjeemo ivu predodbu silnica koje su ljude izbacivale iz ivotne koloteine. ovjek koji navodno opisuje dravu Utopiju jest portugalski uenjak, izvrstan poznavatelj
grkoga jezika. Svoja je dobra razdijelio roacima,
a sam se osmjelio krenuti na putovanje s Amerigom
Vespuccijem na druge kontinente. Ovaj Rafael Hitlodej suncem je opaljen moreplovac kakav se vjerojatno gotovo svakodnevno mogao susresti u Bristolu, Cadizu ili Antwerpenu u drugoj polovici petnaestoga stoljea. On je napustio Aristotela, kojega
su skolastiari potpuno iskrivili, a ovladavanjem
grkim jezikom postalo mu je dostupno ono novo
znanje koje potjee jo od Platona; duh mu vrvi kriticizmom i natruhama jedne neobine, poganske filozofije. tovie, posjetio je Amerike, odnosno Indije, i spreman je priati svakomu tko eli sluati
o udesnoj zemlji na drugoj strani svijeta gdje, kao
57
Mumford_final.indd 57
10/22/08 8:45:14 PM
Lewis Mumford
3
Krenuvi put Utopije, Thomas More ostavio je za
sobom prizor koji po politikom nasilju i ekonomskim neprilikama neobino podsjea na ovaj na dananji. Doista, prilian je broj odlomaka kod kojih
bi samo trebalo promijeniti nekoliko imena i jezik
u suvremeni engleski da se dobije uvodnik za neki
radikalni tjednik.
Pogledajmo ovog Rafaela Hitlodeja, ovog lutajueg pripadnika inteligencije. ivot kakav poznaje
u Europi svoga vremena vie ga ne privlai. Bogati
se debljaju na raun siromanih; zemlja se, barem
u Engleskoj, okuplja u velike parcele i pretvara u
panjake za ovce. Ljudi koji su neko obraivali zemlju prisiljeni su napustiti svojih nekoliko rala i pre
Laurence Sterne (17131768), engl. knjievnik, autor romana Sentimentalno putovanje po Francuskoj i Italiji,
nap. prev.
58
Mumford_final.indd 58
10/22/08 8:45:14 PM
Povijest utopija
puteni su sami sebi. Vojnici koji su se vratili iz ratova ne mogu pronai zaposlenje; osakaeni veterani i otputeni sluge plemia ostaju bez osnovnih
sredstava za ivot. S jedne strane raste ekstravagantan luksuz, a s druge jad i bijeda. Koji su siromani, prose; koji uz to imaju imalo ponosa, kradu;
a zbog svojih patnji lopovi i skitnice bivaju osueni na vjeala, gdje na desetke vise na trgu pred
oima mnotva.
Ba kao i danas, ljudi se ale da zakoni nisu dovoljno strogi ili da se ne primjenjuju; a svi tvrdoglavo odbijaju pogledati stvari kroz oi Rafaela Hitlodeja te uvidjeti da razbojstvo i nasilje kojih je
na sve strane nisu uzrok tekih vremena, ve njihova posljedica.
to jedan intelektualac moe uiniti u takvu svijetu?
Moreov prijatelj Pieter Gilles, prikazan kao Rafaelov mecena, pita se zato ovjek Rafaelove darovitosti ne stupi u slubu nekog kralja ukratko,
zato se ne bavi politikom. Rafael odgovara da ne
eli postati sluga, niti eli pokuavati pronai sreu
na nain tako odbojan njegovoj prirodi jer najvei
broj vladara, skoro svi, radije se bave vjetinom ratovanja, nego korisnim mirnodopskim umijeima.
Mnogo revnije bave se pitanjima kako da si, poteno
ili nepoteno, priskrbe nova kraljevstva nego to bi
nastojali dobro vladati onim koja su ve stekli.
Nema koristi govoriti im o mudrijim institucijama
59
Mumford_final.indd 59
10/22/08 8:45:15 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 60
10/22/08 8:45:15 PM
Povijest utopija
da ostali ive u krajnjoj bijedi. Ukratko, kae Hitlodej, jedini je spas posluati Utopljane.
Tako nam novi svijet istraivanja otkriva jedan
nov svijet ideja, a prieljkivana zajednica, ije je
sjeme Platon nastojao usaditi u ljude, ponovno klija,
nakon pustog razdoblja od gotovo dvije tisue godina. O kakvoj je dravi rije?
4
Zemljopisno gledano, otok Utopija postoji samo u
Moreovoj mati. Sve to moemo o njemu rei jest da
je po sredini irok dvjesta milja, otprilike je u obliku
polumjeseca, s ulazom u njegov veliki zaljev koji ima i
obrambenu svrhu. Na otoku su pedeset i etiri grada;
najblii je dvadeset i etiri milje udaljen od svoga susjeda, a najudaljeniji nije dalje od jednog dana hoda.
Glavni grad Amaurot smjeten je u sreditu otoka,
a svaki pojedini grad u svim smjerovima okruuje
barem dvanaest milja zemlje; tako i ovdje nalazimo
grad-dravu kao jedinicu politikog ivota.
5
Gospodarska osnova ove drave jest poljoprivreda,
i svi su upueni u to umijee. Izvan grada su prikladno rasporeena seoska domainstva, opskr-
61
Mumford_final.indd 61
10/22/08 8:45:15 PM
Lewis Mumford
62
Mumford_final.indd 62
10/22/08 8:45:15 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 63
10/22/08 8:45:16 PM
Lewis Mumford
6
Toliko o svakodnevnom radu Utopljana. Pogledajmo
sada kako se rasporeuju dobra?
Grad i selo jednom mjeseno meusobno izmjenjuju dobra. Tom se prilikom organizira proslava
blagdana; seljaci dolaze u grad i uzimaju robu koju
su izradili graani, a gradski im dunosnici to dodjeljuju bez ikakve naknade. U pozadini ove izravne
razmjene dobara izmeu grada i sela, kao i izmeu
domainstva i domainstva, nesumnjivo postoje pravila; ali na nau nesreu Rafael Hitlodej nije smatrao potrebnim ulaziti u njih. Treba jo dodati da
u gradovima postoje skladita u kojima se svakodnevno izmjenjuju dobra.
Domainstvo ne samo da je temeljna jedinica distribucije ve i proizvodnje; grad dakle ine ove jedinice, a ne mnotvo odijeljenih pojedinaca. Svaki se
grad dijeli na etiri jednaka dijela. U sreditu svakoga dijela nalazi se trnica sa svim vrstama robe.
Svako domainstvo onamo u posebne zgrade dovozi svoje proizvode, a pojedine vrste proizvoda
zasebno se rasporeuju u skladita. Starjeina svakoga domainstva odande trai sve to trebaju on
i njegovi ukuani i odnosi sve to je traio bez plaanja, uope bez ikakve naknade. A i zato bi mu
se to odreklo kad svega ima u dovoljnim koliinama i nema straha da bi netko poelio traiti vie
nego to mu je potrebno? Jer, zato bi mislili da e
netko traiti viak ako taj dobro zna da mu nikada
nita nee nedostajati?
64
Mumford_final.indd 64
10/22/08 8:45:16 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 65
10/22/08 8:45:16 PM
Lewis Mumford
7
Gradski ivot Utopljana, kao to sam ve spomenuo,
temelji se na poljoprivredi; prisutna je takva mjeavina grada i sela kakvu je Petar Kropotkin prikazao
u djelu Polja, tvornice i radionice. A sada zamislimo grad Amaurot i pogledajmo okolinu u kojoj
graani provode dane. Naalost, na utopijski grad
pomalo nas podsjea na svoje konkurente u suvremenoj Americi jer Rafael nam kae da tko poznaje
jedan od njihovih gradova, poznaje ih sve.
Amaurot lei na blagoj padini; u obliku je gotovo
pravilnog etverokuta sa stranicom dugom oko dvije
milje; gleda na rijeku Anidar koja izvire osamdeset
milja iznad grada, a gubi se u oceanu ezdeset milja
nie. Grad je opasan visokim, debelim zidom; ulice
su prilagoene koijama i zatiene od vjetra; kue
su graene u nizovima tako da itava strana ulice
djeluje kao jedna jedinica. (Na taj su nain veliki
ljudi gradili svoje kue u Londonu i Edinburghu osamnaestog stoljea, kao to nam pokazuju Belgrave
William Penn (16441718), engleski politiar i voa kvekera; osnovao koloniju Pennsylvaniju i u njoj grad Philadelphiju, nap. prev.
66
Mumford_final.indd 66
10/22/08 8:45:16 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 67
10/22/08 8:45:16 PM
Lewis Mumford
8
Poto smo postavili temelje materijalnog ivota,
vrijeme je da pogledamo pravila koja ureuju svakodnevne aktivnosti Utopljana. To nas dovodi do
problema upravljanja.
Osnova politike drave Utopljana, kao i gospodarstva, jest domainstvo. Svake godine po trideset domainstava bira po jednog magistrata, poznatog kao filarh; a iznad svakih deset filarha i njihovih domainstava stoji protofilarh. Filarsi, kojih
je ukupno dvjesto, imenuju poglavarom jednog od
etvorice kandidata koje su predloili stanovnici
svake gradske etvrti. Poglavar svoju dunost vri
doivotno, osim ako ga ne osumnjie da sprema tiraniju. Filarsi se biraju na jednu godinu, s tim da
68
Mumford_final.indd 68
10/22/08 8:45:17 PM
Povijest utopija
se esto ponovno biraju isti. Kako bi sprijeili kovanje urote poglavara i filarha, niti jedno vano pitanje ne moe se pokrenuti bez da se prvo iznese
pred skuptinu filarha, koji ga pretresaju s domainstvima iji su predstavnici, potom se meusobno
posavjetuju i svoje miljenje javljaju senatu; a ponekad predmet, ako je jako znaajan, iznosi se i
pred vijee cijeloga otoka.
Prisjetite se da je svako domainstvo ujedno i
proizvodna i obiteljska jedinica, kao to je to bio
obiaj u srednjem vijeku, pa ete vidjeti da se radi o
otroumnoj kombinaciji industrijske i politike demokracije utemeljene na zajednikom interesu.
Vei dio posla vlasti odnosi se na ekonomski
ivot stanovnika. No preputene su joj i neke druge
stvari; a te stvari ine mrlju u Moreovoj koncepciji
idealne drave. Jedna su propisi o putovanju, druga
je tretiranje zloina, a trea je rat.
Zanimljivo je primijetiti da kada se radi o zloinima i ratu dva pitanja koja je More htio popraviti u vlastitoj zemlji on u svojoj Utopiji postavlja
uvjete koji su prilino daleko od idealnih ili humanih. . je vrlo dobro rekao da ovjek postaje
slika stvari koje mrzi. Sve to Rafael iznosi protiv
engleske Vlade u Uvodu u Utopiju moglo bi se, vjerujem, u gotovo jednakoj mjeri upotrijebiti protiv
same drave koja bi trebala sluiti kao uzor.
Premda svaki ovjek moe putovati ako nije
neim zauzet doma bilo da eli posjetiti prijatelje
ili vidjeti neko mjesto on za to mora imati dozvolu
69
Mumford_final.indd 69
10/22/08 8:45:17 PM
Lewis Mumford
70
Mumford_final.indd 70
10/22/08 8:45:17 PM
Povijest utopija
u dobru svrhu, tako trae najgore ljude da ih iskoriste u ratu. Drugim rijeima, rat smatraju, izmeu
ostalog, sredstvom iskorjenjivanja nepoeljnih elemenata u zajednici.
S olakanjem se okreemo od ovih nepravdi ka
braku i religiji!
U braku nalazimo zanimljivu mjeavinu individualnog shvaanja seksualnih veza, to je suvremena
odlika, i vjerovanja u odreena formalna pravila,
to je izrazito srednjovjekovno obiljeje. Tako se s
jedne strane Utopljani brinu da se mlada i mladoenja prije obreda meusobno upoznaju potpuno
goli; a pretpostavke za razvod su preljub i nepodnoljiva odbojnost naravi. Ako se dvoje ljudi ne
slae, dozvoljeno im je sporazumno se rastati, ali
samo uz doputenje senata, nakon pomne istrage.
S druge pak strane razbludnost se strogo kanjava
te preljubnici bivaju kanjeni ropstvom i gube povlasticu ponovnog sklapanja braka.
U religiji vlada potpuna tolerancija svih vjerovanja, s jednom iznimkom: oni koji se nasilno spore
oko religije ili koji koriste bilo koju drugu silu osim
onu blagog uvjeravanja kanjavaju se zbog izazivanja nereda u narodu.
9
Nemamo prostora detaljno prikazati ivot Utopljana.
Vrijeme je da razmotrimo svijet ideja u skladu s kojima Utopljani usmjeravaju svoj svakodnevni ivot. Taj
71
Mumford_final.indd 71
10/22/08 8:45:17 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 72
10/22/08 8:45:18 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 73
10/22/08 8:45:18 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 74
10/22/08 8:45:18 PM
Povijest utopija
koju drugu vrstu uitka. Vrhunski uitak za Utopljane jest kultiviranje duha; a svoje slobodno vrijeme narod, kao i profesionalni uenjaci, posveuje
knjizi i sluanju predavanja.
10
Ovo su ciljevi u skladu s kojima Utopljani grade
svoj drutveni poredak. Ove se vrijednosti, gotovo
je suvino rei, temelje u samoj prirodi ovjeka, a
ne u nekom skupu vanjskih institucija. Cilj svake
utopijske institucije jest pomoi svakom ovjeku
da si sam pomogne. Izreeno u obliku ovih prozainih fraza, ono to nam More donosi ini se plitkim
i otrcanim. No ipak, u pozadini se krije jedna vana
ideja: nae pokuaje da ivimo dobrim ivotom neprestano osujeuju naa nastojanja da podjarmimo
ivot; idui za zaradom i ostalim probicima, udei
za moi, bogatstvom i au, proputamo priliku
da ivimo kao cjelovita ljudska bia. Ljudi postaju
sluge svoga pokustva, imetka, titula, poloaja; i
tako ostaju bez neposrednog zadovoljstva koje bi
pokustvo ili imetak mogli pruiti.
Obraivati zemlju radije nego jednostavno osloboditi se posla; jesti i piti radije nego zaraivati
novac; razmiljati, sanjati i smiljati nove stvari radije nego poveavati vlastiti ugled; ukratko, prigrliti
ivu stvarnost a odbaciti sjenu to je sr utopljanskog naina ivota. Mo, bogatstvo, ast i slava su
apstrakcije, a ovjek ne moe ivjeti samo od ap75
Mumford_final.indd 75
10/22/08 8:45:18 PM
Lewis Mumford
76
Mumford_final.indd 76
10/22/08 8:45:18 PM
ETVRTO POGLAVLJE
Kako nas novi humanizam renesanse dovodi
do Christianopolisa; i kako prvi put nailazimo
na traak suvremene utopije.
1
Prolo je stotinu godina i sada nas u Utopiju uvodi
jedan humanistiki skolastiar. U skladu s onodobnim obiajem odaziva se na latinizirano ime Johann Valentin Andre. On je putnik, drutveni reformator, no prije svega propovjednik; i stoga njegova slika Christianopolisa kao da na trenutke blijedi
dok nam dri moralne poduke i ponekad zamorno
govori o svojim pogledima na ivot te pogotovo o
tokama u kranstvu oko kojih se spore njegovi
sunarodnjaci Nijemci. Upustimo li se u itanje njegove utopije, on e nam ponekad dosaivati dugom
tiradom o pokvarenosti svijeta i o nunosti usmjeravanja na ivot poslije smrti jer ini se da prote77
Mumford_final.indd 77
10/22/08 8:45:19 PM
Lewis Mumford
stantizam nije nita manje onosvjetovan nego katolicizam. No sliku kranskoga grada vie nam slika
Andre humanist nego Andre luteran, te dok govori o Christianopolisu, njegov je uvid dubok, sudovi
ispravni i prijedlozi razboriti, pa nas nee jedanput
zadiviti idejama za koje se ini da su tri stotine godina ispred njegova vremena i sredine.
Nemogue je zanemariti Andrein osobni ton: njegova profinjena inteligencija i iskrenost ine na susret s Christianopolisom sasvim razliitim od jednolinih nacrta koje e nam predstaviti neki od kasnijih utopista. Druga dva utopista koji su pisali u
istoj polovici stoljea kao i Andre Francis Bacon
i Tommaso Campanella s njim u usporedbi sasvim
su drugorazredni; Bacon sa svojim upornim afektiranjem oko detalja na odjei i praznovjernim shvaanjem formi i ceremonija, te Campanella, samotni
redovnik iji Grad Sunca nalikuje braku Platonove
drave i Montezumina dvora. Kada Bacon govori o
znanosti, nalikuje dvorskom kostimeru koji je navikao opisivati izgled scene za maskeratu i teko
je rei zanimaju li ga vie eksperimenti znanstvenika Nove Atlantide ili odjea koju nose dok eksperimentiraju. Kod Andree nema nieg snobovskog
ili diletantskog: pogled mu je vrsto uperen u bit,
koju nikada ne isputa iz vida osim kada jer on je
nuno ovjek svojega vremena pobono upravlja
pogled ka nebu.
78
Mumford_final.indd 78
10/22/08 8:45:19 PM
Povijest utopija
2
Ovaj je otok itav jedan svijet u malom. Kao i u Platonovoj Dravi, jedinica je opet dolina, jer otok je
bogat itom i panjacima, navodnjavan rijekama i
potocima, ureen umama i vinogradima, bogat ivotinjama.
Christianopolis se po vanjskom izgledu ne razlikuje mnogo od slika gradova koje moemo nai
u putopisima iz sedamnaestog stoljea, osim u pogledu sklada i reda koji tim gradovima ponekad nedostaju. Oblik mu je kvadrat sa stranicom dugom
700 stopa, dobro je utvren s etiri kule i zidom.
(...) Gleda dakle na etiri strane svijeta. Dva su reda
zgrada, odnosno etiri ako brojimo sjedite vlade i
skladita; samo je jedna javna ulica i jedan trg, ali
79
Mumford_final.indd 79
10/22/08 8:45:19 PM
Lewis Mumford
prilino velik. Usred grada je okrugao hram, promjera 100 stopa; sve su zgrade trokatnice. Kue su
zatiene od vatre tako to su graene od peenog
kamena i odvojene zidovima otpornima na vatru.
Openito, sve je posvuda prilino slino, nita ekstravagantno, ali niti neisto; posvuda je osiguran
dovod svjeeg zraka i provjetravanje. Oko etiri
stotine graana ivi ovdje u dubokoj pobonosti i
miru. Grad je podijeljen na tri dijela: jedan za opskrbu hranom, drugi za obuku i vjebanje, a trei
je reprezentativan. Ostatak je otoka namijenjen poljodjelstvu i radionicama.
3
Osvrnemo li se ponovno na Dravu, ija vanjska organizacija nedvojbeno ima za uzor vojniku Spartu,
vidimo da su tabor i vojnik obrazac za ivot itave zajednice. U Utopiji je temeljna jedinica domainstvo i
obitelj; a obiteljska disciplina, koja se prirodno raa
u ruralnim uvjetima, prenosi se na grad. U Christianopolisu pak radionica i radnik postavljaju okvire
za razvoj zajednice; i ma to drugo ova zajednica
bila, ona je prije svega drava radnika, koji ive u
ravnopravnosti, ele mir i odbacuju bogatstvo. Ako
je Utopija izraz obiteljskog komunizma, Christianopolis je predstavnik cehovskog komunizma.
to se tie proizvodnje, u Christianopolisu postoje tri okruga. Jedan od njih posveen je ratarstvu
i uzgoju stoke. Svaki od ovih okruga ima odgova80
Mumford_final.indd 80
10/22/08 8:45:19 PM
Povijest utopija
rajue zgrade, nasuprot kojih je prilino visok toranj preko kojega su spojene s gradskim zgradama;
ispod tornja velik nadsvoeni ulaz vodi u grad, a
jedan manji u pojedine kue. Kupola ovog tornja
ujedno je krov gradske vijenice, gdje se graani pojedinih etvrti po potrebi sastaju kako bi raspravljali kako o svetim tako i o graanskim pitanjima.
Jasno je da ovi radnici nisu ovce koje vode mudri
pastiri, kao u Dravi, ve lanovi autonomnih, samoupravnih skupina.
U sljedeoj su etvrti mlinovi, pekarnice, mesnice i tvornice za proizvodnju svega to se izrauje
bez uporabe vatre. Budui da se potie inventivnost,
svjedoimo raznim inovacijama kao to su biljke za
proizvodnju papira, pilane i postrojenja za bruenje
i latenje oruja i orua. Tu su takoer zajednike
kuhinje i praonice; jer, kao to emo uskoro vidjeti,
ivot u ovom idealnom gradu slian je ivotu u dananjem New Yorku, Londonu i mnogim drugim suvremenim industrijskim gradovima.
Trea je etvrt namijenjena metalurgiji, kao i
proizvodnji stakla, cigle i zemljanog posua svega
to zahtijeva stalan izvor vatre. Treba istaknuti da
su u planiranju proizvodnih etvrti Christianopolisa ovi utopisti iz sedamnaestog stoljea anticipirali najbolju praksu koja je ostvarena tek danas,
nakon itavog stoljea neplanske gradnje. Podjela
grada na zone, razlikovanje teke i lake industrije, grupiranje slinih proizvodnih postrojenja,
poljoprivredna zona u blizini grada po svemu su
ovome nai vrtni gradovi tek zakanjela kopija Christianopolisa.
81
Mumford_final.indd 81
10/22/08 8:45:20 PM
Lewis Mumford
4
Kako izgleda ta obrtnika demokracija? Odgovor
na ovo pitanje sadran je u jednoj od onih poslovica koje Andre dobacuje usput usred svog energinog izlaganja.
Biti mudar i raditi nije nespojivo ako je s
mjerom.
Stoga slijedi da su obrtnici gotovo uvijek obrazovani ljudi. Jer ono to ljudi smatraju obiljejem
nekolicine (a u sluaju nenaviknutosti na uenje
obiljejem prevelikog broja ljudi) trebali bi, tvrde
stanovnici, postii svi pojedinci. Oni smatraju da
ni slova ni rad nisu toliko teki da svaki ovjek,
ako ima dovoljno vremena, ne bi mogao ovladati i
jednim i drugim.
82
Mumford_final.indd 82
10/22/08 8:45:20 PM
Povijest utopija
Njihov rad, ili, kako ga vole nazivati, 'rad njihovih ruku', obavlja se na propisan nain, i sve se
stvari iznose na javni tand. Odatle svaki radnik
dobiva sve to mu je potrebno za rad u sljedeem
tjednu. Jer cijeli je grad naime jedna radionica,
ali s raznim obrtima. Oni koji su zadueni da o
ovome brinu borave u malim tornjevima na kutovima zida; oni unaprijed znaju to treba napraviti,
u kojoj koliini i u kojem obliku, te o tome izvjetavanju obrtnike. Ako na skladitu ima dovoljno
materijala, radnici mogu pustiti mati na volju
i izraziti svoju inventivnost. Nitko ne posjeduje
novac, niti ima potrebe za privatnim novcem; no
drava ipak ima riznicu. I u ovom su pogledu stanovnici posebno blagoslovljeni jer nitko ne moe
biti nadmoan drugom u pogledu bogatstva, vrijednost se mjeri sposobnostima i darovitostima te
se najvie cijene moralnost i pobonost. Imaju vrlo
malo radnih sati, no uinkovitost nije nita manja
nego drugdje jer smatraju neasnim odmarati se
dulje no to je doputeno.
