Nastavna jedinica:

ZAVARENI SPOJEVI
(elementi za spajanje
nerastavljivi spojevi)

S. Zelenika

KEI 5.ppt

[Juvinall + Marshek,
Fondamanti progg. comp.
macchine, ETS, 1993]

Definicija (DIN 1910 HRN C.T3001):

Zavareni spoj: spoj komponenata pomou
zavara.
Vie elemenata meusobno povezanih
zavarivanjem: zavareni dio;
dio vie tako
zavarenih dijelova: zavareni sklop.

S. Zelenika

KEI 5.ppt

S. Zelenika

[Rollof/Matek:
Maschinenelemente, Vieweg, 2003]

Zavareni spojevi prikladni za:

- prijenos sila, momenata savijanja i uvijanja;
- cijenom povoljno povezivanje elemenata konstrukcija;
- upotrebu na visokim temperaturama;
- izradu nepropusnih spojeva.
Prednosti:
- u odnosu na lijevanje: utede na teini, vea krutost i
vea sloboda oblikovanja konstrukcija;
- u odnosu na zakovine i vijane spojeve: manja teina,
lake ienje, struktura se ne oslabljuje rupama.
Nedostaci:
- uglavnom za iste/sline materijale;
- poveanje krhkosti, pojava pukotina (+ ukljuci)
te zaostalih naprezanja;
- ostvarivanje spoja teko, kvaliteta nejednolika;
- nema rupa koje jednoznano odreuju montau.

KEI 5.ppt

[Glienicke, TU Braunschweig, 1992]

Stezanje i zaostala naprezanja kod zavarivanja:

Ipak, zavarivanje je gotovo u potpunosti istisnulo

zakovine spojeve u strojarstvu (kod trupova aviona
jo uvijek zakovice) i u graevinarstvu, ...
S. Zelenika

KEI 5.ppt

OSNOVE OBLIKOVANJA ZAVARENIH

KONSTRUKCIJA
[Decker: El. str., Golden + TK, 2006]

1. Izbjegavati zarezno djelovanje:

2. Izbjegavati skretanje toka sila :

S. Zelenika

KEI 5.ppt

3. Izbjegavati vlana naprezanja u korijenu zavara:

4. Izbjegavati gomilanje zavara:

S. Zelenika

KEI 5.ppt

5. Dati prednost poluproizvodima

6. Izbjegavati skupe pripremne radove:

7. Paziti na pristupanost avova

S. Zelenika

KEI 5.ppt

ZAVARENI SPOJEVI U
STROJOGRADNJI
U zavarenim avovima naprezanja se raunaju kao:
Vlano/tlano naprezanje u avu:

v,t
l = (d+a).

v,t

S. Zelenika

F
=
(a l )

normalno naprezanje okomito na av (MPa)

KEI 5.ppt

[Decker, 2006]
[Rollof/Matek, 2003]

F (N) vanjsko optereenje

(a.l) raunska povrina zavara (mm2) ona koja
preuzima optereenje;
- raunska debljina a:

- raunska duljina zavara l jednaka je ukupnoj

duljini zavara.

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Vlak/tlak moe se javiti i u smjeru ava (uzduno).

Tu je u avu = u presjeku zavarenih dijelova:
F
IIv ,t =
A = A1 + A2
A

Ova naprezanja imaju obino mali utjecaj te se ne

kontroliraju.
S. Zelenika

KEI 5.ppt

Normalno naprezanje u istom pravcu moe se javiti i

pri savijanju:

u presjeku avova = u zavarenim dijelovima:

M M
= y
W
I
y (mm) udaljenost od teinice do korijena ava.

IIs =

U proraunu momenta
tromosti I (mm4) uzima
se u obzir Steinerovo
pravilo Ix = Ix + b2A:

KEI 5.ppt

[Krian, 1999]

S. Zelenika

Izraz u kojem se pojavljuju male veliine (s23)

obino se zanemaruje pa je:
3
s1h3
bs23
s
h
I=
+2
+ 2 A0 y02 1 + 2 A0 y02
12
12
12

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Naprezanje ava na savijanje momentom M (Nmm)

moe se javljati i :
M
I zav x

y
[Rollof/Matek:
Masch.elem.,
Vieweg, 2003]

s =

Poloaj teinice avova:

2 z a l + 2 z2 a2l2 + z3a3l3
yT = 1 1 1
2a1l1 + 2a2l2 + a3l3
zi bi trebalo raunati do sredine ava, ali se, s malom
grekom, moe raunati s udaljenostima do korijena
avova.
S. Zelenika

