Elaborat Iz Stručne Prakse

PRAKSA I PROJEKTOVANJE
ELABORAT
IZ
STRUNE PRAKSE
U prvom dijelu rada e biti izloeni opi podatci firme TRABAG, neki od projekata
na kojima rade kao i raspoloiva mehanizacija i strojevi. Drugi dio rada e biti
baziran na dnevnik rada izraen od strane studenta za vrijeme prakse sa gradilita
na kojima je bio. U zavrnom dijelu rad bit e izloen praktini zadatak iz strunog
predmeta a koji se odnosi za posjete gradilita i praenje rada nekog od strojeva.
Sarajevo, 26.07.2013.god
Student:
Mirsad orbadi
SADRAJ
UVJERENJE O IZVRENOJ STRUNOJ PRAKSI ................................................................ 2
OPI PODACI O FIRMI........................................................................................................... 3
1.1. Openito o firmi trabag ................................................................................................ 4
1.2. Misija i ciljevi.................................................................................................................. 5
1.3. Istorija koncerna ............................................................................................................ 6
1.4. Graevinski projekti u izgradnji...................................................................................... 7
1.5. Raspoloivi strojevi i oprema ......................................................................................... 8
1.5.1. Asfaltna baza .......................................................................................................... 8
1.5.2. Valjci i vibro valjci .................................................................................................. 12
1.5.3. Bageri .................................................................................................................... 14
1.5.4. Finier ................................................................................................................... 17
1.6. Radovi na gradilitu ..................................................................................................... 19
1.6.1. Sarajevska zaobilaznica ........................................................................................ 19
1.6.2. Zatitna jama stambenog objekta Dvor .............................................................. 24
1.7. Opis provoenja kontrole kvaliteta materijala i radova ................................................ 26
1.7.1. Kontrola kvaliteta betona ....................................................................................... 26
1.8. Opis dokumentacije na gradilitu................................................................................. 28
1.8.1. Graevinski dnevnik .............................................................................................. 28
1.8.2. Graevinska knjiga ................................................................................................ 29
1.8.3. Radni nalog ........................................................................................................... 30
1.8.4. Knjiga registra uposlenih graevinskih radnika ..................................................... 31
1.8.5. Osoblje gradilita................................................................................................... 31
DNEVNIK RADA.................................................................................................................... 33
PRAKTINI ZADATAK .......................................................................................................... 72
3.1. Toranjska dizalica........................................................................................................ 73
3.1.1. Proraun praktinog uinka toranjske dizalice sa vodoravnom granom ................ 77
3.1.2. Primjer 1. ............................................................................................................... 79
3.1.3. Primjer 2. ............................................................................................................... 81
Mirsad orbadi
str. 1
UVJERENJE O IZVRENOJ STRUNOJ PRAKSI
Mirsad orbadi
str. 2
OPI PODACI O FIRMI
Mirsad orbadi
str. 3
1.1. Openito o firmi trabag
STRABAG - sredinja operativna marka tvrtke STRABAG SE - djeluje u svim
podrujima graevinske industrije te kao veliko i znaajno europsko graevinsko poduzee
posluje diljem svijeta. Kao jedan od vodeih ponuaa graevinskih usluga na prostorima
srednje i srednjoistone Europe koncern zapoljava vie od 76.900 djelatnika na vie od 500
lokacija
te
odrauje
poslove
vrijedne
gotovo
12,8
milijardi
EUR.
Poduzetnika se misao orijentira prema potrebama nacionalnih i meunarodnih trita.
Podruje djelatnosti tvrtke STRABAG je tako raznovrsno kao i zahtjevi s kojima se
susreemo. Spektar djelatnosti prostire se od pojedinanih usluga i radova po mjeri pa sve
do ukupnih rjeenja iz jedne ruke - od malih poslova do spektakularnih velikih projekata.
Visoka struna kompetencija, znanje i iskustvo okrenuto budunosti i izvrsna interna
infrastruktura omoguuju nam da ispunimo i one najzahtjevnije elje naih kupaca - sigurno,
ekonomino,
brzo
i
fleksibilno.
STRABAGOVIM timskim konceptom nudimo naim nalogodavcima itav spektar
usluga koji se bazira na razliitim polazitima i obuhvaa sve relevantne graevinske
postavke - od projektiranja, preko planiranja i izvedbe, pa sve do besprijekornog stavljanja u
pogon.
STRABAG SE
Pokazatelji 2012
Uinak
Stanje narudbe
Zaposlenici
14,3 mrd.
13,4 mrd.
76.900
Strabag u BiH se nalazi u Sarajevu i u Banja Luci, kao Strabag d.o.o.

Strabag u Sarjevu je smjeten u trnom centru Importane.
Generalni direktor Strabaga d.o.o. Sarajevo je dipl.ing.gra. Edin Zeki, koji je ujedno i
direktor odjela za konsturcije. Strabag u Sarajevu fukcionira kao jedna firma sa etiri
sektora,koji su neovisni jedni o drugima. A to su:
Odjel za konstrukcije
Odjel za saobraajnice
Odjel za ekologiju
Strabag Sarajevo, iako je d.o.o. ipak ima jako dobru komunikaciju sa matinom firmom u
Austriji. Njihovi ciljevi su samo visoko buetni projekti kako u naoj zemlji tako i u reginu.
Neki od zavrenih kako i buduih planova e biti izloeni u daljem elaboratu. Iako ne tako
veliki kao Strabag d.o.o. Sarajevu mogu da konkuriu na svim projektima, jer svu opremu i
kadar koju ne posjeduju u naoj zemlji preuzmu od svoje matine firme, i onda nastupaju kao
Strabag Austrija.
Mirsad orbadi
str. 4
1.2. Misija i ciljevi
STRABAG je znaajno europsko graevinsko poduzee nastalo iz tradicijom bogatih
poduzea i njihovih ljudi s europskim korijenima.
Svojom kompetentnou, inovativnou i motivacijom naih zaposlenih kao i strogom
transparentnom organizacijskom strukturom na pravom su putu da postanemu vodee
graevinsko poduzee u Europi.
Rasprostranjenost i internacionalnost naih podruja djelatnosti zajedno sa irinom naeg
know-how-a predstavlja za nas stabilnu ekonomsku osnovu na kojoj dalje rastemu.
Misija
Njihova je misija smjernica izvedena iz vizije za njihove postupanje spram zaposlenih,
klijenata, podizvoaa kao i drutva u cjelini te je stoga obvezujua za Upravu, menadment i
sve zaposlenih.
Djelatnici
Djelotvornost i kompetentnost naih zaposlenih zajedno sa sposobnou i spremnou za
interdisciplinarni timski rad sredinji su sastavni dio uspjeha njihovog poduzea. Vide se kao
organizacija u uenju, u kojoj se postojee znanje ne samo prosljeuje s generacije na
generaciju ve se neprestano stjee novo znanje i predaje dalje. Bitna osnova njihovih
principa voenja je visok stupanj vlastite odgovornosti svakog pojedinog zaposlenika.
Neprestano unapreuju mjere opreza glede odravanja zdravlja zaposlenih kao i sigurnosti
na radnom mjestu. Nadalje, na odgovarajui nain pomau svoje zaposlenike u nevoljama za
koje ne snose krivicu.
Klijenti
Njihove su usluge orijentirane prema ispunjenju opravdanih zahtjeva i oekivanja njihovih
klijenata te im na taj nain nude veliku dodanu vrijednost. U smislu partnerske suradnje
komuniciraju s klijentima na otvoren i transparentan nain..
Zahtjevima trita udovoljavaju blizinom prema klijentima, profesionalnou, otvorenou za
inovacije i dostupnom cijenom.
Podizvoai i dobavljai
U smislu kvalitete i ekonominosti izvrenju svojih poslova ukljuuju pored vlastitih
kompetencija i resursa i odabrane, isprobane podizvoae i dobavljae. Timski orijentirana
suradnja na osnovi iskrenosti, otvorenosti, integriteta i potenja time je jamac za dugorono
uspjeno partnerstvo.
Mirsad orbadi
str. 5
Ekonomski uspjeh
Kako bi se prepoznala odgovornost spram svih zastupnika interesa (dioniari, klijenti,
djelatnici, podizvoai, vlasti, konkurencija, mediji, drutvo kao cjelina), potrebno je raditi s
ciljem ostvarivanja dobiti, sauvati jaku financijsku osnovu te odrati rizike na prikladnom
nivou. Sredinji cilj za postojanim ouvanjem ekonominosti je stoga neprestani daljnji razvoj
i konsekventna primjena izbjegavanje flop-a) u svim graditeljskim fazama.
Drutvena odgovornost
Kod realizacije ovog cilja uvijek postupaju odgovorno spram okruenja te svoje etike
standarde (etiki kodeks) smatraju uzornim doprinosom zdravom razvoju europskog trita.
U skladu s tim potuju kulturne razlike, priznaju potenu trinu utakmicu, potuju vaee
zakone i pravilnike te postupaju ekoloki s energijom, sirovinama i otpadom kao i emisijama.
Postojano postupanje
Iz odgovornosti prema ovjeku, drutvu i okoliu postupaju postojano s pogledom na
budue generacije i pri donoenju poslovnih odluka u obzir uzimaju prethodno navedeno
temeljno naelo. Isto se dokumentira u pravilnim razmacima od strane eksterne institucije
kroz Izvjee o Corporate social responsibility.
1.3. Istorija koncerna
1835
1954
1999
2000
ILBAU
Osnivanje obiteljske graevinske
obrtnike tvrtke Anton Lerchbauer,
Austrija
1895
Osnivanje Tvrtke ISOLA &

1930
LERCHBAUMER (ko a je dala ime
Tvrtki ILBAU), te gradnja zgrade
Uprave Tvrtke u Spittal/Drau
1949
STRABAG
Osnivanje "Poduzea za radove
valjanja cesta, prije H. Reifenrath,
Drutvo s ogranienom
odgovornou", Njemaka
Uvoenje naziva Tvrtke STRABAG
Notacija T rtke STRABAG AG,

Kln
STRABAG Austrija u potpunosti preuzima Tvrtku STUAG. Obeteenje difuznog

vlasnitva Tvrtke STRABAG, Austrija, denotacija s Beke burze.
Grupa BAUHOLDING STRABAG ujedinjuje svoj nastup na tritu. Koncern nastupa
irom Europe pod zajednikom markom "STRABAG". Marke ILBAU i STUAG se
naputaju. U Austriji se Poduzea ILBAU i STUAG stapaju u novu Tvrtku STRABAG
AG. Slijede projekti fuzioniranja na ostalim europskim tritima
Mirsad orbadi
str. 6
2006
Promjenom imena poduzea BAUHOLDING STRABAG-a SE u STRABAG SE i

pripajanjem poduzea FIMAG, STRABAG SE postaje matino drutvo u koncernu.
Drutvo je organizirano u tri grane graditeljstva i to cestogradnju, visokogradnju i
inenjerske graevine kao i usluge. Rezultat te promjene je i novi logotip tvrtke.
Glavne marke koncerna, koji sa preko 53.000 zaposlenika ostvaruje graevinske
poslove oko 10 milijardi eura, pored STRABAG-a su DYWIDAG, HEILIT+WOERNER
i Zblin.
2007
U Njemakoj su od 01. oujka 2006. god. visokogradnja i inenjerske graevine

STRABAG-a AG ustupljene Ed. Zblin-u AG.
U travnju je objavljen trei strateki dioniar STRABAG-a SE. Rasperia, drutvo
Holdinga ruskog industrijalca Olega Deripaske, sudjelovalo je u kapitalu STRABAG-a
SE. U tu je svrhu temeljni kapital STRABAG-a SE povean sa nominalnog u iznosu
od 70 mio. za 25. mio. na 95 mio. Stari su dioniari STRABAG-a SE u malom
opsegu prodali udjele iz svog portfelja u Rasperiji.
19. listopada 2007. god. uslijedio je izlazak na burzu (IPO) STRABAG-a SE u Prime
Market Segment Beke burze. Ponueno je 23.200.001 pojedinanih dionica koje se
sastoje od 16.000.000 novih pojedinanih dionica od poveanja kapitala, 9.200.001
pojedinanih dionica iz portfelja starih dioniara kao I opcija vee dodjele dionica od
3.000.000 novih pojedinanih dionica. Ponudbena cijena po dionici bila je 47 te je
na taj nain STRABAG SE izlaskom na burzu biljei priljev od 893 mio.
Pomou sredstava dobivenih na burzi STRABAG SE bi elio izgraditi svoju trinu
poziciju u Istonoj Europi te na podruju sirovina, pojaati vlastiti kapital te poticati
ekspanziju na usluge srodne graditeljskima.
1.4. Graevinski projekti u izgradnji