Osim posebnih zanata tu su i zajednike dunosti u javne svrhe koje su svi graani duni obavljati, kao to su uvanje strae, obrana, berba ita
i groa, izgradnja cesta, podizanje zgrada, isuivanje tla; zatim odreene dunosti pomaganja u
tvornicama koje obavljaju svi po redu ovisno o
dobi i spolu, ali ne vrlo esto niti dugo vremena.
Naime premda su za sve poslove zadueni iskusni
ljudi, i ostali po potrebi, ako ih se zamoli, rado
slue zajednici. Jer to su nama nai domovi, to
je njima grad, kojeg opravdano smatraju svojim
83
Mumford_final.indd 83
10/22/08 8:45:20 PM
Lewis Mumford
5
Uloga je trgovine u ovakvom ivotu vrlo jednostavna. Ona ne postoji radi osobnog profita. Trgovinom se nitko ne bavi na svoju ruku jer takve su
stvari preputene onima koji su za to zadueni. Cilj
trgovanja nije zarada novca, ve poveanje raznolikosti stvari dostupnih lokalnoj zajednici; tako da
opet uskae Andre svako podruje daje vlastite
osebujne proizvode, a kada smo povezani, plodove
svih podruja imamo na jednom mjestu.
84
Mumford_final.indd 84
10/22/08 8:45:20 PM
Povijest utopija
6
Obiteljska struktura u Christianopolisu u velikoj
mjeri odgovara gradskim zanimanjima. Budui da
je Andre graanin i da ne prezire prednosti ivota
u gradu, ne gnua se niti njegovih posljedica. Jedna
od ovih posljedica svakako je ogranienje kunog
ivota, odnosno prenoenje na grad funkcija koje
bi se u domainstvu obavljale u krilu obitelji.
Kada su mladiu dvadeset i etiri godine a
djevojci osamnaest, doputena im je enidba, u
skladu s kranskim obredima i uz dolino izbjegavanje pijanstva i prodrljivosti nakon ceremonije. Brak je jednostavna stvar. Nema miraza,
nema tjeskobe oko odabira zanimanja, nema pomanjkanja stambenog prostora i, moda vanije
od svega, nema kuevlasnika kojeg treba umirivati novcem jer sve su kue gradsko vlasnitvo
i pojedincima se dodjeljuju na koritenje. Vrlina
i ljepota jedine su odlike koje vladaju brakom u
Christianopolisu. Pokustvo se dobiva zajedno s
kuom iz javnog skladita. Ako su u Utopiji obitelji zajedno grupirane u patrijarhalnom domainstvu, kakvo je i sam More imao u Chelseaju, u
Christianopolisu se obitelji sastoje od izdvojenih
parova, s ukupno etiri do est osoba ena, mukarac i djeca predkolske dobi.
Poimo sada u posjet jednom mladom branom
paru u Christianopolisu. Do kue dolazimo ulicom irokom dvadeset stopa na koju gledaju kue s proeljem irine oko etrdeset stopa, a u dubinu dugake od
85
Mumford_final.indd 85
10/22/08 8:45:20 PM
Lewis Mumford
petnaest do dvadeset i pet stopa. U dananjim prenapuenim gradovima, gdje ljudi plaaju za zemlju po irini parcele, proelje je usko a kue dugake u dubinu;
zbog toga se suoavamo sa strahovitim pomanjkanjem
svjetlosti i zraka; ali u Christianopolisu, kao i u nekim
starijim europskim gradovima, kue su graene tako
da primaju to je mogue vie zraka i suneve svjetlosti. Ako prilikom naeg posjeta pada kia, zatitit
e nas natkrivena pjeaka staza, iroka pet stopa i
poduprta stupovima visokima dvanaest stopa.
Nai prijatelji ive, rekli bismo, u prosjenom
stanu: imaju tri sobe, kupaonicu, spavau sobu i
kuhinju. Sredinji dio unutar tornja ima malen
otvoren prostor sa irokim prozorom gdje se drva
i tee stvari koloturom podiu uvis ukratko,
dizalo. Pogledamo li kroz prozor otraga, vidimo
dobro odravan vrt; a ako nas na domain eli ponuditi vinom, moemo togod izabrati meu pauinom malog privatnog vinskog podruma. Ako je
dan hladan, upaljena je pe; ako smo doli u posjet ljeti, navuena je tenda.
Na se domain moda ispriava zbog drvenih otpadaka i strugotina u kutu kuhinje jer upravo je u slobodno vrijeme postavljao nekoliko polica, a alat je
posudio iz javnog opskrbnog centra. (Budui da nije
stolar, ovi mu alati ne trebaju cijelu godinu; tako se i
drugi mogu njime sluiti.) Doavi iz Utopije, ono to
nas iznenauje jest izostanak kune posluge; kada o
tome upitamo nau domaicu, ona nam kae kako ne
doputa da je netko posluuje dok ona ljenari.
Ima li mnogo posla koji morate sami obavljati?
pitamo mi.
86
Mumford_final.indd 86
10/22/08 8:45:21 PM
Povijest utopija
Ne za obrazovana ovjeka, odgovara ona. Moete vidjeti da nam je pokustvo sasvim jednostavno;
i budui da nema nikakvih sitnih ukrasa s kojih treba
brisati prainu, ni sjajnih stolova koje treba latiti, ni
tepiha koje treba istiti, niti iega to slui samo za
pokazivanje da si moemo priutiti da ivimo bolje od
susjeda, posao je taman dovoljan za odravanje dobra
zdravlja i raspoloenja. Naravno, kuhanje je uvijek pomalo dosadno, a pranje jo vie. No suprug i ja dijelimo sve poslove osim ivanja i pranja odjee, i iznenadili biste se kako se sve brzo zgotovi. Posao obino
izaziva ljutnju ako jedno odmara dok drugo radi; ali
kada mu i ena ravnopravno dijele poslove, kao u
Christianopolisu, zbilja nema prigovora. Ostanete li
na ruku, vidjet ete kako je to lako. Kako si niste ponijeli obrok, suprug e donijeti malo kuhana mesa iz
javne kuhinje, i to e biti dovoljno za sve nas.
Ne treba se uditi prilino skuenim stanovima, ubacuje se Andre. Ljudi koji primaju pod
krov tatinu (...) nikada nemaju dovoljno prostora.
Takvi su teret i sebi i drugima. (...) Ah, bogati su
samo oni koji imaju sve to im je istinski potrebno,
koji ne prihvaaju nita vie od toga, ak i kada bi
mogli imati neega u izobilju.
Dovedenu do krajnosti, ovu je filozofiju ovjekovjeio Thoreau u djelu Walden. Vjerujem da dijelom Utopije postajemo kada utvrdimo od ega se
zapravo sastoji ivotno bogatstvo.
87
Mumford_final.indd 87
10/22/08 8:45:21 PM
Lewis Mumford
7
Pretpostavimo da nai prijatelji imaju djecu. Tijekom ranih godina njihova ivota o njima brine
majka. Kada djeca navre est godina, predaju ih
na skrb zajednici te oba spola provode u koli djetinjstvo, mladenatvo i rano zrelo doba. Niti jedan
roditelj ne prua vie brinosti svojoj djeci nego
to je dobivaju ovdje, jer o njima brinu najuzorniji uitelji, kako muki tako i enski. tovie, kad
god imaju slobodnog vremena, roditelji mogu posjeivati svoju djecu, ak i kada ih djeca ne primijete. Jer ovo je ustanova za javno dobro, njome se
skladno upravlja kao zajednikom brigom svih graana. Ovdje se brinu da je hrana ukusna i zdrava,
da su kaui i postelje isti i udobni te da je odjea
ista. (...) Dobije li tko neku konu ili tjelesnu bolest,
pravovremeno mu pomognu; a kako bi se izbjeglo
irenje zaraze, bolesnike stave u karantenu.
Nema potrebe navoditi program uenja osim u
glavnim crtama. Dovoljno je spomenuti da mladii
ue ujutro, djevojke poslijepodne, a uitelji su im
matrone i ueni muevi. (...) Ostatak vremena posveuju manualnom radu i uenju kuanskih poslova svatko se bavi onim poslom za kojeg je prirodno nadaren. U slobodno vrijeme doputeno im
je baviti se dostojanstvenom tjelovjebom, bilo na
otvorenom u gradu bilo na poljima izvan grada.
Meutim dvije stvari zasluuju nau pozornost.
Prva je da se kolom upravlja kao dravom u malom.
Druga su osobine uitelja. Uitelji, kae na va88
Mumford_final.indd 88
10/22/08 8:45:21 PM
Povijest utopija
89
Mumford_final.indd 89
10/22/08 8:45:22 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 90
10/22/08 8:45:22 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 91
10/22/08 8:45:22 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 92
10/22/08 8:45:22 PM
Povijest utopija
metropolama, moram brzo dodati radi nekog budueg historiara, jo uvijek nije obavezno.)
U jednoj se polovici hrama odravaju javna okupljanja, dok je druga rezervirana za podjelu sakramenata i glazbu. Uza sve to u hramu se svaka tri
mjeseca izvode kazaline predstave s vjerskim motivima.
8
Govorili smo dakle o ljudima, poslovima i mjestima
u Christianopolisu, dok smo se kulturom i umjetnou pozabavili samo u kratkim crtama. Sada je
red osvrnuti se na politiki poredak; tu moramo spomenuti da se Andrein opis ovoga puta premjeta na
alegorijski plan, ali da nimalo ne odstupa od njegova
realistinog pristupa znanostima i umjetnostima.
U osnovi politikog poretka nalaze se traci lokalnog saveza za proizvodnju koji se okuplja u zajednikim dvoranama u tornju svake pojedine proizvodne etvrti; saznajemo da grad predstavljaju
dvadeset i etiri vijenika, dok izvrnu vlast ini trijumvirat sastavljen od sveenika, suca i ravnatelja
kolstva, od kojih je svaki oenjen, metaforiki reeno, za Savjest, Razumijevanje, odnosno Istinu.
Svaki voa izvrava svoju dunost, no ipak ne bez
znanja ostalih; svi se meusobno dogovaraju oko
stvari koje se tiu dravne sigurnosti.
Christianopolis nas po cenzuri knjiga podsjea
na Dravu, a po iskljuenju odvjetnika slian je
93
Mumford_final.indd 93
10/22/08 8:45:23 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 94
10/22/08 8:45:23 PM
Povijest utopija
olokog upliva. Imati osjeaj za vrijednosti, poznavati svijet u kojem se one nalaze i znati ih rasporediti to je naa verzija Andreina shvaanja religije, znanja i pravde. Uz malo potrage vjerojatno
bismo otkrili jo neki jednako cjelovit i velianstven izraz humanistikog ideala, ali sumnjam da
bismo nali neki bolji. Zapravo, ovaj otvoreni i poteni njemaki uenjak stoji rame uz rame s Platonom: njegov Christianopolis neunitiv je kao i
ono najbolje u ovjeku.
95
Mumford_final.indd 95
10/22/08 8:45:23 PM
PETO POGLAVLJE
Kako su Bacon i Campanella, premda na glasu
kao veliki utopisti, gotovo tek odjeci svojih
prethodnika.
1
Genovski pomorski kapetan gost je viteza hospitalca. Kapetan mu pria o jednoj velikoj zemlji juno
od ekvatora kojom vlada Grad Sunca. Izvanjski
izgled ove zemlje pomalo je udan grad sa sedam
pojaseva koji nose imena sedam planeta, i sa etvora
vrata okrenuta na etiri strane svijeta, i s brdom na
ijem je vrhu velik hram, i sa zidovima prekrivenima
zakonima, osnovnim naelima i crteima prirodnih
pojava, s vladarima Moi, Mudrou i Ljubavlju, sa
slubenicima Astrologom, Kozmografom, Aritmetiarem i drugima: to je pojava kakva jo nije viena
ni na kopnu ni na moru. Nikakvo udo, jer ovaj Grad
Sunca postojao je samo u neobinom umu jednog
97
Mumford_final.indd 97
10/22/08 8:45:23 PM
Lewis Mumford
98
Mumford_final.indd 98
10/22/08 8:45:24 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 99
10/22/08 8:45:24 PM
Lewis Mumford
2
Nova Atlantida Francisa Bacona nije vrsta utopije
koja bi zadovoljila naelo odabira navedeno u uvodu
bibliografiji. To je samo fragment, i to ne odve prikladan kao to fragmenti znaju biti; i potpuno bi ispala iz naeg pregleda da nije precijenjene reputacije koju Bacon uiva kao filozof prirodnih znanosti
doista, kao najvei filozof nakon Aristotela.
100
Mumford_final.indd 100
10/22/08 8:45:24 PM
Povijest utopija
Vei dio Baconovih ideja anticipirao je i potpunije izrazio Andre. Kada izuzmemo Baconove
brojne molbe i savjete, kada uklonime njegove razvuene opisa dragulja, baruna, satena i ceremonijalne odjee, nalazimo da je sr njegove drave Salomonov dom, poznat i kao Saborite radova est
dneva, koje on opisuje kao najplemenitiju ustanovu
na zemlji i svjetiljku kraljevstva.
Svrha ove ustanove je spoznavanje uzroka i
tajni kretanja stvari, i irenje granica ljudskog gospodarenja, radi postizanja svega to je mogue.
Ova ustanova raspolae raznovrsnom opremom i
oruem. Ima laboratorije ukopane u obronke brda,
i zvjezdarnice s tornjevima visokima pola milje; ima
velika jezera sa slanom i slatkom vodom koja kao
da anticipiraju pomorske laboratorije kakve danas
poznajemo; i ima sprave za stavljanje u rad raznih
vrsta kretanja. Osim toga tu su prostrane zgrade
gdje se demonstriraju fizikalne pojave, i sanatoriji
gdje se iskuavaju razni novi lijekovi; tu su takoer
eksperimentalne poljoprivredne stanice gdje se
isprobavaju kalemi i kriaju pasmine. Uz ovo su tu
jo i farmaceutski laboratoriji, industrijski laboratoriji te brojne zgrade posveene naprimjer eksperimentiranju sa zvukom, svjetlom, mirisima i okusima to Bacon prikazuje potpuno zbrkano, bez
imalo voenja rauna o osnovnim znanostima s kojima je povezano to to opisuje a u jednoj se uva
popis bogatstava Salomonova doma.
101
Mumford_final.indd 101
10/22/08 8:45:24 PM
Lewis Mumford
102
Mumford_final.indd 102
10/22/08 8:45:25 PM
Povijest utopija
103
Mumford_final.indd 103
10/22/08 8:45:25 PM
ESTO POGLAVLJE
Kako se u osamnaestom stoljeu dogodilo
neto to je potaknulo ljude da se dobro zamisle, i kako je itava skupina utopija izniknula iz preobrazbi industrijalizma.
1
Izmeu sedamnaestog i devetnaestog stoljea nailazimo na prazninu u utopijskoj tradiciji. Utopija,
mjesto koje treba sagraditi, pretvorila se u niiju
zemlju, mjesto bijega; a utopije Denisa Vayrassea,
Simona Beringtona i drugih romantiara ovog prijelaznog razdoblja srodnije su Robinsonu Crusoeu
nego Dravi.
Naznaku ove promjene nalazimo u djelu Tiphaignea de la Rochea Giphantie, prikazu onoga
to je bilo, to jest i to e biti i, prije svega, istraivanju babilonskog naina ivota. Autor nam
donosi parabolu o Sofiji, utjelovljenju Mudrosti,
105
Mumford_final.indd 105
10/22/08 8:45:25 PM
Lewis Mumford
2
Utopija Thomasa Morea, kao i utopije renesansnih autora nakon njega, nastala je, ve sam napomenuo, iz kontrasta novootvorenih mogunosti s
druge strane oceana i turobnih uvjeta koji su pratili slom gospodarstva srednjovjekovnih gradova.
Poput Platonove Drave, ona je pokuala izii na
kraj s tekim problemom tranzicije.
106
Mumford_final.indd 106
10/22/08 8:45:25 PM
Povijest utopija
U sljedea tri stoljea pustolovno istraivanje nepoznatih zemalja prestaje pobuivati matu; u sredite zanimanja dolazi jedna nova vrsta aktivnosti.
Premda osvajanje stranih zemalja i primamljivost
zlata u potpunosti ne zamiru, podreeni su novoj
vrsti osvajanja osvajanju prirode. Tu i tamo, napose u Velikoj Britaniji, nekolovani ljudi sa smislom za praktino poinju se baviti poboljavanjem
mehanikih strojeva koji se koriste u svakodnevnom
radu. U jednom seoskom upnom dvoru sveenik
po imenu Arkwright izumio je tkalaki stan na vodeni pogon; jedan kot po imenu MacAdam otkriva
novu metodu postavljanja cesta; iz stotinu takvih
izuma krajem osamnaestog i poekom devetnaestog stoljea nastao je jedan novi svijet svijet u
kojem energija dobivena iz ugljena i tekue vode
zamjenjuje ljudsku energiju, u kojem roba proizvedena strojno zamjenjuje robu koja se neko tkala,
pilila ili kovala runo. Unutar stotinu godina dolazi
do promjene i zbiljskog svijeta i idoluma.
U ovom novom svijetu gdje se koristi energija
vodenog pada, izgaranja ugljena i zujanja strojeva
ponovno se raa utopija. Lako je shvatiti zato se
to dogodilo, i zato je oko dvije treine utopija napisano u devetnaestom stoljeu. Svijet se naoigled
mijenjao, pa je bilo lako zamisliti neki drukiji po Autor tono navodi Arkwrighta kao izumitelja tkalakog
stana na vodeni pogon, ali on nije bio sveenik, ve je to
bio Edmund Cartwright, izumitelj mehanikog tkalakog
stana vjerojatno je zbog slinosti imena i izuma dolo do
zabune, nap. prev.
Tzv. makadam, nain gradnje ceste pomou nabijena pijeska, ljunka i kamena, nap. prev.
107
Mumford_final.indd 107
10/22/08 8:45:26 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 108
10/22/08 8:45:26 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 109
10/22/08 8:45:26 PM
Lewis Mumford
3
Najutjecajniji utopist meu asocijacionistima jest
Charles Franois Marie Fourier. On je bio plodan,
ali nesuvisao pisac, te njegova utopija, ako emo
pravo, postoji vie kao disjecta membra nego kao
jedno jedinstveno djelo; ali u njegovu u sluaju odstupit od kriterija za odabir jer u svakom drugom
pogledu on zasluuje nau pozornost. Fourier je bio
jedan suhonjav francuski trgovaki putnik, koji je
osobni imetak izgubio u Francuskoj revoluciji i ije
je nade za osnivanje neke stvarne utopije unitila
Srpanjska revolucija 1830. godine. esto je mijenjao
vrstu robe koju prodaje kako bi pokrivao to vee
110
Mumford_final.indd 110
10/22/08 8:45:26 PM
Povijest utopija
Albert Brisbane (18091890), ameriki socijalni reformator; po uzoru na Fouriera osnovao nekoliko falanga
u SAD-u; smatra se prvim amerikim socijalistom, nap.
prev.
111
Mumford_final.indd 111
10/22/08 8:45:27 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 112
10/22/08 8:45:27 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 113
10/22/08 8:45:27 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 114
10/22/08 8:45:28 PM
Povijest utopija
4
Kada poput slagalice posloimo dijelove Fourierove utopije, u oi nam upada injenica da se on
suoava s raznolikou i nejednakou ljudske prirode. Umjesto postavljanja standarda prema kojem
ljudi moraju ivjeti, i odbacivanja ovjeanstva kao
neprikladnog za utopiju jer je standard postavljen
daleko iznad ljudskog dosega, standard odreuje
najvia toka koju je zajednica u stanju dosei. Fourier polovino zadovoljava ljudsku prirodu: elja
mu je osmisliti drutvo s prikladnim kanalima za
115
Mumford_final.indd 115
10/22/08 8:45:28 PM
Lewis Mumford
sve njene raznolike impulse, koji bi sprijeili njihovo asocijalno izlijevanje. U njegovu postavljanju
tog cilja mnotvo je slabih toaka i besmislica, i priznajem da je ovog patetinog ovjeuljka teko ozbiljno shvatiti, no kada dublje uronimo u Fourierovu
misao, uviamo da zasluuje pozornost.
Fourier je umro, a da nikoga nije uspio uvjeriti
u pokuaj osnivanja asocijacije. No, njegovo djelo
ipak nije ostalo bez praktinog utjecaja. Utopijski
eksperiment Farma Brook u Americi bio je nespretan
pokuaj osnivanja falansterije bez voenja rauna
o uvjetima koje je Fourier smatrao nunima; a
Godinove familisterije u Guiseu, u Francuskoj,
druga je izravna posljedica Fourierova nadahnua.
Vjerujem da je on bio prvi ovjek koji je imao plan
za naseljavanje divljine industrijskog barbarstva
poetkom devetnaestog stoljea i pretvaranja te
divljine u civilizaciju.
5
Premda se ime Roberta Owena obino povezuje
s utopizmom, njegov rad vie pripada stvarnom
svijetu nego idolumu utopije. Dotaknut u ga se samo
u najkraim crtama jer njegovi planovi za industrijski
uzor-grad vie nalikuju sirotinjskoj koloniji negoli
Jean-Baptiste Andr Godin (18171886), francuski industrijalac i socijalni reformator; u svojem je poduzeu pokuao ostvariti Fourierove ideje o proizvodno-potroakoj asocijaciji, nap. prev.
116
Mumford_final.indd 116
10/22/08 8:45:28 PM
Povijest utopija
6
Jedna od zanemarenih utopija sredine devetnaestoga stoljea jest utopija Jamesa Buckinghama.
Utopijska zajednica osnovana 1848. u gradu Oneida, drava New York, nap. prev.
117
Mumford_final.indd 117
10/22/08 8:45:28 PM
Lewis Mumford
118
Mumford_final.indd 118
10/22/08 8:45:28 PM
Povijest utopija
119
Mumford_final.indd 119
10/22/08 8:45:29 PM
Mumford_final.indd 120
10/22/08 8:45:29 PM
Mumford_final.indd 121
10/22/08 8:45:29 PM
Lewis Mumford
122
Mumford_final.indd 122
10/22/08 8:45:29 PM
SEDMO POGLAVLJE
Kako su neki utopisti smatrali da dobra zajednica poiva na pravednoj raspodjeli i koritenju zemlje; i kakvu su vrstu zajednica osmislila ova iva bia to hodaju i ive na zemlji.