KEI 5.ppt

Ukupni moment tromosti (uz Steinerovo pravilo):

I zav x

3
a1l13

l
a
= 2
+ a1l1 y12 + 2 2 2 + a2l2 y22
12
12

l3a33
+
+ a3l3 y32
12

Zanemarujui izraze s malim veliinama (a23 i a33):

I zav x

a1l13
2
= 2
+ a1l1 y1 + 2a2l2 y22 + a3l3 y32
12

Najvee naprezanje na donjem kraju vert. avova:

s1 =
S. Zelenika

M
I zav x

ymax
KEI 5.ppt

Rjeenje:
Povrine zavara na Aw:

[Decker: Maschinenelemente, Hanser,

Mnchen, 2002]

Primjer:
Za elini konstrukcijski sklop optereen silom
F = 4 kN kao na slici, provjeriti naprezanja u zavarenom
avu oznaenom s Aw u odnosu na teinicu zavarenih
spojeva x. Doputena naprezanja u zavaru su 60 MPa.

Azav1 = 2a1l1 = 2 5 120 = 1200 mm 2

Azav 2 = Azav 3 = 2a2l2 = 2 3 26 = 156 mm 2

Azav _ tot = Azav1 + Azav 2 + Azav 3 = 1512 mm 2
S. Zelenika

KEI 5.ppt

Poloaj teinice avova se odreuje kao (80 i 85

udaljenosti do korijena avova 2 i 3):

y=

zav _ i

y zav _ i

Azav _ tot

1200 60 + 156 80 + 156 85

=
1512
y = 64,6 mm

Momenti tromosti pojedinih avova u odnosu na os u

(momenti tromosti avova 2 i 3 u odnosu na vlastito teite
su zanemarivi):

I zav1u

S. Zelenika

2
3
3
a1l13

4
l
a
l
a
l

= 2
+ a1l1 1 = 2 1 1 = 2 1 1
12
3
2
12
5 1203
=2
= 5,76 106 mm 4
3
KEI 5.ppt

I zav 2u = Azav 2 y22 = 156 802 = 0,998 106 mm 4

I zav 3u = Azav 3 y32 = 156 852 = 1,127 106 mm4

I zav _ u = I zavi = 7,89 106 mm 4

U odnosu na teinicu avova x je moment tromosti

(drugaiji prikaz Steinerovog pravila):

I zav = I zav _ u Azav _ tot y 2 = 7,89 106 - 1512 64,62

I zav = 1,58 106 mm 4
Izraun momenta savijanja i provjera naprezanja:

M = FL = 4000 200 = 8 105 Nmm

M
8 105
=
y=
64,6 = 32,7 MPa < 60 MPa
6
I zav
1,58 10

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Smino naprezanje u avu (s Fq (N); T Fq = T/r):

(a.l) = 2.a.(d+a).

Fq
II =
(a l )

Tu je naprezanje paraleleno sa zavarom:

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Smino naprezanje se okomito na av:

Fq
=
(a l )

U uzdunom smjeru ava optereenog na savijanje

nastaju i smina naprezanja zbog poprenih sila:
Fq S
II =
Ia
S. Zelenika

KEI 5.ppt

Djeluju li u nekom kritinom presjeku istodobno

vlana/tlana i naprezanja na savijanje: zbrajanje u
rezultirajue normalno naprezanje.
Ako djeluje i smino naprezanje rauna se s
ekvivalentim naprezanjem:

ek = 2 + 2 2

S. Zelenika

KEI 5.ppt

[Decker: El. str., Golden + TK, 2006]

S. Zelenika

KEI 5.ppt

ZAVARENI SPOJEVI PRI GRADNJI

KOTLOVA I TLANIH POSUDA
Ova vrsta spojeva je ekstenzivno obraena na
konstrukcijskim vjebama o tlanim spremnicima.
Ovdje se samo ponovno istiu najvanije postavke.
- Spojevi moraju biti nepropusni i vrlo vrsti.
- Vei otvori pojaavaju se.
- Valja izbjegavati gomilanje avova.
- Potrebna najmanja debljina stijenke s za
cilindrine plateve tlanih posuda pri Dv/Du 1,2
pod unutarnjim pretlakom i za cijevi s Dv 200 mm
i Dv/Du 1,7 pod unutarnjim ili vanjskim pretlakom:
S. Zelenika

