Instrumenti trita kapitala

Ogledni primjer analize Kompanije

kolska 2007/2008 godina

Bosnalijek d.d. Sarajevo

Sjedite:

Sarajevo

Direktor:

Edin Arslanagi

Pravni status:

dioniko drutvo

Osnovna djelatnost:

Proizvodnja lijekova

Sarajevo, 20.06.2005.

Bosnalijek d.d. Sarajevo

Nominalna vrijednost dionice u KM:
Trina cijena dionice na SASE od 15.06.2005.
Najnii prodajni
Najvii kupovni

10,00
20,01
43,00
28,86

Osnovne finansijske kategorije Drutva u KM

2002
2003
2004
Bosnalijek d.d. Sarajevo (u daljem tekstu Drutvo) je
farmaceutska kompanija koja se bavi proizvodnjom i Prihod od prodaje
48.766.428 58.486.979 69.296.580
prometom lijekova i pomonih ljekovitih sredstava. Bruto dobit/gubitak
13.173.782 31.920.340 41.475.100
Osnovana je 1951. godine kao jedini proizvoa lijekova u Neto dobit/gubitak
4.880.048
6.163.909
7.574.476
BiH.
Imovina
79.755.857 90.899.768 120.471.299
Drutvo je kompanija u BiH industrijski proizvoa
61.613.641 67.777.550 77.503.176
certificirana prema svjetskim standardima kvaliteta i Kapital
6,12%
6,78%
6,29%
upravljanja okolinom: ISO standardima 9001, 2000 i ROA
14001.
ROE
7,92%
9,09%
9,77%
Ukupno osam PIF-ova je u vlasnitvu ukupno 7,60% EPS
0,95
1,21
1,48
Drutva.
Prihod od prodaje pokazuje trend konstantnog rasta i to prosjeno iz godine u godinu za 19%.
Vrlo visok prihod od prodaje s konstantnim rastom, te stalni napredak u produktivnosti rezultiraju stalnim rastom
neto dobiti koja s 2002/2003 raste za 26,31%, te s 2003/2004 za 22,88%. Neto dobit s 31.12.2004. iznosi 7,57
mil. KM.
Kapital Drutva biljei konstantan rast od kroz posmatrani period i to 10% (2002/2003), odnosno 14,35%
(2003/2004).
Za procjenu fer vrijednosti dionice Drutva vrit emo komparaciju Maket value/Book value pokazatelja s
vodeim svjetskim proizvoaima lijekova: Bayer AG (Njemaka) i Novartis AG (vicarska). Potrebno je
naglasiti da obje kompanije kotiraju i na New York Stock Exchange (osim drugih trita kapitala), te e se koristi
kotacije ovih kompanija s NYSE. Osim toga dat e se pregled pokazatelja i za Plivu d.d. s ciljem procjene fer
vrijednosti njenih dionica.
Ono to je vidljivo po osnovu komparacije predoenih pokazatelja nae 4 farmaceutske kompanije, je injenica
da na trinu cijenu dionice ponajvie utjeu zarade po dionici. Kompanija s najviim EPS (Novartis AG) ima
ujedno i najvei pokazatelj MV/BV od 3,80. Bayer AG s EPS od 2,21 KM ima gotovo dvostruko manji koeficijent
MV/BV. Bosnalijek d.d., iji je EPS 1,48 KM, ima koeficijent MV/BV od 1,32. I na kraju Pliva d.d. s najniim
zaradama po dionici (1,21 KM) ima najmanji odnos trine i knjigovodstvene cijene dionice od 1.
Zakljuuje se da su dionice Drutva jo uvijek na sekundarnom tritu daleko potcijenjene.
Preporuka: Storng buy

KM

Sve trgovine Bosnalijek d.d. Sarajevo

16.12.2004. - 15-06.2005.