1
Prije nego je industrijska revolucija naruila socijalnu ravnoteu, u Engleskoj je bilo malenih sela
u kojima se, bez nekih velikih pretenzija, vjerojatno
vodio miran, tih i prilino veseo ivot. Zemlja je u tim
selima bila ili u neogranienom vlasnitvu sitnih zemljoposjednika ili je jo uvijek bilo zajednikih panjaka i pustopoljina koje su mogli koristiti svi stanovnici. Vladalo je dakle blagostanje koje su mogli
omesti jedino vremenske nepogode i rat. Dio ozraja
ovakva ivota W. H. Hudson prenio je u djelu A traveler in little things, a stoljee prije Cobbett je donio
niz izvrsnih impresija u djelu Rural Rides.
123
Mumford_final.indd 123
10/22/08 8:45:30 PM
Lewis Mumford
Engleski seljaki pokret iz 17. stoljea; naziv kopai (Diggers) dobili su po tome to su kopali dravnu zemlju kako
bi na njoj sijali, nap. prev.
124
Mumford_final.indd 124
10/22/08 8:45:30 PM
Povijest utopija
2
Za prvu polovicu devetnaestoga stoljea znakovito
je to su mali dioniari, obino samoobrazovani, nastojali poboljati ivotne uvjete svoje klase. Tako u
Londonu imamo jednog seljaka po imenu William
Cobbett, krojaa po imenu Francis Place te prodavaa knjiga i izdavaa po imenu Thomas Spence
svi su oni dobar dio slobodnog vremena koje bi im
ostalo nakon posla posveivali planovima za unapreenje ovjekova poloaja.
Thomas Spence imao je duan u ulici High Holborn iz kojeg je objavljivao kratke pamflete neizbruene filozofije pod nazivom Svinjsko meso (Pig's
Meat); 1795. objavio je Opis Spensonije, a 1801.
uslijedio je Ustav Spensonije: drave u vilinskoj
zemlji smjetenoj izmeu Utopije i Oceane, kojeg
je odanle donio kapetan Swallow. Za Spencea se
moe rei da je napisao savrenu utopiju jer predlae povratak u okruenje koje je neko, na neki
nain, zaista bilo savreno.
Spensonija poinje parabolom o ocu koji je imao
nekoliko sinova. Sagradio im je trgovaki brod i
odredio da se dobit od trgovine zajedniki dijeli. No
brod se razbije o jedan otok, a sinovi ubrzo zakljue
da ako ustav koji im je dao otac ne budu primje125
Mumford_final.indd 125
10/22/08 8:45:30 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 126
10/22/08 8:45:30 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 127
10/22/08 8:45:31 PM
Lewis Mumford
njem Prvoga svjetskog rata. Spence je uvidio jalovost ovih povrnih zahtjeva. Rekao je:
Svakodnevno se predlau tisue promaenih
planova za ukidanje nedaa i popravljanje ustava,
a cipele su toliko loe napravljene u samom poetku, i toliko iznoene, trule i ve zakrpane da
nisu vrijedne ni truda ni troka, ve bi ih trebalo
baciti u smee; nov bi par trebalo napraviti, ist,
vrst i lagan kao za stopalo onoga tko ljubi slobodu i udobnost. Tada bi nestalo vaih vjeitih
sporova o ovom ili onom nainu krpanja, te biste
po neravnu i blatnu ivotnom putu hodali udobno
i suhih nogu.
3
Naa sljedea utopija, Slobodna Zemlja, oznaava
prijelaz izmeu utopije u kojoj je samo zemlja vlasnitvo zajednice i utopije u kojoj zemlja, kapital i
svi strojevi za proizvodnju pripadaju nacionalnoj
dravi.
Autor ove utopije jedan je austrijski ekonomist,
Theodor Hertzka; u knjizi Slobodna Zemlja: slika
drutva budunosti (Freiland: ein soziales Zukunftsbild) najprije je prilino detaljno iznio svoje
poglede na aktualne ekonomske doktrine. Te je
doktrine saeo u jednoj drugoj knjizi pod nazivom
Posjet Slobodnoj Zemlji ili povratak novog raja,
u pokuaju da oslika ovu zajednicu na djelu.
128
Mumford_final.indd 128
10/22/08 8:45:31 PM
Povijest utopija
129
Mumford_final.indd 129
10/22/08 8:45:31 PM
Lewis Mumford
4
Posjet Slobodnoj Zemlji pomalo nas ui umijeu
druvenog suivota, odnosno ustroju dobroga
drutva. Moemo nauiti jednu od metoda pomou
koje se barem teorijski moe kontrolirati industrijski mehanizam.
U Slobodnoj Zemlji vlada pet osnovnih zakona
od kojih je najvaniji prvi, a glasi:
Svaki stanovnik ima jednako pravo na zajedniku zemlju i na proizvodna sredstva koja osigurava drava.
Ostali temeljni zakoni odnose se na uzdravanje
ena, djece, staraca i radno nesposobnih, tako da svi
imaju pravo na uzdravanje, ovisno o veliini kredita
koji pripada dravi; zatim na ope pravo glasa svih
starijih od dvadeset i pet godina, te na uspostavu
nezavisne zakonodavne i izvrne grane vlasti.
Poimo sada za posjetiteljem Slobodne Zemlje,
koji po prvi put upoznaje Rajsku Dolinu, njezin
glavni grad, i saznaje kako se u njemu vode poslovi. Ako ovo i jest individualistika utopija, ona
nipoto nije liena usluga birokracije; posjetitelj se
130
Mumford_final.indd 130
10/22/08 8:45:31 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 131
10/22/08 8:45:32 PM
Lewis Mumford
koji uklanja potrebu a moda i mogunost individualne utede, dok se kapital beskamatno raspodjeljuje posebnim drutvima, koja za to podnesu zahtjev. Zajednica plaa industrijski pogon
kroz dodatni namet koji snose potroai, a dodijeljeni kredit se iskupljuje kroz proizvodnju. Taj aranman ukida stalni namet za obnovu kapitala koji u
dananjoj proizvodnji ostaje ak i nakon isplate poetnog kapitala u obliku dividendi; tovie, tako se
ukida praksa kapitaliziranja poveanih prinosa poveanjem stalne otplate kapitala. U Slobodnoj Zemlji priznaje se drutvena upotreba kapitala za unapreenje proizvodnje, a ne za osiguranje fiksnog dohotka rentijera.
Budui da je na posjetitelj inenjer, prijavljuje
se u postrojenje za proizvodnju eljeznike opreme
i doznaje da u njemu vrijede sljedea pravila.
1. Svatko se moe slobodno pridruiti Trgovakom drutvu Rajske Doline za proizvodnju
motora i eljeznike opreme, ak i ako istovremeno radi i za neko drugo drutvo. Svakome je takoer doputeno napustiti drutvo
kad god to poeli. Upravni odbor odluuje u
kojem e se ogranku novi lan zaposliti.
2. Svaki lan ima pravo na odreeni iznos neto
prihoda drutva, ovisno o koliini obavljena
rada.
3. Koliina rada izraunava se prema broju sati,
na to se dva posto dodaje starijim lanovima,
deset posto poslovoama i deset posto za rad
nou.
4. Inenjeri su plaeni kao da rade od deset do
petnaest sati, u skladu sa strunosti. Vrijed-
132
Mumford_final.indd 132
10/22/08 8:45:32 PM
Povijest utopija
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Mumford_final.indd 133
10/22/08 8:45:32 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 134
10/22/08 8:45:32 PM
Povijest utopija
Raznim prilagodbama industrije i korporacijskih financija grada Rajske Doline ovdje se neu
baviti; dovoljno smo odmakli da vidimo kako nam
je uistinu vrlo malo ostalo kada smo istraili pitanje sredstava.
ini se da je sloboda u poslovnim poduhvatima
glavno dobro kojeg prua Slobodna Zemlja. Neko
udruenje moe na zahtjev dobiti zemlju i kapital
te se posvetiti bilo poljoprivredi bilo preraivakoj
industriji; rizik od neuspjeha minimiziran je cjelovitim poznavanjem vjerojatne potranje i proizvodnje prema izraunima ureda za statistiku. Ako
nema dovoljno velike svote za industriju putem
udruivanja, ostaje samo zemljite, za individualnu
obradu. Svaka obitelj u Slobodnoj Zemlji ivi u vlastitoj kui, i svaka kua okruena je velikim vrtom
od tisuu etvornih metara. Kue su u privatnom
vlasnitvu stanovnika i slue, kao i vrtovi, za privatno uivanje. Stanovnici Slobodne Zemlje u pravilu ne priznaju bilo kakvu vrstu vlasnitva nad zemljitem; oni se radije dre naela da zemlja mora
biti svima na slobodnom raspolaganju. To u najdoslovnijem i najirem znaenju rijei znai da svaki
stanovnik Slobodne Zemlje kad god poeli moe
obraivati bilo koji komad zemlje. Meutim to vrijedi samo za zemlju izdvojenu za obraivanje, a ne
i za onu koja je namijenjena da se na njoj ivi. (...)
Stanovnici Slobodne Zemlje su se sloili glede pravila o veliini i raspolaganju zemljitem za gradnju
kua, te su uspostavili neku vrstu graevinskog suda
(...) koji odreuje na kojem e se zemljitu graditi
a na kojem nee, te parcelizira zemlju za gradnju,
135
Mumford_final.indd 135
10/22/08 8:45:33 PM
Lewis Mumford
nadgleda izgradnju ulica, kanala i tome slino, i posebno se brine da se na jednoj graevinskoj parceli
ne podigne vie od jedne graevine.
5
Kakav ivot izrasta iz ove vrste industrijske asocijacije, ovih propisa za zajedniko koritenje strojeva i zemlje? Sve je to prilino suhoparno i bezbojno, poput svojevrsne razglednice iz obeane
zemlje.
Saznajemo da u Edendaleu postoji mnogo javnih
zgrada upravna palaa, Sredinja banka, sveuilite, umjetnika akademija, tri javne knjinice, etiri kazalita, veliko sredinje robno skladite, velik
broj kola i ostalih zgrada. Osim toga golema se
sredstva ulau za javnu istou, a vodovodu u Edendaleu kao da itamo izvjetaj trgovake komore!
gotovo da nema ravna u svijetu, tovie, svakodnevno se dalje grade. Smee se isti sustavom
pneumatskih aparata za usisavanje. Sve su ulice graene u obliku makadama. Elektrini tramvaji prelaze ih u svim smjerovima i predgraa povezuju s
gradom. Ovakvi letimini pogledi na Edendale podsjeaju nas, zapravo, na neki napredan grad u Kaliforniji ili Junoj Africi. Utopija Slobodna Zemlja
doista je vrlo napredna, jer mnoge od ovih mehanikih naprava 1889. godine bile su tek maglovite
slutnje, to je u tehnikom smislu vrlo napredno; i
kada je pozorno pogledamo, ini se da ljudi u njoj
136
Mumford_final.indd 136
10/22/08 8:45:33 PM
Povijest utopija
ive na isti nain kao to to ine u kakvom modernom europskom ili amerikom gradu.
Naravno, postoje razlike, i nije mi namjera umanjivati njihovu vanost: nema siromanog proletarijata; svi pripadaju srednjoj klasi i uivaju blagodati vieg inovnika, inenjera ili nieg slubenika.
Ovo je osobitost utopija devetnaestoga stoljea:
one ne kritiziraju vrijednosti svoga vremena, ve ih
zahtijevaju u veoj koliini! Buckingham i Hertzka,
premda razliiti u detaljima, vrijednosti srednje
klase ele proiriti na cijelo drutvo udobnost,
sigurnost i obilje sapuna i higijene. ak i kada su
sredstva koja predlau revolucionarna, institucije
koje bi osnovali vrlo su nalik ve postojeoj upotrebi i potrebi, i neizrecivo su krotke.
Kako se od Hertzke pribliavamo Bellamyju, ove
nam se injenice uporno nameu. Blagi dojam dosade kojeg nisam uspio zamaskirati dok sam prikazivao ove utopije javlja se, vjerujem, zbog nae
pretjerane upoznatosti s njihovim sadrajem. Utopije iz devetnaestog stoljea, izuzmemo li one Fouriera, Spencea i jo nekoliko istaknutijih do kojih
emo uskoro doi, ne sanjaju o obnovljenom svijetu: one na ve postojee izume nastavljaju dodavati nove. Te se utopije pretvaraju u goleme mree
elika i birokracije, dok konano ne osjetimo da
smo uhvaeni u nonu moru doba strojeva, i da
nikada iz nje neemo pobjei. Ako se ova karakterizacija ini neopravdanom, molim itatelja da
utopije prije Bacona usporedi s utopijama nakon
Fouriera, pa e vidjeti koliko malo znaajnog za
ljudsko bie ostaje u utopijama nakon osamnae137
Mumford_final.indd 137
10/22/08 8:45:33 PM
Lewis Mumford
138
Mumford_final.indd 138
10/22/08 8:45:33 PM
OSMO POGLAVLJE
Kako je tienne Cabet sanjao o novom Napoleonu zvanom Ikar i novoj Francuskoj zvanoj
Ikarija; i kako nam njegova utopija, zajedno s
utopijom Edwarda Bellamyja u romanu Pogled
unatrag, nagovjetava to bi nam strojevi mogli
donijeti ako se industrija nacionalizira.
1
tienne Cabet otvorio je oi godinu dana prije sazivanja Narodne skuptine 1788. godine, a zatvorio
ih u vrijeme Carstva Napoleona III.
Bilo bi smijeno prikazati Cabetov Voyage en
Icarie bez spomena ovih injenica jer Cabetove
najprijemivije godine bile su natopljene bljetavilom napoleonskih osvajanja i napoleonske tradicije koje se jo neko vrijeme zadralo i nakon prestanka samih osvajanja. Nacionalizirana Crkva i
nacionaliziran obrazovni sustav, ije su se slube
139
Mumford_final.indd 139
10/22/08 8:45:33 PM
Lewis Mumford
golemim birokratskim sustavom pruale do i najmanje opine, zasigurno su njegovim snovima pruale sigurnost koju je Napoleonov prvi osobni slom
mogao jedino uvrstiti.
Da bismo razumjeli zato je Put u Ikariju, kako
ga moemo zvati, bilo jedno od najprodavanijih djela
meu radnicima 1845. godine, i da bismo shvatili
zato je Louis Blanc 1848. pokuao osnovati organizaciju pod imenom Nacionalne radionice, moramo
uzeti u obzir povijesni moment Napoleonove diktature. Cabet je svjesno ili nesvjesno idealizirao napoleonsku tradiciju koju je u Ikariji usavrio. To to je
Cabeta, nadahnuta Owenom, njegova uzaludna volja
za mo odvela u movare Missourija kao vou jedne
malene skupine komunistikih pionira ironian je
obrat sudbine: njegova Ikarija bila je nacionalna drava, sa svom pompom, ponosom i sjajem, a ne tek
bijedna skupina koliba usred prerijske pustoi. Cabet
je umro u Americi, i za njegovu smrt moda nije nita
vie zasluna kakva fizika bolest nego povrijeen
osjeaj ponosa. Njegova je utopija ostala bez ikakva
ploda sve dok joj Edward Bellamy u Pogledu unatrag nije podario svje izgled.
2
Nemam namjeru baviti se romantinim elementom
u Putu u Ikariju engleskim lordom i ikarijskom
obitelji koju posjeuje, te raznim prijateljstvima i
ljubavnim aferama prikazanima na njenim strani140
Mumford_final.indd 140
10/22/08 8:45:34 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 141
10/22/08 8:45:34 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 142
10/22/08 8:45:34 PM
Povijest utopija
3
U poetku bijae Ikar, diktator koji je utemeljio ikarijsku vlast. Od Ikara su nastala brojna ministarstava,
uredi i komiteti. Pogledajmo sada dan tipinog Ikaranina i institucije s kojima dolazi u dodir.
Na je Ikaranin nuno ranoranilac jer ve se u
6 sati u tvornikom restoranu posluuje doruak.
To nije bilo kakav doruak; to je doruak o kakvom moda sanjaju zagovornici Battle Creeka u
Michiganu. Hranu koja se posluuje u Ikariji propisuje odbor znanstvenika; svatko dobiva sve to je
za njega dobro, a to je tono dobro i u kojim koliinama, netko je unaprijed odredio. Tako je danas
u naim vojskama i mornaricama, i do neke mjere
u jeftinim zalogajnicama, s jedinom razlikom to
izvan Ikarije ostaje mogunost bijega od rutine i
udovoljavanja hiru i nepcu bez obzira na odbor nutricionista.
Nakon to je na Ikaranin dorukovao, odlazi
na posao koji traje sedam sati ljeti a est zimi. On
radi jednak broj sati kao i svi ostali Ikarani, i bilo
da radi u polju bilo u radionici, roba koju proizvede
odlae se u javna skladita. Tko mu je poslodavac?
Drava. Tko posjeduje proizvodna i usluna sred
143
Mumford_final.indd 143
10/22/08 8:45:35 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 144
10/22/08 8:45:35 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 145
10/22/08 8:45:35 PM
Lewis Mumford
pronai neki utopijski ekvivalent za ovu rije ili zamisliti ikakav velik napredak u utopiji u glavnom
gradu.
Politike aktivnosti koje reguliraju ove ikarijske
institucije ne razuvjeravaju nas mnogo. Iz svake od
tisuu opina biraju se na dvije godine po dva zastupnika: oni su narodni predstavnici. Osnova ovog
sustava je opinska skuptina, iz koje se biraju pokrajinski zastupnici. Nacionalnu izvrnu vlast ini
esnaest lanova, od kojih je svaki zaduen za jedno
ministarstvo; i jasno je da se ovdje nalazi sjedite
moi jer teko je rei to zapravo ostaje u rukama
dvije tisue zakonodavaca kada komitet za hranu
odredi koliinu i vrstu hrane, komitet za industriju
koliinu i vrstu proizvoda, a komitet za obrazovanje
metode, predmete i ciljeve obrazovanja.
Nema novina i nema sredstava organizirane kritike, osim prava da se podnesu prijedlozi narodnim
skuptinama. Jedino to imalo nalikuje javnom miljenju jest kolektivno miljenje ovih skuptina. Novine izdaje vlada, jedne za itavu dravu, jedne za
pokrajinu i jedne za opinu, i one su u cijelosti posveene prikazivanju novosti, bez izraavanja miljenja. Za ovu vrstu politikog sustava, i za svu
mo koju ima u rukama, u filozofiji postoji rije koja
nema zamjenu epifenomen. Sustav narodnog zastupnitva u Ikariji samo je sjena diktatorske moi
koju je prvo imao Ikar, a koja je zatim predana komitetima i uredima.
Ako sam kritizirao Ikariju s obzirom na posljednje stoljee politikog iskustva, mogu se jedino braniti da je to stoga to je Ikarija toliko malo
146
Mumford_final.indd 146
10/22/08 8:45:35 PM
Povijest utopija
4
Gledajui unatrag u budunost: u obliku ovog paradoksa mladi romanopisac iz Nove Engleske,
Edward Bellamy, bavio se pitanjem dobrobiti svoje
zajednice, pitanjem kojim su se bavili i Thoreau,
Emerson i ostali pripadnici konkordske kole, prelazei iz knjievnosti u sociologiju. Bellamy je uzburkao umove tisua ljudi u Americi na slian nain
kao to je svojedobno Theodor Hertzka uskomeao
svoje europske suvremenike. Premda je na poetku
samo romantizirao o stvarnosti, Bellamy se tijekom
desetljea koje je uslijedilo nakon objavljivanja Pogleda unatrag posvetio ostvarivanju svoje romance.
U jednom kasnijem djelu, Jednakost (Equality),
Ralph Waldo Emerson (18031882), ameriki filozof i knjievnik, glavni predstavnik amerikog transcendentalizma,
nap. prev.
147
Mumford_final.indd 147
10/22/08 8:45:36 PM
Lewis Mumford
Ovaj i ostali Bellamyjevi citati preuzeti su iz Edward Bellamy, Pogled unatrag, prev. Adnan Melki, Demetra, Zagreb, 2008, nap. prev.
148
Mumford_final.indd 148
10/22/08 8:45:36 PM
Povijest utopija
onoga koji ivi u osami meu stranom i neprijateljskom rasom. Kako bi nadvladao nesanicu, West
spava u jednoj podrumskoj prostoriji svoje kue
gdje ga uspavljuje hipnotizer. I tako jednom dramatinom omakom on prespava 113 godina, i probudi
se meu nepoznatim licima. Suvino je rei, West u
starom svijetu ima ljubavnu vezu koja se nastavlja
i u ovom novom, preko potomka djevojke kojom
se trebao oeniti, i jednako je suvino kazati da se
ponovno budi u svijetu iz 1887. im su institucije iz
2000. opisane i ljubavna veza raskinuta.
Uzmimo zdravo za gotovo Westovu smetenost,
njegovo uenje i njegov osjeaj osame, i slijedimo
ga dok istrauje novi svijet u koji je baen.
5
Ako Platon u Dravi galantno rjeava pitanje rada
tako to uglavnom ostavlja stvari onakvima kakve
ve jesu, za Bellamyja su u njegovoj utopiji organizacija rada i raspodjela bogatstva kljune za sve
ostale institucije.
U Sjedinjenim Dravama 1887. godine porast organiziranosti rada i okupljanje kapitala u trustove
bili su dva glavna ekonomska initelja: dr. Leete,
domain Juliusa Westa, pripovijeda kako se ovo
okupljanje i udruivanje nastavljalo sve dok najednom epoha trustova nije svoj kraj nala u Velikom trustu. Jednom rijeju, narod Sjedinjenih
Drava odluio je preuzeti vodstvo nad vlastitim
149
Mumford_final.indd 149
10/22/08 8:45:36 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 150
10/22/08 8:45:36 PM
Povijest utopija
nacije u plaama. Svaka osoba kreditira se sa etiri tisue dolara godinje u Nacionalnoj banci, i tu
sumu prima zbog svojih potreba kao ovjek, a ne
zbog svojih sposobnosti kao radnik. Umjesto da se
nagrauje za davanje maksimuma svoje energije i
sposobnosti, radnik se kazni ako to ne ini. Uz izvjesna je ogranienja mogua promjena zvanja, kao
to je ak i u mornarici mogue promijeniti specijalnost i prijaviti se u slubu na nekom drugom
brodu ili u nekoj drugoj bazi. Meutim, osim u sluaju prijevremenog umirovljenja s upola manjim
primanjima u dobi od trideset i tri godine, svatko
radi do etrdeset i pet godina starosti.