KEI 5.ppt

Du p
Dv p
+ c1 + c2 + c3 =
+ c1 + c2 + c3
K
K
2 p
2 +p
S
S
se1 najmanja debljina stijenke (mm)
Du, Dv unutarnji i vanjski promjer
plata (mm)
p najvii doputeni pogonski tlak
(N/mm2 = MPa)
K proraunska vrstoa (MPa)
S faktor sigurnosti (dop = K/S)
koef. oslabljenja zbog zavara (0,8 ... 1)
c1, c2, c3 (mm) koeficijenti kojima se uzima u obzir
mogue odstupanje debljine stijenke pri izradi (c1),
korozija (c2) odnosno obzidavanje tj. teina zida (c3).
se1

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Potrebna debljina stijenke bombiranih dna rauna se

pak po:
Dv p
se 2
+ c1 + c2 + c3 + c4 + c5
K
4
S
proraunski koeficijent oblika dna
c4, c5 (mm) koeficijenti koji uzimaju u obzir
vanjski tlak, tj. odstupanja od teorijskog oblika
(splonjavanje, utisnua) (c4) odnosno konstrukcijski
dodatak (c5).

Plateve i dna izloena vanjskom tlaku treba raunati

prema gornjim izrazima uz = 1.
S. Zelenika

KEI 5.ppt

Kod spajanja prikljuaka, izmjere zavara moraju

onda zadovoljiti sljedee uvjete:

[Decker: Maschinenelemente,
Hanser, Mnchen, 2004]
S. Zelenika

KEI 5.ppt

ZAVARENI SPOJEVI ELINIH

KONSTRUKCIJA
Ovo je dano kao referenca za zainteresirane studente. Ovaj
dio ne treba znati na ispitu, ali vam moe biti koristan u
vaem buduem radu.
U visokogradnji, gradnji dizala i gradnji mostova se
profilirani , ipke, cijevi i limovi spajaju u nosive
konstrukcije i nosae (npr. krovne). Vanjski tapovi se tu
zovu pojasevi;
pojasevi oni se ukruuju vertikalnim i dijagonalnim
tapovima. U voru se uvijek sastaje vie tapova. Puni
nosai se izvode kao limeni ili kao sanduasti nosai. Da se
ne bi izboili, na odreenim razmacima zavaruju se
ukruenja koja kod sanduastih nosaa imaju oblik
poprenih pregrada.
pregrada Za zavarene konstrukcije s preteno
mirnim optereenjem koristi se HRN C.T3.081 (DIN 4100).
S. Zelenika

KEI 5.ppt

[Decker: El. str., Golden

Marketing + Teh. knjiga, 2006]

Kod dizalica je mjerodavan i HRN C.M.D1.050

(DIN 120), odnosno HRN M.D1.020 do 050 (DIN
15018).

S. Zelenika

KEI 5.ppt

[Decker: El.
str., Golden +
Teh. knjiga, 2006]

Kod ovih konstrukcija treba voditi rauna da:

- min. debljina nosivih dijelova od pri maloj
opasnosti od korozije iznosi 4 mm, kod dizalica 3
mm, kod vornih limova 4 mm, kod cijevi 2 mm;
- treba teiti nesmetanom toku sila (bez nepovoljnih
prijelaza presjeka, provrta ili proreza u blizini
zavara, ...);
- teinice tapova treba pokuati postaviti podudarno
s linijama sustava, a teinicu zavarena prikljuka
dovesti do pokrivanja s teinicom tapa (na slici:
l1.e1 = l2.e2):

S. Zelenika

KEI 5.ppt

[Decker: El.
str., Golden
+ TK , 2006]

- u konstrukcijama podlonim koroziji prekidane

zavare treba izvesti kao zatvorene kutne zavare:

- bone kutne zavare treba izvesti debele koliko trai

proraun (ne deblje!);
- izvedbe u kojima zavareni avovi i vijci zajedniki
prenose silu nisu prihvatljivi jer se ne moe znati
niti proraunati koji dio optereenja e preuzeti
zavareni av, a koji vijci.
S. Zelenika

KEI 5.ppt

Naprezanja i odgovarajui proraun su tu analogni

onima objanjenim za strojarske konstrukcije.
Standardi onda propisuju da, ako na kutni zavar
istodobno djeluju i normalna i smina naprezanja,
rauna se s ekvivalentnim naprezanjem (MPa):

ek = 2 + 2 + II2
Prema prijedlogu DIN 15018 (HRN M.D1.020 do
050) treba pak ekvivalentno naprezanje kod nosaa
dizalica raunati prema:
ek = 2 + II2 II + 2 2
S. Zelenika