30

Volumen
(KM)
500.000

25

400.000

20
10

200.000

100.000

Datum

16
.1
2.
20
04
16
.1
.2
00
5
16
.2
.2
00
5
16
.3
.2
00
5
16
.4
.2
00
5
16
.5
.2
00
5

300.000

16
.1
2.
20
04
16
.1
.2
00
5
16
.2
.2
00
5
16
.3
.2
00
5
16
.4
.2
00
5
16
.5
.2
00
5

15

1 of 7

Sve trgovine Bosnalijek d.d. Sarajevo

16.12.2004. - 15.06.2005. (promet)

Datum

Profil preduzea
Bosnalijek d.d. Sarajevo (u daljem tekstu Drutvo) je farmaceutska kompanija koja se bavi proizvodnjom i prometom
lijekova i pomonih ljekovitih sredstava. Osnovana je 1951. godine kao jedini proizvoa lijekova u BiH. Do 1992.
godine, Drutvo je izvozilo 40% svojih prozvoda. Od 1996. godine Drutvo se intenzivno obnavlja i unapreuje, te je
izraslo u modernu farmaceutsku kompaniju sa bogatim asortimanom lijekova (preko 150 lijekova) za upotrebu u
humanoj medicini, veterinarskih lijekova, OTC proizvoda i dezinfekcionih sredstava. Danas je Drutvo vodei snabdjeva
bosanskohercegovakog trita lijekovima, sa planovima za znaajniji izvoz. Izvozna trita Drutva su Albanija,
Hrvatska, Slovenija, Kosovo, Makedonija, Srbija, Crna Gora, Ukrajina, Rusija, Moldavija i Saudijska Arabija. Poslovni
partneri Drutva su ugledne farmaceutske kompanije poput Eli Lilly, JPM, Lek, Novartis i sl.
Drutvo je kompanija u BiH industrijski proizvoa certificirana prema svjetskim standardima kvaliteta i upravljanja
okolinom: ISO standardima 9001, 2000 i 14001. Cjelokupn poslovanje Drutva je podrano informacionim
tehnologijama, ime je postignut kvalitet i brzina protoka informacija.
Direktor Drutva je 06.05.2005. godine potpisao Ugovor o saradnji, odnosno Ugovor o snabdijevanju i licenci s Christoph
Schlatter, Business Development Manager-om vajcarske farmaceutske kompanije Hoffman La Roche. Pregovori koji
su prethodili potpisivanju ugovora su trajali 9 mjeseci, ime se je vajcarski partner uvjerio u kvalitet Bosnalijekovih
proizvoda, naine proizvodnje i distribucije, te openiti potivanje svih strogih pravila koja vrijede u farmacetuskoj
industriji.

Vlasnika struktura
Rb

Dioniar

1 Federacija Bosne i Hercegovine

2 IFC Washington D.C., USA
3 Poteza BPD, Slovenija
Privatizacijski investicioni fond "BIG"
4
d.d. Sarajevo
Privatizacijski investicioni fond
5
"NAPRIJED" d.d. Sarajevo
6 AC - BPH, Slovenija
7 Raiffeisen Krekova Bank, Slovenija
8 RZB, Austrija
Privatizacijski investicioni fond
9
"PREVENT" d.d. Sarajevo
10 Falcon QP LP, USA
11
12
13
14
15
16

Privatizacijski investicioni fond

"BOSFIN" d.d. Sarajevo
Privatizacijski investicioni fond "PROF
PLUS" d.d. Sarajevo
Privatizacijski investicioni fond
"HERBOS" d.d. Mostar
Privatizacijski investicioni fond
"FORTUNA" d.d. Sarajevo
Privatizacijski investicioni fond "MIGROUP" d.d. Sarajevo
Ostali dioniari
Ukupan kapital

2 of 7

KM

28,90

14.770.318

12,52

6.400.458

2,84

1.453.130

2,66

1.359.587

1,80

920.551

1,33

678.516

0,99

505.488

0,89

453.707

0,79

401.773

0,61

312.933

0,59

300.256

0,47

240.501

0,43

221.895

0,42

216.630

0,42

215.557

44,34

221.895

100,00

51.116.150

Po Markovievoj privatizaciji Drutvo je imalo

slijedeu vlasniku strukturu: cca 51% radnici, cca
49% Drava. IFC, USA, stie 12,52% kapitala
zamjenom duga za kapital. Naime, Drutvo je
uzelo 1999. godine kredit za razvoj od IFC, koji je
kasnije na zahtjev IFC pretvoren u kapital, bez
obaveze vraanja uzetog kredita.
U proces privatizacije u Treem javnom upisu
privatizirano je dodatnih 12,38% kapitala, kada
udjele stiu meu drugima i fondovi. Dravni udjel
je tada iznosio cca 30% i on je nadnodno dodatno
smanjen, nakon pripajanja drutva Sanofarm, po
osnovu ega je dolo do dodatne emisije dionica i
smanjenja relativnog uea svih postojeih
dioniara. Drava je trenutno u posjedu 28,90%
kapitala Drutva, bez jasne orijentacije da li e se
postojei udio prodavati i kada bi se to moglo
desiti. Ukupno osam PIF-ova je u vlasnitvu
ukupno 7,60% Drutva.