Od ovog pravila postoji samo jedan izuzetak;
mogli bismo ironino dodati da on ide u prilog autorovoj struci. Ako netko napie knjigu, moe navesti svoje tantijeme i ivjeti od njih onoliko dugo
koliko mu to doputa prodaja; a ako eli pokrenuti
novine ili asopis, i ako uspije pronai dovoljan broj
ljudi koji e kreditirati njegov poduhvat, slobodno
moe umanjiti svoju slubu u iznosu kojeg su njegovi jamci spremni odbiti od svojih osobnih prihoda. Drugim rijeima, ovjek mora svojom knjievnom, umjetnikom ili izumiteljskom produktivnou obetetiti naciju za gubitak njegovih usluga
ili pak mora nai dovoljan broj drugih ljudi koji e
doprinjeti takvoj odteti. Ovo je jedina otvorena
rupa u naoj militariziranoj, industrijskoj utopiji;
i mislim da je najprihvatljivija osobina itavog sustava. Zajednica organizirana kao jedna jedinica,
kojom upravlja glavni stoer u Washingtonu, i u
kojoj vlada kompleks stada, kojeg svaka institucija
151
Mumford_final.indd 151
10/22/08 8:45:37 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 152
10/22/08 8:45:37 PM
Povijest utopija
stvicom polazei od obinog radnika. Glavna osobitost ovog sustava jest nain glasovanja. Glasai
su poasni lanovi cehova, to jest mukarci stariji
od etrdeset i pet godina; ovako se bira ne samo
deset generala-pukovnika ve i vrhovni zapovjednik,
s tim da se predstojnici ureda ne mogu kandidirati
za predsjednika sve dok odreeni broj godina ne
provedu izvan svoje funkcije. Predsjednika biraju
glasovanjem svi muevi nacije koji nisu povezani s
industrijskom vojskom; svaki drugi nain, smatra
Bellamy, tetio bi disciplini. Razni su nazivi za ovu
praksu, a jedan od njih je gerontokracija, odnosno
vladavina staraca. Kada se sjetimo da muke vojne
slube djeluju prilino lako i ugodno ovjeku koji to
iskustvo ima iza sebe, sumnjam da bi mladi u industrijskoj vojsci imali mnogo izgleda za poboljanje
svoje sudbine ako inicijativa za promjenu treba
doi od staraca. No znamo to bi ak i osnivanje
radnikog savjeta znailo u industrijskoj vojsci: pobunu. Kritika vodstva bila bi izdaja, divljenje obiajima neke druge zemlje bila bi nelojalnost, a zagovaranje promjene naina industrijske proizvodnje
bio bi ustanak.
Istina: mito i korupcija i svi prljavi skandali koje
danas povezujemo s financijskom oligarhijom u ovoj
bi utopiji ieznuli; no s manama starog poretka
nestale i njegove vrline. Ostale bi samo mane koje
nastaju kada je nacija u stanju ratne pripravnosti,
i kada od njenih institucija ne moemo pobjei ni
putovanjem ni povlaenjem u sebe; ukratko, mane
ratnog stanja. Besmisleno je nazivati ovo mirnodopskom zajednicom: onda bismo i bojne brodove
153
Mumford_final.indd 153
10/22/08 8:45:37 PM
Lewis Mumford
6
Velik dio Pogleda unatrag ini rasprava o ovom
usavrenom obliku industrijske organizacije, nainu na koji se ona provodi te o posljedicama potpune ekonomske jednakosti, uz ukidanje potrebe
za veim dijelom dananjeg pravnog aparata jer bi
ekonomski motivirani zloini, kae Bellamy, bili gotovo nezamislivi. Tu i tamo meutim u novom dobu
nailazimo i na trake drutvenog ivota.
Kao prvo, pred oima nam se ukazuje slika velikog broja staraca, koji uglavnom ive ivot karakteristian za druenje u kakvu ladanjskom klubu.
Oni mogu putovati, jer ostale zemlje svijeta takoer
su nacionalizirane, i pomou jednostavnog sustava
knjigovodstva strani kredit za robu i osobne usluge
moe se prenijeti iz jedne zemlje u drugu. I u starosti se mogu baviti raznim zanimanjima i hobijima,
ali jednako tako je oito da rad nije mnogo pridonio razvoju njihove intelektualne i emocionalne
154
Mumford_final.indd 154
10/22/08 8:45:37 PM
Povijest utopija
155
Mumford_final.indd 155
10/22/08 8:45:38 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 156
10/22/08 8:45:38 PM
Povijest utopija
157
Mumford_final.indd 157
10/22/08 8:45:38 PM
Lewis Mumford
158
Mumford_final.indd 158
10/22/08 8:45:38 PM
DEVETO POGLAVLJE
Kako William Morris i W. H. Hudson obnavljaju
klasinu tradiciju utopija; i kako, konano, H.
G. Wells saima i pojanjava utopije prolosti,
povezujui ih s dananjicom.
1
Bilo bi doista tuno kada bi Utopije devetnaestoga
stoljea bile nalik onima Buckinghama i Bellamyja.
Openito moemo rei da je sve utopije rekonstrukcije odlikovala velika slinost ciljeva i ogranienost
interesa; i premda su promatrale drutvo kao cjelinu, problem rekonstruiranja drutva smatrale su
jednostavnim problemom organizacije industrije.
Sreom, utopije bijega mogu ponuditi neto to
utopijama rekonstrukcije nedostaje; ako primjerice William Morris djeluje odvie udaljeno od Manchestera i Minneapolisa da bi bio od bilo kakve koristi, on je time malo blii sutinskoj ljudskoj stvar159
Mumford_final.indd 159
10/22/08 8:45:39 PM
Lewis Mumford
160
Mumford_final.indd 160
10/22/08 8:45:39 PM
Povijest utopija
2
Kako se zamueni vid putnika u kristalno doba razbistrava, on razaznaje da je primljen u jednu veliku
ladanjsku kuu u kojoj ivi velika skupina mukaraca i ena. Oni obrauju zemlju i obavljaju jednostavne poslove kao to su tkanje, klesanje kamena i slino. ini se da su ove velike ladanjske
kue irom svijeta razasute po krajoliku. Svaka od
njih nije tek vikend-centar drutvenog ivota, ve
trajni dom; njihova je trajnost gotovo nevjerojatna
jer u svakoj se kui tradicija prenosi tisuama godina. Velikih gradova i sloenih velegradskih obiaja koji ih prate odavna vie nema, uklonjeni su
poput plijesni. Svijet je stabiliziran; nestalo je elje
za stjecanjem i troenjem. Na se putnik mora zaposliti na godinu dana kako bi platio odjeu koju
mu tkaju njegovi suukuani, odjeu ije tkanje i
kroj odiu klasinom notom.
U kristalnom je dobu temeljna drutvena jedinica, kao to sam ve rekao, domainstvo: otac
obitelji donosi zakone i obiaje, naprimjer onoga
tko prekri pravila kue kanjava izdvajanjem iz
zajednice na odreeno vrijeme. Ukuani zajedno
rade, zajedno jedu, zajedno se igraju i zajedno sluaju glazbu mehanikog instrumenta zvanog glazbena kugla. Nou spavaju u odvojenim malim kabinama, s otvorima kroz koje ulazi noni zrak. Konji i
psi kristalnoga doba posjeduju stupanj inteligencije
kakav nae obine pasmine nemaju, tako da konji
sve rade sami osim to ih treba upregnuti u plug,
161
Mumford_final.indd 161
10/22/08 8:45:39 PM
Lewis Mumford
If hes content with a vegetable love, / which would certainly not suit me stihovi iz komine opere Patience
(1881) Gilberta i Sullivana, nap. prev.
162
Mumford_final.indd 162
10/22/08 8:45:39 PM
Povijest utopija
3
Ponekad se na itavu pustolovinu civilizirana ivota moe gledati kao na neku vrstu Odiseje pripitomljavanja; u tom smislu Kristalno doba ini
krajnju postaju u ovom osobitom aspektu pustolovine. Na primjedbu da ova vrsta utopije podrazumijeva promjenu ljudske prirode odgovor, u terminima moderne biologije, glasi da nema oitog znanstvenog razloga zato odreene elemente u ljudskoj
prirodi ne bismo odabirali i stavljali u prvi plan, a
istaknutost drugih smanjivali dok ih potpuno ne
uklonimo. Tako, praktino gledajui, nema oitog
razloga zato se ljudska priroda ne bi mijenjala, ili
zato ne bismo bili spremni vjerovati da se u prolosti doista i mijenjala zajednice koje su selektivnim razmnoavanjem poticale borbenost i agre163
Mumford_final.indd 163
10/22/08 8:45:40 PM
Lewis Mumford
4
Ima mjesta na svijetu kao to su moda visoravan
June Afrike i dolina Mississippija gdje bi utopiju,
kada bi netko o njoj sanjao, trebalo podupirati divovskom elinom mreom, a goleme ljudske zajednice prirodno bi se okupile u sloenim obrascima,
moda slinima onima koje H. G. Wells opisuje u
Egzotina romanca W. H. Hudsona o putniku u praumu
Venecuele i njegovu susretu s djevojkom koja ivi u umi;
1959. snimljena je istoimena filmska adaptacija, nap. prev.
164
Mumford_final.indd 164
10/22/08 8:45:40 PM
Povijest utopija
165
Mumford_final.indd 165
10/22/08 8:45:40 PM
Lewis Mumford
166
Mumford_final.indd 166
10/22/08 8:45:40 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 167
10/22/08 8:45:41 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 168
10/22/08 8:45:41 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 169
10/22/08 8:45:41 PM
Lewis Mumford
krivac se preputa vlastitoj grinji savjesti. Ustaljeni obiaj snaniji je od zakona, pa je itav jedan
stale koji u naem drutvu ivi od trvenja i razdora otiao u ropotarnicu. U skladu s tim nestalo
je i podmukle igre vlade i opozicije koju nazivamo
politikom; jer jedino to ovu zajednicu zanima jest
treba li jedno novo polje preorati, ili sagraditi most
preko neke rijeke, ili podii vijenicu; o takvim pitanjima lokalna zajednica odluuje bez izmiljanja
bilo kakva unutarnjeg suparnitva.
5
Razboritost, zdravlje, srdanost i tolerantnost veslajui Temzom iznad Richmonda jednog nedjeljnog
jutra, meu veselim izletnicima i etaima, nije nemogue zamisliti jedan nov drutveni poredak koji
se razvija na jednostavnim temeljima i oivljava sve
ove stvari. Kada bi u Engleskoj bilo pet milijuna ljudi,
i moda pola milijuna u dolini Temze, to moda i ne
bi bilo nemogue. Tada bi se itava provincija ponovno zaogrnula zelenilom, u krajoliku bi kue nicale poput cvijea, a ljubaznost i spontana suradnja
svojstvene kakvom sretnom prazniku vladale bi i u
radnom tjednu. Znali bismo kako provoditi vrijeme
i ime zaposliti glavu i ruke samo kada bi London
nekako nestao iz doline Temze, zajedno sa svim onim
jeftinim tricama koje je stvorio. Sve bismo to znali jer
nam je William Morris priao o tome; i sve bismo to
inili jer u dubini due znamo da je to dobro.
170
Mumford_final.indd 170
10/22/08 8:45:41 PM
Povijest utopija
6
Utopija koju jo trebamo razmotriti jest posljednja
vanija u ovom vremenu; ona je, zanimljivo, najia utopija, jer pisana je slobodno i kritiki te s
prilinim poznavanjem vanijih knjiga koje su joj
prethodile. Istina, H. G. Wells vie je puta zalazio
u imaginarne drave: Vremenski stroj njegova je
najranija a Osloboeni svijet (The World Set Free)
moe se smatrati njegovom posljednjom takvom dravom. Moderna utopija spaja ivu fantaziju prve
slike sa stroim osvrtom na dananju stvarnost koji
obiljeava drugu; sve u svemu, moemo rei da je
to jedan vrstan i lucidan proizvod mate.
Nain na koji Wells stupa u svoju utopiju razlikuje se od onih brodoloma i mjesearenja koji
obino karakteriziraju nae moderne utopije. On zamilja modernog ovjeka, pomalo zdepastog, kako
sjedi za stolom i razmilja o mogunostima ljudske
budunosti; ova slika polako oivljava i njegov glas
prelazi u neto slino pripovijedanju predavaa,
ubacujui povremeno slike nekog novog svijeta.
On u utopiju stupa hipotetski, to jest bez ma kojeg
drugog izgovora osim ina imaginacije. Stvarnost
utopijske zajednice, prvo otkrivene u jednom alpskom klancu, postaje sve opipljivija, i on se nae
u drutvu jednog sentimentalnog botaniara koji
pati zbog ljubavne veze i cmizdri zbog psa te koji
neprestano ometa istraivanje utopije stavljajui u
prvi plan neki beznaajan zaplet sa zemlje o svojoj
dragoj ili o svome psiu!
171
Mumford_final.indd 171
10/22/08 8:45:42 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 172
10/22/08 8:45:42 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 173
10/22/08 8:45:42 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 174
10/22/08 8:45:42 PM
Povijest utopija
7
Pogled na ovu utopiju pun je boja, svjetla i pokreta; tu su dobro ureeni gradovi, okrueni prostranim predgraima i koji nisu graeni od papira
i alabastra. Zaljubljeni parovi eu u sumrak ulicama drei se za ruke; kod ena je primjetno odmereno dostojanstvo; obuene su u vesele, seksualno nenaglaene haljine koje naprosto oaravaju.
Tranicama irom Europe tiho vijugaju elektrini
tramvaji, prolazei ispod kanala La Manche podzemnom eljeznicom i izranjajui u Londonu bez
buke, kripe i prljavtine suvremene vonje eljeznicom. Tu su dobro odravana polja i prikladna
konaita. Nema razmetljivog patriotizma kao to
bi se moglo naslutiti u Pogledu unatrag; nema zabuavanja kojeg bismo se mogli plaiti u Vijestima
iz Nigdine. (Dok nai putnici ekaju identifikaciju,
neko vrijeme ostaju u stambenom bloku zgrada u
Lucerneu i dobivaju posao u jednoj radionici igraaka.) Manje je dogmatizma u pogledu vjere nego
u Christianopolisu, i nema sluga, to je u suprotnosti s Moreovom Utopijom.
175
Mumford_final.indd 175
10/22/08 8:45:43 PM
Lewis Mumford
Ova moderna utopija spaja, usporeuje i kritizira vana pitanja koja su sve ostale utopije postavile; i sve to ini sa spretnou i humorom koji su
najbolja pohvala samom Wellsu. Iznad svega, Moderna utopija daje jedan nov ton ton stvarnosti,
ton svakidanjice iz koje uzaludno pokuavamo pobjei. Vie ili manje, sve druge utopije pretpostavljaju da se zbila kakva promjena s populacijom: da
je brojano smanjena, da su slijepi, kljasti i gluhi
izlijeeni, da je prosjeni ulni ovjek preobraen
i spreman mahati krilima i pjevati aleluja! U Modernoj utopiji imamo minimum ovih pretpostavki.
To je prije svega prikaz i kritika, te stoga ini prikladan uvod u ostatak nae knjige.
176
Mumford_final.indd 176
10/22/08 8:45:43 PM
DESETO POGLAVLJE
Kako su Ladanjska Kua i Coketown postali
utopije suvremenog doba; i kako su promijenili svijet prema svome uzoru.
1
Pretresli smo literaturu o idealnim dravama
tragajui za primjerima utopijskih vizija i utopijskih metoda, a kako bismo zaokruili sliku, ostaje
nam da se pozabavimo s jednom drugom vrstom
utopija.
Sve utopije s kojima smo se dosada bavili filtrirane su kroz individualni um, i s obzirom da su, kao
svako knjievno djelo, proizvod odreenog vremena
i tradicije misli, opasno je precjenjivati njihovu vanost bilo kao zrcala postojeeg poretka bilo kao
projekcijskog aparata nekog novog poretka. Dok
uvijek iznova svjedoimo kako san nekog utopista u
jednom dobu postaje stvarnost u sljedeem, kao to
177
Mumford_final.indd 177
10/22/08 8:45:43 PM
Lewis Mumford
178
Mumford_final.indd 178
10/22/08 8:45:43 PM
Povijest utopija
ga moemo podijeliti na mitove bijega i mitove rekonstrukcije. Tako primjerice mit o politikoj slobodi, u obliku u kojem su ga formulirali pisci iz doba
amerike revolucije, esto slui kao izvrsno utoite za nemirnu savjest kada Ministarstvo pravde
ili Imigracijski ured postanu pretjerano revni u napadanju politikih agitatora.
Naalost, naviknuti smo smatrati nae idolume
lijepima i uzvienima, predstavnicima bolje strane
ljudske prirode. No zapravo, mitovi koji su u zajednici nastali pod religijskim, politikim ili ekonomskim utjecajima ne mogu se nazvati ni dobrima ni
loima: njihova priroda ovisi o njihovoj sposobnosti
da pomognu ovjeku da kreativno reagira na svoju
okolinu i se razvije u humano bie. Jo uvijek trebamo shvatiti da vjerovanje u ove idolume nije samo
po sebi hvale vrijedan stav. ak i sasvim priproste
i priglupe ljude esto vode njihovi ideali; doista, u
mnogim su sluajevima upravo ideali odgovorni za
njihovu priprostost i glupost. Niti je navika reagiranja na idolume bilo kakav dokaz racionalnog miljenja: ljudi reagiraju na ideje to jest na uzorrijei kao to reagiraju na svjetlosne ili toplinske
podraaje, zato to su ljudska bia a ne zato to su
filozofi, i iz istoga razloga reagiraju na projekcije, tj.
idolume, a ne zato to su sveci. Nai mitovi mogu
biti posljedica racionalnog miljenja i ponaanja,
ali i ne moraju; no reagiranje na ove mitove vjerojatno nije vie od deset u stotinu sluajeva iskljuivo posljedica sluanja razuma.
Na nae idolume trebamo gledati kao na neku
vrstu okoline ili atmosfere koja se kod svakog po179
Mumford_final.indd 179
10/22/08 8:45:44 PM
Lewis Mumford
180
Mumford_final.indd 180
10/22/08 8:45:44 PM
2
Kako bismo razumjeli utopiju Ladanjske Kue, moramo se vratiti nekoliko stoljea natrag u povijesti.
Svatko tko je obilazio europske dvorce sagraene
prije etrnaestog stoljea shvatit e da su bili graeni za udobnost jednako koliko i bojni brodovi.
Bili su to zapravo garnizoni naoruanih mukaraca
iji je glavni posao bio kraa, nasilje i ubojstvo, a
svako obiljeje njihove okoline odraz je najnunijih
stvari za ivot. Ove se dvorce podizalo na kakvoj
litici ili strmu brdu, a zidovi i potporni stupovi bili
su od ogromnih, grubo klesanih kamenih blokova.
Njihov nain ivota nalikovao je ivotu u vojarnama,
s gotovo potpunim nedostatkom onoga to danas
smatramo normalnim stvarima za pristojan ivot i
privatnost, osim moda u sluaju feudalnog gospodara i njegove gospe; a ivot ovih feudalnih bandi
bio je nuno surov i ogranien.
Sve do etrnaestoga stoljea u Zapadnoj je Europi utvreni gradi, ili neutvreni grad pod zatitom garnizona na brdu, bio jedina drutvena jedinica koja se natjecala s jo ogranienijim obzorima seljakova sela, ili s rairenim tvrdnjama o
ovom i drugom svijetu koje je propagirala Rimska
crkva. Sanjati o golemim metropolama, velikim
vojskama i hrani donesenoj s drugog kraja planeta
bilo bi u to vrijeme lue nego ita prikazano u Moreovoj Utopiji.
Tijekom petnaestog stoljea u Engleskoj, a ini
se da se isto prije ili kasnije zbilo i u ostalim dije181
Mumford_final.indd 181
10/22/08 8:45:44 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 182
10/22/08 8:45:44 PM
Povijest utopija
teki ivot logora i dvorca nikada zapravo nije doputao. Uslijedila je reakcija protiv starog naina
ivota, gotovo ravna istinskom gaenju. U toj su
reakciji izale iz mode dvije velike institucije: ljudi
su prestali graditi dvorce za zatitu od fizikih opasnosti i prestali su stupati u samostane kako bi sauvali svoju duu za drugi svijet. I duhovni i svjetovni ivot selili su se u jednu novu instituciju Ladanjsku Kuu. Idolum Ladanjske Kue postupno je
zadobivao svoj oblik; koledi u Oxfordu iz doba renesanse, kao poznati simboli ove promjene, po arhitektonskim se detaljima gotovo i ne razlikuju od
palaa koje je u istom razdoblju gradila aristokracija; a nae banke i upravne zgrade jo i danas gotovo redovito nose biljeg rimskih i grkih ostataka
pronaenih na periferiji srednjovjekovnoga grada.
3
Ne poznajemo Ladanjsku Kuu dok ne upoznamo,
za poetak, njen fiziki izgled. Mnogo je opisa koje
itatelj moe pronai ako i ne ivi u susjedstvu neke
velike Ladanjske Kue; ali umjesto obilaska suvremene Ladanjske Kue moda je bolje da se vratimo njenim poecima i pogledamo kako je bila
prikazana u svom punom sjaju na samom poetku
renesanse u okruju kojeg je Franois Rabelais,
u jednom od nekoliko sasvim ozbiljnih odlomaka
svoga velikog djela Gargantue, traio za osiguranje
dobra ivota.
183
Mumford_final.indd 183
10/22/08 8:45:45 PM
Lewis Mumford
Gargantua kani sagraditi novu opatiju koju naziva Telemska opatija. Ova bi opatija trebala biti u
svakom pogledu ono to srednjovjekovna opatija
nije bila. Tako opatija, za razliku od dvorca, treba
leati u nizini; a za razliku od samostana, nee imati
bedeme. Svaki e lan dobiti prostran stan s klijeti,
odajom, runicom i kapelicom, a sama e zgrada sadravat ne samo knjinice na raznim jezicima ve i
lijepe i prostrane galerije sa slikama. Osim ovih stanova bit e tu borilita, konjsko trkalite, kazalite
i kupalita. Uz rijeku, jer opatija je smjetena uz rijeku Loiru, bit e vrt uitka, a izmeu dva od est
tornjeva heksagona, oblika u kojem je sagraena
graevina, nalazit e se igralita za igre s malom i
velikom loptom. Dodajte jo ovome vonjake pune
voaka, zvjerinjak s raznim divljim ivotinjama i strjelite, obloite sve dvorane i odaje bogatim tapiserijama, pokrijte sav poploani pod zelenim suknom
i potpuna je Telemska opatija.
Ruho stanara jednako je raskono i dotjerano. A
da bi se odjea za ene i mukarce lake pribavljala,
ukraj Telemske ume bijae velik sklop kua, dugaak pola milje, s dosta svjetla i dobro proviene,
gdje su boravili zlatari, draguljari, vezioci, krojai, izvlaitelji zlata, barunari, ilimari i tapetari Njih je
na sirovinama i tkaninom na svoju ruku opskrbljivao
velmoa Nausiklet koji im svake godine s Bisernoga
i Ljudoderskoga otoja slae sedam brodova s tovarima zlatnih poluga, sirove svile, biserja i dragulja.