KEI 5.ppt

Proraunata naprezanja
usporeuju se s
doputenim
naprezanjima:
(H optereenje se tu rauna
kao zbroj svih glavnih tereta
(vlastite teine i ispune) +
pokretni teret + sile inercije; HZ
optereenje zbog glavnih +
dodatnih tereta (vjetar, koenje,
toplinski utjecaji) doputena
naprezanja su tu vea jer je malo
vjerojatno da e sva optereenja
djelovati istovremeno;
mjerodavan je onaj nain kojim
se proraunom dobiju vei
presjeci)
[Decker: El. str., Golden
Marketing + Teh. knjiga, 2006]
S. Zelenika

KEI 5.ppt

Osim provjere naprezanja, za eline konstrukcije

vri se i provjera stabilnosti.
Nosai dizala su pak optereeni promjenjivo
(dinamiki) pa se tu rauna dinamika izdrljivost.

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Kod elinih (lakih) cijevnih konstrukcija se visoka

lokalna naprezanja izbjegavaju uvoenjem sile na to
veoj irini oboda cijevi:

[Decker: El. str., Golden + TK, 2006]

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Novi bazen na Kantridi:

S. Zelenika

KEI 5.ppt

PRORAUN DINAMIKI OPTEREENIH

ZAVARENIH KONSTRUKCIJA
Ovo je dano kao referenca za zainteresirane studente. Ovaj
dio ne treba znati na ispitu, ali vam moe biti koristan u
vaem buduem radu.
Razlikuju se tu sluajevi naprezanja uzrokovanih
- ciklinim optereenjima,
- udarnim optereenjima i
- udarnim optereenjima s pauzama.
Ako je konstrukcijski dio podvrgnut stalno promjenjivim
optereenjima, u kojem se maksimalno optereenje javlja
rijetko, dimenzioniranjem prema tom optereenju on bi bio
predimenzioniran. To se izbjegava upotrebom krivulje
uestalosti promjenjivog naprezanja.
S. Zelenika

KEI 5.ppt

Tom krivuljom definiran

je spektar naprezanja
strojnog dijela zavarene
konstrukcije koji je skup
svih naprezanja koja se
pojavljuju u eksploataciji
toga dijela, svrstanih na
temelju zastupljenosti
pojedinih veliina
naprezanja u radnom
vijeku:

[Decker: El. str., Golden + TK, 2006]

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Spektar naprezanja odreen je s:

- oekivanim maksimalnim naprezanjem
- opsegom spektra (brojem ciklusa u ukupnom
vremenu)
- oblikom spektra (funkcijskom razdiobom spektra).
Nosive konstrukcije i pogonski mehanizmi dijele se
onda u pogonske grupe da bi se uskladili sa stvarnim
pogonskim uvjetima i procjenom vijeka trajanja.
Predvidivi ukupan broj promjena optereenja N s
odreenim gornjim optereenjem koje e u vijeku
trajanja biti dostignuto ili prekoraeno, obuhvaa 4
podruja broja ciklusa (vijeka trajanja): N1, N2, N3 i
N4.
S. Zelenika

KEI 5.ppt

Tim podrujima i spektrima naprezanja S0 do S3

dodjeljuju se pogonske grupe optereenja odnosno
naprezanja B1 do B6 tako da kombinacije odreenih
podruja broja promjena optereenja i odreenih
spektara naprezanja daju priblino jednaka oteenja
zavarenih dijelova:

stajanja

[Decker: El. str.,

Golden + TK, 2006]
S. Zelenika

KEI 5.ppt

Kod krutih zavarenih konstrukcija u strojogradnji

mogu se javljati i visoke vrijednosti zaostalih
naprezanja koja bi pri proraunu trebalo uzeti u obzir
kao uzrokovane statikim optereenjima. Pri
superpoziciji pogonskih i zaostalih naprezanja
potonja se onda dodaju srednjem naprezanju
konstrukcije.
Kod visoko dinamiki optereenih kritinih
zavarenih konstrukcija preporua se ipak zaostala
naprezanja otkloniti arenjem.