Finansijska analiza
U svrhu finansijske analize u obzir su uzeti finansijski izvjetaji Drutva za 2002., 2003. i 2004. godinu. Napominjemo da
nismo u posjedu Izvetaja o radu Uprave ili Nadzornog odbora, niti Izvjetaja vanjskog revizora.

Bilans uspjeha

BILANS STANJA
2002

2003

2004

SREDSTVA
Tekua sredstva
Zalihe
Potraivanja
Ulaganja
Gotovina

79.755.857
29.404.325
12.526.128
15.483.798
0
1.394.399

90.899.768
34.156.936
12.104.746
21.118.171
0
934.019

120.471.299
45.112.921
17.202.301
26.986.711
0
923.909

Stalna sredstva
Zemljite
Graevine
Oprema
Ostala materijalna sredstva

50.351.532
1.279.316
38.012.633
6.826.544
4.233.039

56.742.832
1.279.316
35.759.856
9.425.861
10.277.799

75.358.378
2.324.906
43.272.023
13.796.028
15.965.421

UKUPAN KAPITAL I
OBAVEZE
OBAVEZE
Dugorone obaveze
Tekue obaveze
Kratkoroni krediti
Dobavljai
Porezi
Ostale tekue obaveze

79.755.857
18.142.216
6.009.523
12.132.693
600.000
5.230.457
646
6.301.590

90.899.768
23.122.218
7.581.863
15.540.355
2.187.604
6.005.999
160.201
7.186.551

120.471.299
42.968.123
13.678.874
29.289.249
6.650.000
11.953.764
134.380
10.551.105

KAPITAL

61.613.641

67.777.550

77.503.176

2002

2003

48.766.428
35.592.646
13.173.782
0
6.333.590

58.486.979
26.566.639
31.920.340
0
24.581.003

69.296.580
27.821.480
41.475.100
0
30.250.655

6.840.192
259.007
0
1.529.994

7.339.337
437.207
0
1.486.631

11.224.445
506.734
0
715.690

0
1.481.104
0
2.268.041

0
1.235.028
0
1.864.238

0
2.327.910
0
2.544.483

BILANS USPJEHA
Prihod od prodaje
Trokovi prodaje
BRUTO DOBITAK/GUBITAK
Trokovi distribucije
Trokovi administracije
DOBITAK/GUBITAK OD
AKTIVNOSTI
Prihodi od finansiranja
Vanredni prihod
Ostali prihodi
Rashodi od otpisivanja
ulaganja
Rashodi od finansiranja
Vanredni rashodi
Ostali rashodi
DOBITAK PRIJE
POREZA/GUBITAK
Porez na dobit
NETO DOBIT

