Koliko su hidroelektrane zapravo zelene?

Miljenje Zelene akcije

Slika 1. Hoover hidroelektrana, USA

Impessum
Izdava: Zelena akcija / FoE Croatia
Pripremila: Irma Popovi, voditeljica programa zatite voda
Ovaj dokument je dio projekta Implementing Arhus Convention and increasing NGOs
capacity in monitoring and implementation of accession process and reaching EU
environmental policies and standards, a koji se financira iz programa EC CARDS 2004.

This document has been produced with the financial assistance of the European Union. The
contents of this document are sole responsibility of the Zelena akcija / FoE Croatia and can,
under no circumstances, be regarded as reflecting the position of the European Union.
Ovaj je dokument nastao uz financijsku pomo Europske unije. Za sadraj dokumenta
odgovorna je Zelena akcija / FoE Croatia i ni u kojem sluaju dokument se ne moe uzeti u
obzir kao stav Europske unije.

Sadraj
Predgovor...................................................................................................................................4
Uvod...........................................................................................................................................5
Meunarodni okvir..........................................................................................................5
Hrvatski okvir..................................................................................................................8
Utjecaj brana na rijene ekosustave......................................................................................10
Rastronost umjesto odgovornog koritenja........................................................................16
Zakljuak.................................................................................................................................17

Predgovor
Hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode prvo pretvara u
mehaniku energiju (preko turbina), a potom u elektrinu energiju u generatoru. Znaajke
hidroelektrana ovise o vodotoku na kojem su napravljene, tj. o njegovom protoku i koliini
raspoloive vode, njenoj raspodjeli tijekom godine i o padu.
Hrvatska vie od pola (52%) elektrine eneregije dobiva iz hidroelektrana. Preostali
neiskoriteni energetski potencijal na naim rijekama je vrlo mali, a nemogue ga je ostvariti
bez velikog/drastinog utjecaja na okoli i prirodu. Iako se hidroelektrane smatraju
prihvatljivijima od ostalih konvencionalnih elektrana (termoelektrane na fosilna goriva i
nuklearne elektrane), sve je vie dokaza kako hidroelektrane ozbiljno i nepovratno naruavaju
ekosustave rijeka na kojima se grade, a naroito su problematina akumulacijska jezera jer u
potpunosti mijenjaju ekosustav rijeke i mikroklimu. Ponekad se zbog akumulacijskih jezera
moraju iseliti i itava naselja, a pritom se trajno potapaju kulturni spomenici, arheoloka
nalazita, poljoprivredno vrijedna zemljita i, naravno, stanita ivotinja i biljaka. Ovim
Miljenjem nastojat e se prikazati stvarna pozadina gradnje i iskoritavanja hidropotencijala
u proizvodnji struje, vodooskrbi, navodnjavanju i u drugim sektorima.

Uvod
-

Meunarodni okvir -

Brane se grade ve tisuama godina, prvenstveno u svrhu obrane od poplava i

navodnjavanja poljoprivrednjih povrina, a u novije vrijeme radi proizvodnje elektrine
energije, vodopskrbe, navigacije i potreba industrije. Izgradanja brana obiljeila je 20.
stoljee, a najintenzivnija je bila u razdoblju od 1950. 1990. godine zbog naglog rasta broja
stanovnitva i ekonomskog razvoja (Slika 2). Danas je u svijetu izgraeno oko 47 000 velikih
brana (brane vie od 5 metara) kako bi se zadovoljile potrebe za elektrinom energijom i
vodom, a skoro pola svih svjetskih rijeka ima barem jednu branu du svog toka.

Slika 2. Broj izgraenih velikih brana po desetljeima. Izvor ICOLD 1998.

Danas se treina svjetskog stanovnitva oslanja na proizvodnju struje iz hidroenergije,