Aktuelne reference firme elementi su projekta Sarajevske zaobilaznice, gdje su kao glavni
izvoai radova. Objekti u sklopu ovog projekta su mostovske konstrukcije, tunelske cijevi,
potporno zidovi, te hidrotehniki i drugi objekti. Najvea vrsta radova koju firma izvodi na
gore navedenim objektima jesu radovi niskogradnje, tj. izrada nosive konstrukcije gornjeg i
donjeg stroja zaobilaznice. U gradilite spdaju dionice LOT 1, LOT 3 kao i naknadno
dobivena dionica LOT 2. Kao kooperanti pri izgradnji Sarajevske zaobilaznice su firma HP
Investing, firma Sara Komerc idr. Stambenog objekta Dvor na lokaciji Marijin Dvor takoer
kao glavni nosioci radova u izgradnji nosive konstukcije objekta, dok je kao podizvoa
radova pri izgradnji nosive konstrukcije jame za objekat bila firam GEOINVEST d.o.o.
Sarajevo i EKO-THE d.o.o. Sarajevo
Mirsad orbadi
str. 7
1.5. Raspoloivi strojevi i oprema
-
Asfaltna baza TRABAG

Valjci i vibro valjci
Bageri
Finieri
Kranska dizalica
1.5.1. Asfaltna baza

Tehnoloke i tehnicke cjeline
Pogon asfaltne baze na koji se odnosi Plan aktivnosti ine sljedei sadraji:
Postrojenje asfaltne baze sa prateom tehnolokom opremom, i to:
o Dozatori: etiri spremnika za

hladni materijala, kapaciteta po
10 m3 kamenog
agregata, sa otvorima za
pranjenje frakcije razlicite
granulacije i
horizontalnim
trakastim
transporterima
ispod
spremnika, duine 19 m i irine
trake od 0,5 m..
o Kosi transporteri duine 10 m
i irine trake 0,5 m za
preuzimanje materijala sa
horizontalnih transportera
o Suara rotacionog tipa,
duine 9 m precnika 2,5 m sa nagibom 100, za suenje materijala, sa gorionikom na lo
ulje za zagrijavanje zraka i ventilatorom (snage 37 kW) za rasprivanje mase i izdvajanje
praine, bolje sagorijevanje i stvaranje podpritiska u sistemu.
o Suhi filteri (cikloni) za izdvajanje mikrocestica (kamene praine, zemlje) iz smjese koja
dolazi iz suare i njihovo sakupljanje u vrece.
o Mijealica: Toranj za mijeanje kamenog materijala razlicitih granulacija sa
odredenom kolicinom bitumena, kapaciteta 1,5 t po ciklusu odnosno 90-120
t/sat.
o Vage za agregat, filer i bitumen.
Mirsad orbadi
str. 8
o Spremite za filer (kapaciteta 500 kg).
o Kontenjer za filer punog tipa, za transport filera iz spremita do vage.
o Spremita za topli materijal (cetiri komore) iznad vage, a ispod sita, sa 4
razdvojene komore za deponiranje prosijanog materijala iz sita kapaciteta 6 m3
materijala.
o Vibraciona sita za prosijavanje materijala iz toplog elevatora (razdvajanje po

velicini u toplom spremitu).
o Elevator za frakcije za podizanje materijala iz suare do sita.
o Elevator za filer.
o Filter za precicavanje ispunog zraka od praine sa vrecastim filterima za
prikupljanje cestica praine.
o Kontrolna soba: Kontejner za smjetaj elektronskih uredaja za centralno
upravljanje i kontrolu procesa proizvodnje.
Cisterne za skladitenje gotovog bitumena (nadzemni spremnici zapremine 4 x 25 tona), sa
toplinskom izolacijom radi odravanja potrebne temperature (160 0C), sa grijaem za
zagrijavanje termickog ulja (nafta ili lo ulje) iz kojih se sistemom dvostrukih, grijanih cijevi
bitumen dozira u mijealicu.
Spremnici lo ulja (dva podzemna spremnika po 20 t)
Deponija mineralnog agregata (kamena).
Manipulativne povrine i interna saobracajnica krunog toka za potrebe transporta
sirovina i gotovih proizvoda.
Tehnoloki proces proizvodnje

Tehnoloki proces postrojenja asfaltne baze obuhvata proizvodnju bitumenskog
konglomerata (asfalta). Asfalt je vruca mjeavina mineralnih agregata, punjenja (filera) i
bitumena.Postrojenje je proizvedeno u Junoj Koreji 1996. godine. Kapacitet postrojenja je
Mirsad orbadi
str. 9
90 120 tona asfaltne mase na sat. Postrojenje zauzima povrinu od oko 1.080 m2, a
deponija na kojoj se skladite materijali je oko 7.000 m2. Postrojenje je smjeteno na
otvorenom prostoru, pa je i proizvodnje uvjetovana vremenskim prilikama (postrojenje ne radi
na niskim temperaturama i loim vremenskim uvjetima), a i potrebama trita.
U zavisnosti od primjene proizvodi se vie vrsta konglomerata. Ove vrste sa razlikuju po
granulaciji koritenih frakcija i procentualnom ucecu komponenti mjeavine. Za svaki tip
(vrstu) bitumenskog konglomerata propisana je receptura koja se ubacuje u automatski
sustav. Naime, sustav proizvodnje je kompjuteriziran i sav rad postrojenja se vodi iz
kontrolne sobe (kontejnera) koja je izolirana od svih okolnih utjecaja i klimatizirana. Tip
postrojenja je prekidni, to znaci da nakon svakog mijeanja mijealica (mikser) isporucuje
finalni proizvod.
Postrojenje se sastoji od dozatora (spremita za hladni materijal), transportnih traka,

rotacione suare, filtera, tri linije za snabdijevanje (agregat i bitumen) sa vibracionim sitima i
vagama, mjealice, te kabine za upravljanje procesom. Mineralni agregat se kamionom
dovozi u krug asfaltne baze i skladiti na predvidenu deponiju. Sa deponije se utovarivacem
pune dozatori (spremite za hladne frakcije). U sklopu postrojenja su cetiri dozatora
kapaciteta po 10 m3 za frakcije razlicite granulacije. Na dnu dozatora je otvor za pranjenje
preko koga se dozira frakcija na horizontalni transporter, pa preko kosog trakastog
transportera do rotacione suare. Suara je rotacionog tipa i u njoj se frakcije otprauju, sue
i zagrijavaju na temperaturu od oko 170 0C. Zagrijavanje se vri lo uljem. Praina i
neistoe se vode u filter, a ugrijana frakcija se die elevatorom na sita. Funkcija sita je da
materijal razdvoji po frakcijama i deponuje ga u topla spremita. Filter slui za precicavanje
ispunog zraka od praine. Bazira se na sakupljanju cestica u azbestnim vrecama. Time se
postie precicavanje izlaznog zraka i njegovo izbacivanje u atmosferu. Iz toplih spremita
frakcije idu na vagu prema recepturi, pa u mijealicu gdje se vri mijeanje svih komponenti.
Mirsad orbadi
str. 10
Spremite za filer je komora kapaciteta 500 kilograma. Po primljenom impulsu filer se dozira
na vagu (ako je po recepturi potreban filer) pa u mijealicu.
Bitumen se u bazu dovozi cisternama i pretae u rezervoare- cisterne. Za skladitenje se
koriste etiri rezervoara kapaciteta po 25 tona. Rezervoari-cisterne su nepropusni i toplinski
izolirani. Temperatura bitumena u rezervoarima je cca 160 0c i odrava se cirkulacijom
termickog ulja. Zagrijani bitumen se sistemom cirkulacije odvozi do tornja za mijeanje.
Izvagane i zagrijane sirovine se mijeaju u mijealici (mikseru). Proces se odvija na
temperaturi od 150 do 180 0C. Za zagrijavanje kamenih agregata i termickog ulja koje
zagrijava bitumen koristi se nafta ili lo ulje koje se deponuje u posebnim tankovima.
Nakon mijeanja gotova smjesa (asfalt) se tovari u kamione i odvozi van baze.
Lista sirovina i pomonih materijala

Za proizvodnju bitumenskog konglomerata (asfalt) koriste se sljedee sirovine:
Mineralni agregat,
Punjenje (filer),
Bitumen.
Mineralni agregat je krecnjackog porijekla i dovozi se kamionima na deponiju u kruguasfaltne
baze. Sa deponije se kameni agregat prebacuje u bunkere pomocu utovarivaca. Kolicina
mineralnog agregata na deponiji zavisi od potreba proizvodnje, odnosno iskoritenosti
kapaciteta postrojenja.Punjenje (filer) vano je kao sredstvo za punjenje i njegovo
procentualno ucece u finalnom proizvodu povecava se kod finijih konglomerata (troni sloj).
Filer je takoder krecnjackog porijekla. Spremite za filer je komora kapaciteta 500 kilograma.
Filer se doprema u krug asfaltne baze sa autocisternom i pomocu zraka se prebacuje u silos
za filer. Bitumen se koristi kao vezivo mjeavine u proizvodnji asfalta.
Cisterna se dovozi u krug asfaltne baze i pomocu crijeva i pumpe pretace u cetiri rezervoara
kapaciteta po 25 tona. Na vrhu rezervoara nalazi se oduak za pare koje se razvijaju pri
zagrijavanju bitumena. U slucaju nekontroliranog izlijevanja bitumena moe doci do
onecicenja vode i tla. Potrebno je istaci da je bitumen je vrlo pogodan materijal za reciklau,
to je jedna od njegovih velikih prednosti u odnosu na sintetske materijale.
Mirsad orbadi
str. 11
1.5.2. Valjci i vibro valjci
Valjci (engl. rollers) su maine za zbijanje valjanjem veih masa zemljanih,