2004

Prihod od prodaje pokazuje trend

konstantnog rasta i to prosjeno iz
godine u godinu za 19%. Ukupan prihod
s 31.12.2004. godine iznosi 70,5 mil. KM
kojeg s 98,30% ini prihod od prodaje,
dakle prihod od osnovne aktivnosti
Drutva. Ostatak od 1,70% odlazi na
prihode od finansiranja i ostale prihode.
S stanovita dugoronog opstanka
Drutva izrazito je vana injenica da
Drutvo
gotovo
cjelokupni
prihod
generie iz svog core business-a, to
daje izrazitu sigurnost dioniarima da e
Drutvo dugorono opstatati i rasti.
Ukupni trokovi s 31.12.2004. godine
iznose 62,89 mil. KM, od ega 44,24%
odlazi na trokove prodatih proizvoda,
tako da bruto dobit iznosi visokih 41,48
mil. KM, to predstavlja rast od 30% u
odnosu na prethodnu godinu. Trokovi
prodaje rastu za svega 4,72% u odnosu
na prethodni period, dok je prihod rastao
za 19%, to se moe ocijeniti znaajnim
napretkom na polju produktivnosti..
Trokovi administracije iznose 30,25 mil.
KM i biljee rast od 23%, te operativni
dobitak od 11,22 mil. KM biljei rast od
ak 53% u odnosu na prethodni period.
Vrlo visok prihod od prodaje s
konstantnim rastom, te stalni napredak u
produktivnosti rezultiraju stalnim rastom
neto dobiti koja s 2002/2003 raste za
26,31%, te s 2003/2004 za 22,88%. Neto
dobit s 31.12.2004. iznosi 7,57 mil. KM.
Potrebno je naglasiti da Drutvo
ostvaruje gubitak od ostalih aktivnosti od
3,65 mil. KM kojeg i vie nego
kompenzira
rezultat
iz
osnovne
aktivnosti. Meutim, treba imati u vidu da
Drutvo u 2004. godini koristi dugorone
kredite u ukupnom iznosu od 13,47 mil.
KM i kratkorone kredite u iznosu od
6,65 mil. KM kako bi finansiralo rast te
gubitak po osnovu prihoda i rashoda od
finansiranja
je
potpuno
razumljiv.
Ukupan neto dobitak kroz posmatrani
period se u cjelosti rasporeuje na
rezerve i akumulirani dobitak, to
osigurava rast Drutva, takoer.

Profitne mare su izrazito respektabilne:

neto profitna mara biljei rast od
10,01% u 2002. do 10,93% u 2004.
4.880.048
6.163.909
7.574.476
godini, bruto profitna mara raste s
27,01% u 2002. na 59,85% u 2004.
0
0
0
godini. Prinos na aktivu (ROA) za
4.880.048
6.163.909
7.574.476
posmatrani period izgleda kako slijedi:
6,12%, 6,78% i 6,29%. Prinos na kapital (ROE) biljei rast s 7,92% u 2002. na 9,77% u 2004. godini.
3 of 7

Pokazatelji koji povezuju bilans stanja i uspjeha se takoer mogu ocijeniti izrazito povoljnim. Tako koeficijent obrtaja
aktive oscilira oko 0,6, a koeficijent obrtaja kapitala raste s 0,79 u 2002. na 0,89 u 2004. godini. Komparativnom
analizom u odnosu na Plivu (HR) kao jednu od vodeih farmaceutskih kompanija u svijetu primjeujemo da Bosnalijek
ima povoljnije pokazatelje od Plive za 2004. Naime, koeficijent obrtaja aktive kod plive iznosi 0,48, a kapitala 0,74.
Takoer se uoava da su profitne mare kod Plive ipak malo vee, tako da bruto profitna mara iznosi 72%, a neto
profitna mara 14% (2004. godina). Ono to daje znaajnu prednost Bosnalijeku je konstantan rast svih profitnih mari,
dok Pliva u zadnjoj godini biljei pad profitnih stopa u odnosu na 2003. godinu kada je bruto profitna mara bila 76%, a
neto profitna mara 17%, te dvaipo puta snaniji rast prihoda od prodaje kod Bosnalijeka nego kod Plive.

Bilans stanja
Ukupna vrijednost aktive Drutva s 31.12.2004. iznosi 120.471.299 KM, od ega na stalna sredstva odlazi 75.358.378
KM, a na tekua sredstva 45.112.921 KM. U odnosu na prethodnu godinu aktiva je uveana za 32,53%, to je rezultat
kontinuiranog investiranja i rasta Drutva.

Stalna sredstva
Stalna sredstva sa 31.12.2004. god. su imala slijedeu strukturu:
-

95,17% su materijalna sredstva (zgrade, zemljite, oprema, avansi i ostala materijalna sredstva),
1,29% su finansijska sredstva (dugoroni krediti, ostala dugorona potraivanja),
3,54% su nematerijalna sredstva (patenti, licence, koncesije i ostala sredstva ).