S. Zelenika

KEI 5.ppt

[Decker: El. str.,

Golden + TK, 2006]

Udarna optereenja se pak uzimaju u obzir faktorom

udara kojim se mnoe vrijednosti promjenjivih
optereenja:

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Pogreke u zavarima su klasificirane pa se, ovisno o

njihovoj veliini, obliku i poloaju u zavaru razlikuju
tri kvalitete zavara:
- zavari specijalne kvalitete (S-kvaliteta);
- zavari kvalitete I
(I-kvaliteta);
- zavari kvalitete II
(II-kvaliteta):

[Decker: El. str.,

Golden + TK, 2006]
S. Zelenika

KEI 5.ppt

Utjecaj zareza na dinamiku izdrljivost zavarenih

konstrukcija je to vei to je u zavarenom spoju
kvalitetniji materijal, a izvedba i obrada ava loije
kvalitete te tok silnica nepovoljniji. Utjecaj zareznog
djelovanja uzima se u obzir faktorom K (s indeksom
0 za maleni utjecaj zareza do 4 za osobito jak utjecaj
DIN 15018).
Nazivna naprezanja se naravno i tu izraunavaju
prema:
T
M
F
F

=
s =
=
v ,t =
t
Wt _ zav
Wzav
Azav
Azav
S. Zelenika

KEI 5.ppt

[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Ako je konstrukcijski dio istodobno izloen razliitim

naprezanjima rauna se s ekvivalentnim naprezanjem
izraunatim prema hipotezi najveeg deformacijskog
rada:
ek = 2 + 3 2
Proraunato naprezanje mora naravno biti manje ili
jednako doputenom naprezanju u zavarenom avu:
ek zav _ dop
Za mirno (statiki) optereene strojne dijelove ( = 1)
kod svih vrsta zavara i materijala vrijednost
doputenog naprezanja odreuje se uz faktor
sigurnosti od 1,33 u odnosu na granicu teenja, to
daje 90% vjerojatnost dostizanja oekivanog vijeka
trajanja.
S. Zelenika

KEI 5.ppt

Kod dinamiki optereenih zavarenih konstrukcija

doputeno naprezanje zavisi pak o vrsti optereenja,
materijalu, pogonskoj grupi, zareznom djelovanju i
faktoru asimetrije naprezanja . Kod izmjenino
promjenjivog optereenja ( = -1) je onda doputeno
naprezanje:

[Decker: El. str.,

Golden + TK, 2006]
S. Zelenika

KEI 5.ppt

[Decker: El. str.,

Golden + TK, 2006]

Vrijednosti doputenih normalnih odnosno tangencijalnih

naprezanja za razliite vrijednosti faktora asimetrije
naprezanja raunaju se onda prema (min i max najmanje
i najvee naprezanje, Rm vlana vrstoa, Re granica
teenja, Dvdop i Dtdop doputeno naprezanje za vlak i tlak
(N/mm2)):

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Da bi se odredila vrijednost doputenih naprezanja

dinamiki optereenih zavarenih konstrukcija
potrebno je dakle najprije odrediti pogonsku grupu
optereenja B, a prema oblikovanoj zavarenoj
konstrukciji, vrsti ava i nainu optereenja odrediti
faktor zareznog djelovanja zareznog djelovanja K.
Za odabrani materijal, pogonsku grupu i faktor
zareznog djelovanja se onda oita doputeno
naprezanje za faktor asimetrije = -1. Ako je vrsta
dinamikog optereenja zavara takva da je -1, za
stvarni faktor asimetrije naprezanja na kritinom
mjestu zavarenog ava potrebno je pak izraunati
mjerodavno doputeno naprezanje koristei izraze iz
gornjih tablica.
S. Zelenika

KEI 5.ppt

PRORAUN TOKASTO ZAVARENIH

SPOJEVA

[Decker: El. str.,

Golden + TK, 2006]

Kod tokasto zavarenih spojeva (isti izrazi i za

bradaviaste spojeve): toka zavara se zamilja kao
smino optereeni zatik.
Jedno- i dvoredni spojevi:

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Uz F (N), n broj toaka zavara, m broj rezova i

A = d2./4 (mm2) povrina presjeka zavara):
F
=
nm A
Zbog analogije sa zatikom vri se i proraun na
specifini tlak (i naprezanje) u zamiljenom provrtu
(s (mm) debljina lima u spoju):
F
1 =
nd s
smin (mm) debljina najtanjeg dijela u spoju
promjer toke zavara d (mm) mora se uzeti:
d 25smin
S. Zelenika

KEI 5.ppt

[Decker: El. str.,

Golden + TK, 2006]

Doputena naprezanja:

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Primjer zavarene aluminijske konstrukcije kod iara:

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Interesantni konstrukcijski element dobiven eonim

zavarivanjem vijka:

S. Zelenika

KEI 5.ppt

[http://atlasuhv.com]