kamenih
vezivom
stabiliziranih materijala, krupnozrnih betona (tzv.valjani betoni),kao i
asfaltnobetonskih zastora. Valjci mogu biti:
- Vueni valjci
- Samohodni valjci
Savremena tehnoloka reenja za zbijanje tla podrazumevaju sledee principe rada:
Statiki princip - gde se sabijanje zemlje vri valjanjem (statiki valjci)
Dinamiki princip - gde se sabijanje zemlje vri pomou pojedinanih udara ili vibriranjem
(eksplozivni nabija i vibronabija)
Kombinovani pristup - dobijen kombinovanjem prethodna dva principa - vibrovaljci
U smislu konstrukcije, odnosno materijala obloge samog valjka mogu biti:
elini (glatki) valjci i jeevi - glatki mogu biti: laki, srednji i teki valjci
Valjci na pneumaticima
Zamenom omotaa valjak je ili glatki valjak ili je. Postoji kombinacija glatkog valjka, odnosno
jea i valjka na pneumaticima na jednoj maini (engl. combination compactor)
Vueni su samo sa jednim valjkom (engl. towed roller). Vua je uglavnom uz pomo
dozera, koji mogu vui vie valjaka (tzv. voz valjaka). Samohodni valjci su
dvoosovinski valjci koji mogu biti:
- Sa jednim valjkom i gumenim pneumaticima (engl. single-drum compactor)
- Sa dva glatka valjka (tandem valjak)
Posebna vrsta valjaka su kompaktori. Traeni parametri zbijanja (potrebna energija zbijanja)
postiu se kod odredjene mase valjka regulacijom amplitude (odskoka), te broja vibracija i
prelaza valjaka.
Valjci na pneumaticima (engl. rubber tyred roller, pneumatic tyred roller) su
vrsta samohodnih valjaka. Zbija gnjeenjem to je kombinacija zbijanja u smeru kretanja i
upravno na smer kretanja pneumatika. Slui za zbijanje asfaltnobetonskih zastora, zatim
tanjih slojeva praha ili gline, konstrukcija od kamene sitnei pribline veliine i
granulometrijskog sastava (filterski i drenani slojevi). Moe osim statikog naina, da zbija i
putem vibracija. Ima nekoliko pneumatika ispred i pozadi, iji se tragovi delimino preklapaju.
Mirsad orbadi
str. 12
Traeni parametri zbijanja postiu se promenom mase valjka, broja prelaza ili frekvencije
vibriranja.
Valjci na pneumaticima koji su statikog tipa se dele na:
- Vuene jednoredne valjke velike mase od 60 do 100 t
- Vuene dvoredne valjke mase do 15 t
- Samohodne valjke mase od 15 do 40 t
Kod ovih koji nisu samohodni (vueni valjci), manje vuku traktori na pneumaticima, dok valjke
vee mase vuku traktori guseniari. Kod valjaka mase do 50 t pritisak u gumama iznosi od
0,57 do 1 MPa u zavisnosti od broja tekstilnih uloaka pneumatika.
Tandem (vibracioni) valjci (engl. tandem roller) su vrsta samohodnog valjka - valjka sa
dva glatka valjka koji ujedno slue za kretanje i za zbijanje, sa statikim nainom ili putem
vibracija. To su valjci koji pri valjanju asfaltnobetonskih zastora posebno zamenjuju dva do
sada koriena valjka: 1) teki statiki valjak (ima tri valjka koji mogu zbijati samo statikim
nainom) za poetno zbijanje iza finiera (u ovom sluaju tandem - valjak zbija vibracijama),
2) laki statiki valjak za zavrnu obradu (u ovom sluaju tandem valjak zbija bez vibracija).
Mirsad orbadi
str. 13
1.5.3. Bageri
Bageri (eng. excavators) je tehniko sredstvo koje se najvie koristi za mainski rad
pri graenju. Obuhvataju irok raspon vrsta, podvrsta i
tipova maina namenjenih za povrinski, podzemni i podvodni iskop u tlu i steni, odnosno za
iskop iutovar zemljanih i kamenih materijala. Koriste se takoe za planiranje i oblikovanje
nasipa bilo od zemlje ili kamenih materijala.
Bageri se prema mestu rada dele na bagere sa ciklinim dejstvom i bagere sa kontinualnim
nainom rada.
Bageri sa ciklinim dejstvom su:
Specijalni bageri
Bageri sa eonom
kaikom
Bageri sa
dubinskom kaikom
Bager hvata
(grajfer)
Bager skreper
(dreglajn)
Babel bager , kabel
- skreper
Poluuniverzalni i univerzalni bager
Bageri sa kontinualnim nainom rada su:
Bager vedriar
Bager rovokopa
Praktini uinak rada bagera sa ciklinim dejstvom rauna se prema formuli:
Up = Ut Kv Kr Kp Ko Ki Kz Kut Ku
Mirsad orbadi
str. 14
Ut - teorijski uinak, Ut = T / Tc q, Ki - koeficijent naina istovara materijala: za istovar na

gomilu Ki = 1,00, a za istovar na vozilo Ki = 0,90.
Podela bagera kaikara vri se na sledei nain:

1.Prema nameni i obimu rada:
Graevinski bageri kaikari ili univerzalni graevinski bageri sa malom do srednjom
veliinom kaike od 0,1 do 2,5 m 3.
Specijalni bageri za jednu vrstu graevinskog rada sa kaikom neto veom od
univerzalnih bagera
Otkopni bageri za eksploataciju rudnika i rad na velikim iskopima za temelje u
graevinarstvu sa kaikom zapremine od 2,0 do 8,0 m 3.
Bageri velikog kapaciteta na povrinskom kopu za iskop i prebacivanje u nasip ili otkop
uglja, zapremina kaike od 10 do 100 m 3
Koraajui - walking bageri srednjeg ili velikog kapaciteta sa kaikom od 4 do 100 m 3.
Koriste se za izvodjenje zemljanih radova na velikim hidrotehnikim objektima
2. Prema vrsti pogonskog mehanizma i prenosa na pojedine organe bagera sa jednom
kaikom:
Jednomotorni sa pogonskim motorom SUS i transmisionim prenosom na radne organe
Mirsad orbadi
str. 15
Jednomotorni sa elektromotorom sa spoljnim napajanjem i transmisionim prenosom

na radne organe
Mnogomotorni, gde se svaka radna i pomona operacija izvodi direktno putem sopstvenog
elektromotora
Sa hidraulinim prenosom od pogonske maine i hidromotora na radne organe preko
pojedinih hidrocilindara ili hidromotora
3.Prema nainu transmisionog prenosa pogona na radnu opremu:
Sa krutom vezom kaike i strele
Mehanikim prenosom
Sa hidraulikim prenosom
Sa elastinom vezom (sa mehanikim prenosom) - dreglajn, grajfer i kranovi
4.Prema okretljivosti gornjeg dela bagera:
Punookretni bageri sa okretanjem 360 oko vertikalne ose
Bageri sa deliminim okretanjem od 180 - 270
5.Prema vrsti mehanizma za kretanje:
Bageri na pneumatskim tokovima
Bageri na gusenicama
Koraajui bageri
Auto - bageri
Bageri na inama
Mirsad orbadi
str. 16
Hidraulini bageri (engl. hydraulic excavators) su univerzalne graevinske maine i

mogu se definisati kao "standard" u pogledu korienja bagera. Posebno su bitni snani
hidraulini bageri sa lomljivim krakom (engl.crawler-mounted hydraulic excavator). Kod njih
su mehanizmi prenosa i rada prikljuaka na hidraulini pogon. Lopata hidraulinih
bagera moe biti utovarna, dubinska ili zahvatna lopata (grajfer)Mogu biti opremljeni sa
teleskopskom produnom strelom ili krakom, kao teleskopski bageri. Neki od manjih
hidraulinih bagera imaju postolje na gumenim pneumaticima, dok su jai uvek na
gusenicama.
1.5.4. Finier
Finieri (engl. finishers) su sloene maine na sopstveni pogon na postolju sa
gusenicama ili gumenim tokovima za izradu nosivih slojeva od asfaltbetonskih meavina
kod puteva, zatim avionskih pista, zatim obloga kanala itd. Sastoji se iz komponenti koje
prihvataju, razastiru i zbijaju masu, a po potrebi mogu sluiti kao gladilice ili rezati ugraene
zastore. Kreu se tokom rada neprekidno vrlo malom brzinom. Finieri su dakle maine
kontinualnog dejstva, znai rade bez prekida na asfaltiranju deonice puta, kamioni sa vrelim
asfaltom dolaze, sipaju masu u ko finiera i vraaju se nazad, a finier rasprostire materijal.
Koevi su razliite veliine i postoji veliki broj razliitih principa rada.
Mirsad orbadi
str. 17
Podela finiera:
Finieri za beton (engl. slipform concrete pavers)
Finieri za asfaltne zastore (engl. slipform asphalt pavers)
Neki sloeni finieri, kao to su finieri za izvoenje obloge kanala, mogu da izvode plitki
iskop, zatim grubo izravnanje i fino planiranje posteljice iskopa pre izvoenja
asfaltnobetonskog sloja.
Postoji mnogo razliitih vrsta finiera u smislu njihove veliine, praktinog uinka,
konstrukcije za kretanje, kao i prihvat i ugradnju materijala.
Voenje finiera po pravcu i visini uglavnom je automatsko pomou lasera ili preko prethodno
nivelirane ice ili preko papue po prethodno izvedenom delu zastorne konstrukcije.
Mirsad orbadi
str. 18
1.6. Radovi na gradilitu
Obavljanje strune prakse podrazumjeva prisustvo na gradilitu u trajanju od minimalno 60%
trajanja strune prakse. U konkretnom sluaju student-izvrioc strune pakse boravio je na
vie gradilita. Objekti koji su u sklopu prakse posjeivani su:
I. Sarajevska zaobilaznica
I.1. Vijadukt Reljevo,
I.2. Vijadukt Otrik,
I.3. Vijadukt Butile,
I.4. Vijadukt Rjeica,
I.4.1. Rampa A,
I.4.2. Rampa C i
I.4.3. Rampa D.
I.5. Tuneli
I.5.1. Otrik
I.5.2. Oega
II. Dvor
II.1. Izrada zatitne jame za objekat
1.6.1. Sarajevska zaobilaznica

U toku boravka na gradilitu uglavnom su izvoeni zavrni radovi na trasi zaobilaznice.
Izrada gornjeg stoja puta. nasipanje i stabilizacija sitnozrnog materijala te postavljanje
asfaltnog kolovoza kao zavrne obloge puta. Na gradilitu su se obino nalazila ekipa koju je
sainjavalo 4-5 radnika NKR kvalifikacije te nadzorni organ. Strojevi koji su koriteni na
gradilitu za vrijeme boravka na istom bila su uglavnom transportna sredstva i stredstva za
zbijanje materijala (valjci) opisana u prethodnom dijelu.
Detaljna obrada pojedinih faza radova interpretirana je dnevnikom rada, koji je priloen u
nastavku.
1. PRIPREMNI RADOVI
2. RADOVI NA DOJNJEM STROJU
PRIPREMNI RADOVI obuhvataju nekoliko faza:
geotehniko-istrane radove,
iskoliavanje, opremanje gradilita,
odstranjivanje grmlja i drvea,

Mirsad orbadi
str. 19
ienje terena,
uredjenje postojeeg kolovoza.
Geotehniko-istrani radovi se izvode u sluaju da nisu izvedeni u fazi projektovanja, da su

nedovoljni, ili ako se u toku gradnje jave nepredvieni sluajevi.Obuvataju sva geoloka,
petrografska i geotehnika ispitivanja koja su potrebna za odreivanje kvaliteta ili ponaanja
temeljnog tla pri uzimanju u obzir svih faktora, koji posredno ili neposredno utiu na ove
karakteristike. Osim ispitivanja taj rad obuhvata takoe izradu kompletnih elaborata o
ispitivanjima i o zakljucima ispitivanja sa prijedlogom o rijeenju temeljenja, ureenju
temeljnog tla, te o upotrebi zemljanih materijala u okviru ugovorenih radova.Pri zavretku
ovih radova pristupa se iskoliavanju trase.
Ovaj rad pored iskoliavanja same trase obuhvata i sva geodetska mjerenja u vezi
prenoenja podataka sa projekta na teren, ili sa terena u nacrte i odravanje iskolianih
oznaka na terenu u cijelom periodu od poetka radova do predaje svih radova investitoru. Po
zavretku iskoliavanja pristupa se opremanju gradilita zatim ienju terena, odstranjivanju
drvea i grmlja i ureenju postojeeg kolovoza. Po zavretku navedenih radova pristupa se
radovima na izradi dojnjeg stroja.
RADOVI NA DONJEM STROJU obuhvataju sledee faze:

otkop humusa,
iroke otkope i prevoz,
obradu podtla,
Mirsad orbadi
str. 20
izradu nasipa,
izradu klinova uz objekte,
uredjenje posteljice planuma dojnjeg stroja,
dreniranje i odvodnju,
sanaciju dzepova plombama,
sanaciju vrtaa,
zatitu kosina,
vegetacijsku zatitu kosina, bankina i zelenog pojasa,
odvodne jarkove,
bankine,
uredjenje izvora vode,
oblaganje kosina kamenom.
Prvo se radi povrinski

