Kupola

Izvor: Wikipedia

Kupola na pandantivima (uto)

Presjek Panteona

Presjek Zlatne kupole

Presjek kupole na trompama (Atenska crkva sv. Nikodema)

Milenijumska kupola

Kyocera kupola

Kupola (talijanski) je sferini oblik svoda iznad graevina koja ima tlocrt
krunice, kvadrata ili mnogokuta.
Kupolu ponajvie grade kao kalotu ili polukuglu od kamena ili opeke, a u novije doba od
armiranog betona u konstrukciji tzv.ljuske.
Kupola se moe izvesti izravno na zidovima prostora ili preko posebnih konstrukcija:

trompa - ugaona sferna nia kojom se s kvadratne osnove prelazi na kruni oblik.

pandantiv - sferini trokut kojim se s kvadratne osnove prelazi na sferini oblik.

esto se izmeu kupole i pandantiva umee cilindrini tambur. Najee se na vrhu kupole
ostavlja otvor za svjetlo (oculus) ili tornji (lanterna) s prozorima.

Povijest razvitka[uredi - ]
Natkrivanje kamene kue u obliku pelinje konice poznato je jo u prapovijesnim
kulturama Mediterana. Od njih je najpoznatija svakako Atrejeva riznica u Mikeni.
Svoenje kupole u klasinom smislu bilo je poznato u Aziji ve u starom vijeku.
iroku primjenu dosee u starorimskoj arhitekturi, kada se pravi jedna od najpoznatijih i najveih
kupola Panteon u Rimu(promjera i visine 43,3 m).
Kupole su osobito bitne u bizantskoj gradnji crkava Aja Sofija u Istanbulu (promjera 31 m).
U srednjem vijeku se javljaju sporadino i to samo kao svodovi visokih tornjeva.
Rana renesansa oivljava arhitekturu po rimskim antikim uzorima, a time i ponovnu uporabu
kupole kao elementa arhitekture. Prva je bila kupola Prvostolnice u Firenci, djelo Fillipa
Brunelleschija, 1420.-1436.; a svakako najpoznatija i najvea je kupola Sv. Petra u Rimu.
Mnoge barokne graevine imaju kupole kao Torinska katedrala (Guarini), crkva Karla
Boromejskog u Beu, Katedrala sv. Pavlau Londonu itd.
Kupole su este u arhitekturi klasicizma (Panteon u Parizu, [[Opera u Parizu] i dr.) i primjeni
neostilova, kao npr. kupole Mirogojaili HNK u Zagrebu.
U 20. stoljeu moderne betonske ljuskaste konstrukcije omoguile su velianstvene kupolaste
oblike kao na npr. Terminalu TWAzrane luke u New Yorku (Eero Sarninen), Dvorana portova u
Rimu (Pier Luigi Nervi) promjera 60 m ili Milenijska kupola uLondonu.