184
Mumford_final.indd 184
10/22/08 8:45:45 PM
Povijest utopija
4
Skrenemo li pogled od Rabelaisove zamisli antimonakog reda, otkrivamo da nam je prikazao izvrsnu sliku Ladanjske Kue i onoga to u biti slobodan zvati kulturom Ladanjske Kue. Vrlo sline
obrise nalazimo i u uvodu Boccacciova Dekamerona; isto je detaljno opisano na primjeru najpotpunije Ladanjske Kue, Hampton Courta, u Popeovoj
pjesmi Otmica uvojka (Rape of the Lock); ivo je
to doarao Meredith u prikazu Egoista, analizirao
H. G. Wells u surovu opisu vile Bladesover u romanu Tono-Bungay, kao i Bernard Shaw u Kui
slomljenih srdaca (Heartbrake House). Bez obzira
185
Mumford_final.indd 185
10/22/08 8:45:45 PM
Lewis Mumford
5
Narav institucija Ladanjske Kue moda emo najbolje opisati ako kaemo da su one tona suprotnost svega to je Platon smatrao poeljnim u dobroj zajednici.
Ladanjska Kua ne brine za sreu itave zajednice, ve za zadovoljstvo vladara. U podlozi ovog
ogranienog i nepotpunog dobrog ivota nalaze se
politika mo i ekonomsko bogatstvo, a kako bi
ivot cvjetao, i jedno i drugo potrebno je imati u gotovo neogranienim koliinama. Posjedovanje i pasivno uivanje glavna su naela u ovom drutvu.
186
Mumford_final.indd 186
10/22/08 8:45:45 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 187
10/22/08 8:45:46 PM
Lewis Mumford
6
Priznajmo ono to je vrijedno u utopiji Ladanjske
Kue. Uitak je nuan element rada, i s panjom
prema blagodatima ivota, prema takvim stvarima
kao to su lijepo ponaanje, tean govor, nadmetanje umova i osjeaj za lijepe stvari, Ladanjska je
Kua nepobitno imala uljuujui utjecaj. U mjeri
u kojoj je njegovala kontemplaciju i umjetnost odvojeno od bilo kakve utilitarnosti, u mjeri u kojoj
je poticala da se sve nae pragmatine aktivnosti
ostvaruju u stvarima koje su same po sebi vrijedne posjedovanja ili izvoenja, Ladanjska Kua
bila je u pravu, sasvim u pravu. To nije bio snobizam kada je rusko sovjetsko inovnitvo pretvorilo neke Ladanjske Kue u odmaralita za seljake
i radnike, i zatim zahtijevalo da se tu steknu i maniri Ladanjske Kue, umjesto grubog rada u talama i na polju. Ruskin i Samuel Butler moda su
188
Mumford_final.indd 188
10/22/08 8:45:46 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 189
10/22/08 8:45:46 PM
Lewis Mumford
Engleski neoklasini stil izrade pokustva s kraja 18. stoljea nazvan prema majstoru pokustva Thomasu Sheratonu (17511806), nap. prev.
Thomas Chippendale (17181779), engleski majstor pokustva, stvorio Chippendale-stil; znatno utjecao na ukus
europske graanske klase 18. stoljea, nap. prev.
190
Mumford_final.indd 190
10/22/08 8:45:46 PM
Povijest utopija
7
Industrijsko usmjerenje renesansnog ideala od
kljune je vanosti.
U srednjem se vijeku naglaavala proizvodnja
opipljivih proizvoda: obrtniki cehovi postavljali
su visoke standarde za dizajn i vjetinu izrade, a
radnikov cilj je u veini zanimanja bio ivjeti od
svoga rada, a ne jednostavno imati dovoljno novca
da vie nije potrebno raditi. Ovo je, naravno, vrlo
iroka generalizacija, i obilje je dokaza o traenju
mogunosti najbolje zarade. Ali mislim da je pravedno rei da su dominantni ideali starijeg industrijskog poretka bili vie industrijski nego komercijalni. U trgovakim poduhvatima koje je
Ladanjska Kua promicala pod svojim inaicama
Drakea and Raleigha, poduhvatima koji su im
bili potrebni kako bi dobili Brodove s Bisernoga
i Ljudoderskoga otoja, naglasak se pomaknuo
od vjetine izrade ka prodaji, a ideja o radu i kockanju kako bi se stekla raznorazna dobra zauzela
je mjesto starijeg ideala kojega je Henry Adams
tako suosjeajno opisao u knjizi Mont St. Michael
i Chartres. Tako je dobar ivot, kao to sam ve
spomenuo, postao ivot dobara: mogao se kupiti.
Ako zajednica vie nije nudila uvjete za dobar ivot,
ovjek je eljenu stvar mogao ukrasti iz duana,
Francis Drake (15401596), engl. gusar, pomorski istraiva i vojskovoa, nap. prev.
Walter Raleigh (15541618), engl. pomorac i istraiva,
nap. prev.
191
Mumford_final.indd 191
10/22/08 8:45:47 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 192
10/22/08 8:45:47 PM
Povijest utopija
8
Individualne utopije devetnaestog stoljea razlikuju se od kolektivnih reprezentacija poput Coketowna uglavnom po tome to su nastojale popraviti
odreene toke u kojima Manchester, Newark, Pittsburgh i Elberfeld-Barmen nisu ispunjavali ideal.
U tom su popravku Bellamy i Hertzka bili spremni
promijeniti ustaljene naine posjedovanja dobara i
zemlje te gomilanja kapitala. No konani je cilj bio
isti, pa su razlike vie prividne nego stvarne.
193
Mumford_final.indd 193
10/22/08 8:45:47 PM
Lewis Mumford
Ako je Telemska opatija slikovit primjer Ladanjske Kue, primjer Coketowna jasno je doaran u Dickensovoj slici industrijalizma u Tekim
vremenima.
Coketown, kako ga vidi Dickens, jest sr industrijskoga doba. On je moda jedan od nekoliko
idoluma suvremenog svijeta koji nemaju niti jednu
paralelu u bilo kojoj ranijoj poznatoj nam civilizaciji. Kako bismo razumjeli to je Coketown donio
na svijet, moramo shvatiti da se prije njegova nastanka sredite svakog vanijeg europskoga grada
sastojalo od trga natkriljenog katedralom, trgovakim sudom i gradskom vijenicom; uz to bi jo
esto u blizini bilo smjeteno sveuilite. To je bio
tipini izgled. Razne gradske etvrti bile su podreene ovim sredinjim ustanovama, i rad koji se
izvodio unutar gradskih zidina obavljao se vie ili
manje u lokalnoj zajednici.
Coketown je s druge pak strane bio posljedica
drukijih uvjeta i potreba. Sredie zbivanja u Coketownu bila je tvornica, isprva smjetena izvan
grada u blizini vodopada, a zatim, poto je parne
motore poeo pogoniti ugljen, premjetena u podruja pristupanija ugljenokopima. Tvornica je
postala nova drutvena jedinica; zapravo, postala
je jedina drutvena jedinica. Kao to Dickens otroumno kae: zatvor je mogao biti bolnica, a bolnica zatvor; gradska vijenica ili jedno ili drugo, ili
oboje a svi zajedno izgledali su kao tvornica, sumorna zgrada od tamne opeke koja je neko bila
Izmiljeni industrijski gradi, mjesto zbivanja u Dickensovim Tekim vremenima, nap. prev.
194
Mumford_final.indd 194
10/22/08 8:45:47 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 195
10/22/08 8:45:48 PM
Lewis Mumford
196
Mumford_final.indd 196
10/22/08 8:45:48 PM
Povijest utopija
197
Mumford_final.indd 197
10/22/08 8:45:48 PM
Lewis Mumford
Coketown za radni tjedan, Ladanjska Kua za vikend, kompromis je prihvatljiv u praksi; ak i ako
su ladanjske kue radnike klase tek siuni produetak gradskog slama u blizini mora ili planine.
No mora se priznati da u idealnijim oblicima ovog
poretka postoji trajna populacija Ladanjske Kue
i trajna populacija Coketowna. Wells je u Vremenskom stroju prikazao sliku jedne sretne i bezbrine
populacije Ladanjske Kue, koja ivi na povrini zemlje, usred svih draesti sretnog vikenda, te sliku
tvornike populacije, Morloka, koji ive u utrobi zemlje i obavljaju sve potrebne industrijske poslove.
Wellsov je prikaz meutim pomalo pretjeran, a ovdje
moramo teiti jasnom i neuvijenom opisu kakav bi
se svidio gospodi Bounderbyju i Grandgrindu.
Dakle sve to ne doprinosi nunim fizikim potrebama naziva se komforom, a sve to ne doprinosi bilo komforu bilo nunim potrebama naziva
se luksuzom. Ova tri stupnja uivanja dobara odgovaraju trima klasama drutva: nune potrebe
odnose se na nii red manualnih radnika, zajedno
sa sveenicima, uiteljima i niim inovnicima;
komfor je za komforne klase, to jest malobrojne
trgovce, bankare i industrijalce; a luksuz je za aristokraciju, ako takva nasljedna skupina uope
postoji, i za one koji se uspiju izdii iz dva prethodna reda. Najvei je luksuz, gotovo je suvino
rei, umjetnost te bilo koja druga uzvienija potreba ljudskog ivota.
Pogledajmo prednosti triju klasa u Coketownu
u odnosu na tri klase u Platonovoj Dravi. Svoenje zarade pripadnika radnike klase na rub pre198
Mumford_final.indd 198
10/22/08 8:45:48 PM
Povijest utopija
ivljavanja vrlo ih uinkovito vee uz posao proizvodnje sve dok na tritu nema vikova koji
bi ih istisnuli s posla i stoga je ta praksa uvar
uinkovitosti i proizvodnje kojeg Platon, potpuna
neznalica u ovim stvarima, nije predvidio. Isto je
tako oito da je graanin iz srednje klase, okruen
jelom i piem, kojemu ivot titi policija, lisnicu
osiguravajue drutvo, a duevnu sreu Crkva,
kojemu ljudsku suut tite dobrotvorna drutva,
inteligenciju novine, a ekonomske povlastice drava ovaj graanin iz srednje klase mnogo je
sretniji nego Platonovi ratnici iji se ivot sastoji
od stalnog napora da duh i tijelo odravaju snanima. to se tie uvara drave, jasno je da im
Platon nije ponudio nikakav poticaj za njihov rad
koji bi privukao kakvog normalnog trgovca: svatko
vrijedan stotinu tisua dolara godinje dvaput bi
promislio prije nego bi prihvatio vodstvo u Platonovoj siromanoj dravi, dok bi u Coketownu saznao da bi se njegova jednostavna sposobnost stvaranja novca uzimala kao dovoljan dokaz njegova
obrazovanja, njegova uvida i njegove mudrosti u
svakom segmentu ivota. tovie, Coketown, na
kraju krajeva, prima umjetnika sa srdanou koja
posramljuje Platona: Coketown si moe priutiti
svoje luksuze jer, pogledamo li pravo, neka rijetka
slika moe vrijediti koliko i neka rijetka potanska
marka; i to je takoer prihvatljiv dodatak Coketownovom miljeu.
Coketown, zapravo, postavlja umjetnostima
jedno jedino pitanje: emu slue? Ako se odgovor
moe izraziti u novcu, uzima se da je dana umjet199
Mumford_final.indd 199
10/22/08 8:45:49 PM
Lewis Mumford
9
Ostaje nam da objasnimo jo jedan gospodarski
fenomen u Coketownu: jedan monumentalan instrument bez kojega bi se kotai Coketowna prestali okretati, bez kojeg bi sam ivot Coketowna
utrnuo.
Mislim na hrpe smea.
Cilj je proizvodnje u Coketownu, naravno, jo
vie proizvodnje, a strojevi Coketowna mogu bez
prestanka raditi samo ako se stvari izrauju dovoljno nekvalitetno da se brzo pohabaju ili ako se
dovoljno brzo mijenja moda. Mahnitu proizvodnju
Coketowna mora uravnoteiti jednako mahnita
potronja umjerenost je kobna. Stoga u Coketownu nita nije dovreno ili trajno: ove su osobine drugo ime za smrt. Coketown izrauje porculansko posue kako bi se razbilo, odjeu kako bi
se pohabala, a kue kako bi se sruile; a ako nae
neto iz ranijeg doba koje je kvalitetnije izraivalo
stvari, to se ili zatvori u muzej, ili se ismijava kao
spomenik nenaprednog doba, ili se pak uniti kao
neto tetno. (Idolum Coketowna toliko je moan
da danas zgrada za zgradom biva nepopravljivo
unitena dospjevi u ruke barbara iz Coketowna:
vidio sam ak nevine kuice sagraene od drveta i
200
Mumford_final.indd 200
10/22/08 8:45:49 PM
Povijest utopija
kamena iz petnaestog stoljea ija je proelja unitio tukater iz devetnaestog stoljea, sve u ime
napretka.)
Ekonomski status svake obitelji u Coketownu
moemo prepoznati po veliini hrpe smea. Zapravo, napraviti hrpu na trnicama Coketowna
u konanici znai napraviti jo jednu hrpu otpadaka i smea na rubu grada gdje se prua industrijska zona. Tako u Coketownu potronja nije tek
potreba: ona je drutvena dunost, sredstvo pokretanja kotaa civilizacije. Ponekad se ini da bi ova
utopija mogla osujetiti vlastite ciljeve proizvodei
robu tolikom brzinom da hrpe smea zaostaju za
proizvodnjom; ovo naruavanje savrenstva drutvenog ustroja nadoknauje se u vrijeme rata kada
je trite nezasitno, a blagostanje Coketowna poveava se do toke u kojoj radnika klasa ide prema
tome da postane dokoliarska klasa. No problem
je to radnika klasa nije dovoljno obrazovana u
stvaranju hrpa smea ozbiljna situacija u kojoj bi
radnika klasa Coketowna mogla iskoristiti guvu
kako bi smanjila broj radnih dana i uivala u slobodnom vremenu bez da dovoljno troi.
Tako dakle izgleda idolum Coketowna. Neka
njegova obiljeja zasluuju posebnu pozornost.
Prvo je da u Coketownu postoji vrsta stvarnost
koja ostaje kada se uklone sve njegove pretencioznosti i budalatine. Ambijent posveen iskljuivo
proizvodnji materijalnih dobara oito nije ambijent
prikladan za dobru zajednicu jer ivot je vie od
osiguravanja hrane i odjee: on je interakcija sa
itavim svijetom prirode, ivih bia i ideja, u us201
Mumford_final.indd 201
10/22/08 8:45:49 PM
Lewis Mumford
poredbi s im je Coketown tek mjehuri na povrini zemlje. Pa ipak, s obzirom na taljenje elika,
izgradnju cesta i izvoenje odreenih bitnih industrijskih zahvata, ciljevi Coketowna ipak nisu beznaajni: ve smo ih susreli u Andreinom Christianopolisu. Nema potrebe odbacivati dobro koje
lei unutar industrijalizma jer ne obuhvaa dobro
koje lei izvan njega.
Do odreene je mjere koritenje mehanike
umjesto ljudske snage dobro; isto vrijedi za proizvodnju na veliko i podjelu rada; isto vrijedi za brz
transport, za preciznu metodologiju inenjera, kao
i za razne druge pojave u modernom industrijskom
svijetu. Mogla bi se ak rei i koja rije u prilog efikasnosti, nasuprot radu ofrlje. No Coketown je
uinio teku greku jer je vjerovao da su sve te stvari
dobre same po sebi. Nove su tvornice naprimjer
privukle vie ljudi u grad: Coketown nije opazio,
kao to je Platon istaknuo, da iza odreene granice
grad kao drutvena jedinica prestaje postojati. Vee
i bolje to je bilo geslo Coketowna; ali odluno je
odbio vidjeti da ova dva pridjeva nisu nuno povezana. itav sluaj za i protiv Coketowna poiva na
naem priznavanju fraze do odreene mjere. Do
odreene je mjere industrijalizam dobar, pogotovo
u svojoj modernoj, neotehnikoj, elektrinoj fazi:
Coketown s druge strane vjeruje da korisnost industrijalizma nema granice.
Do odreene mjere ali koja je to mjera? Odgovor glasi: do mjere u kojoj njegovanje humanog
ivota u zajednici humanih ljudi postaje teko ili
nemogue.
202
Mumford_final.indd 202
10/22/08 8:45:50 PM
Povijest utopija
10
Na koji nain Ladanjska Kua moe osigurati da Coketown radi za nju? Idolum Ladanjske Kue, nastao
u doba renesanse, i idolum Coketowna, uoblien u
prvoj polovici devetnaestoga stoljea, oito su dva
odvojena svijeta. A kako bi svaki mogao zaivjeti u
svakodnevnom ivotu, bilo je nuno stvoriti neko
vezivno tkivo koje e ih povezivati. Ovo je tkivo
203
Mumford_final.indd 203
10/22/08 8:45:50 PM
Lewis Mumford
11
Zemlja koju premjerava geograf podijeljena je u pet
velikih kopnenih masa. Ove kopnene mase mogu se
opet podijeliti na niz prirodnih regija od kojih svaka
unutar svojih grubih i priblinih granica posjeduje
specifian sklop tla, klime, vegetacije i s njima povezanih primitivnih zanimanja kojima su se stanovnici
204
Mumford_final.indd 204
10/22/08 8:45:50 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 205
10/22/08 8:45:50 PM
Lewis Mumford
12
206
Mumford_final.indd 206
10/22/08 8:45:50 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 207
10/22/08 8:45:51 PM
Lewis Mumford
i povlastica. Glavni posao te vlasti jest drati teritorij i, kada je to mogue, iriti granice ne bi li se
povealo podruje oporezivanja. Isticanjem vanosti ovih okolnosti i neprestanim naglaavanjem
opasnosti kojom ostale nacionalne utopije prijete,
drava gradi most izmeu Ladanjske Kue i Coketowna, uvjeravajui radnike u Coketownu da imaju
vie zajednikoga s klasama koje ih eksploatiraju
nego s drugim skupinama unutar neke ue zajednice. Reklo bi se da je ovo pomirenje Coketowna i
Ladanjske Kue gotovo ravno udu, ak i kao ideal;
i moda bi bilo zanimljivo pomnije promotriti sredstva pomou kojih se ono provodi.
12
Glavni instrument Nacionalne Drave jest Magalopolis, njezin najvei grad, mjesto gdje je idolum Nacionalne Utopije zaet i gdje se neprestano hoe.
Kako bismo shvatili bit Megalopolisa, moramo
postati slijepi za opipljivu zemlju s platem od biljaka i atorom od oblaka i zamisliti kako bi ljudska
okolina izgledala kada bi se mogla nainiti potpuno
od papira; jer krajnji je cilj Megalopolisa dirigirati itavim ljudskim ivotom kroz medij papira.
Prvi dio svoga ivota mladi graanin Megalopolisa provodi u stjecanju alata potrebnog za koritenje papira. Nazivi za ove alate su pisanje, itanje i raunanje, i neko su oni inili glavne elemente obrazovanja svakog stanovnika Megalopo208
Mumford_final.indd 208
10/22/08 8:45:51 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 209
10/22/08 8:45:51 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 210
10/22/08 8:45:52 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 211
10/22/08 8:45:52 PM
Lewis Mumford
13
Trebalo bi biti jasno da sam u opisivanju Nacionalne Utopije i Megalopolisa nastojao prikazati
ono to bi Platon nazvao istom formom. Jednako
je jasno, bar se nadam, da je ista forma idolum
kojem se bilo koja postojea nacionalna drava ili
metropola pribliava jedino u mjeri u kojoj idolum
prenapadno ne proturjei stvarnom ovjeku i eni,
stvarnim zajednicama, stvarnim regijama i stvarnim
profesijama koje nastavljaju, unato vladavini ovih
idoluma, postojati i privlaiti veinu nae pozor212
Mumford_final.indd 212
10/22/08 8:45:52 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 213
10/22/08 8:45:52 PM
Lewis Mumford
14
Slika Nacionalne Utopije koju sam nacrtao moda
je malo previe tamna da bi bila jasna; pa u sada
dodati nekoliko svijetlih tonova kako bi poprimila
otrije obrise.
Kao to u Coketownu postoji mjera do koje je
efikasnost u strojnoj proizvodnji dobra stvar, tako
i u nacionalnoj utopiji postoji mjera do koje je uniformnost dobra stvar. Nacionalna Drava ini se da
je kroz povijest nastala dijelom zahvaljujui olakanju koje su ljudi srednjega vijeka osjeali kada su
mogli putovati po kraljevim putovima pod zatitom
kraljeva zakona, i njihovu otkriu da su zajedniki
zakoni i obiaji te zajednike mjerne jedinice nepobitna prednost pred brojnim besmislenim neujednaenostima koje su vladale u raznim krajevima. Bio
je oit trijumf za dobar ivot kada su naprimjer stanovnici Londona i stanovnici Edinburgha uvidjeli
da imaju neto zajedniko kao graani jedne drave, i stoga radije naglaavali slinosti koje ih povezuju kao ljude nego suprotnosti koje ih odvajaju
kao gradove. Ako je Nacionalna Drava podigla trgovake barijere prema ostalim zemljama, barem
je sruila barijere koje su dugo postojale u jo manjim regijama i koje su dugo nastavile postojati u
214
Mumford_final.indd 214
10/22/08 8:45:53 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 215
10/22/08 8:45:53 PM
Lewis Mumford
hereza prema dobru ivotu ini sve pretenzije nacionalne utopije tako jadnima i licemjernima.
15
Da su Coketown, Ladanjska Kua i Nacionalna Utopija ostale na papiru, zasigurno bi bile zabavni i pouni doprinosi naoj knjievnosti. No naalost, ovi
drutveni mitovi bili su moni, utjecali su na nae
ivote i izvor su velikih zala koja prijete, poput korova, da e uguiti dobar ivot u naim zajednicama.
Ove mitove nisam tako ustrajno kritizirao zato to
su utopije, ve stoga jer oni u stvarnosti i dalje ine
silnu tetu. No usprkos stvarnim posljedicama ovih
mitova, inilo mi se vrijednim istaknuti da oni nisu
nita stvarniji nego Platonova drava ili Christianopolis. Moda emo naim drutvenim institucijama
pristupiti malo odvanije ako shvatimo da smo ih
u cijelosti sami stvorili, i da bi bez stalne volje da
vjerujemo ieznuli poput dima na vjetru.
216
Mumford_final.indd 216
10/22/08 8:45:53 PM
JEDANAESTO POGLAVLJE
Kako stoje stvari s jednostranim utopijama
stranara.
1
U mnogim su razdobljima ljudi smatrali da je za poboljanje ivota u zajednici nuna promjena ljudske
prirode. Ostvarivanje ove promjene bio je jedan od
glavnih zadataka religije; meutim nemogue je pretvarati se da je, gledano kroz povijest, dolo do bilo
kakvog veeg uspjeha. U osamnaestom su stoljeu
ljudi pomalo gubili strpljenje s institucionalnom religijom, te su traili druge naine poboljanja zajednikog ivota poboljavanjem politikih, ekonomskih i socijalnih drutvenih mehanizama.
Prije ovog se vremena smatralo da je rad drutvene organizacije mogue promijeniti jedino zakonom. Premda je Aristotel naprimjer predviao da
bi nestalo ropstva kada bi tkalaki stan sam pleo a
217
Mumford_final.indd 217
10/22/08 8:45:53 PM
Lewis Mumford
lira svirala bez ljudske ruke, nitko u grkoj zajednici njegova vremena nije smatrao vjerojatnim poboljavanje pomou tehnikih izuma ili inovacija u
poljoprivredi; i nitko se, oito, nije ozbiljno bavio
tehnikom stranom stvari.