otkop humusa izvrenog kod
iskopa u irokom otkopu na
trasi u pozajmitu, kao i
ispod
nasipa
debljine
maksimalno do 40 cm s
transportom, ili guranjem
mainskim putem u deponiju
sa strane, u pojasu putnog
zemljita. Poslije zavrenog
otkopa humusa, pristupa se
irokom otkopu i prevozu.
Rad obuhvata sve iroke
otkope, svih vrsta zemljanih
materijala koji su predvieni
projektom
zajedno
sa
odvozom,
odnosno
guranjem
iskopanog
materijala u nasipe, deponije
ili u deponije za razne
Mirsad orbadi
str. 21
potrebe prema namjeni kako e se materijal upotrebljavati pri izvoenju radova. U te radove
ukljueni su svi otkopi zasjeka, usjeka, pozajmita,
korekcija vodotoka, kao i iroki otkopi pri izvodjenju objekata. Sve iskope treba izvriti prema
profilima, opisanim kotama, projektom propisanim nagibima, uzimajui u obzir zahtjevane
osobine za namjensku upotrebu iskopanog materijala, a po ovim tehnikim uslovima. Zatim
slijedi obrada podtla. Podtlo predstavlja samoniklo tlo na kome se vri temeljenje ( izgradnja )
nasipa. Rad obuhvata zbijanje, eventualno razrivanje, radi suenja ili kvaenja prirodnog tla u
debljini koja je odredjena projektom, priblino debljine oko 30 cm. Po zavretku ovih radova
pristupa se izradi nasipa. Taj rad obuhvata nasipanje, razastiranje, grubo odnosno fino
planiranje, kvaenje i zbijanje materijala u nasipu prema dimenzijama odredjenim u projektu.
Sav rad mora biti uradjen u skladu sa projektom i tehnikim uslovima. Takoe postoje propisi
za materijal koji se koristi za izradu nasipa. Za izradu nasipa upotrijebit e se anorganski
materijal propisanih kvaliteta. U nasip se ne mogu ugraditi organski otpaci, korijenje, busenje,
odnosno materijal koji bi vremenom, zbog biohemiskog dijelovanja, promjenio svoje
mehaniko-fizike osobine. Materijal za izradu nasipa moe se dobiti iz usjeka na trasi ili iz
pozajmita. Klinovi uz objekte izvode se radi iskljuenja deformacija kolovoza na prelazu s
nasipa na objekat. Sledei korak je ureenje posteljice. Ureenje planuma dojnjeg stroja u
usjecima,nasipima i zasjecima, s grubim i finim planiranjem i nabijanjem, i to :
- u kamenim materijalima:
poravnavanje preostalih vrhova stijene,
nasipanje izravnavajueg sloja,
razastiranje, planiranje, kvaenje i zbijanje tog sloja.
- u koherentnim i mijeanim materijalima:

planiranje,
sanacija pojednih manjih nehomogenih mjesta,
kvaenje odnosno prosuivanje zemlje uz zbijanje do propisane zbijenosti.
U sluaju da je nabijanje onemogueno zbog previsoke prirodne vlanosti u tlu, odnosno

zbog nepovoljnih vremenskih prilika, moe se izvriti dublji iskop za 15 cm i izvesti
mehanika ili hemijska stabilizacija toga iskopa, zatim izvriti nasipanje, razgrtanje i
planiranje izravnjavajueg sloja debljine 15 cm, kao mehanika ili hemijska stabilizacija
izravnjavajueg sloja. Odluku o ovome donosi nadzorni organ. Opisane radove treba izvoditi
do kota predvidjenih u projektu po cijeloj irini planuma i u skladu sa ovim tehnikim
uslovima. Saniranje vrtaa, ponora, kaverni i dr. povrine preko 1 m2 obraunava se
posebno.
Mirsad orbadi
str. 22
Sledei korak je dreniranje i odvodnjavanje trupa puta. Ovi radovi izvode se prema detaljima
iz glavnog projekta i uputstvima nadzornog organa, a obuhvata izradu:
kompletnih drenanih sistema, sa izvodom van trupa puta,
kanalizacije za odvodnjavanje usjeka i zasjeka,
rigola,
uredjenje izvora vode.
Slijedei korak je sanacija depova i vrtaa. Taj rad obuhvata iskop gline ili drugog
nevezanog materijala iz depova i kaverni i izvedbu kamenog nabaaja u slojevima sa
istovremenim ubrizgavanjem cementnog maltera, u skladu s glavnim projektom i nalogom
nadzornog organa. Sanacija vrtaa je idui korak. Predvieni radovi treba da osiguraju
prirodnu funkciju vrtaa na podruiju puta po rijeenjima u projektu, odnosno u skladu s
nalogom nadzornog organa. Takoe, potrebno je izvriti i zatitu kosina mreama. Rad
obuhvata zatitu mreama kamenih kosina koji pri odreenom nagibu same po sebi stabilne,
ali povrinski podlone eroziji. Zatim vrimo i vegetativnu zatitu kosina, usjeka i nasipa,
bankina i zelenog pojasa. Rad obuhvata zatitu erozivnih povrina usjeka i nasipa, sa
zatravljivanjem i saenjem odgovarajuih vrsta iblja, odnosno humiziranjem i zatravljivanjem
bankina i zelenog pojasa, a prema projektu.
Jo jedan bitan korak je i izrada odvodnih jarkova. Ovo poglavlje obuhvata radove za
izgradnju odvodnih jaraka razliite izrade, prema detaljnim nacrtima projekta i to :
iskopi za odvodne jarke,
oblaganje odvodnih jaraka betonom,
oblaganje odvodnih jaraka kamenom oblogom ( na pjeakoj i betonskoj podlozi ),
stabiliziranje odvodnih jaraka,
oblaganje montanih elemenata,
humiziranje i zatravnjivanje.
Po zavretku ovih radova pristupa se izradi bankina i to :
bankine posute pijeskom, ljunkom, kamenom sitnei u sloju 5 cm irine po projektu,
bankine humizirane u debljini 15 do 25 cm, zasijane travom, irine po projektu.
Mirsad orbadi
str. 23
Takoe bitno je
spomenuti i da
radovi na dojnjem
stroju
treba
da
obuhvataju i radove
na ureenju izvora
vode
i
radove
oblaganja
kosina
kamenom. Radovi
na ureenju izvora
vode
obuhvataju
ureenje
izvora
vode
u
trasi
perforiranim
betonskim cijevima
40 100 cm,
ugraivanje
pjeanog
filtera
dubine 1,0 do 2,0
m, sa iskopom i nasipom. U ureenje je ukljuena nabavka i montiranje armirano-betonskih
poklopaca s prikljukom na betonske cijevi 20 cm. Sav rad treba izvesti prema projektu.
Zatim oblaganje kosina kamenom obuhvata ureenje povrina kosina, kamenih nasipa i
padina u debljini sloja do 30 cm, sa izabranim kamenom kao zamjena za humiziranje padina
na kamenim nasipima i padinama. Taj rad moe se izvriti i na drugi nain, koji predloi
izvoa, a usvoji nadzorni organ.
1.6.2. Zatitna jama stambenog objekta Dvor

Drugi dio prakse je obavlje na projektu Dvor koji se nalazi na lokacji Marijin Dvor. Objekat je
po namjeni stambeni sa spratnou od devet etaa. Konstrukciju objekta sainjavaju nosivi
AB zidovi u oba pravca i AB grede u pravca, te horizontalna konstrukcija takoer od AB.
Spratnost objekta sainjavaju dvije podzemne etae i sedam nadzemnih etaa. Za vrijeme
obaljanja prakse radovi koji su bili u toku su vreni za izradu podzemnih etaa, tj izrada
nosive konstrukcije zatitne jame objekta, iskop jame i dovoz materijala, izrada (betoniranje)
podlonog betona te betoniranje dijela temeljne ploe. Neki od radova e biti prikazani u
nastavku rada praeni sa odgovarajuim slikama.
Mirsad orbadi
str. 24
Faze radova koje se obavljaju:
1.0. PRIPREMNI RADOVI
- Tehnika oprema, priprema gradilita za rad I ienje terena
- Geodetsko iskolienje objekta
- Geodetsko snimanje postojeeg stanja
2.0. ZEMLJANI RADOVI
- Iskop do nivoa radne povrine ( 1.50 m )
- Iskop do kote 533,40 m.n.m za izradu naglavne grede
- Iskop do kote 531.44 m.n.m za izradu sidrene grede
- Iskop do krajnje kote u pliem dijelu objekta
- Iskop do krajnje kote na dubljem dijelu objekta
3.0. ZATITNA KONSTRUKCIJA GRAEVINSKE JAME
- Buenje za pilote
- Ugradnja armature u buotine
- Betonirabje ipova
- Injektiranje ( jetgrouting )
- temanje ipova za povezivanje armature naglavne grede sa ipovima
- Armiranje naglavne grede
- Oplaivanje naglavne grede
- Betoniranje naglavne grede
- Sidrenje ipva
Mirsad orbadi
str. 25
1.7. Opis provoenja kontrole kvaliteta materijala i radova
1.7.1. Kontrola kvaliteta betona
Program kontrole i osiguranje kvalitete osnovni je uvjet za postizanje zahtijevanih
svojstava betona i konstruktivnih elemenata u fazi gradenja i eksploatacije. Kontrola
kvalitete defmirana je l.34 PBAB-a i sastoji se od:
- kontrole proizvodnje betona
- kontrole saglasnosti s uvjetima projekta konstrucije.
A) Kontrolu proizvodnje betona provodi (prema PBAB-u l.36.) proizvoa betona do
vremena predaje betona izvoau radova na gradilitu. Daljnju kontrolu betona, od
vremena preuzimanja do zavretka njegovanja ugraenog betona provodi izvoa
betonskih radova.
Proizvoa betona i izvoa betonskih radova TRABAG d.o.o. Sarajevo duni su
prema vaeim propisima i normama osigurati struno osposobljeno osoblje koje e u
dobro opremljenom labaratoriju prema normi ( U.M1.052 ) kontinuirano voditi evidenciju
o postignutoj kvaliteti proizvedenog betoa.
A) Kontrola proizvodnje betona
Kontrola proizvodnje obuhvaa:
A.1. Prethodna ispitivanja
A.2. Ispitivanje proizvodne sposobnosti betonare
A.3. Ispitivanje osnovnih komponenata betona
A.4. Ispitivanje svjeeg betona
A.5. Ispitivanje ovrslog betona
A.6. Dokaz kontrole marke betona
A.1. PRETHODNA ISPITIVANJA
Sastavi betona definirani su prema ranije izvedenim prethodnim ispitivanjima i rezultatima
kontrolnih ispitivanja u proizvodnji betona za usvojene klase betona. Dokazi postignutih marki
betona po periodima proizvodnje ( mjeseni i kvartalni izvjetaji ) nalaze se u dokumentaciji
betonare.
Mirsad orbadi
str. 26
A.2. ISPITIVANJE PROIZVODNE SPOSOBNOSTI BETONARE
Proizvodna sposobnost betonare ispituje se prema normi U.M1.050, a rezultati ispitivanja
nalaze se u dokumentaciji betonare.
A.3. ISPITIVANJE OSNOVNIH KOMPONENATA BETONA
Labaratorij betonare provodi ispitivanje osnovnih komponenti betona u okviru tekue kontrole
prema i.38. i39. PBAB-a, a pod nadzorom IMK Graevinskog fakulteta
A.5. ISPITIVANJE OVRSLOG BETONA