Interesantan postupak zavarivanja: spajanje razliitih

metala eksplozijom:

S. Zelenika

KEI 5.ppt

POLIMERNI ZAVARENI SPOJEVI

Najvaniji postupci:
Zavarivanje vruim plinom:
Vrui zrak ili duik
Smjer gibanja ice
za zavarivanje

Ureaj za
zavarivanje
Utor

Papua

Pritisak

Gotov
zavar
Dijelovi koji se zavaruju

S. Zelenika

Smjer gibanja
ureaja

Materijal

Temperatura zavarivanja
(C)

ABS

350

PC

350

PE-HD

250...280

PE-LD

270...300

PP

300

PS

250

PVC kruti

220...300
KEI 5.ppt

Ultrazvuno zavarivanje: 15 ... 70 kHz, 10 ... 50 m

Pneumatski sustav
za pritiskanje
sonotrode na izradak

Konverter elektrinih u
mehanike oscilacije
Sonotroda

Generator visokih
frekvencija i
upravljaki sustav

Izradak
Podloga

Temeljna ploa
Sustav za ukljuivanje
Sonotroda
Dijelovi
koji se
meusobno
zavaruju

Blisko zavarivanje

Udaljeno zavarivanje

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Zavarljivost
Blisko
zavarivanje

Udaljeno
zavarivanje

Temperatura
omekavanja
Jm (C)

ABS

vrlo dobra

dobra

200

PC

vrlo dobra

dobra

240

PMMA

vrlo dobra

dobra

180

PPO

dobra

zadovoljavajua

300

PS

vrlo dobra

vrlo dobra

180

PVC

dobra

zadovoljavajua

175

SAN

vrlo dobra

dobra

160

PA

dobra

zadovoljavajua

179...255

PBT

dobra

zadovoljavajua

PE

dobra

loa

130

PET

dobra

zadovoljavajua

POM

dobra

dobra

165

PP

dobra

loa

165

Materijal

Amorfni

Kristalasti

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Faze procesa zavarivanja

Faze procesa:

Ukupni
pomak
sonotrod
e

Pomak
sonotrode
Vrijeme zavarivanja

Vr. zadravanja

Sila
pritiska
sonotrode

Amplituda
oscilacija
Vrijeme
S. Zelenika

KEI 5.ppt

U ultrazvuno spadaju:
a) Zavarivanje s gnjeenjem na spojnim povrinama:
0,05...0,15 mm

1,0...1,5 mm
0,3...0,4 mm

30...45

Jednostruke spojne povrine

0,2...0,5 mm

Prije zavarivanja

Nakon zavarivanja

Dvostruke spojne povrine

visoka vrstoa

S. Zelenika

KEI 5.ppt

b) Zavarivanje s usmjerivanjem energije:

1,5s

c) Tokasto zavarivanje:

1,5s
s
3s
S. Zelenika

KEI 5.ppt

PITANJA?

S. Zelenika

KEI 5.ppt

to smo nauili
- Definicija zavarenog spoja.

- Svrha, prednosti i nedostaci zavarivanja.

- Osnove oblikovanja zavarenih konstrukcija.
- Zavareni spojevi u strojogradnji:
- proraun vrstoe zavarenih spojeva:
- normalno i smino (okomito i
uzduno) naprezanje u avovima;
- raunska debljina, duljina i povrina
zavara;
- ekvivalentna naprezanja,
- doputena naprezanja.
S. Zelenika

KEI 5.ppt

to smo nauili (2)

- Zavareni spojevi pri gradnji kotlova i tlanih
posuda (ponavljanje s konstrukcijskih vjebi!).
- [Zavareni spojevi elinih konstrukcija:
- oblikovanje spojeva;
- ekvivalentna i doputena naprezanja.]
[- Proraun dinamiki optereenih zavarenih
konstrukcija:
- spektar naprezanja;
- pogonske grupe optereenja odnosno
naprezanja;
- normirani spektri naprezanja;
- faktor udara kod udarnih optereenja;
S. Zelenika

KEI 5.ppt

to smo nauili (3)

- kvalitete zavara;
- utjecaj zareza;
- ekvivalentna naprezanja;
- doputena naprezanja u zavisnosti od
faktora asimetrije dinamikog
optereenja.]
- Proraun tokasto zavarenih spojeva:
- smino naprezanje u zavaru
- specifini tlak u provrtu
- doputena naprezanja.
- Par interesantnih primjera zavarenih konstrukcija.
- Polimerni zavareni spojevi.
S. Zelenika

KEI 5.ppt