Stalna sredstva biljee iznadprosjean rast od 32,81% s 2003/2004 god. Na ovaj rast kljuan utjecaj ima
poveanje materijalnih stalnih sredstava (svih rauna materijalnih stalanih sredstava) s 54,8 mil. KM na
71,73 mil. KM. Takoer nematerijalna stalna sredstva su poveana za poveana i to sa1,14 mil. KM na 2,67
mil. KM.
Sve stavke materijalnih stalnih sredstava biljee rast u toku 2004. god. Zemljite je poveano za 81% i
vrijedi 2,3 mil. KM. Graevine su poveane za 21% i vrijede 43,27 mil. KM. Oprema biljei pozitivnu
promjenu od 46,34% i iznosi 13,8 mil. KM. Najvee relativno poveanje rauna u okviru materijalnih stalnih
sredstava ima raun avansi za materijalna sredstava kojeg nema u bilansu za 2002. i 2003., a u 2004.
godini iznosi 3,25 mil. KM.
Tekua sredstva
Uee tekuih sredstava u ukupnoj aktivi gravitira oko 37% za cjelokupni posmatran period koje s
31.12.2004. god. iznose 45,1 mil. KM. Vano je istai da i tekua i stalna sredstva rastu u istom procentu
kao to raste i ukupna aktiva iz godine u godinu, to e rei da omjer stalnih i tekuih sredstava ostaje
nepromijenjen. Ovo je vano s aspekta postojanja ispravnog balansa izmeu stalnih i tekuih sredstva.
Potraivanja predstavaljaju najznaajniju stavku tekuih sredstava i uestuvuju s 59,79% u strukturi tekuih
sredstava i iznose 26,99 mil. KM, to predstavlja poveanje od 28% u odnosu na prethodnu godinu. O
kvalitetu potraivanja ne moemo nita rei jer nismo u posjedu Izvjetaja neovisne revizije niti Izvjetaja
organa upravljanja Drutvom. Razdoblje naplate potraivanja u danima ima trend poveavanja s 116 dana u
2002. na 142 dana u 2004. godini. Iako je trend negativan ipak razdoblje potraivanja u danima ocjenjujemo
prihvatljivim jer je rast prodaje od 19% praen pogoranjem broja dana potrebnih za naplatu potraivanja od
7,8%. Standardi govore da ovaj period treba oscilirati oko 120 dana.
Zalihe imaju su druga najznaajnija stavka tekuih sredstva koje s 38,12% uestvuju u tekuim sredstvima i
iznose 17,2 mil. KM, to je rast od 14% u odnosu na prethodnu godinu. Koeficijent obrtaja zaliha u danima
od biljei izrazit rast i po periodima ima slijedee vrijednosti: 129 dana, 166 dana i 225 dana. Iako je ovaj
ima negativan trend komparativnom analizom u odnosu na Plivu (HR) konstatujemo da je u granicama
prihvatljivog. Ovaj pokazatelj kod ogledene kompanije za 2004. godinu je ak 274 dana. Generalno,
koeficijent obrtaja zaliha u danima moramo posmatrati u kontekstu industrije u kojoj Drutvo posluje, jer
standardi izrazito osciliraju od industrije do industrije.
Raun gotovine ini 2,05% tekuih sredstava, i iznosi 923.909 KM, a na istom je nivou kao i u prethodnom
periodu.
Svi pokazatelji likvidnosti su povoljni, to upuuje na optimalan balans izmeu likvidnosti i profitabilnosti.
Tekua likvidnost po godinama iznosi 2,42, 2,20 i 1,54. Pokazatelj ubrzane likvidnosti kroz posmatrani
period iznosi 2,19, 1,42 i 0,95, to bez obzira na trend smanjenja cijenimo prihvatljivim.
4 of 7

Pasiva
Na dan 31.12.2004. od ukupne pasive u iznosu od 120.471.299 KM, 64,33% odlazi na kapital, a 35,67% na
obaveze Drutva.
Kapital

Kapital Drutva biljei konstantan rast od kroz posmatrani period i to 10% (2002/2003), odnosno 14,35%
(2003/2004). S 31.12.2004. kapital knjigovodstveno vrijedi 77.503.176 mil. KM.
Kretanje vrijednosti kapitala - Bosnalijek d.d.
Sarajevo

KM
100.000.000
80.000.000
60.000.000
40.000.000
20.000.000
0

2002

2003

2004

Godina

Stalna ekspanzija aktivnosti i rast dobiti rezultiraju kontinuiranim

poveanjem vrijednosti kapitala Drutva. Upisani kapital s
31.12.2004. godine ima vrijednost od 51.116.150 KM i podijeljen
je na 5.111.615 dionica nominalne vrijednosti 10 KM. Upisani
kapital je povean u odnosu na 2003. godinu za 2.151.150 KM,
a broj emitovanih dionica za 215.115 dionica, po osnovu
pripajanja drutva Sanofarm Bosnalijeku. Cjelokupna dobit kroz
posmatrani trogodinji period je knjiena na raune kapitala bilo
druge rezerve, bilo akumulirani dobitak, pa je raun kapitala od
2002. do 2004. uvean za 15,9 miliona KM.

