ivot je kratak umjestnost vjena

ivot je kratak, umjestnost vjena. Shodno ovoj izjavi slobodno mogu rei da je ivot vjeita
borba. ivot bio on kratak ili dug, kvalitetan ili ne uvijek ima svoju vrijednost, ponekad se
podcjenjuje, a neki svoj ivot i precjenjuju na tetu drugih.
Umjestnost je vjena, ivot je kratak, presuivanje teko a prilika je prolazna. Umjestnost je
nae sjeanje na neto. Najvie to umjetnik moe uitniti kroz svoje djelo jeste da kae,
dopusti mi da ti pokaem ta sam vidio, ta sam ja volio. Za umjestnost takoe moemo rei
da nam ona omoguava da sebe pronaemo i istovremeno izgubimo u svemu tome. Da nema
umjetsnosti pogled na svijet bi bio prazan. Umjestnost moemmo definisati na vie naina, a
ivot samo na jedan. Najkrae reeno umjestnost je ljubav, a za ivot ako se ne bori i nema
nita od njega. Takoe postoji situacija ako se za neto bori i ostvari to, onda se moe desiti
da to sve izgubi smru, nikad ne znamo ta nas eka sutra, a umjestnost naa ostaje nekome.
Svaki ivot koliko god bio dugotrajan i sloen, sastoji se od jednog jedinog trenutka- trenutak
u kojem ovjek otkriva jedno i zauvijek svoj isttinski inedentet.

Svijet koji vidim svijet koji elim

ta je ivot jednog ovjeka naspram miliona ljudskih ivota u svijetu. Nita, ili samo jedan
broj. Sretan ili nesretan ovjek manje vano. Ako bih razmiljala na ovakav nain bila bih
onda sigurno pesimista, a naravno te ne elim.
elim da vjerujem da je svaki ovjek vaan i da moe da promijeni ljudsko drutvo, odnosno
svijet. Svijet je prepun ljubomore, zavisti, lai i mrnje.
Sve se svodi na oove etiri osobine,naalost. Iako smo mi danas daleko od podizanja bilo
kakve revolucije, smatram da se situacija i nije toliko promijnila.Danas , kao i uvijek postoje
razkike meu ljudima u socijalnom, materijalnom, pa i u moralnom smislu. To je osnovni
problem ljudskog drutva koji se mora rijeiti. Danas se uspjehom u ivotu smatra samo
iskljuivo veliko materijalno bogatsvo.Ne znam, moje m iljenje moe stati u par rijei a
glasi: ,,Vazda su ljudi bili ljudi, a neljudi-neljudi. To nema veze sa vjerom, ni sa rasom, samo
ta kome moe u obraz stati, eto, to ti je.
U svojim mislima jo uvijek uvam one bajke iz djetinjstva i znam da uvijek pobjeuju zlo.
Pozitivne misli itam i nestanih pogleda moje generacije i sigurna sam u svitanje revolucije
ljubavi, onoga to nas vodi kroz ivot. MI smo nova generacija spremni smo da da uimo,
radimo, napredujemo. Neobuzdani srljamo u budunost, kao da emo negdje zaksniti.
Najkrae reeno za mene je svijet u kojem bih voljela da ivim jeste svijet bez zla, mrnje i
sebinosti.Iskreno se nadam da e do takvo vrijeme u kojemu bi bilo svima nama puno bolje.