Isto je bilo i u srednjem vijeku. Premda ljudi toga
vremena nisu bili presretni sa svojom civilizacijom,
dogmatski su vjerovali da nita dobro ne moe nastati od roda koji je naslijedio Adamovo prokletstvo roda koji se moe spasiti jedino ako se svi
njegovi pripadnici jedan po jedan oiste od grijeha i
stupe, zagovorom svetaca i milou Bojom, u bolji
drugi svijet. Moda se cipela i mogla malo otpustiti
ako stee, ali teko da je itko sanjao o putovanju u
cipelama od sedam milja ili o osnivanju Arkadije
u kojoj cipele nisu niti potrebne. Bilo je glupo tragati za savrenijim drutvom u svijetu punom nesavrenih ljudi.
Renesansa je, ve smo vidjeli, sve ovo promijenila. Uskoro je jedna filozofska kola u stopu pratila
utopiste posveene izradi detaljnih planova i opisa
za drutveni poredak. U poetku su se ovi planovi
odnosili na politiku i reformu kaznenog prava, kao
oni Rousseaua, Beccarije, Benthama, Jeffersona,
Godwina i openito reformatora iz osamnaestoga
stoljea; u devetnaestom je stoljeu naglasak premjeten na ekonomiju, i pojavio se niz pokreta koji
vuku korijene od istraivanja Adama Smitha, Ricarda, Proudhona, Malthusa, Marxa i jo pola tuceta drugih vanijih mislilaca, meu koje bismo
moda trebali ukljuiti i neke novije figure kao to
su Mill, Spencer i Henry George.
218
Mumford_final.indd 218
10/22/08 8:45:53 PM
Povijest utopija
2
Za sve djelatnosti kojima se ljudi bave imamo zasebne rijei. To je velika nevolja jer njihovim smo
koritenjem skloni vjerovati da se svaka djelatnost
odvija u zasebnom odjeljku. Umjesto da za polazinu toku uzmemo cjelovitog ovjeka u cjelovitoj
zajednici, skloni smo razmatrati tek djelominog
ovjeka u djelominoj zajednici, i kao nekim mentalnim hokus-pokusom, prije nego postanemo toga
svjesni, cjelinu smo zamijenili dijelom. Vjerujem da
je ova vrsta apstrakcije bila odgovorna za dobar dio
pogrenih shvaanja u pogledu mjesta industrije u
zajednici. ini se da su tu greku prvi napravili ekonomisti govorei o stvorenju zvanom ekonomski ovjek, stvorenju bez drugih instinkta osim instinkta
219
Mumford_final.indd 219
10/22/08 8:45:54 PM
Lewis Mumford
za graenje i stjecanje, bez drugih navika osim navike rada i tednje, i bez druge krajnje svrhe osim
svrhe da postane kapetan industrije koji e biti kandidat za biografske skice Samuela Smilesa13 i njegovih dananjih nasljednika u novinama i popularnim asopisima.
Ovaj ekonomski ovjek bio je utjelovljenje potenog rada i razbojnike pohlepe. Na osnovi pozitivnije osobine Karl Marx je prikazao sliku vjernog
radnika u Coketownu iji mu gospodari prijevarom
oduzimaju viak vrijednosti koji je proizveo; na
osnovi spomenute negativnije osobine klasini ekonomisti kao to je Ricardo prikazali su jednako zamamnu sliku dobrotvornog kapitalista, zahvaljujui
ijoj se dalekovidnosti, organizacijskoj vjetini i odvanosti posao moe voditi u razmjerima o kojima
jednostavnije doba nije moglo ni sanjati. Iz ovih koncepcija, razraenih i racionalno objanjenih u knjigama kao to su Porterov Napredak devetnaestoga
stoljea (Progress of the Nineteenth Century)14 i
Marxov Kapital, nastala je ideja da je jedini problem
u suvremenom svijetu problem rada problem koji
se odnosi na pitanje tko bi trebao voditi industriju,
tko od nje profitirati i tko posjedovati sloene instrumente pomou kojih se njome upravlja.
Samuel Smiles (18121904), kotski pisac i reformator,
poznat po biografijama u kojima hvali dostignua inenjera, nap. prev.
14
George Richardson Porter (17921852), britanski statistiar; autor vjerojatno misli na njegovo djelo The Progress
of the Nation, in its Various Social and Economic Relations, from the Beginning of the Nineteenth Century,
nap. prev.
13
220
Mumford_final.indd 220
10/22/08 8:45:54 PM
Povijest utopija
U elji da odgovorimo na ovo pitanje neemo pregledavati razne programe ponuene tijekom prologa stoljea; ve bi i samo njihovo navoenje uz
najkrai opis njihova cilja bio impozantan zadatak
da to ve nije za nas vjeto obavio Savel Zimand.
Dovoljno je da uoimo zajedniki element koji povezuje kapitalizam, ortatvo, dravni socijalizam, cehovski socijalizam, zadrugarstvo, komunizam, sindikalizam, inicijativa za stvaranje jednog velikog
sindikata i tome slino, bez obzira jesu li ovi pokreti stvarne injenice, kao u sluaju kapitalizma,
ortatva i sindikalizma, ili su jednostavno neostvareni planovi, kao to je jedan veliki sindikat.
Ako je na izlet kroz klasine utopije imalo koristio, primijetit emo koliko je patetina zamisao da
klju dobrog drutva jednostavno lei u vlasnitvu
i kontroliranju industrije. Je li ona ita manje apsurdna kada priznamo da je veina pokreta zasnovanih na ovoj pretpostavci bila nadahnuta plemenitim i humanim motivima, i da je Francis Place,
kroja iz ulice Charing Cross, koji je vjerovao u radikalnu primjenu naela laissez faire, vjerovao u zajedniko blagostanje jednako iskreno kao Karl Marx
koji je proricao diktaturu proletarijata? Premda je
velika veina ovih programa sadravala ideju da
industrijsku maineriju pod socijalizmom, cehovstvom ili zadrugom treba koristiti na zajedniku
korist, nedostajala je bilo kakva zajednika ideja o
tome to je to zajednika korist.
Jedino zajedniko ovim stranarskim utopijama
bila je elja da nestanu nepobitna zla kao to su prekomjeran rad, glad i neredovito zaposlenje. U od221
Mumford_final.indd 221
10/22/08 8:45:54 PM
Lewis Mumford
bacivanju postojeeg poretka Coketowna, s njegovim hrpama smea i njegovim zatvorima, bolnicama, sanatorijima, konaitima, sjeditima Vojske
spasa i dobrotvornim organizacijama za uklanjanje
ljudskih izmetina industrijalizma u okretanju lea
ovim stvarima i zahtijevanju temeljnih elemenata
ljudskog dostojanstva svi nai radikalni programi
bili su ispravni i neizbjeni. Odbacivanje onoga to
je industrijsko drutvo nudilo svojim lanovima u
prljavim industrijskim etvrtima i bijednim slamovima Coketowna oito je znailo odbacivanje barbarstva i degradacije najgore vrste: zapravo, nevjerojatna stvar u vezi industrijske revolucije nije to
to se tu i tamo diglo nekoliko pobuna protiv uporabe strojeva, ve to industrijska populacija nije
bila u stanju neprestanog ustanka, i to se industrijske gradove nije neprestano pljakalo i razaralo. Samo zahvaljujui temeljnoj dobrodunosti
i blagosti ljudskih bia trajkovi kojima su radnici
izraavali svoju ogorenost nisu unitili straare
koje danas stoje u dolinama Yorkshirea, u dolinama
rijeke Ohio i njenih pritoka, ili u onom stranom
slamu koji se protee iza movara New Jerseyja,
od Elizabetha do Pattersona. U ovim je podrujima mnogo etvrti koje gotovo nisu ni vrijedne
sustavnog ruenja. Otro odbaciti drutvo koje ih
je stvorilo nije dovoljno. Trebalo bi ih unititi trubama Bojega gnjeva poput Jerihona!
Toliko o onome to je razborito i valjano u raznim
jednostranim programima reforme. Ali ako je njihov
stav prema prolim etapama industrijalizma bio
ispravan, njihovo dranje prema budunosti i njihov
222
Mumford_final.indd 222
10/22/08 8:45:55 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 223
10/22/08 8:45:55 PM
Lewis Mumford
224
Mumford_final.indd 224
10/22/08 8:45:55 PM
Povijest utopija
djeli u zraku prije nego bi se spustili i preli u detaljan opis? Ja oito ne mogu odgovoriti na ova pitanja; no ini se dovoljno jasnim da su nai radikalni
programi imali sentimentalne motive: pokrenuli su
ljude, a nisu im dali neku odreenu zadau, uzburkali su njihove emocije, a nisu im osigurali oduak,
i stoga su, u najboljem sluaju, samo krnje utopije
bijega, koje koriste snagu organizacije, masovnih
skupova i proglasa umjesto emocionalne stimulanse koje prava utopija bijega, kao to je ona u Vijestima iz Nigdine, osigurava uvoenjem prekrasne
djevojke. Stoga se po psiholokim uincima Socijalistika stranka, sa svojim revolucionarnim zahtjevima, nije razlikovala od Republikanske stranke,
koja se specijalizirala za retoriko sredstvo punog
tanjura, niti se na bilo koji bitan nain razlikovala
od izumrle Progresivne stranke, koja je svojedobno
vjerovala da e nakon inicijative, referenduma i opoziva uslijediti novo nebo i zemlja, i to s takvim moralnim uvjerenjem u usporedbi s kojim drutveni
revolucionar djeluje sasvim pitomo.
Sumnja li itko u potenje i iskrenost veine lanova ovih stranaka? Sumnja li itko u njihovu odanost revoluciji i poletu? Sve je to sporedno. Stroj
koji ne radi jer je loe konstruiran jednako je beskoristan kao i onaj koji ne radi jer je njegov proizvoa
namjerni prevarant; i sva iskrenost, dobra volja i potenje nita tu ne pomau. Vrijeme je da se suoimo
s injenicama i shvatimo da svim naim mehanizmima reforme fali kota u glavi. Ova znaenjem
bogata metafora iz industrijskog doba obino se koristi kada govorimo o neurotskom poremeaju, i ja je
225
Mumford_final.indd 225
10/22/08 8:45:55 PM
Lewis Mumford
Wandering between two worlds, one dead / The other powerless to be born stihovi iz pjesme Stanzas
from the Grande Chartreuse engl. pjesnika Matthewa Arnolda (18221888), nap. prev.
226
Mumford_final.indd 226
10/22/08 8:45:56 PM
Povijest utopija
okrutno. Bez obzira na sve ostalo, osnovna im je pogreka bila to su svoj problem ograniavali na politiku i ekonomiju umjesto da su mu dali oduka prenosei ga na cijeli svijet. Zaboravili su da pukim poboljavanjem neke izolirane aktivnosti ili institucije, bez
voenja rauna o svemu ostalome, izbjegavaju samu
sr problema kojeg nastoje rijeiti. Ako su antimilitaristi, vidjeli su svijet jednostavno kao vojni logor; ako
su socijalisti, vidjeli su ga kao divovski mehanizam
eksploatacije; i vidjeli su samo onoliko svijeta koliko
se prikladno uklapalo unutar ovih dijagrama. Svijet
moda jest vojni logor i mehanizam eksploatacije on
je sve to, ali i mnogo vie; no svaki pokuaj hvatanja
s njim u kotac uklanjanjem svih ograniavajuih elemenata u problemu osuen je na susret s okrutnom
prirodom stvari; a ako je priroda stvari u biti antagonistina, i sama je reforma osuena na propast.
Kazivati sve ovo znai naglaavati oito. Ako je
potrebno bilo kakvo dodatno naglaavanje, mogli
bismo jedino usporediti Marxove doktrine, koje je
Lenjin na poetku Ruske revolucije razradio, i Lenjinove doktrine, ublaene iskustvom i okolnostima
nekoliko godina kasnije.
3
Stranarske utopije devetnaestog stoljea imale su
jo jednu slabu toku eksternalizam.
Ako su srednjovjekovni mislioci bili uvjereni da
ljudske institucije openito nije mogue popraviti
227
Mumford_final.indd 227
10/22/08 8:45:56 PM
Lewis Mumford
jer su ljudi suvie skloni kvarenju, njihovi nasljednici u devetnaestom stoljeu poinili su suprotnu
pogreku i glupost: vjerovali su da je ljudska priroda antisocijalna i svojeglava jer su Crkva, drava i institucija vlasnitva izopaili svaki istinski
ljudski impuls. Ljudi poput Rousseaua, Benthama,
Godwina, Fouriera i Owena moda su u svojoj kritici drutva meusobno miljama udaljeni, ali iza tih
se razlika krije zajedniko vjerovanje u ljudsku prirodu. Smatrali su da su ljudske institucije sasvim
izvanjske u odnosu na ljude; to su razne luake koulje koje su lukavi vladari nabacili preko zajednice
kako bi se zdravi i dobroduni ljudi ponaali poput
luaka. Oni su zamiljali mijenjanje institucija bez
promjene navika i preusmjeravanja impulsa onih
koji su te institucije stvorili i onih za koje su te institucije stvorene. Kada bi se osmislilo valjano politiko ureenje, s mnotvom raznih sredstava kontrole i odravanja ravnotee, ili kada bi se zasnovale sirotinjske kolonije koje bi pomogle provinciji
sve bi bilo dobro.
Istina, postojao je jedan veliki izuzetak iz ove
predodbe da je institucije mogue reformirati bez
mijenjanja samog ovjeka. Mislim pritom na vjeru
u obrazovanje koja je pratila ove klasine kritike
institucija, to upuuje na shvaanje da su ljudima
potrebni posebno kolovanje i disciplina kako bi
mogli slobodno stupiti u ivot rekonstruirane zajednice. Ali, kada malo bolje pogledamo, i ovaj izuzetak odlazi u dim. Ti novi programi naglaavali su
formalno, institucionalizirano obrazovanje; poeli
su od prazne ploe nove generacije, dok je kljuni
228
Mumford_final.indd 228
10/22/08 8:45:56 PM
Povijest utopija
U originalu, in Cuckooland; misli se na Cloudcuckooland, kod nas preveden kao Kukumaglajgrad, savren
ptiji grad u oblacima, izmeu neba i zemlje, kojeg nalazimo u Aristofanovim Pticama, nap. prev.
229
Mumford_final.indd 229
10/22/08 8:45:57 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 230
10/22/08 8:45:57 PM
Povijest utopija
231
Mumford_final.indd 231
10/22/08 8:45:57 PM
Lewis Mumford
232
Mumford_final.indd 232
10/22/08 8:45:57 PM
Povijest utopija
233
Mumford_final.indd 233
10/22/08 8:45:58 PM
Lewis Mumford
voljavajue. Svaka prikladna koncepcija novog drutvenog poretka trebala bi, bar mi se tako ini, sadravati kulise, glumce i dramu. Znak je nae nezrelosti
to kao da nikako ne uspijevamo doi iza scene. Nai
drutveni teoretiari, ukoliko uope uzimaju u obzir
glumce, esto ih tretiraju kao mehanike lutke. A to
se tie same drame univerzalne drame udvaranja,
kunje, pustolovine, borbe i pobjede sama drama
teko da je uope doprla do njihove svijesti. Njihove
vrijednosti nisu bile ljudske vrijednosti: to su bile
vrijednosti koje su autorizirali trgovina i industrija,
vrijednosti kao to su efikasnost, pravedne nadnice
i slino. One su, ako nita drugo, bile neposredni ciljevi, a ako su ljudske vrijednosti nejasno stajale u pozadini, do njihova ostvarenja trebalo je doi u nekoj
dalekoj i nesigurnoj budunosti. Stoga je est osjeaj
da bez obzira koliko suvremena zajednica bila loa i
izopaena, ona ipak u cjelini zadrava veu koliinu
ljudskih vrijednosti nego to mogu ponuditi mnoge
skupine koje napadaju njezinu neadekvatnost.
Sve ovo jasno vidimo u stavu radnikih skupina
prema tekuoj situaciji. Bilo da su organizirane za
politiko djelovanje bilo za industrijsku borbu, njihovi su ciljevi zaprepaujue slini. Samim inom
istupanja protiv trenutnog poretka prihvatile su ciljeve tog poretka i zadovoljile se jednostavnim zahtjevom da ti ciljevi postanu opi. Ovo moda objanjava sutinsku nekreativnost radnikog pokreta.
Pod revolucijom oni ne misle na prevrednovanje
vrijednosti, ve na ublaavanje i irenje ustaljenih
praksi i institucija. Doista, moglo bi se nai puno izgovora za ovaj stav u bilo kojoj posebnoj situaciji
234
Mumford_final.indd 234
10/22/08 8:45:58 PM
Povijest utopija
4
A sada u predvidjeti vjerojatan odgovor na ove
kritike. Nekima e se initi da su dananji pokreti
za reformu neminovno sekularne prirode; da se nemaju razloga baviti krajnjom vjerom ovjeka; da se
neminovno bave ogranienim ovdje i sada, dolarom
vie za nadnice, kapi manje alkohola, malo vie uniformnosti i tome slino. Ukratko, nae krnje uto235
Mumford_final.indd 235
10/22/08 8:45:58 PM
Lewis Mumford
236
Mumford_final.indd 236
10/22/08 8:45:58 PM
Povijest utopija
5
Doli smo napokon do konane kritike krnjih utopija: nae su jednostrane reforme imale sljedeu
kobnu manu jednostrane su. Ovo se stranarstvo ogleda u njihovu odnosu prema injenicama
na kojima su temeljile svoje programe i u njihovu
stavu prema ljudima na koje su ti programi trebali
djelovati.
Stranarska ud nalikuje udi odvjetnika koji priprema argumentaciju traei injenice koje e poduprijeti njegov sluaj. Takva je ud protivna slobodnoj i inteligentnoj misli: cilj joj je retorika pobjeda. esto se dogaa da, kada su u pitanju stvari
od velike vanosti za zajednicu, stav neke osobe
prema injenicama djeluje vanije od samih injenica; i ne samo to: djeluje toliko vraki vano da se
injenice potpuno zanemaruju. Skupine junjakih
bijelaca koji e linovati Crnca zbog dojave da je silovao bjelkinju prije nego istrae istinitost te tvrdnje
primjer je bestijalnog preuveliavanja sasvim prirodne ljudske sklonosti. Ljudi su stvoreni prije za
djelovanje negoli za misao; ili radije, budui da
je misao, prema tumaenju psihologa, inhibirano
djelovanje, posao inhibiranja prirodno nam je pomalo zahtjevan. A kada se zateknemo na mjestu
gdje imamo teak izbor da li probiti zapreku, pod
snanim impulsom ljutnje (instinkt borbenosti), ili
se mirno povui od zapreke, razmotriti je i smisliti
plan djelovanja kako je zaobii, na temeljni impuls
je slijediti prvi nain.
237
Mumford_final.indd 237
10/22/08 8:45:59 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 238
10/22/08 8:45:59 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 239
10/22/08 8:45:59 PM
Lewis Mumford
oni povezuju ljude u zajedniki savez koji je temeljan jer su ovi interesi i aktivnosti sutinski ljudski.
Antagonizam izmeu dvije kranske sljedbe potkopava dobar ivot u cjelini jer inzistira da ne postoji nikakvo drugo dobro osim religijskog dobra
dobro utjelovljeno u papi ili u ismijavanju pape
dok je svakome zdravog razuma oito da je ljubljenje zgodne djevojke dobro, i da je puenje lule
sa susjedom dobro, i da su institucije koje nekome
brane da to ini u prikladno vrijeme izopaene i antisocijalne. Istina je da ljudi koji naglaavaju religijske
interese zauzimaju, reklo bi se, visok poloaj, a
da se izgleda podrazumijeva da oni koji cijene puenje lule u drutvu s prijateljem zauzimaju nizak
poloaj: ali ono to stranari ne vide jest to da postoji dobar ljudski razlog za nizak poloaj i da se, za
veliku veinu ljudi, moe pokazati da to nije jedini
mogu poloaj, ve za njih dobar i dovoljan.
Umjesto katolika i protestanta u drami Sv. Johna
Ervina mogao bi biti demokrat i republikanac, pripadnik Bijele i pripadnik Crvene garde, socijalist
i financijer, prohibicionist i anti-prohibicionist
ishod bi bio jednako alostan. No u cjelovitom ivotu postoji niz interesa koji su u potpunosti izvan
ovih kategorija, i glavna je greka stranarstva, nasuprot utopijanizmu, to je sklono omalovaavati
ove ope interese, bilo stavljajui ih u slubu danog
izma bilo potiui njihovo zanemarivanje u znak
odanosti prema stvari. Prvu su metodu koristili
pobornici nacionalizma. Nacionalna je Drava, uvidjevi da umjetnost, kulturu i znanost nije mogue
potpuno ukljuiti u strategiju politikog ratovanja,
240
Mumford_final.indd 240
10/22/08 8:46:00 PM
Povijest utopija
smjestila ova dobra u odjeljak etiketiran kao nacionalna dobra. Zagovornici Drave govorili su o
amerikoj nasuprot njemakoj znanosti, o talijanskoj umjetnosti nasuprot onoj francuskoj, i tako
naglaavali ono to ljudi u Americi dijele s ostalim
Amerikancima kako bi jasnije oznaili stvari u kojima se razlikuju od ljudi slinih interesa u drugim
zemljama. Isto se zbilo u ruskoj komunistikoj dravi kada je pokuala odbaciti zajedniko kulturno
naslijee ovjeanstva i osnovati jednu isto proletersku kulturu. Vjerujem da je ishod u svakom sluaju nepopravljivo tetan; stoga oni koji ele promicati dobar ivot moraju prestati s ovom infantilnom praksom tatog tvrenja da moj otac zna
vie od tvog oca, moja je majka ljepa od tvoje
majke i tako dalje.
Druga se metoda uglavnom neumorno koristila.
U politikoj dravi stranari istiu ponor koji razdvaja politiku stranku na vlasti od one koja je u
opoziciji, a svaki drugi interes u ivotu smatraju sporednim u odnosu na ovaj nepremostivi jaz. U relativno grubim zajednicama kao to su Sjedinjene Drave i Irska ini se da ove razlike velika masa ljudi
shvaa doslovno; dok je u Engleskoj, koju bar odlikuje vrlina gubljenja iluzija, velika tradicija Parlamenta da se sva neprijateljstva u raspravama ignoriraju meu zastupnicima Donjeg doma, dok se naglaavaju srodnost i prijateljstvo koji povezuju ljude.