Tekua trina cijena (15.06.2005.) na sekundarnom tritu iznosi 20,01 KM, to upuuje na zakljuak da se
dionicama trguje uz premiju od 100,01%. Knjigovodstvena vrijednost dionice raste kroz posmatani period i
iznosi 12,06 KM, 13,56 KM i 15,16 KM, respektivno. Zarada po dionici iznosi 0,96 KM, 1,21 KM i 1,48 KM ,
respektivno. Rast knjigovodstve vrijednosti je rezultat pozitivnih finansijskih rezultata koji uvjetuju stalni rast
rauna akumulirani dobitak, te preduzetih investicija.
Obaveze
Ukupne obaveze sa 31.12.2004. ine 35,67% pasive i biljee rast u odnosu na prethodnu godinu od
85,83%. Najvei rast uoava se kod rauna kratkoroni krediti koji rastu s 2,19 mil. KM na 6,65 mil. KM,
odnoso za 204%. Raun dobavljaa raste s 6 mmil. KM na 11,96 mil. KM, odnosno za 99%. ine 59,14%
ukupnih obaveza. Dugorone obaveze uglavnom po osnovu dugoronih kredita iznose 13,68 mil. KM i
biljee rast od 80,42% u odnosu na prethodnu godinu. Druge obaveze i kratkorona razgranienja ine 36%
tekuih obaveza i biljee rast od 47% u odnosu na prethodnu godinu, a iznose 10,55 mil. KM.
S stanovita finansijske stabilnosti primjeuje se da je kapital Drutva za 2004. godinu 1,8 puta vei od
obaveza, to upuuje na izrazitu stabilnost poslovanja i nepostajnje nikakve opasnosti od nesolventnosti.
Zaduenost od 35,67% je potpuno prihvatljivo i gotovo identino s oglednom kompanijom (Pliva), ija
zaduenosti za 2004. godinu iznosi 34,92%.

5 of 7

Procjena vrijednosti dionica Drutva komparativnom analizom

Za procjenu fer vrijednosti dionice Drutva vrit emo komparaciju Maket value/Book value pokazatelja s
vodeim svjetskim proizvoaima lijekova: Bayer AG (Njemaka) i Novartis AG (vicarska). Potrebno je
naglasiti da obje kompanije kotiraju i na New York Stock Exchange (osim drugih trita kapitala), te e se
koristi kotacije ovih kompanija s NYSE. Osim toga dat e se pregled pokazatelja i za Plivu d.d. s ciljem
procjene fer vrijednosti njenih dionica.

Trite na kojem
kotira

Aktuelna
trina cijena

Knjigovodstvena
vrijednost dionice

Trina cijena/
knjigovodstvena
cijena (apsolutni
broj)

Novartis AG

NYSE

48,15 $

12,647 $

3,80

Bayer AG

NYSE

34,20 $

17,235001 $

1,98

Bosnalijek dd

Sarajevo Stock
Exchange

20,01 KM

15,16 KM

1,32

1,48 KM

13,52

Pliva dd

Zagreb Stock
Exchange

370 kuna

370 kuna

44,68 kuna=
1,21 KM

8,28

P/E (apsolutni
broj)