U toku proizvodnje betona obavezno je uzimanje kontrolnih uzoraka svake vrste betona u
skladu s 61.41,42 i 43 PBAB-a. Na uzorcima ovrslog betona ispituje se vrstoa na pritisak i
zahtjevana posebna svojstva betona, koja su uvjetovana projektom konstrukcije ili programom
kontrole (61.49. PBAB-a). Rezultati ispitivanja obrauju se u okviru tekue kontrole za dokaz o
postignutoj marki betona.
A.5.1. Tekua kontrola marke betona:
Postignuta marka betona ocjenjuje se po partijama betona prema 61.46. PBAB-a. Partiju
betona ine koliine iste klase i vrste betona ugraene u konstruktivne elemente objekta u
odreenom vremenskom periodu, prema 61.37. PBAB-a. Broj kontrolnih uzoraka u partiji betona
je minimalno 3 i rnaksimalno 30, kroz vremenski period proizvodnje ne dui od mjesec dana.
A.5.2. Dokaz marke betona:
Predstavnik ovlatene institucije, dostavlja proizvoau svaki mjesec, odnosno svaka tri mjeseca
Dokaz o postignutoj kvaliteti proizvedenog betona, na temelju statistike obrade svih rezultata
ispitivanja. Ocjena se daje prema uvjetima norme U.M1-051.
B) Kontrola saglasnosti s uvjetima projekta konstrukcije
B.1. PARTIJA BETONA
Kontrola saglasnosti s uvjetima projekta konstrukcije provodi se na mjestu ugradnje
betona, kako bi se dokazalo da kvaliteta ugraenog betona u AB konstruktivne elemente
objekta zadovoljava uvjete kvalitete propisane u okviru projekta konstrukcije. Ocjenjivanje
postignute kvalitete i preuzimanje betona obavlja se periodicno po partijama betona,
prema l. 46. PBAB-a.
B.2. UESTALOST UZIMANJA UZORAKA ZA KONTROLU SAGLASNOSTI:
Uestalost uzimanja uzoraka za dokaz saglasnosti ovisi o kategoriji betona i vanosti
konstrukcije, a odreuje se prema l.48. PBAB-a. Broj uzoraka za dokaz marke betona
ispitivanjem vrstoe na pritisak i vodonepropusnosti, a u skladu s tehnikim uvjetima,
dinamikom i nainom ugradnje, bit e naveden unutar programa kontrole. U toku
Mirsad orbadi
str. 27
izvoenja radova izvoac e dostavljati nadzoru parcijalne izvjetaje, a po zavretku
izvoenja betonskih radova i obrade rezultata ispitanih betonskih uzoraka, izvoa radova
dobiva lzvjetaj o postignutoj kvaliteti ugraenog betona izdan od strane predstavnika
ovlatene institucije.
Za ispitivanje vodonepropusnosti potrebno je uzeti posebno betonske uzorke od uzoraka koji
se uzimaju za dokaz vrstoe na pritisak, ali iz iste dopremljene koliine. Uzorci za dokaz
kontrole saglasnosti s propisanim uvjetima kvalitete betona uzimaju se na mjestu ugradnje
prema programu kontrole.
Obavljanje kontrole u toku izvoenja i ugradnje betona, te zavrno dokazivanje
postignute kvalitete betona u skladu sa uvjetima projekta je obaveza izvoaa
TRABAGdoo.
Definisanje pojedinih partija betona
Beton koji se ugrauje u objekat preuzima se po partijama koje predstavljaju odreene
koliine betona koje su ugraene u objekat u nekom vramenskom periodu. Ovakav nain
kontrole kvaliteta ugraenog betona podrazumijeva da svakoj partiji betona korespondira
tano i unaprijed utvren broj uzoraka tako da se na ovaj naiun uvijek moe sa velikom
pouzdanou dati ocjena ostvarene marke betona po pojedinim dijelovima, odnosno
elementima objekta.
Partija betona je koliina iste vrste betona koja se priprema i ugrauje pod jednakim
uslovima ugraen u iste konstrukcijske elemente u odreenom vremenu.
Svaka partija obuhvata beton odreenog konstrukcijskog elementa zidovi, stubovi ili ploe
sa vutama, gredama i stepenitem i odreenu vrstu, odnosno marku betona ugrivanu u
odreenom vremenskom periodu, ne duem od mjesec dana. Svaka partija obuhvata
odreenu koliinu betona, ali ne veu od 2000 m3.
1.8. Opis dokumentacije na gradilitu

1.8.1. Graevinski dnevnik
Graevinski dnevnik "dnevnik graenja", predstavlja dokumenat ali ujedno i registar
svih zbivanja na gradilitu koja su opeg i posebnog znaenja za objekat. Voenje
graevinskog dnevnika predstavlja obvezu sukladno zakonskim propisima i pravilima
graevinske struke za svaki investicijski objekat. U okviru graevinskog dnevnika uneseni
sadraji konstatiraju:
- Izvoenje i opis radova kao svakodnevnica na objektu (podaci o "otvaranju gradilita",
nanosna skela, podaci koji su od vanosti za stabilnost objekta, kvalitet radova kao i podaci o
uzimanju uzoraka za ispitivanje, ispitivanje materijala i elemenata, pregled izvrenih
iskopa,,pregleda montirane oplate i betonskog elika za buduu nosivu konstrukciju objekta,
Mirsad orbadi
str. 28
podaci o montai ureaja, postrojenja i opreme, te mnogi drugi relevantni pokazatelji koji
optereuju gradilite);
- Klimatsko meteroloki podaci u podneblju graenja (temperatura i vlanost zraka,
vjetar i izloenost objekta vjetru, sunce i insolacija sunanih zraka, ekoloki pokazatelji i to
posebice koncentracija tetnih sastojaka u zraku, tlu i vodi ukoliko se izvode radovi na takvim
terenima, razina padavina u vidu kinih kapljica, snijega, mraza i slino)
Nepogode na gradilitu, koje se mogu oitovati u vidu: eventualnih vremenskih
nepogoda, havarije dijela izgraenog objekta, tehnolokih konstrukcija i mehanizacije
gradilita,povreda ili smrtna pojava graevinskih radnika. Graevinski dnevnik se "vodi" svaki
radni dan na gradilitu a potpisnici su predstavnici izvoaa radova koji svakodnevno i
ureuje dnavnik te predstavnik investitora koji u svojstvu nadzornog organa ako ima
potrebe aurira i dopunjava tekst lista graevinskog dnevnika te tek tada isti potpisuje.Sve
ove aktivnosti su bitne, jer jedino konstatacije iz graevinskog dnevnika mogu biti validne za
tzv. priznavanje i plaanje naknadnih radova u graenju, ali isto tako i upozorenje
predstavnika investitora odnosno nadzornog organa o svim aspektima graenja.Graevinski
dnevnik se uva u ravnateljstvu gradilita, a ispis podataka u dnevniku se radi u dva
istovjetna primjerka "pod indigom". Jedan svakodnevni radni dan list graevinskog
dnevnika / original preuzima nadzorni organ koji zastupa investitora.Graevinski dnevnik
predstavlja jedan od osnovnih dokumenata u fazi tehnikog pregleda i prijema izgraenog
objekta.Treba istaknuti da postoje specifini graevinski dnevnici, a to su dokumenti tzv.
kooperanata. Tako se ima montaerski graevinski dnevnik, instalaterski graevinski dnevnik
i slino.
1.8.2. Graevinska knjiga

Graevinska knjiga predstavlja dokument objekta koji se gradi. Osnovna svrha i namjena
ovog dokumenta jeste uviaj i materijalni dokaz injeninog stanja na objektu u
pojedinanim, ali svim stavkama i fazama graenja s aspekta izvedenih radova i to od tzv.
prethodnih,pripremnih, grubih i zavrnih radova kao i vanjskog ureenja oko objekta.To je
obvezni dokument koji slui za obraun na relaciji izvoa investitor graenja.Zato ovaj
dokument mora se briljivo uvati, jer predstavlja hronologiju deavanja realiziranja
graevinskih i drugih radova, tako se ima da je od osobite vrijednosti.Forma graevinske
knjige realizirana je ''kao knjiga A4 formata'', pri emu mora biti proivena jemstvenikom i
zapeaeno (voskom) na posljednjoj strani. Sve strane graevinske knjige moraju biti
numerirane od broja 1 pa dalje. Postoje tiskani obrasci za graevinsku knjigu, ali je mnogo
bolje i preglednije ako se odmah u poetku za nju uzme tvrdo ukoriena knjiga sa kariranim
listovima (zbog lakeg ucrtavanja skica u razmjeri) i za svaku stavku (poziciju)predrauna
odredi po nekoliko strana na kojima e se upisivati potrebni podaci.Graevinska knjiga se
popunjava aurira tuem ili mastilom u tijeku rada ili neposredno poslije svretka svake
stavke u graenju.
U graevinsku knjigu se upisuju svi podaci o izvrenim radovima sa skicama jasnim i
preciznim u odreenoj razmjeri i to za radove gdje su skice zaista potrebne.
Na osnovu uneenih podataka u graevinsku knjigu evidentno je :
- Opis stavke sa signaturom iz glavnog izvedbenog projekta, a ukoliko stavka nije
predviena u projektu daje joj se odreeni broj po loginom redoslijedu;
- Koliina izvrenih radova sa dokaznicom mjera;
Mirsad orbadi
str. 29
- Jedinina cijena za izvrene radove;
- Kumulativni iznos za izvedene radove u odreenom vremenskom periodu (mjeseni
iznosi a iz razloga auriranja privremenih obraunskih mjesenih situacija );
- Ukupan iznos za izvedene radove prema datoj stavci.
Graevinska knjiga moe da obuhvaa materijal ugraen u stavku te utroak norma sati
rada.Dakle, podaci u graevinskoj knjizi moraju potpuno odgovarati koliinama po tzv.
radnim nalozima, tako da u knjizi moraju biti upisani brojevi radnih naloga iji je predmjer
unijet u dotinu koliinu graevinske knjige.Podatke za graevinsku knjigu prikupljaju
snimaju zajedno predstavnik investitora / nadzorni organ i predstavnik izvoaa / ravnatelj
gradilita, odnosno objekta. Ovo iz razloga poslovnosti i aurnosti u radu i koordinaciji, te
pravovremenog evidentiranja stanja na objektu. Svaki drugi nain moe izazvati nepoeljne
posljedice, jer je nekada vrlo teko a i nemogue retroaktivno konstatirati izvedeno stanje na
objektu.Obraunski nacrti koji ine sastavni dio graevinske knjige vode se u jednom
primjerku na kopiji tzv. pogodbenog projekta (izvoakog), gdje se u vie boja upisuju sve
promjene. Uz obraunski nacrt mogu biti prikljueni i posebni i znaajniji detalji sa pozivom
na graevinski dnevnik ili graevinsku knjigu, kada je, zbog ega i od koga nareena
izmjena.Obraunske nacrte potpisuju predstavnik investitora (nadzorni organ) i izvoaa. U
sluaju da su pored skica potrebni i planovi, treba i njih zalijepiti i proiti u graevinskoj
knjizi.Ako su radovi izvedeni u potpunoj suglasnosti sa pogodbenim projektom, u
graevinskoj knjizi e se konstatirati da je iz toga razloga izostalo voenje obraunskog
nacrta.Graevinsku knjigu vodi obino tzv. inenjer na gradilitu / objektu (op.a. Ako je tako
formulirano radno mjesto prema sistematizaciji radnih mjesta), odnosno iskusni graevinski
tehniar, a sve skupa pod ravnateljstvom odgovorne osobe ispred izvoaa radova koji je
odgovoran za tonost podataka!U graevinskoj knjizi ne smije nita biti ''brisano'', ve se
svaka ispravka vri povlaenjem crte preko pogrenog i dopisivanjem tonog. Pored svake
ispravke mora biti paraf (skraeni potpis) osobe koja ispravku unosi.
1.8.3. Radni nalog
Pored graevinskog dnevnika i graevinske knjige, radni nalog se smatra kao trei
najvaniji dokument na gradilitu s aspekta rada, reda i mira u operativnoj jedinici kako se jo
naziva obraunskoj jedinici objekta.Radni nalog treba da poslui kao zadaa neposrednom
izvriocu, tj. radnoj grupi, upoznavajui je sa poslom i odgovarajuom normom. Meutim u
praksi se uglavnom primjenjuje kao radni obraun, to je pogreno.To je praktiki ugovor sa
grupom / ''brigadom'' radnika ili pojedincem u cilju izvrenja odreene zadae i treba da
sadri sve radove koje dotina grupa ima da obavi u tijeku odreenog vremena.
Nepredvieni radovi se unose naknadno u radni nalog.
Popunjavanje radnog naloga vri se po radnom uinku ili po utroku radnog vremena
(reija). Popunjavanje po utroku radnog vremena vri se samo za one radove koji nisu
predvieni normama i tada se evidentiraju utroeni radni sati i koliine izvrenih radova.
Svakodnevne podatke o radnim satima popunjava voa grupe (brigadir) uporeujui ih
radi suglasnosti sa poslovoinom evidencijom knjigom registra uposlenih graevinskih
radnika (karnetom / iktaricom).Po svrenom poslu ili na kraju mjeseca, vri se kontrola
koliina i na temelju tono utvrenih koliina poslovoa, ili pak netko drugi od ravnateljskog
osoblja gradilita / objekta,izraunava zaradu pojedinih radnika u grupi, mnoei zbir sati sa
jedininom cijenom sata dotine grupe radnika (I VIII IX) koju dotini radnik ima. Na taj
nain se dobija osobni dohodak po utroenom vremenu (Opa. postoji podjela radnika po
Mirsad orbadi
str. 30
grupama i drugaija!).Zatim se pomnoe koliine izvrenih radova sa vrijednostima dobijenim
po normama (tehnike norme u graevinarstvu) i sve skupa sabere. Dijelei ovu vrijednost sa
vrijednou osobnog dohotka po utroenom vremenu, dobija se koeficijent ''K'' kojim se
mnoi zarada pojedinih radnika po utroenom vremenu, te se najzad dobija njihova ''akordna
zarada''. Za radove u ''reiji'' zarada pojedinih radnika se odreuje mnoenjem utroenih sati
sa tzv. osobnim
dohotkom na sat ili tonije reeno satnicom radnika vrjednovanom grupom izvrioca
posla.Radni nalog se popunjava u tri istovjetna primjerka:
- radnoj grupi,
- poslovoi na objektu, i
- obraunskoj slubi u graevinskoj kompaniji.
Vjerodostojnost radnog naloga potpisuje svojeruno voa (brigadir) grupe, odnosno
pojedinac, ako nije u sastavu niti jedne grupe, te ravnatelj gradilita uz supotpis poslovoe
odnosno osobe koja je radni nalog za svreni mjesec aurirala.
Radni nalozi se uvaju i arhiviraju na gradilitu (gradilini primjerak) a mogu znaajno
posluiti za tzv. kolaudaciju kao obraunski dokument zavrnom obraunu u tijeku
tehnikog pregleda objekta i dobijanja upotrebne dozvole za izgraeni objekat.
1.8.4. Knjiga registra uposlenih graevinskih radnika
Registar uposlenih graevinskih radnika na gradilitu ukljuuji i tzv. ''reijsko osoblje''
smatra se uputnim ili bolje rei obveznim. Svaki neregistrirani radnik smatrat e se
nepoeljnim koji moe naruiti ritam i disciplinu u tehnolokom procesu rada.
Registracija uposlenih graevinskih radnika osoba tzv. karnet (prozivnik iktarica)
predstavlja osnovu za poetak i svretak radnog vremena. Ovaj prozivnik posjeduje i o njemu
se brine poslovoa objekta, pri emu se upisuju sati izvrenja rada svakog pojedinanog
graevinskog radnika u procesu produkcije na objektu.
1.8.5. Osoblje gradilita
Osoblje, kao in i fakat gradiline dokumentacije predstavlja subjekt graenja. U principu prije
zvaninog "otvaranja gradilita" regrutira se najue ravnateljstvo menadmenta graenja. To
je sustav odgovornih strunih osoba na ijem elu stoji "ravnatelj gradilita", ovjek sa
posebnim zadaama i obvezama u odnosu na sve ostale imbenike graenja. Ova osoba
koordinira sustavno na razini odnosa "gradilite graevinska kompanija u svrhu
sprovoenja plana i programa operativne dokumentacije s jedne strane kao i odnosa
gradilite investitor drutveni djelatnici.
Osoblje gradilita ine djelatnici odgovorni prema zadaama koje su utvrene tzv.
sistematizacijom radnih mjesta Za svako radno mjesto utvruje se razina potrebne strunosti
i radnog iskustva a pravnim aktom reguliraju se obveze i prava u obavljanju postavljenih
zadaa.Dakle, to je dokumenat koji u obiajenoj proceduri ima naziv: rjeenje o postavljanju i
slino (na odreeno radno mjesto) odnosno ugovor o radu. Ovim inom, osoblje gradilita
stie moralne, materijalne i krivine odgovornosti za sve ono to ima u opisu radnog
mjesta.Svi uposlenici duni su drati razinu gradilita sa svojim primjerom djelovati
sugestivno na sve one koji na bilo koji nain ele da razbiju harmoniju gradilita.
Mirsad orbadi
str. 31
E)
1.
2.
AB NAGLAVNA GREDA
Jed. mj.
Jed. cijena
m2
175
20,00
3.500,00
kg
6.424
2,50
16.060,00
m3
55
220,00
12.000,00
Armatura naglavne grede. Nabava, doprema,