Da me ne bi optuili za predrasudu koja ne postoji,
dodat u da u najsnanijem pokretu rekonstrukcije
u Irskoj mislim na poljoprivrednu zadrugu koju su
osnovali Horace Plunkett i horizontalni interesi
241
Mumford_final.indd 241
10/22/08 8:46:00 PM
Lewis Mumford
242
Mumford_final.indd 242
10/22/08 8:46:00 PM
Povijest utopija
6
Kakvu li samo sliku pruaju ove stranarske utopije! One su poput razbacanih kostiju koje je prorok
vidio u onoj stranoj dolini, ali teko da bi ih ak
243
Mumford_final.indd 243
10/22/08 8:46:00 PM
Lewis Mumford
244
Mumford_final.indd 244
10/22/08 8:46:01 PM
Povijest utopija
245
Mumford_final.indd 245
10/22/08 8:46:01 PM
DVANAESTO POGLAVLJE
Kako prolaze polovini svjetovi i kako moe
zaivjeti eutopija; te to nam je potrebno za
gradnju Jeruzalema u bilo kojem kraju lijepom
i zelenom.
1
Vrsta miljenja koja je stvorila nae utopije postavila je htijenje ispred realnosti; stoga su se one uspjele
ostvariti samo u carstvu fantazije. Ovo vrijedi i za klasine utopije koje smo promotrili i za premda moda
ne tako oito krnje utopije koje su u prolom stoljeu potekle od raznih rekonstrukcijskih pokreta.
Dok su klasine utopije dosada bile blie stvarnosti jer su uzimale u obzir zajednicu u cijelosti,
247
Mumford_final.indd 247
10/22/08 8:46:01 PM
Lewis Mumford
ukljuujui ivljenje, rad, udvaranje i irenje raspona ovjekove djelatnosti, njihovi su planovi ipak
doslovce lebdjeli u zraku jer obino nisu nicali iz
neke stvarne okoline ili pokuaja da se zadovolje
uvjeti koje ova okolina namee. Taj nedostatak
sugerira i samo ime Utopija, jer, kao to prof. Patrick Geddes istie, Thomas More je bio nepopravljivi aljivija te je Utopija aljivo ime ili za Outopiju, odnosno Nigdjezemsku, ili Eutopiju sretno
mjesto.
Vrijeme je da nae utopijske idolume poveemo
s naom svakodnevicom; doista, krajnje je vrijeme
jer idolumi koji su nam dosada sluili raspadaju se
tolikom brzinom da e na duhovni svijet uskoro
ostati bez korisna pokustva poput kakve naputne
kue, a ustanovama koje su neko djelovale trajno
prijeti potpuno uruavanje. Ako za nae ivote ne
istkamo nov uzorak, izgledi za nau civilizaciju gotovo su jednako pesimistini kao oni koje Spengler
navodi u Propasti Zapada. Na izbor nije izmeu
eutopije i svijeta kakav jest, ve izmeu eutopije i
nita ili radije, nitavila. Ostale civilizacije pokazale su se neprijateljskima sretnu ivotu, izjalovile
su se i ieznule; i jedino nas naa volja-za-utopiju
moe odvratiti da i mi krenemo njihovim putom.
Ako ovoj razuzdanosti zapadne civilizacije ipak
doe kraj, prvi korak u rekonstrukciji jest preobrazba naeg unutarnjeg svijeta i izgradnja novog
temelja za nae znanje i planove. Problem ostvarivanja potencijalnih moi zajednice to je temeljni
248
Mumford_final.indd 248
10/22/08 8:46:01 PM
Povijest utopija
problem eutopijske rekonstrukcije nije jednostavno pitanje ekonomije, eugenike ili etike, kao
to su naglaavali razni mislioci i njihovi politiki
sljedbenici. Max Beer u Povijesti britanskog socijalizma (History of British Socialism) istie da
je Bacon traio sreu ljudskoga roda uglavnom u
primjeni znanosti i industrije. Ali danas je jasno da
kada bi samo to bilo dovoljno, svi bismo sutra ivjeli u raju. Beer istie da je Moore s druge strane
oekivao da drutvo transformiraju drutvena reforma i religijska etika. No da se ljudske due mogu
transformirati bez promjene materijalnih i institucionalnih temelja, kranstvo, islam i budizam mogli
bi stvoriti raj na zemlji gotovo bilo kada u posljednje
dvije tisue godina. Istina je, primjeuje Beer, da
su ove dvije koncepcije jo uvijek sukobljene: idealizam i znanost i dalje djeluju u odvojenim pretincima, a ovjekova srea na zemlji ovisi upravo o
njihovu spoju.
Ako emo graditi istinske eutopije, umjesto da
slijedimo lane utopije kao to su Coketown, Ladanjska Kua i Nacionalna Drava, te sve ostale
krnje i neprikladne mitove, moramo revidirati idolume koji e nam pomoi pri rekonstrukciji nae
okoline. Stoga je nuno da razmotrimo ulogu znanosti i umjetnosti u drutvenom ivotu te raspravimo to je potrebno uiniti kako bi one konkretnije
utjecale na poboljanje ovjekova poloaja.
249
Mumford_final.indd 249
10/22/08 8:46:02 PM
Lewis Mumford
2
Neko svijet spoznaje i svijet snova nisu bili odvojeni; to je bilo doba kada su umjetnik i znanstvenik
kroz iste naoale promatrali vanjski svijet.
Ono to danas nazivamo znanou bilo je u
svom prvobitnom stanju sastavni dio one zajednike
zalihe spoznaje i vjerovanja koja ini knjievnost zajednice ili, kako bi rekao dr. Beattie Crozier, njezinu
Bibliju. Odvajanje znanosti od ovog glavnog korpusa knjievnosti u zapadnom svijetu poinje, vjerojatno, Platonovom smru i uvoenjem Aristotelove podjele prirode. Od tog se trenutka odvojene
znanosti sve vie udaljavaju od opeg korpusa spoznaje i koriste metode nepoznate ranijim filozofima
i mudracima. Do osvita dvadesetog stoljea ovaj je
proces diferencijacije dovren te filozofija, neko
sukus znanosti, prestaje postojati osim kao neka
vrsta neopipljivog, ljepljivog taloga.
Kada je Aristotel svoja pisana djela podijelio
na egzoterijska i ezoterijska, na popularna i znanstvena, on je definitivno priznao postojanje dva zasebna naina spoznaje, dva razliita naina zahvaanja svijeta, dvije nespojive metode pristupa problemima. Prvi je nain bio onaj filozofa, proroka,
pjesnika i obinih ljudi. U pozadini mu je stajala
sveukupnost ljudskog iskustva; njegove metode bile
su diskusija i dogovor; njegovi kriteriji, kriteriji formalne dijalektike; njegovi interesi, specifini interesi zajednice, i nita mu ljudsko nije bilo strano.
S okamenjenjem grke misli nakon propasti Alek250
Mumford_final.indd 250
10/22/08 8:46:02 PM
Povijest utopija
251
Mumford_final.indd 251
10/22/08 8:46:02 PM
Lewis Mumford
dustrijskom revolucijom. Ako je sutinska povezanost izmeu svijeta ideja i svijeta akcije ikada
bila dovedena u pitanje, industrijska revolucija, pogotovo u svojim kasnijim fazama, bila bi konani
dokaz. Jer ispod vidljivih nebodera, podzemnih
eljeznica, tvornica, telefonskih linija i kanalizacije modernog industrijskog grada lee nematerijalni temelji zapadnjake prirodne znanosti koje
su kamen po kamen postavili daleki teoretiari kao
to su Boyle, Faraday, Kelvin, Leibniz i ostali iz tog
blistavog skupa. Dalekosean efekt idola prirodnih
znanosti ne treba ni spominjati. Svatko zna koliko
je napredak u tehnologiji ovisio o teorijskoj znanosti, premda je i sam znanstvenik, kao to je istaknuo Kropotkin, ponekad neodluan u odavanju priznanja samoj znanosti za praktino izumiteljstvo.
Stvarni svijet strojeva danas je, treba poteno rei,
parazit na ovom tijelu znanja koji e ubrzo umrijeti
od gladi ako nestane domaina.
Znanost je pribavila injenine podatke pomou
kojih su industrijalac, izumitelj i inenjer preobrazili
fiziki svijet; i nema sumnje da je fiziki svijet preobraen. No, naalost, kada znanost prui podatke,
njezin je posao gotov: koristi li netko poznavanje kemijskih spojeva za lijeenje bolesnika ili za trovanje
svoje bake, s toke gledita znanosti to je nebitno
i nezanimljivo pitanje. Dok je znanost dakle osigurala sredstva za mijenjanje svijeta, ciljevi u skladu
s kojima je svijet mijenjan nisu imali zapravo nikakve veze sa znanou. Prema tome, kao to sam
ve spomenuo, stvarni smjer ovih preobrazba odredili su idolumi Ladanjske Kue, Coketowna i Naci252
Mumford_final.indd 252
10/22/08 8:46:02 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 253
10/22/08 8:46:03 PM
Lewis Mumford
254
Mumford_final.indd 254
10/22/08 8:46:03 PM
Povijest utopija
3
Do neke mjere svaka znanost moe obraivati svoje
polje sebe radi, bez obzira na plodove. Thorstein
Veblen, u djelu Uloga znanosti u civilizaciji (The
Place of Science in Civilization), ispravno je primijetio da znanost nastaje iz dokone znatielje; ona
je stoga, prouavana i unapreivana sebe radi, svakako jedna od velikih igraaka ovjeanstva. U tom
pogledu premda znanost traga za jednim sasvim
drukijim putom kontemplativnog ivota nego to
to ini umjetnost, cilj joj je isti prevladavajui je
interes estetske prirode, uitak iste percepcije.
Znanost je stoga neka vrsta svijeta za sebe, ona je
samodovoljna: nema potrebu dolaziti u dodir sa
stvarnim svijetom u kojem se borimo, u kojem volimo i zaraujemo za kruh svagdanji. U svom vlastitom svijetu znanost nije nita ni bolja ni loija od
teozofije, astrologije ili mitova o boanstvima.
No razdvajanje znanosti od svakodnevnog ivota
zajednice nije sasvim pozitivna pojava. Ako to razdvajanje potie zduno bavljenje znanou zbog
njenih vlastitih vrijednosti, gubi se iz vida stvarnost
bez koje su njene vrijednosti beznaajne. Moda
je teko utvrditi toku u kojoj znanost, razdvojena
od svakodnevice, prestaje imati bilo kakvo drutveno znaenje, ali ini mi se da takva toka postoji. Kada znanosti postanu meusobno nepovezane i nespojive, sklone su se iz javnog svijeta povui u privatni svijet strunjaka, a znanje steeno
u tom svijetu teko se moe ponovno iznijeti van
255
Mumford_final.indd 255
10/22/08 8:46:03 PM
Lewis Mumford
256
Mumford_final.indd 256
10/22/08 8:46:04 PM
Povijest utopija
257
Mumford_final.indd 257
10/22/08 8:46:04 PM
Lewis Mumford
samo po sebi dobro a potpuna sloboda u tom traganju jest sine qua non dobrog drutvenog ivota
odreena podruja istraivanja moda treba ublaiti
i ispraviti radom na drugim poljima. U suvremenoj
zapadnoeuropskoj zajednici sociologijski uvid u
uzroke i uvjete rata i mira nuan je korektiv za surovosti primijenjene prirodne znanosti, i bez takve
korekcije puki porast znanstvenog znanja, kojim
se tako isprazno hvalimo, moe biti vrlo tetan za
ostvarenje dobra ivota u zajednici.
4
Ako emo znanosti iznova njegovati vodei rauna
o hijerarhiji ljudskih vrijednosti, ini mi se da ih moramo ponovno usmjeriti na lokalne zajednice i njihove specifine probleme. Kao to je geometrija u
Egiptu nastala iz potrebe za godinjim premjeravanjem granica koje je izbrisao Nil, kao to se astronomija razvila u Kaldeji kako bi se utvrdila izmjena
godinjih doba zbog sjetve usjeva, i kao to je geologija u moderno doba nastala iz pitanja s kojima
se naao suoen neki praktian klesar poput Hugha
Millera tako se i znanosti koje su danas nepotpune
i krnje mogu razvijati u skladu s rezultatima istraivanja postojeih uvjeta i intelektualnih resursa u
odreenoj zajednici.
S jedne strane znanost mora biti povezana sa
cjelokupnim idolumom znanstvene misli s tim
golemim nadsvijetom znanstvenog nastojanja koji
258
Mumford_final.indd 258
10/22/08 8:46:04 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 259
10/22/08 8:46:04 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 260
10/22/08 8:46:05 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 261
10/22/08 8:46:05 PM
Lewis Mumford
5
Reorijentacija znanosti vrlo je bitna, ali sama po sebi
nije dovoljna. Znanje je vie alat nego pokreta, te
ako poznajemo svijet a ne znamo postaviti se prema
njemu, krivi smo za onaj besciljni pragmatizam kada
262
Mumford_final.indd 262
10/22/08 8:46:05 PM
Povijest utopija
6
Sve do otprilike sredine sedamnaestoga stoljea,
prije nego je suvremena prirodna znanost strogo definirala svoje podruje, rascjep izmeu umjetnosti i
znanosti, koji potjee od Aristotela, jo uvijek nije
bio potpun. Sve dok je vladao humanistiki ideal,
umjetnost i znanost smatrale su se istodobnim fazama ovjekova intelektualnog rada. Dvije dominantne figure renesanse, Leonardo da Vinci i Michelagnelo, bili su umjetnici, inenjeri i ljudi od
263
Mumford_final.indd 263
10/22/08 8:46:05 PM
Lewis Mumford
264
Mumford_final.indd 264
10/22/08 8:46:06 PM
Povijest utopija
Punim nazivom Kraljevsko drutvo Londona za unapreenje prirodnog znanja (The Royal Society of London for
the Improvement of Natural Knowledge), nap. prev.
265
Mumford_final.indd 265
10/22/08 8:46:06 PM
Lewis Mumford
7
Doao je red da razmotrimo razvoj umjetnosti u
modernoj zajednici. Na vrhuncu srednjega vijeka,
kao u Ateni petoga stoljea, umjetnosti su zajedno
tvorile ivue jedinstvo. Graanin nije iao u koncertnu dvoranu kako bi sluao glazbu, u crkvu da
poslua molitve, u kazalite da pogleda dramu, u galeriju da vidi slike: doista, bijedan je bio onaj grad
koji se nije mogao ponositi katedralom i nekoliko
crkava. U ovim su zdanjima drama, glazba, arhitektura, slikarstvo i skulptura bili ujedinjeni kako bi zajedno utjecali na emocije ljudi i privoljeli ih da prihvate teoloke vizije onosvjetovne utopije.
Podjela ovih umjetnosti na niz odvojenih pretinaca bila je dio pokreta prema individualizmu i protestantizmu ije su posljedice veini ljudi poznate
jedino na podruju religije. Odonda su se glazba,
drama, slikarstvo i ostale umjetnosti uglavnom razvijale odvojeno jedna od druge, i svaka je bila primorana izgraditi zaseban svijet. Veina korisnih dostignua koja su postignuta u ovim svjetovima nije
prenesena u zajednicu openito, ve je ostala u vlasnitvu samih umjetnika ili njihovih mecena i kritiara u Ladanjskoj Kui. Uz izuzetke kao to su talijanski i japanski drvorez iz osamnaestog stoljea
te nekoliko sauvanih narodnih pjesama i drama
iz srednjega vijeka, narodna umjetnost postala je
drugo ime za sve prosto, zakrljalo i zaostalo. Narodno graditeljstvo devetnaestoga stoljea tek je
otrcani mali zeinjak od cigle: narodnu religiju utje266
Mumford_final.indd 266
10/22/08 8:46:06 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 267
10/22/08 8:46:07 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 268
10/22/08 8:46:07 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 269
10/22/08 8:46:07 PM
Lewis Mumford
rojatno ikada doivjeli, osakaeno mnotvo moralo je ivjeti u velikim gradovima i u bijednim provincijskim gradiima crnila i runoe kakve svijet,
ako emo suditi po postojeim zapisima, nikada
prije nije bio vidio. Drugim rijeima, postali smo
osjetljiviji na iskustva na sadraje naih unutarnjih svjetova jedino kako bismo postali beutniji
prema stvarima, prema lomljivim povrinama vanjskoga svijeta. Usmjereni na svoj unutarnji svijet, u
velikoj smo mjeri izgubili ljepotu, u ogranienom
smislu u kojem se ta rije ovdje koristi, po kojoj sve,
od torza do graevine, pokazuje svoju prilagodbu
cilju i osjetljivost za estetske vrijednosti (apstrahirane i pojaane u istoj pitoresknosti) koje sudjeluju u toj prilagodbi. U ovom smislu lijepo, kao to
kae Emerson, poiva na temeljima nunoga: ono
je vanjski dokaz unutarnjeg sklada, njegova je pojava manifestacija civiliziranog ivota, a njegovo
postojanje i razvoj zapravo su svojevrstan pokazatelj vitalnosti zajednice.
Razdvajanje umjetnika od zajednice i okretanje
njegove energije od ljepote, u kojoj bi se pitoreskno
moglo ostvariti, ka samom pitoresknom, odvojenom
od bilo kakve praktine potrebe, teko da su kompenzirali napreci postignuti u odvojenom svijetu
umjetnosti. Ishod je bio da je posao kojeg su trebali izvoditi umjetnici velikih sposobnosti izvodili
ljudi malih ili umanjenih sposobnosti. Anonimni arlatanski graditelji podigli su velik broj naih kua,
budalasti inenjeri izgradili su nae gradove ne vodei rauna ni o emu osim o kanalizaciji i asfaltiranju; lakomi i nepismeni ljudi koji su uspjeli u bi270
Mumford_final.indd 270
10/22/08 8:46:07 PM
Povijest utopija
271
Mumford_final.indd 271
10/22/08 8:46:07 PM
Lewis Mumford
8
Bez obzira na nain na koji moderni umjetnik koristi ili trati svoje sposobnosti, jasno je da on raspolae golemim spremnikom moi. Zato je naprimjer Amerika toliko posveena osvajanju materijalnih stvari? Zato smo toliko predani skupljanu
onih nepreglednih zbirki roba koje su onako primamljivo izloene na reklamnim stranicama naih ilustriranih asopisa? Potreba poboljavanja tekog,
surovog ivota prvih naseljenika doista je znaajno
utjecala; ali iz tradicija ovakvog ivota zauzvrat su
potekli svi oni beznaajni kvaziumjetnici koji piu
i crtaju za popularne novine, koji smiljaju zaplete
drama i filmskih scenarija. A budui da ovi bijednici
veinom nisu nimalo obrazovani u humanistikom
smislu jer ne poznaju drugu okolinu osim New
Yorka, Los Angelesa ili Gopher Prairieja10, jer ne
poznaju dostignua niti jednog drugog doba osim
svojega posvetili su se zdunom idealiziranju veine stvari koje su u njihovoj oboavanoj zajednici
grube, rune ili glupe. Tako su idolume biznisa odravali umjetnici koji sami poznaju jedino standarde biznismena.
Tako zbog skuenih horizonata amerikog
umjetnika novi narataj tei za stvarima koje su
Jack London, Rupert Hughes, Robert Chambers i
sam bog zna tko sve ne smatrali dobrima i profinjenima; mlaa generacija govori poput junaka i
Izmiljeni gradi u kojem se odvija radnja romana Sinclaira Lewisa Main Street, nap. prev.
10
272
Mumford_final.indd 272
10/22/08 8:46:08 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 273
10/22/08 8:46:08 PM
Lewis Mumford
11
274
Mumford_final.indd 274
10/22/08 8:46:08 PM
Povijest utopija
9
Kao primjere onoga to bi umjetnik mogao biti i
kako bi mogao izgledati njegov odnos sa zajednicom
kada bi bio dovoljno zreo da je prizna i podini joj
se, pogledajmo Williama Butlera Yeatsa i . U Europi bi se zasigurno moglo pronai mnogo drugih
primjera, ali ovi su posebno prikladni. . nam tako
u Nacionalnom biu (The National Being) pokazuje kako koncepcije umjetnosti ulaze u tkivo svih
njegovih planova za obnovu ivota na irskom selu.
U djelu ovih umjetnika i njihovih kolega opaam
vrlo obeavajue pokuaje osnivanja konkretne eutopije koja e izrasti iz pravih injenica svakodnevice i, istovremeno, kreativno ih oblikovati to vie
u skladu sa eljema srca.
U prilogu etiri godine (Four Years) kojeg
je Yeats objavio u asopisu The Dial on objanjava svoj stav prema knjievnosti i drutvenom
ivotu Irske, te preporuujem ovo djelo svim beznadnim revolucionarima i reformatorima koji se
pitaju zato suhe kosti njihovih doktrina ostaju suhe
kosti, umjesto da se poveu i oive. Ovaj odlomak
izvrsno opisuje odnos umjetnika i prema tradiciji
svoje umjetnosti i prema zajednici u kojoj mora
pronai korijen:
Druba kojoj su pripadali Huxley, Tyndall, Carolus Duran i Bastien-Lepage tvrdila je da slikar i
pjesnik moraju slikati i pisati u stilu svoga doba, i to
275
Mumford_final.indd 275
10/22/08 8:46:08 PM
Lewis Mumford
s Vilinskom kraljicom12, Lirskim baladama13 i Blakeovim ranim pjesmama u uima, imajui pred oima,
u knjigama i galerijama, ona velika remekdjela Kasnog Egipta, kojima su uzor djela drevnog kraljevstva, jo udaljenijeg u vremenu od Kasnog Egipta
nego to je Kasni Egipat od nas. On je odbacio ovu
tvrdnju s ispravnom primjedbom da je umjetnik
slobodan odabrati bilo koji stil koji odgovara njegovu raspoloenju i temi, jer u svijetu umjetnosti
vrijeme i prostor su nebitni; te dalje nastavlja: U
Irskoj smo imali matovite prie, koje su neobrazovane klase znale i ak pjevale, pa zar ne bismo
mogli rairiti te prie meu obrazovanim klasama,
ponovno otkrivajui ono to sam nazvao 'literarnim
primijenjenim umjetnostima', to jest spoj knjievnosti s glazbom, govorom i plesom; i napokon, politika strast nacije mogla bi se toliko uveati da svi,
slikar i pjesnik, obrtnik i radnik, prihvate zajedniki
plan. Moda bi se ak i ove slike, neko stvorene i
spojene s rijekom i planinom, mogle same kretati
i imati snaan, ak i buran ivot, poput onih naslikanih konja koji gaze riino polje u Japanu.
Citirajui Yatesova shvaanja, ne mislim ograniiti umjetnika na jednu jedinu funkciju oblikovanje
dobroga ivota. Sasvim je jasno da je isto estetsko
iskustvo dobro samo po sebi; i kada umjetnik ovo
Semiopera engleskog baroknog skladatelja Henryja Purcella, nastala kao slobodna adaptacija Shakespearova
Sna ivanjske noi, nap. prev.
13
Zbirka koju su 1798. zajedno objavili William Wordsworth
i Samuel Taylor Coleridge, smatra se jednom od prekretnica u povijesti knjievnosti (poetak romantizma), nap.
prev.
12
276
Mumford_final.indd 276
10/22/08 8:46:09 PM
Povijest utopija
iskustvo pretoi u sliku, pjesmu, roman ili filozofiju, on je izveo jedinstveno i neprocjenjivo djelo.