EPS
2,11$ =

22,87

3,17 KM
1,47 $ =

23,23

2,21 KM

Ono to je vidljivo po osnovu komparacije predoenih pokazatelja nae 4 farmaceutske kompanije, je

injenica da na trinu cijenu dionice ponajvie utjeu zarade po dionici. Kompanija s najviim EPS (Novartis
AG) ima ujedno i najvei pokazatelj MV/BV od 3,80. Bayer AG s EPS od 2,21 KM ima gotovo dvostruko
manji koeficijent MV/BV. Bosnalijek d.d., iji je EPS 1,48 KM, ima koeficijent MV/BV od 1,32. I na kraju Pliva
d.d. s najniim zaradama po dionici (1,21 KM) ima najmanji odnos trine i knjigovodstvene cijene dionice
od 1.
Ako moemo zakljuiti da EPS vei od 2 KM rezultira pokazateljem MV/BV veim od 2, a EPS vei od 3 KM
pokazateljem MV/BV veim od 3, tada moemo izvriti slijedee prognoze cijene dionice Bosnalijeka za
naredne tri godine:
Oekivane stope rasta zarada
Oekivana neto dobit u KM
Knjigovodstvena cijena dionica
(50% zadrana dobit)
Oekivani EPS u KM
Oekivani MV/BV
Oekivana
cijena
dionica
Bosnalijeka u KM

31.12.2005.
18%
8.937.882

31.12.2006.
17%
10.457.321

31.12.2007.
16%
12.130.493

16,00

17,10

18,25

1,75
1,60

2,04
2

2,37
2,4

25,60

34,20

43,80

Dobijene procjene oekivane cijene dionca Bosnalijeka testirat e se i u skladu s Gordonovim modelom,
koji je adekvatan za sluajeve kada Drutvo vodi politiku isplate dividendi. Bosnalijek do sada nije isplaivao
dividendu, a obzirom da e rasporedom ovogodinje dobiti biti napunjen raun rezervi na zakonom
predvienih 25%, naredne godine se oekuje sigurna isplata dividendi. Stopa rasta zarada po dionici u
posmatranom periodu iznosila je 26,31% (2002/2003) i 22,88% (2003/2004). Oekivanu stopu rasta
dividnendi i zarada po dionici za naredni period procjenjit emo u skladu s trendom usporavanja rasta
zarada po dionici iz posljedne tri godine, tako da oekujemo rast EPS od 17% s 31.12.2005. godine.
Stopa isplate dividendi je danas nepoznata. Meutim, stopu moemo procjeniti na cca 50%, jer zadrane
dobiti od preostalih 50% osiguravaju Drutvu kontinuitet rasta. Drava kao najvei pojedinani vlasnik e
sigurno biti zagovornik to vee stope isplate dividendi, pa tako kod BH Telecoma, gdje Drava posjeduje
90% kapitala ova stopa gravitira oko 60%. Zahtijevana stopa povrata koju investitori oekuju od dionica
Drutva procjenjuje se na 20%, od ega 15% ini sistemski rizik, a 5% specifini rizik kompanije, koji se prije
svega ogleda u jakoj inostranoj konkurenciji. Fer vrijednost dionica Drutva iznosi:

6 of 7

V =

EPS 0 (1 + g ) d 1,480 1,17 0,50

=
= 28,86 KM
kd g
0,20 0,17

Zakljuuje se da su dionice Drutva jo uvijek na sekundarnom tritu daleko potcijenjene.

Zaposleni
Na dan 31.12.2004. godine Bosnalijek d.d. Sarajevo ima 460 zaposlenika, meu kojima 42% ima visoku
strunu spremu.
Kretanje cijene dionica emitenta na sekundarnom tritu
Dionicama Drutva se na sekundarnom tritu trguje od aprila 2002. godine. U principu se dionicama
Drutva trguje svaki dan, te se iste mogu ocijeniti kao likvidne. Prosjeni dnevni prometi su izrazito veliki u
konteksu ukupnog prometa na Sarajevskoj berzi, te je u posljednjih est mjeseci prosjean dnevni promet
bio cca 130.000 KM. Prosjena cijena u zadnjih est mjeseci iznosi 19,18 KM, najvia cijena u svim
trgovinama do sada je 24 KM, a najnia 10,80 KM. Cijena dionica Drutva je u decembru prole godine
gravitirala oko 12,00 KM, u februaru tekue godine oko 19,00 KM, a u martu 2005. oko 23,00 KM, a u maju
2005. oko 20,00 KM.
Zakljuak Efekti kupovina i prodaje
Preporuka: strong buy
Dionice Drutva na sekundarnom tritu potcijenjene, a performanse Drutva iznadprosjene.

7 of 7