ienje, rezanje, savijanje, postavljanje i
vezivanje armature. Obraun po kg postavljene
armature uz uveanje za 5% radi eventualne
nastavne armature. Obraun po kg ugraene
armature.
Beton C30/37 naglavne grede. Nabava i

doprema komponenti, izrada i ugradnja betona
u dvostranoj oplati uz upotrebu pervibratora.
Obraun po m ugraenog betona uvean za
5 %.
E) AB NAGLAVNA GREDA:
F)
1.
2.
SIDRENA GREDA
Jed. mj.
Koliina
31.560,00
Jed. cijena
Iznos
Oplata sidrene grede. Nabava, izrada,

postavljanje i skidanje jednostrane oplate.
Spojeve obraditi da se sprijei otjecanje
cementnog mlijeka.
m2
80
20,00
1.600,00
kg
2.702,06
2,50
6.755,15
m3
18,00
220,00
3.960,00
Armatura sidrene grede. Nabava, doprema,

ienje, rezanje, savijanje, postavljanje i
vezivanje armature. Obraun po kg ugraene
armature.
B500B-R
3.
Iznos
Oplata naglavne grede pilotskog zida. Nabava

materijala, izrada, postavljanje i skidanje
dvostrane oplate. Spojeve obraditi da se
sprijei otjecanje cementnog mlijeka. Obraun
po m2 ukupne koliine oplate.
B500B-Q i B500B-R
3.
Koliina
Beton C30/37 sidrene grede. Nabava i

doprema komponenti, izrada i ugradnja betona
u jednostranoj oplati uz upotrebu pervibratora.
Obraun po m ugraenog betona.
F) SIDRENA GREDA:
12.315,15
Mirsad orbadi
str. 32
DNEVNIK RADA
Mirsad orbadi
str. 33
Izvoa radova:
Objekat:
trabag Investitor: JP Ceste
GRAEVINSKI DNEVNIK
Dan:
Importane centar Federacije BiH
Mjesto:
Datum:
OPIS RADA
Mehanizacija
Srijeda
27.02.2013.god
PRIMJEDBA
- Dolazak u 9:00 h sjedite firme, Inportane

Centar. Upoznavanje sa osobljem firme te
razgovor o samomo osnivanju firme i
nainom organizovanja. Prdstavljanje plana
rada fireme i projekata na kojima su radili ili
trenutno rade.
Projekti koji su trenutno u izradi od strane
firem TRABAG kao nosioca posla:
- Sarajevska zaobilaznica (LOT1 i LOT3)
- Stambeni objekat Dvor u Sarajevu
- Regionalni centar UIO u Tuzli
- Sanacija hidroelektrane u Viegradu
- Drani zatvor BiH u Sarajevu
Sastavio:
Za izvoaa:
Za Investitora:
Mirsad orbadi
str. 34
Slika 1: Stambeni objekat Dvor
Slika 2: Sarajevska zaobilaznica (LOT1)
Mirsad orbadi
str. 35
Izvoa radova:
Objekat:
Dan:
Sarajevska zaobil. Federacije BiH
Mjesto: LOT1 i LOT3
Datum:
OPIS RADA
Mehanizacija
- Dolazak u 9:00 h u firmu te odlazak u

obilazak cijele dionice Sarajevske zaobilazn.
na kojem su izvoeni radovi: vijadukt Otrik,
vijadukt Rjeica, vijadukt Reljevo kao i tuneli
Otrik i Oega.
- Postavljanje cementne stabilizacije ispred
tunela Otrik u duini od 120 m. Postavljnje
je vreno u slojevim te zbijano valjcima do
potrebne zbijenosti. Cementna stabilizacija
je nosivi sloj mjeavine kamenog materijala
hidraulikog veziva i vode.
- Posjeta asfaltnoj bazi i upoznavanje sa
radom same baze pri proizvodnji asflta.
Sastavio:
GRAEVINSKI DNEVNIK
Za izvoaa:
Srijeda
06.03.2013.god
PRIMJEDBA
kamioni
finieri
vibro valjci
Za Investitora:
Mirsad orbadi
str. 49
Slika 3: Vijadukt Reljevo
Slika 4: Cementna stabilizacija
Slika 5: Asfaltna baza TRABAG
Mirsad orbadi
str. 50
Izvoa radova:
Objekat:
GRAEVINSKI DNEVNIK
Dan:
Mjesto: LOT1 i LOT3
Datum:
OPIS RADA
Mehanizacija
Subota
09.03.2013.god
PRIMJEDBA
- Dolazak u 9:00 h u firmu te odlazak na

gradilite. Radovi koji su vreni tog dna su:
- Rekonstrukcija postojeeg vijadukta
preko autoputa. Vreno je postavljanje
hidroizolacije i pjeskarenje.
- Na dionici Reljevo Doljani vreni su radovi
na izradi temelja i postavljanje armaturnih
koeva za rasvijetu autoputa.
- Obilazak izgraenog dijela strojeva za
preiavanje atmosferskih voda.
- Postavljanje Geoweb-a na kosine radi
stabilizacije kosina.
Sastavio:
Za izvoaa:
Za Investitora:
Mirsad orbadi
str. 51
Slika 6: Rekonstrukcija postojeeg vijadukta
Slika 8: Stroj za preiaavanje otpadnih voda
Slika 7: Temeljna konstrukcija za stub rasvjete
Mirsad orbadi
str. 52
Izvoa radova:
Objekat:
Mjesto:
GRAEVINSKI DNEVNIK
Dan:

Skladite Merkur
Datum:
OPIS RADA
Mehanizacija
Srijeda
13.03.2013.god
PRIMJEDBA
- Dolazak u 9:00 h u firmu gdje je bilo

predvieno posjeta asfaltnoj bazi i detaljnije
upoznavanje sa radom iste u pripremi
izrade asfalta koje se treba da da ugradi tog
dana na dijelu dionice Sarajevske obilaznice.
Posjeta je otkazana zbog kvara na asfaltnoj
bazi te smo ostali firmi u Rajlovcu.
- Ostajanje smo iskoristili za pregledavanje
projekata Sarajevske zaobilaznice koje je do
tada uradila Slovenska firma SCT.
Sastavio:
Za izvoaa:
Za Investitora:
Mirsad orbadi
str. 53
Izvoa radova:
Objekat:
Dan:
Mjesto: LOT1 i LOT3
Datum:
OPIS RADA
Mehanizacija
- Dolazak u 9:00 h u firmu te izlazak na

gradilite. Radovi se trebali izvoditi na
Rampi B, gdje je bilo potrebno postavljanje
zavsrnog sloja asfalta debljine d=4.0 cm
Asfaltni habajui sloj se postavljao na
bito-nosivi sloj debljine d=6.0 cm.
Sastavio:
GRAEVINSKI DNEVNIK
Za izvoaa:
Srijeda
20.03.2013.god
PRIMJEDBA
kamioni
finier
vibro valjci
Za Investitora:
Mirsad orbadi
str. 54
Slika 9: Postavljanje asfalta sa finierom
Slika 10: Valjanje asfata vibro valjcima
Mirsad orbadi
str. 55
Izvoa radova:
Objekat:
Mjesto:
GRAEVINSKI DNEVNIK
Dan:

Skadite Merkur
Datum:
OPIS RADA
Mehanizacija
Srijeda
27.03.2013.god
PRIMJEDBA
- Dolazak u 9:00 h u firmu u skaditu

Merkura u Rajlovcu. Ostanak u firmi i radovi
u administraciji pri pomaganju izrade
privremenih situacija za izvrene radove.
- Izrada dokaznica za predmjere i predraun
radova i sklapanje u projektnu dokumentaciju
Sastavio:
Za izvoaa:
Za Investitora:
Mirsad orbadi
str. 56
Izvoa radova:
Objekat:
Mjesto:
GRAEVINSKI DNEVNIK
Dan:

Skadite Merkur
Datum:
OPIS RADA
Mehanizacija
Srijeda
03.04.2013.god
PRIMJEDBA

okonanih situacija za izvrene radove.
Sastavio:
Za izvoaa:
Za Investitora:
Mirsad orbadi
str. 57
Izvoa radova:
Objekat:
Mjesto:
GRAEVINSKI DNEVNIK
Dan:

Skadite Merkur
Datum:
OPIS RADA
Mehanizacija
Srijeda
10.04.2013.god
PRIMJEDBA

okonanih situacija za izvrene radove.
Sastavio:
Za izvoaa:
Za Investitora:
Mirsad orbadi
str. 58
Izvoa radova:
Objekat:
Mjesto:
GRAEVINSKI DNEVNIK
Dan:

Skadite Merkur
Datum:
OPIS RADA
Mehanizacija
Srijeda
17.04.2013.god
PRIMJEDBA

u administraciji.
Sastavio:
Za izvoaa:
Za Investitora:
Mirsad orbadi
str. 59
Izvoa radova:
Objekat:
trabag Investitor: SEIC
Stambeni objekat South European Investment
Mjesto:
Dan:
Datum:
Dvor Company
OPIS RADA
GRAEVINSKI DNEVNIK
Mehanizacija
Srijeda
24.04.2013.god
PRIMJEDBA
- Dolazak u 9:00 h na gradilite, razgovor sa

voditeljom gradilita. Upoznavanje sa
projektom same konstrukcije zatitne jame.
Nainom izvoenja i tehnoogijom izvoenja.
Zatita temeljne jame je predviena je u vidu
izvedbe 92 armirano betonska ipa prenika
52 cm, na osovinskom razmaku 150 cm I
buenje jednog reda sidara koja su
privremenog karaktera.
- Radovi na izradi zatitne konstrukcije:
buenje, armiranje i betoniranje ipova
ispunjavaje injekcionom smjesom
Sastavio:
Za izvoaa:
Za Investitora:
Mirsad orbadi
str. 60
Slika 11: Injektiranje pri izradi jetgrount-inga
Slika 12: Armaturni ko nosivog ipa
Mirsad orbadi
str. 61
Izvoa radova:
Objekat:
Mjesto:
Mehanizacija
- Dolazak u 9:00 h na gradilite a radovi koji

su raeni tog dana bili su:
- Iskop zemljanog materijala III kategorije,
a vren je mehanikim putem uz pomo
bagera rovokopaa.
- Priprema i postavljanje oplate za naglavnu
gredu
- Armiranje i postavljanje armature naglavne
grede, priprema za betoniranje.
Sastavio:
Za izvoaa:
Dan:
Datum:
Dvor Company
OPIS RADA
GRAEVINSKI DNEVNIK
Srijeda
08.05.2013.god
PRIMJEDBA
bager rovok.
kamion kiper
kran
Za Investitora:
Mirsad orbadi
str. 62
Slika 13: Iskop materijala za izradu naglavne grede
Slika 14: Preonos i postavljanje armature naglavne grede
Mirsad orbadi
str. 63
Izvoa radova:
Objekat:
Mjesto:
Dan:
Datum:
Dvor Company
OPIS RADA
GRAEVINSKI DNEVNIK
Mehanizacija
Srijeda
15.05.2013.god
PRIMJEDBA
- Dolazak u 9:00 h na gradilite.

- Radovi na utezanjima sidara i oitavanje
nosivosti sidara.
- Mjerenje pomaka konstrukcije i praenje
deformacija.
Sastavio:
Za izvoaa:
Za Investitora:
Mirsad orbadi
str. 64
Slika 15: Utezanje sidara
Slika 16: Utezanje sidara i oitavanje nosivosti sidara
Mirsad orbadi
str. 65
Izvoa radova:
Objekat:
Mjesto:
Mehanizacija

- Radovi na iskopu i odvozu materijala
desnog dijela objekta do konane kote te
priprema podloge za podloni beton.
Iskop i dovoz material se vri uz pom
mehanizacije.
Sastavio:
Za izvoaa:
Dan:
Datum:
Dvor Company
OPIS RADA
GRAEVINSKI DNEVNIK
Srijeda
22.05.2013.god
PRIMJEDBA
bager rovok.
kamioni
Za Investitora:
Mirsad orbadi
str. 66
Slika 17: Iskop i utovar materijala
Slika 18: Iskom graevinske jame do konane kote
Mirsad orbadi
str. 67
Izvoa radova:
Objekat:
Mjesto:
OPIS RADA
Mehanizacija

- Radovi na pripremi za izlijevanje podlonog
betona.
- Mjerenja i opaanja ipova uz pomo
inklinometra.
- Postavljanje uzemljenja za objekat
bager rovok.
kamioni
Za izvoaa:
Dan:
Datum:
Dvor Company
Sastavio:
GRAEVINSKI DNEVNIK
Srijeda
29.05.2013.god
PRIMJEDBA
Za Investitora:
Mirsad orbadi
str. 68
Slika 19: Priprema podloge za izradu podlonog betona
Slika 20: Mjerenje pomaka i deformacija Inklinometrom
Mirsad orbadi
str. 69
Izvoa radova:
Objekat:
Mjesto:
Mehanizacija

- Radovi na postavlkanju odvodnih cijevi
- Radovi na armiranju klontra ploe.
Armiranje se vri u dvije faze kako je
projektom predvieno. Prvo e se armirati
desni dio objekta koji je nii te e se tako
i betonirati.
Sastavio:
Za izvoaa:
Dan:
Datum:
Dvor Company
OPIS RADA
GRAEVINSKI DNEVNIK
Srijeda
05.06.2013.god
PRIMJEDBA
bager rovok.
kamioni
Za Investitora:
Mirsad orbadi
str. 70
Slika 21: Postavljanje armature i odvodnih cijevi
Slika 22: Detalj armiranja otvora
Mirsad orbadi
str. 71
PRAKTINI ZADATAK
Mirsad orbadi
str. 72
3.1. Toranjska dizalica
Toranjske dizalice su zbog svoje tehnike konstrucije i logistike rada kljuna
transportna sredstva untranjeg tehnolokog ili gradilinog transporta u visokogradnji,
industrogradnji te gradnji ostalih betonskih i armiranobetonskih graevina za prijenos oplata,
betonskog eljeza, svjeeg betona te ostalih resursa za graenje.
Zbog toga proraun uinka toranjskih dizalica trai poznavanje nekih temeljnjih obiljeja ovih
transpotnih sredstava. Uglavnom se koriste tri vrste toranjskih dizalica:
- za vee nosivosti i dohvate koriste se toranjske dizalice vodoravnom granom (po kojoj se
kree maka sa opremom za prihvat i premjetanje tereta) a koja grana je okretna oko vrha
"neokretnog" tornja.
- kao dizalice manje i srednje nosivosti koriste se toranjske dizalice sa vodoravnom granom
na okretnom tornju te
- toranjske dizalice sa kosom (u uspravnom smislu) okretnom strijelom na okretnom tornju
manje i srednje nosivosti.
Temeljna povoljna tehnika obiljeja toranjskih dizalica sa kosom strijelom bila bi:
- jednostavna konstrukcija,
- visina dohvata iznad vrha tornja,
- prilagodljiva za rad u skuenim prostorima oko graevina,
- mogu prenos dizalice u veim cjelinama,
- nisko poloeno teite (balast i vitla se nalaze u dolje na postolju) koje daje dizalici veu
stabilnost,
- lake odravanje navedenih nisko smjetenih strojnoh sklopova, a razmjerno nepovoljna
obiljeja ili nedostaci ovih dizalica bili bi:
- vodoravno premjetanje tereta vezano je uz uspravno okretanje kose strijele,
- zbog gore navedenog potrebna vea snaga motora kod vitala za uad,
- takoer smanjena tonost namjetanja tereta,
- nemogunost jako blizog poloaja terta uz toranj,
- ograniena visina dizanja,
- kod vieg dizanja smanjeno opaanje tereta od strane dizaliara,
- zbog svega navedenog manja sigurnost u rukovanju teretom,
Mirsad orbadi
str. 73
- manji uinak od dizalice sa vodoravnom
granom.
Prednosti
toranjskih
dizalica
sa
vodoravnom granom u odnosu na
dizalice sa kosom strijelom u tehnikom i
tehnolokom smislu bile bi :
- vodoravno kretanje tereta nije vezano
uz okretanje grane,
- zbog gore navedenog potrebna manja
snaga motora vitala za uad,
- takoer vea tonost u namjetanju
tereta,
- moe stajati blie ili se vezati uz
graevinu,
- zbog prije navedenog primjenjiva je za
jako visoke graevine,
- kod visokog dizanja i poloaja bolje
opaanje tereta od strane dizaliara,
- zbog svega navedenog vea sigurnost u rukovanju tertom,
- vei uinak do 30% od dizalice sa kosom granom, a nedostaci ovih dizalica bili bi:
- sloena konstrukcija,
- visina dohvata ispod vodoravne grane,
- otean rad u skuenim prostorima oko viih graevina,
Dizalice male nosivosti ili male toranjske dizalice slijedeih su obiljeja:
- dohvat 15 m do 25 m
- visina dizanja 20 m do 30 m
- nosivi moment do 30 tm
43
- nosivost do 2 t (tona)
Dizalice srednje nosivosti ili srednje toranjske dizalice slijedeih su obiljeja:
- dohvat 20 m do 45 m
Mirsad orbadi
str. 74
- visina dizanja 30 m do 50 m
- nosivi moment do 60 tm
- nosivost od 3 t do 5 t
Dizalice velike nosivosti ili velike toranjske dizalice slijedeih su obiljeja:
- dohvat vei do 50 m
- visina dizanja vea od 50 m
- nosivi moment vei od 100 tm
- nosivost vee od 5 t
Temeljna tehnika obiljeja koje valja sagledavati kod pojedinih vrsta toranjskih dizalica jesu- visina dizanja (za nepokretno ili pokretno postavljenu dizalicu),
- duljina kraka ili grane, dohvat,
- nosivi moment dizalice,
- masa sredinjeg balasta ovisno o visini dizanja,
- najvea nosivost (uz toranj) dizalice, nosivost dizalice na pojedinoj toci dohvata ili dijela
duljine kraka dizalice, najmanja nosivost odnosno nosivost na najveem dohvatu dizalice,
- pokretljivost dizalice kao cjeline (razmak kotaa, razmak tranica, najmanji promjer krivine
unutarnje tranice, masa pokretnog postolja dizalice),
- brzine okretanja tornja, kretanja make (opreme za prihvat tereta), kretanja dizalice po
tranicama, dizanja tereta (ovisno o masi tereta i visini dizanja) savladavanje krivina
- nain polaganja tranica te uz to vezano ukupni i specifini pritisak dizalice, podvozja i
donjeg postroja (pragova, betonskih ploa itd) na tlo
- nosivosti i slijeganja tla ispod dizalice,
- njihanje dizalice za vrijeme rada
- preglednost dizanja unutar predvienog podruja rada i graevina u tom podruju koje se
prilikom izvedbe namjerava u smislu unutarnjeg transporta posluivati ili koristiti dizalicom,
- nain upravljanja dizanjem (na tornju ili daljinskim putem).
Toranjske dizalice male nosivosti koriste se za prijenos lakih tereta kod manjih graevina
primjerice lakih oplata, manjih koliina betonskog eljeza, svjeeg betona u posudama do 0,5
Mirsad orbadi
str. 75
m3 i sl. Dizalice srednje nosivosti koriste se u visokogradnji, u graenju polumontanim
sustavima predfabriciranih elemenata ili u montanom graenju sa lakih predfabriciranim
elementima. Toranjske dizalice velike nosivosti rabe se u viskogradnji, industrogradnji,
mostogradnji te hidrogradnji velikih i visokih graevinaa svih oblika i sustava graenja te
takoer i u montiranju odreenih vrsta opreme i slinih resursa.
Sam izbor toranjske dizalice proizlazi iz slijedeih parametara:
- (prethodno navedena) tehnika obiljeja dizalice,
- oblik i mjere graevine te obiljeja prostora oko graevine
- masa najveeg pojedinanog tereta koju dizalica mora prenijeti
- veliina najveeg momenta optereenja dizalice.
Kabina, iz koje se upravlja dizalicom, je prostrana i udobna. Opremljena je najsavremenijim

komandnim pultom,instalacijama za osvjetljenje i grijanje, komandnom stolicom i brisaem
stakla.Sigurnosni ureaji kojima je dizalica opremljena su sljedei:
- glavna naponska sklopka
- zatitni osigurai
- sigurnosni ureaj u sluaju otvaranja elektro-ormaria pod naponom
- graninik momentanog optereenja
- graninik maksimalnog optereenja
- graninik kretanja make
- graninik translacije dizalice
- sirena
- sigurnosni prstenovi na ljestvama za penjanje na dizalicu
- elektrino uzemljenje svih elektro-dijelova
Mirsad orbadi
str. 76
3.1.1. Proraun praktinog uinka toranjske dizalice sa vodoravnom granom
Planirani ("praktiki") satni uinak(Up)toranjskih dizalica, koje rade cikliki (kako je ve
prethodno navedeno), proraunava se kako slijedi. Pri tome je kretanje tereta kod toranjskih
dizalica je
slijedee - uspravno kretanje tereta ili dizanjem ili sputanjem kad dizalica miruje,
- sloeno kretanje tereta kad se dizalica kree uz dizanje i sputanje i to
o okretanjem grane dizalice oko tornja ili tornja oko postolja,
o kretanjem cjelokupne dizalice po tranicama,
o kretanjem opreme za prihvat tereta po grani dizalice,
- kombinacija svih navedenih kretanjadizalice i djelova dizalice.
Up = k i Ut (tona/sat)
k i = k o = k og k rv (kao kod vozila)
Ut = nc Qc (tona/sat)
nc = 60/t c (ciklusa/sat)
t c = t p + t dt + t ot + t kt + t st + t i + t dp + t op + t kp + t sp (minute ili sekunde)
gdje je:
tp
tdt
tot
tkt
tst
ti
tdp
top
tkp
tsp
vrijeme punjenja posude sa teretom ili hvatanja tereta