Ako bi kurziv pomogao da se ovaj odlomak ne zanemari, koristio bih ga.
Ono to sam nazvao pitoresknim zapravo je jednako samodostatno i ugodno kao i dobro zdravlje
koje je Thomas More tako visoko cijenio u svojoj
Utopiji. Ako bi zajednica i otila k avlu, ono bi i
dalje bilo potpuno samodostatno, sve dok itko ima
vremena ili sposobnosti uivati u njemu. Ono to ja
ne odobravam jest to to se polje istinskog umjetnika u posljednjih tri stotine godina smanjilo, tako
da je obiljeje umjetnika sve vie bavljenje iskljuivo
uskim podrujem istog estetskog iskustva i njegovanje potpune odvojenost od bilo ega to lei izvan
ovoga carstva. Siguran sam da bi takav stav Euripid,
Milton, Goethe i Wagner smatali neplemenitim i
glupim, jer umjetnost je velika poput ivota, i ne dobiva na ivosti ili intenzitetu ako suzimo njeno polje
djelovanja na ono kazalita lutaka. Radi se o tome
da postoji umjetnika uloga koja bi se trebala izvoditi u zajednici, za zajednicu, kao i u svijetu umjetnosti, za one koji su se uzdigli do umjetnosti.
Nacije, rase i pojedinci, kako Yates opet kae,
sjedinjeni su slikom ili skupinom povezanih slika
koje simboliziraju i izazivaju stanje duha koje nije
nemogue, ali je najtee tom pojedincu, rasi ili naciji, jer jedino najvea prepreka s kojom se moemo suoiti bez oaja podie volju do punog intenziteta.
Hoe li ove slike pruiti ovinisti, piskarala,
politiari, oglaivai i komercijalni umjetnici ili
277
Mumford_final.indd 277
10/22/08 8:46:09 PM
Lewis Mumford
10
Dakle: nai planovi za nov drutveni poredak bili
su neostvarivi jer su, kao prvo, bili apstraktni i pri Likovi u Dickensovu romanu Martin Chuzzlewit, nap.
prev.
15
Aluzija na sliku Westward the star of empire makes its
way amerikog slikara Andrewa Melrosea (18361901),
nap. prev.
14
278
Mumford_final.indd 278
10/22/08 8:46:09 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 279
10/22/08 8:46:09 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 280
10/22/08 8:46:10 PM
Povijest utopija
11
to je dakle prvi korak izlaska iz dananjeg nereda?
Prvi je korak, kako mi se ini, odbacivanje svih lanih
utopija i drutvenih mitova koji su u posljednjih ne281
Mumford_final.indd 281
10/22/08 8:46:10 PM
Lewis Mumford
koliko stoljea pokazali bilo jalovima bilo katastrofalnima. Moda nema loginog razloga zato mit o Nacionalnoj Dravi ne bi trebalo sauvati; ali to je mit
koji je, gledajui u cjelini, uinio vrlo malo za promicanje dobroga ivota, a uinio je mnogo da dobar
ivot onemogui. Stoga je drati ga se i dalje, usprkos
neprestanim ratovima, poastima i duhovnim pustoenjima, vrsta fanatizma koja e vjerojatno djelovati
jednako slijepo i okrutno buduim naratajima kao
to proganjanje kranskih heretika djeluje ovom
dananjem. Isto tako postoji niz drugih drutvenih
mitova, kao to je proleterski mit, koji su vrlo loe
proli test realnosti i koje nije mogue sauvati bez
odbacivanja velikog broja vrijednosti koje ine bitan
dio ljudske egzistencije; i, gledajui pragmatino,
bilo bi dobro i korisno to bre ih baciti u ropotarnicu. Nema razloga misliti kako e ovi mitovi brzo
nestati: ope unitenje ratom samo je pojaalo mit
o Nacionalnoj Dravi, a nae iskustvo s religijskim
mitovima govori nam, naprotiv, da e se forme svakako zadrati jo dugo nakon to nestane i posljednji
trun stvarnosti. Ali to prije oni koji su sposobni za
intelektualnu kritiku napuste ove mitove, to e bre
ovi idolumi doi u stanje koje je dobro opisano kao
stanje nekodljivog nekoritenja16.
Meutim ako nae znanje o ljudskom ponaanju
ita vrijedi, ne moemo odbaciti stare mitove bez
16
282
Mumford_final.indd 282
10/22/08 8:46:10 PM
Povijest utopija
da stvorimo nove. Agnostici iz osamnaestoga stoljea vrlo su mudro shvatili da ako ele zadrati vrijednosti koje je stvorio deizam, ne mogu napustiti
Boga bez da ga ponovno izmisle. Okretanjem lea
zastarjelim i katastrofalnim drutvenim mitovima
ne sugeriram da odustanemo od obiaja stvaranja
mitova; jer ini se da je taj obiaj, bio on dobar ili
lo, sastavni dio ljudske psihe. Najvie to se moemo pribliiti racionalnosti nije ponititi nae mitove, ve pokuati ispuniti ih pravim razlogom, te
ih promijeniti ili zamijeniti drugim mitovima kada
se ispostavi da ne funkcioniraju dobro.
U ovome se krije najvea korist velike utopijske
tradicije. Okretanjem od drutvenih mitova koji
nam smetaju, ne skaemo slijepo u nitavilo: prije
bismo rekli da se povezujemo s jednom drukijom
vrstom drutvenog mita koju su uvijek oivljavale
i obogaivale umjetnosti i znanosti.
Idolum eutopije kojeg moemo nastojati iznai
u ovoj ili onoj regiji nije bjanko ek kojeg bilo tko
moe ispuniti po vlastitoj volji i hiru; odreeni
obrisi ve su utvreni; odreena prazna mjesta
ve su ispunjena. Meu svim utopijskim piscima,
za poetak, postoji slaganje da zemljite i prirodni
resursi pripadaju iskljuivo zajednici; i ak i kada
je obrauju pojedinani ljudi ili udruenja, kao
u Utopiji i Slobodnoj Zemlji, dobit od zemlje
ekonomska renta pripada cijeloj zajednici. Utopisti se takoer prilino slau da je, s obzirom da
je zemlja zajedniko vlasnitvo, takoer i rad zajednika funkcija; i nitko nije izostavljen iz neke
vrste tjelesnog ili umnog rada zbog bilo kakve na283
Mumford_final.indd 283
10/22/08 8:46:10 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 284
10/22/08 8:46:11 PM
Povijest utopija
religije, ve i ekonomske i geotehnike rekonstrukcije. I konano, od Jamesa Buckinghama i Ebenezera Howarda moemo nauiti vanost pretvaranja
idoluma eutopije u planove, nacrte i detaljne projekte, kakve bi mogao koristiti urbanist; i moemo
pretpostaviti da e eutopija koja se ne moe pretvoriti u takve konkretne planove ostati, kako se
kae, i dalje visjeti u zraku.
Sve u svemu, u klasinim utopijama koje smo
pregledali postoji snaan impuls prema stvaranju
dobre okoline za dobar ivot: iz ove ili one utopije
moemo izvui mnoge elemente koji e obogatiti
svaki aspekt ivota zajednice. Slijedei utopijsku
tradiciju, neemo se samo osloboditi lanih utopija
koje su nama vladale: vratit emo se u stvarnost.
tovie, vratit emo se stvarnosti i moda je tko
zna? iznova stvoriti!
12
Raspravljajui o temeljima Eutopije, svjestan sam
odreene apstraktnosti moje metode dokazivanja;
svjestan sam da nisam bio dobar utopist bavei
se ovim dinim idolima koje moemo osmisliti u
svakoj regiji. Vratimo se sada na zemlju i pogledajmo to sve ovo znai kada se okrenemo od
knjinice i ponovno stupimo na ulice koje vode
kraj naih vrata.
Kao prvo, smatram da neemo pokuavati zamiljati jednu utopiju za jednu jedinicu zvanu o285
Mumford_final.indd 285
10/22/08 8:46:11 PM
Lewis Mumford
U izvorniku, local habitation, vjerojatno aluzija na Shakespeareove stihove iz Sna ivanjske noi: And, as imagination bodies forth / The forms of things unknown,
the poets pen / Turns them to shapes, and gives to airy
nothing /A local habitation and a name (I dok u mati
raaju se slike / Jo nepoznatih stvari, pjesnikovo / Njih
pero pretvara u likove / Te zranom nita stan i ime daju.
prev. Milan Bogdanovi), nap. prev.
286
Mumford_final.indd 286
10/22/08 8:46:11 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 287
10/22/08 8:46:11 PM
Lewis Mumford
18
288
Mumford_final.indd 288
10/22/08 8:46:12 PM
Povijest utopija
Premda e stanovnici naih Eutopija moda ivjeti u ogranienijoj okolini nego to je ona velikih
metropolitskih centara, njihova duhovna okolina
nee biti lokalizirana ili nacionalizirana. Moda su
po prvi put u povijesti planeta znanstveni napredak i
izumi omoguili da svako doba i svaka zajednica doprinese duhovnom naslijeu lokalne skupine; stoga
graanin eutopije nee praviti smijenim samoga
sebe tvrdei da je naprimjer sto posto Francuz,
kada Grka, Kina, Engleska, Skandinavija i Rusija
mogu pruiti hranu za njegov duhovni ivot. Nai
eutopisti nuno e uzimati iz ove ire okoline to
god lokalna zajednica moe asimilirati; i tako e
dodati bilo koje elemente koji bi mogli nedostajati
u prirodnom stanju.
Glavni posao eutopista saeto je izrazio Voltaire
u konanom Candideovu savjetu: Treba obraivati
na vrt. Cilj pravog eutopista jest kultura njegove
okoline, a nikako kultura, niti pogotovo iskoritavanje, okoline neke druge osobe. Stoga veliina
nae Eutopije moe biti velika ili malena; moe zapoeti u jednom jedinom selu; moe obuhvatiti itavu regiju. Od malo kvasca uzai e cijela truca;
i ako se istinski model eutopijskog ivota zasije na
bilo kojem mjestu, moe se rairiti itavim kontinentom jednako lako kao to se Coketown umnoio
irom zapadnog svijeta. Miljenje da u drutvu nije
mogue postii niti jednu uinkovitu promjenu dok
milijuni ljudi o njoj ne promisle i na nju se odlue,
jedna je od racionalizacija dragih lijeninama i nesposobnjakoviima. Budui da je prvi korak prema
eutopiji rekonstrukcija naih idoluma, temelje za
289
Mumford_final.indd 289
10/22/08 8:46:12 PM
Lewis Mumford
19
290
Mumford_final.indd 290
10/22/08 8:46:12 PM
BIBLIOGRAFIJA
Imajui u vidu itatelja koji eli nastaviti ii dalje
putovima koji su se otvorili na naem istraivanju
utopija, navest u popis glavnih knjiga o ovoj temi.
Premda ovaj popis ukljuuje sve vane utopije, on
nije iscrpan, jer Utopija ima svoje movare i pustinje kao i plodnu i obraenu zemlju; i samo bi se
uen istraiva smio odvaiti stupiti u opasnije dijelove ovog carstva.
Gotovo da je suvino kazati, bavei se naim povijesnim utopijama, imao sam otar selekcijski kriterij. Odluio sam prikazati one planove za poboljanje ljudske zajednice koji su jasno izraeni u cjelovitim slikama idealne zajednice: ovo je iskljuilo
vane rasprave o politici kao to je Hobbesov Levijatan i Harringtonova Oceana; otpala su takoer
i sva bavljenja apstraktnim idealizmima koji, ma
koliko vani bili, ne ilustriraju sutinsku utopijsku
metodu. Nadalje, odluio sam nairoko se baviti jedino onim utopijama koje su imale odreeni utjecaj
na misao i ivot, osobito u zapadnoeuropskom svijetu. Tree, nastojao sam naglasiti ono to je zajed-
291
Mumford_final.indd 291
10/22/08 8:46:12 PM
Lewis Mumford
niko u metodama i ciljevima klasinih utopija, rasvjetljavajui njihove odnose unutar svijeta utopija
i njihovu vanost za dananjicu, radije nego da pokuam detaljno prikazati drutveni milje u kojem
je svaki od utopista pisao. Kada je rije o devetnaestom stoljeu, moj je kriterij postao pomalo labav;
i iskreno, birao sam utopije devetnaestoga stoljea
vie na temelju njihove povezanosti sa svjetovnim
pokretima kao to su dravni socijalizam, jedinstveni porez i sindikalizam, nego zbog zadovoljavanja standarda koji su sluili za odbacivanje irelevantnih utopija ranijih stoljea. Posveujui malo
prostora Fourieru i Spenceu te na brzinu svrivi s
Owenom, pokuao sam vratiti ove zanimljive i vane
figure na mjesto koje zasluuju. Zacijelo e biti neslaganja s mojim odabirom i prostorom kojeg sam
dodijelio raznim piscima; ali, ako nita drugo, gdje
je bilo ludila, bilo je i metode.20
Neki dijelovi ove rasprave nisu pokriveni ponuenim popisom utopija. Najbolji uvodi u utopijsku
literaturu openito su na njemakom; vidi izvrsnu
raspravu R. Blhera Moderne Utopien: Ein Beitrag zur Geschichte des Sozialismus, Bonn, 1920.
Dok me Van Wyck Brooks nezavisno uputio na Rabelaisovu Telemsku opatiju, moram priznati, posve
uljudno, da me Blher pretekao u razumijevanju renesansne kulture; i zasluuje svako priznanje. Najiscrpniji popis utopija prije devetnaestoga stoljea
sadran je u Kautskyjevoj knjizi Vorlufer des Neueren Sozialismus. History of British Socialism
20
292
Mumford_final.indd 292
10/22/08 8:46:13 PM
Povijest utopija
Maxa Beera sadri izvrsnu raspravu o odnosu utopista prema socijalizmu. Vidi takoer od Moritza
Kaufmanna Utopias; or Schemes of Social Improvement, from Sir Thomas More to Karl Maarx,
London, 1879.
Kao uvod u poglavlje o Ladanjskoj Kui dobro bi
mogla posluiti Teorija dokoliarske klase od Thorsteina Veblena, satira koja mi se ini jedinstvenom
po svojoj uenosti i originalnosti. Vanost naih
drutvenih mitova i naih kolektivnih reprezentacija istie itava kola francuskih sociologa koji
slijede milea Durkheima; a dinaminom snagom
ideja bavio se Alfred Fouille. O obje ove teme postoji bogata literatura, i stekao bi se laan dojam
jednostavnosti kada bi se izdvojio bilo koji pojedinaani esej. U Reflexions on Violence Georgea Sorela i u Science of Power (pogotovo V. poglavlje)
moe se nai popularno pisana rasprava o ulozi mitova i ideala.
Kao okvirnu ilustraciju ope metode i gledita
utjelovljenog u ovoj knjizi spomenut u Making of
the Future Series, urednici Patrick Geddes i Victor
Branford, izdava William & Norgate, London. Regionalistiki pokret i njegovi temelji izvrsno su
izloeni u dvije knjige objevljene u toj seriji, to jest
Human Geography in Western Europe profesora
Fleurea i The Provinces of England C. B. Fawcetta.
Dva rada urednika, The Comming Polity i Our Social Inheritance takoer su znaajna. Profesor Geddes istaknuti je predstavnik eutopijske metode
kako u misli tako i u praktinom radu; i itatelj
bi trebao konzultirati njegov City Development
293
Mumford_final.indd 293
10/22/08 8:46:13 PM
Lewis Mumford
(1904) i njegov Town-Planning towards City Development: a Report to the Durbar of Indore, 2 sv.,
Indore, 1918. Obje ove knjige rudnici su iz kojih se
mogu iskopati sve vrste dragocjenih misli. Rad profesora Geddesa konkretno ilustrira dobar dio onoga
to je nastojao objasniti i odrediti.
PLATON (427347. pr. Kr), Drava, prev. Martin
Kuzmi, uvod i redakcija Jure Zovko, Naklada
Juri, Zagreb, 2004. Vidi takoer Platonovog
Kritiju u izdanju Beogradskog izdavako-grafikog zavoda, Beograd, 1983, i Dravnika u
izdanju Sveuiline naklade Liber, Zagreb,
1977. Zakoni, u kojima su potpunije opisani
detalji dobre drave, toliko su siromani Platonovom originalnom milju da bi se, da nema
Aristotelove opaske, lako moglo pomisliti da
je to djelo neke druge ruke.
MORE, THOMAS (14781535), Utopija. Izvorno
objavljena na latinskom 1516. Hrvatsko izdanje objavio Nakladni zavod Globus, 2003.
ANDRE, JOHANN VALENTIN (15861654),
Christianopolis. Objavljen 1619, a 1916. na
engleski ga je jezik preveo Felix Emil Held
pod nazivom Christianopolis: An Ideal State
of the 17th Century, Oxford University Press.
Heldov uvod sadri prikaz Andreina ivota.
BACON, FRANCIS (15611626), Nova Atlantida. Objavljena 1627. Vidi izdanje Kulture,
Beograd, 1967. Bacon se bavio milju da napie drugi dio koji bi se bavio zakonima njegove idealne zajednice.
294
Mumford_final.indd 294
10/22/08 8:46:13 PM
Povijest utopija
295
Mumford_final.indd 295
10/22/08 8:46:13 PM
Lewis Mumford
296
Mumford_final.indd 296
10/22/08 8:46:14 PM
Povijest utopija
297
Mumford_final.indd 297
10/22/08 8:46:14 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 298
10/22/08 8:46:14 PM
Povijest utopija
299
Mumford_final.indd 299
10/22/08 8:46:14 PM
BILJEKA UZ MUMFORDOVU
POVIJEST UTOPIJA
Problem utopije i utopija tematizra se na razliite
naine. Ako izuzmemo argonsku i svakodnevnu
upotrebu tih pojmova, koja pretpostavlja neko ve
gotovo i vie-manje usuglaeno ope znaenje,
tada se moe rei da se o njima raspravlja na etiri
osnovna naina. Na prvom je mjestu filozofska refleksija koja propituje smisao utopijskih koncepcija, vizija i konstrukcija i koja nastoji pokazati da
taj smisao nije puka akcidencija nego da proizlazi
iz ljudske tenje za to boljim ili savrenim poretkom drutvenog ivljenja. To je ono to filozof
Ernst Bloch naziva duhom utopije i to predstavlja
neku vrstu neugasive nade da je mogue neto bolje
i drugaije od onoga to jest. Sve dok postoji takva
nada, kao kreativni moment miljenja i djelovanja,
neopravdano je i nerealno govoriti o smrti utopije.
Njezin nas duh opsjeda ak i onda kada ga realnost
ne podnosi, marginalizira ili iskljuuje kao prevladanu i tetnu dimenziju posvemanje racionalizacije sistemskog svijeta i svijeta ivota.
301
Mumford_final.indd 301
10/22/08 8:46:15 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 302
10/22/08 8:46:15 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 303
10/22/08 8:46:15 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 304
10/22/08 8:46:15 PM
Povijest utopija
Mumford_final.indd 305
10/22/08 8:46:15 PM
Lewis Mumford
kultura ili kao probuena i aktivirana volja za antisistemskim djelovanjem. Njihova se utopijska narav
ili njihova djelotvornost racionalno-realistiki moe
podcjenjivati, ali im se ne moe osporiti da alternativno i aktivno sudjeluju u borbi za profiliranje
drugaije socijalne, ekoloke i etike konstrukcije
i slike svijeta u kojemu prebivamo. Povijest utopijskih ideja nije zapravo nita drugo ni manje nego
povijest kulture koja se odvojila od prirode te se,
u nekoj zamiljenoj budunosti, ponovno vratiti
nekoj izgubljenoj ili oekivanoj harmoniji. Povijest
utopijskih ideja u stvari je povijest ljudske ideacije
o skladnoj organiziranoj drutvenoj zajednici. Utopijske su ideje u neku ruku povijesno permanentna
kulturna refleksija drutava o samima sebi, o onome
to ih nagoni da ideje o sebi koncipiraju kao univerzalno prihvatljive ideje drutva.
Tom etvrtom pristupu utopiji i utopijama, a to
znai pristupu koji se disciplinarno svrstava u povijest ideja ili, u irem smislu, u povijest kulture, pripada i Mumfordovo djelo Povijest utopija. Lewis
Mumford (1895-1990) svjetski je uvaeni ameriki
humanistiki znanstvenik i pisac, poznat osobito po
svojim kapitalnim djelima u kojima istrauje i objanjava povijest civilizacije, znanosti, tehnike i tehnologije. Najkrae reeno, glavnina je njegova opusa
usredotoena na analizu geneze i konzekvencija industrijskog drutva. Zastupao je otro, ponekad i
krajnje kritiko stajalite spram modernog svijeta,
a osobito spram vojnih tehnika i tehnologija. Njegovi povijesni nalazi i filozofski stavovi o tehnologiji
znaajno su utjecali na veliki broj suvremenih teo306
Mumford_final.indd 306
10/22/08 8:46:16 PM
Povijest utopija
retiara i mislilaca (J. Ellul, W. Rybczynsky, A. Lovins, J. Baldwin, E.F. Schumacher, H. Marcuse, M.
Bookchin, M. McLuhan). U vrijeme McCarthyjeva
progona vjetica esto je bio na udaru kao tobonji simpatizer komunizma, iako je uvijek naglaavao da komunistiki sustav nema nita ne emu
bi mu se moglo pozavidjeti u odnosu na druge ekonomske i drutvene sustave. Bio je, u stvari, izvan
i iznad dokrinarnih i ideolokih podjela i sukoba.
Tri su njegova djela postigla svjetsku slavu u znanstveno-akademskim, obrazovnim i kulturnim krugovima: Tehnika i civilizacija (1934), Grad u povijesti (1961) i dvosveani Mit o maini (19671970). No ne treba zaboraviti ni druga njegova djela
u kojima izrie svoja osnovna znanstveno-humanistika ali i estetska nagnua, kao to su: Povijest
utopija (1922), Zlatno doba (1926), Herman Melville. Studija o njegovu ivotu i viziji (1929), Vrijednosti za preivljavanje (1946), Umjetnost i tehnike (1952), Preobrazbe ovjeka (1956), Urbano obzorje (1968) itd.
U tom je sklopu zanimljivo napomenuti da je
Povijest utopija prvo sustavno i veliko Mumfordovo djelo. Zanimljivo je moda i to da je Mumfordovo djelo objavljeno etrnaest godina prije Mannheimove Ideologije i utopije (1936), to i nije
tako veliki povijesni interval, iz ega bi se mogao
izvesti zakljuak da su oba autora, u istom duhu
vremena (izmeu dva svjetska rata), imali valjanih
razloga pozabaviti se problemom utopije. Oigledno
je mladi Mumford, ve u poetku svoje intelektualne karijere, bio silno motiviran problemom utopije
307
Mumford_final.indd 307
10/22/08 8:46:16 PM
Lewis Mumford
Mumford_final.indd 308
10/22/08 8:46:16 PM
Povijest utopija
309
Mumford_final.indd 309
10/22/08 8:46:16 PM