Svi su cvjetovi budunosti u sjemenu sadanjosti

Svi cvjetovi budunosti su u sjemenu sadanjosti Da li ijedna biljka moe izrasti iz zemlje ako
prije toga njena sjemenka se nije nala u zemlji ? Da li moe iz sjemenke lubenice izrasti
kruka ? Da li moe sjemenka jabuke izrasti iz nepripremljene zemljane podloge , te brige o
samoj sjemenci prije sadnje, ali i njege nakon sadnje? Odgovor je jednostavan, naravno da
NE. Ipak, postoje i oni ljudi koji e rei kako imamo biljke koje rastu na smetlitu, njihovo
sjeme je sluajno doprlo do tog mjesta, vjetrom ili na neki drugi nain i one su izrasle i
nekada bivaju ljepe i bolje od naih koje smo posijali u dobro pripremljenu podlogu uz svu
potrebnu njegu. Sve ovo gore napisano, neka bude uvod za ono to elim rei u nastavku ovog
teksta. ivotna dob jednog ovjeka se dijeli na tri perioda , prolost, sadanjost i budunost.
Iako za potpuno predanost, jednom ovom periodu, moramo iskljuiti postojanje drugih, insan,
sklon zaboravu, esto svoju sadanjost ispuni prolou ili budunou za koju ne zna ni kada
e ni stii ni hoe li uopte. Ipak, postoje i trenuci ivota kada ovjek mora razmiljati o
svojoj budunosti i njenim plodovima. I tako, i plodovi budunosti trae predhodno
pripremljeno sjeme, podlogu, njegu i brigu. Nalazim se na raskrsnici ivota, u periodu kada
moram posijati sjeme za plodove moje budunosti. ta da sijem ? Kako da pripremim
podlogu? Da li plodovi moje budunosti vole vlagu ili ih ne trebam zaljevati? Da li ih neka
prirodna nepogoda moe unititi ba onda kada doekam da ih ubirem ? Sva ova pitanja
dovode me u sumnju i postavljam sebi dodatno pitanje Da li uopte trebam to sve raditi ?
Izbezumljena sam i ne znam u kom pravcu da idem. ta ako ne bude prirodnih nepogoda i
moji plodovi ipak uspiju biti ubrani ? Zbunjujem sebe i ljude oko sebe. Dani prolaze, vrijeme
sijanja prolazi. Odluim ipak da u za cvjetove moje budunosti da posijem sjeme sada, u
sadanjosti. Uprkos injenici da oni moda nee procvasti. Neka, ja u uiniti ono to je do
mene, a via sila neka odlui ta e biti sa njih. Imam na umu da e i moja budunost nekada
biti sadanjost, iako ovo sjeme ne uspije, sijat' u nove sjemenke. Neu se predavati. Jer svi
znamo kako lijepo rua mirie, vrijedi se boriti za svaku laticu. Moda moje sjemenke i voda
odnese, moda ih led uniti kad budu pred cvjetanje, ali to me vie ne dotie. Ja sam sjemenke
cvjetova moje budunosti posijala. Njegovati u ih, zaljevati i brinuti o njima, a ako se desi
neto u meuvremenu, bar sebe neu kriviti jer nisam pokuala. Gore je se kajati zbog
proputenog nego zbog propalog. Na raskrsnici mog ivota , i izmeu dva puta, bez
usmjerenja, znakova i ostalih naznaka koji bi rekli gdje vode ti putevi, krenula sam desnim.
Krenula sam zaljevati sjeme koje e sutra izrasti u prave cvjetove kojima e se ljudi diviti i
mirisati i. Cvjetove na koje u ja biti ponosna jer sam uspjela odraditi sve ono to je potrebno
da bi ih dovela da budu ovako lijepi. Radite i nikada se nemojte predavati. Uzdajte se u sreu,
u sebe u Boga. Vjerujte u sebe, u svoje snove, svoje sjemenke. Radujte se cvjetovima koji e
krasiti vau ivotnu batu. Ne razmiljajte o neuspjehu, jer pozitivan stav i misao dovodi nas
do pozitivnog rezultata i uspjeha. Misli dobro da bi ti bilo dobro. Pisala bih jo , ali naalost
moram ii zaliti svoju batu u kojoj sam posadila sjeme cvjetova moje budunosti. Moram ii
iako je ljepe sjediti u hladu i pisati. Moram ustati da bi moji cvjetovi procvali. Moram iako
mi sada to i nije naroito drago, ali moram, jer elim da moja bata bude miriljava i da
budem ponosna na sebe. Volite sjeme koje posijete, volite zemlju u koju sijete, volite sve one
bube koje napadaju vae sjeme, volite sebe i sve ljude oko sebe. Samo tako e vai cvjetovi
najbolje mirisati