vrijeme uspravnog dizanja tereta
vrijeme okretanja tereta (okretanje grane ili tornja dizalice sa teretom ili pod
optreenjem)
vrijeme vodoravnog kretanja tereta (kretanje tereta po grani)
vrijeme uspravnog sputanja tereta
vrijeme istovara ili otputanja tereta
vrijeme povratnog uspravnogdizanja opreme za prihvat tereta ali bez tereta
vrijeme povratnog okretanja (okretanje grane ili tornja dizalice)
vrijeme vodoravnog povratnog kretanja opreme za prihvat tereta ali bez tereta
(kretanja po kraku)
vrijeme sputanja opreme za prihvat tereta ali bez tereta
Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0,65 minute pa do 2 minute a otputanja
(odvezivanja) od 0,5 minute pa do 1,0 minute. Vrijeme punjenja posude za beton jeod oko 1
minute pa do 1,5 minute. Bono pranjenje posude za beton u skueni prostor ide od 0,65
minute pa do 0,8 minuta a pranjenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0,5
minute pa do 0,65 minuta.
(Qc) je koliina odnosno masa korisnog teretadizanog ili premjetanog (koritenjem nekog
dijela kraka dizalice) po jednom radnom ciklusu (tc)
Mirsad orbadi
str. 77
Qc = (N/fs ) P (t)
Qc,min = ((Nmin /fs ) P)
gdje je:
N
fs
P
Qc,min
Qc,max
Nmin
Nmax
ili
Qc,max = ((Nmax /fs ) P)
nosivost dizalice na nekom dijelu njezina kraka (t)

sigurnost dizalice u radu glede njezina ukupna kretanja u radu sa teretom:
fs= 1,05 - dizalica se kao cjelina ne kree u radu sa teretom po tranicama. i sl.
fs= 4,00 - dizalica se kao cjelina kree u radu sa teretom po tranicama i sl.
masa opreme za prihvat tereta (t)
najmanja mogua masa korisnog tereta na krajnjem dohvatu dizalice (t)
najvea mogua masa korisnog tereta prihvaenog uz toranj dizalice (t)
najmanja nosivost dizalice na krajnjem dohvatu grane ili strijele dizalice (t)
najvea nosivost dizalice uz toranj dizalice (t)
Nosivost (N) je kljuno tehniko obiljeje dizalica openito a kod toranjskih dizalica
proizlazi iz temeljnog tehnikog obiljeja svih vrsta dizalica sa krakom, strijelom ili granom a
to je da one sve imaju tzv. moment nosivosti (Mn) stalan i nepromjenjiv po itavoj duini
grane ili dohvata strijele:
Mn = N l = const
pa slijedi da je:
N = M /l ()
N = M /l ()
N = M /l ()
gdje je:
Mn
lmax
lmin
nepromjenjivi moment nosivosti dizalice (tm)

najvea duljina dohvata kraka dizalice (m)
najmanja duljina dohvata kraka dizalice (m)
Mirsad orbadi
str. 78
3.1.2. Primjer 1.
Unutarnji transport materijala za izradu AB naglavne grede

Qbet.=55,00 m3
Qarm.=6424 kg
Qopl.=175 m2=1680 kg
Up = Ut K v K p K r
Ut = nc Q c
nc = 60/t c
t c = t p + t dt + t ot + t kt + t st + t i + t dp + t op + t kp + t sp
prihvat tereta
dizanje tereta
14m/30m / min
horizontalni pomak
12 m/30 m/min
okretanje
1 okr0,05 / 0,45 /min
sputanje tereta
2,75 m / 30 m/min) + 0,5 m
namijetanje i otputanje
dizanje prazno (dva puta bre)
horizontalni pomak (dva puta bre)
okretanje (dva puta bre)
sputanje kuke (dva puta bre)
Montaa elemenata
tm (sec)
Kv
Kp
Kr
480-900
0,40-0,70
0,50-0,90
Usvojeno:
zapremina radnog organa (kible)
koeficijent efektivnog radnog vremena
koeficijent punjenja radnog organa
koeficijent rastesitosti materijala
maksimalna duina dohvata
mo dizanja na duini Rmax
trajanje ciklusa
= 1,2min.
= 0,46 min
= 0,4 min
= 1,11 min
= 0,6 min
= 0,6 min
= 0,3 min
= 0,2 min
= 0,55 min
= 0,23 min
5,65 min
Prenos armature i
oplate
600-700
0,50-0,80
0,30-0,40
0,95 (uobiajno)
q
Kv
Kp
Kr
Rmax
Qmin
tc
Prenos betona
120-150
0,70-0,90
0,80-1,00
0,95 (uobiajno)
0,50 m3
0,70
0,90
0,95
32,0 m
28,4 kN=2,84 t
5,65 min
Mirsad orbadi
str. 79
Proraun uinaka toranjske dizalice
T
60
t
Q=
2,84 = 30,15
tc
5,65
h
za oplatu i
armaturu
Ut =
za beton
T
60
3
Ut = q =
0,50 = 5,31
tc
5,65
h
Teorijski uinak Ut
Up = Ut K v K p K r
Praktini uinak Up
za oplatu i
armaturu
Up = Ut K v K p K r = 30,15 0,70 0,95 0,90 = 18,04 /
za beton
Up = Ut K v K p K r = 5,31 0,70 0,95 0,90 = 3,17 3 /
za oplatu
Trajanje T
za armat.
za beton
. 1,680
=
= 0,093
18,04
. 6,424
=
= 0,356
18,04
. 55,00
=
= 17,35
3,17
Mirsad orbadi
str. 80
3.1.3. Primjer 2.
Unutarnji transport materijala za izradu AB sidrene grede

Qbet.=18,00 m3
Qarm.=2702,06 kg
Qopl.=80 m2=768 kg
Up = Ut K v K p K r
Ut = nc Q c
nc = 60/t c
t c = t p + t dt + t ot + t kt + t st + t i + t dp + t op + t kp + t sp
prihvat tereta
dizanje tereta
14m/30m / min
horizontalni pomak
12 m/30 m/min
okretanje
1 okr0,05 / 0,45 /min
sputanje tereta
2,75 m / 30 m/min) + 0,5 m
namijetanje i otputanje
dizanje prazno (dva puta bre)
horizontalni pomak (dva puta bre)
okretanje (dva puta bre)
sputanje kuke (dva puta bre)
Montaa elemenata
tm (sec)
Kv
Kp
Kr
480-900
0,40-0,70
0,50-0,90
Usvojeno:
zapremina radnog organa (kible)
koeficijent efektivnog radnog vremena
koeficijent punjenja radnog organa
koeficijent rastesitosti materijala
maksimalna duina dohvata
mo dizanja na duini Rmax
trajanje ciklusa
= 1,2min.
= 0,46 min
= 0,4 min
= 1,11 min
= 0,6 min
= 0,6 min
= 0,3 min
= 0,2 min
= 0,55 min
= 0,23 min
5,65 min
Prenos armature i
oplate
600-700
0,50-0,80
0,30-0,40
0,95 (uobiajno)
q
Kv
Kp
Kr
Rmax
Qmin
tc
Prenos betona
120-150
0,70-0,90
0,80-1,00
0,95 (uobiajno)
0,50 m3
0,70
0,90
0,95
32,0 m
28,4 kN=2,84 t
5,65 min
Mirsad orbadi
str. 81
Proraun uinaka toranjske dizalice
T
60
t
Q=
2,84 = 30,15
tc
5,65
h
za oplatu i
armaturu
Ut =
za beton
T
60
3
Ut = q =
0,50 = 5,31
tc
5,65
h
Teorijski uinak Ut
Up = Ut K v K p K r
Praktini uinak Up
za oplatu i
armaturu
Up = Ut K v K p K r = 30,15 0,70 0,95 0,90 = 18,04 /
za beton
Up = Ut K v K p K r = 5,31 0,70 0,95 0,90 = 3,17 3 /
za oplatu
Trajanje T
za armat.
za beton
. 0,768
=
= 0,042
18,04
. 2,702
=
= 0,149
18,04
. 18,00
=
= 5,67
3,17
Mirsad orbadi
str. 82

Elaborat Iz Stručne Prakse

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elaborat Iz Stručne Prakse

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRAKSA I PROJEKTOVANJE

UVJERENJE O IZVRENOJ STRUNOJ PRAKSI

OPI PODACI O FIRMI

Strabag u BiH se nalazi u Sarajevu i u Banja Luci, kao Strabag d.o.o.

1.3. Istorija koncerna

Osnivanje Tvrtke ISOLA &

Notacija T rtke STRABAG AG,

STRABAG Austrija u potpunosti preuzima Tvrtku STUAG. Obeteenje difuznog

Promjenom imena poduzea BAUHOLDING STRABAG-a SE u STRABAG SE i

U Njemakoj su od 01. oujka 2006. god. visokogradnja i inenjerske graevine

1.4. Graevinski projekti u izgradnji

Asfaltna baza TRABAG

1.5.1. Asfaltna baza

o Dozatori: etiri spremnika za

o Vibraciona sita za prosijavanje materijala iz toplog elevatora (razdvajanje po

Tehnoloki proces proizvodnje

Postrojenje se sastoji od dozatora (spremita za hladni materijal), transportnih traka,

Lista sirovina i pomonih materijala

Valjci (engl. rollers) su maine za zbijanje valjanjem veih masa zemljanih,

Ut - teorijski uinak, Ut = T / Tc q, Ki - koeficijent naina istovara materijala: za istovar na

Podela bagera kaikara vri se na sledei nain:

Jednomotorni sa elektromotorom sa spoljnim napajanjem i transmisionim prenosom

Hidraulini bageri (engl. hydraulic excavators) su univerzalne graevinske maine i

1.6.1. Sarajevska zaobilaznica

iskoliavanje, opremanje gradilita,

odstranjivanje grmlja i drvea,

uredjenje postojeeg kolovoza.

Geotehniko-istrani radovi se izvode u sluaju da nisu izvedeni u fazi projektovanja, da su

RADOVI NA DONJEM STROJU obuhvataju sledee faze:

Prvo se radi povrinski

- u koherentnim i mijeanim materijalima:

U sluaju da je nabijanje onemogueno zbog previsoke prirodne vlanosti u tlu, odnosno

iskopi za odvodne jarke,

oblaganje odvodnih jaraka betonom,

oblaganje odvodnih jaraka kamenom oblogom ( na pjeakoj i betonskoj podlozi ),

stabiliziranje odvodnih jaraka,

oblaganje montanih elemenata,

Po zavretku ovih radova pristupa se izradi bankina i to :

bankine posute pijeskom, ljunkom, kamenom sitnei u sloju 5 cm irine po projektu,

bankine humizirane u debljini 15 do 25 cm, zasijane travom, irine po projektu.

1.6.2. Zatitna jama stambenog objekta Dvor

A.5. ISPITIVANJE OVRSLOG BETONA

1.8. Opis dokumentacije na gradilitu

1.8.2. Graevinska knjiga

Armatura naglavne grede. Nabava, doprema,

Beton C30/37 naglavne grede. Nabava i

Oplata sidrene grede. Nabava, izrada,

Armatura sidrene grede. Nabava, doprema,

Oplata naglavne grede pilotskog zida. Nabava

Beton C30/37 sidrene grede. Nabava i

trabag Investitor: JP Ceste

Importane centar Federacije BiH

- Dolazak u 9:00 h sjedite firme, Inportane

Slika 1: Stambeni objekat Dvor

Slika 2: Sarajevska zaobilaznica (LOT1)

trabag Investitor: JP Ceste

Sarajevska zaobil. Federacije BiH

Mjesto: LOT1 i LOT3

- Dolazak u 9:00 h u firmu te odlazak u

Slika 3: Vijadukt Reljevo

Slika 4: Cementna stabilizacija

Slika 5: Asfaltna baza TRABAG

trabag Investitor: JP Ceste

Sarajevska zaobil. Federacije BiH