a hidroelektrane s velikim branama ukupno proizvode 19% elektrine energije. Otprilike
polovina velikih brana namijenjena je zapravo primarno za potrebe navodnjavanja
poljoprivrednih povrina. Brane se promoviraju kao vani i odrivi izvori vode i struje, te kao
dugorone strateke investicije s viestrukim koristima. Kao ostale, manje direktne, koristi
navodi se regionalni razvoj, otvaranje radnih mjesta, jaanje industrije, financijska dobit od
izvoza elektrine energije i sl.
U zadnjih 50 godina postali su vidljivi utjecaji brana na drutvo i okoli. Brane su
rascjepkale i nepovratno promijenile veinu rijeka svijeta, a smatra se da je globalno od 40-80
milijuna ljudi preseljeno zbog gradnje akumulacija.
Glavne dobrobiti koje se koriste u obranu i promoviranje daljnje gradnje brana su:
navodnjavanje, elektrina energija, obrana od poplava i vodoopskrba. Naspram toga, glavne
zamjerke branama zbog kojih jaa otpor gradnji novih brana, te ujedno predstavljaju razloge
zatvaranja loih ve izgraenih ukljuuju: visoka financijska dugovanja, previsoki trokovi
gradnje i odravanja postrojenja, preseljenje i osiromaenje lokalnog stanovnitva, unitavanje
vanih ekosustava rijeka i ribljeg fonda te nejednaka i nepravedna raspodjela trokova i
dobrobiti.
Kako je donoenje odluka postalo puno otvoreniji proces u mnogim zemljama, daljnja
gradnja brana se na veliko preispituje, te je u mnogima upitna. Velika ulaganja i brojni
negativni utjecaji brana doveli su do toga da je to danas najkonfliktnije podruje donoenja
odluka, te se na njemu testira pojam odrivog razvoja. Naalost u zemljama u razvoju
iskoritavanje prirodnih dobara, naroito hidropotencijala, za gospodarski razvoj predstavlja

vaan, esto jedini mogui smjer razvoja, uz rtvovanja i vlastitog stanovnitva i prirodnih i
okolinih vrijednosti.
Zbog toga je i Svjetska komisija za brane zapoela s radom u svibnju 1998. Komisija
je bila neovisni, meunarodni i viedioniki proces koji je djelovao na polju spornih pitanja
vezanih uz velike brane. Komisija je zavrila sa svojim radom izdavi zavrni izvjetaj u
2000. godini. Cijeli izvjetaj nalazi se na web stranici http://www.dams.org/report/.
Glavni zakljuci Komisije su:
1. Brane su donijele vaan i znaajan doprinos razvoju ljudskog drutva.
2. U previe sluajeva neprihvatljivu i esto nepotrebnu cijenu su platili drutvo i okoli,
kroz preseljenje stanovnika, nedae ivota nizvodno od brane, kao i kroz poreze i
narueni prirodni okoli.
3. Manjak pravedne raspodjele dobrobiti dovelo je u pitanje svrsishodnost mnogih brana,
posebno s obzirom na mogua alternativna rjeenja.
U izvjetaju Komisija predlae smjernice koje odreuju to predstavlja "dobru" branu u
smislu socijalnog razvoja stanovnitva u njenoj blizini i ouvanja okolia i prirode. Kao i sve
ostale odluke vezane uz razvoj, odluke o branama i alternativna rjeenja trebaju se poklapati s
nizom potreba, oekivanja, ciljeva i ogranienja koja su u funkciji javnog izbora i zakonske
regulative. Kako bi se rijeili sukobi oko uinkovitosti i svrsishodnosti brana, i njihovih
alternativa, potreban je iri dogovor oko smjerova razvoja i kriterija koji definiraju proces
pregovaranja i donoenja odluka. Taj proces mora zapoeti jasnim razumijevanjem vrijednosti
podruja, svrhe i ciljeva razvoja.
Komisija je svrstala strateke prioritete za donoenje odluka u slijedee grupe, tj. kako
prepoznati dobru branu:
1. Dobivanje pristanka javnosti

Prepoznavanje i ukljuivanje dionika u proces odluivanja vezan za razvoj energetskih i

vodnih dobara je nuan
Pristup informacijama, pravna i ostala potpora svim dionicima, posebno starosjedilakim i
ostalim osjetljivim skupinama, neophodni su za omoguivanje aktivnog sudjelovanja u
procesu odluivanja
Vidljiv pristanak javnosti na sve kljune odluke postie se kroz sporazume donesene u jednom
otvorenom i transparentnom procesu koji je voen dobrom voljom i informiranim
sudjelovanjem svih dionika
Odluke o projektima koji se dotiu starosjedilakog stanovnitva provode se tek nakon
njihovog slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka postignutog kroz slubena i
neslubena reprezentativna tijela

2. Procjena alternativnih rjeenja

Razvojne potrebe i ciljevi su jasno formulirani kroz otvoren i sudioniki proces prije
odreivanja i procjene alternativnih mogunosti razvoja vodnih i energetskih dobara
Za procjenu svih zakonskih, institucionalnih, upravnih i tehnikih mogunosti koriste se
planski pristupi koji uzimaju u obzir cijeli niz razvojnih ciljeva prije no to se donese konana
odluka o provedbi ijednog programa ili projekta
Socijalnim i okolinim aspektima daje se isti znaaj i teina kao i tehnikim, ekonomskim i
financijskim imbenicima u procjeni alternativnih mogunosti
U procesu procjene alternativnih mogunosti daje se prednost poveanju uinkovitosti i
odrivosti postojeih vodnih i energetskih sustava

Ukoliko je izgradnja brane odabrana kroz takav opsean proces procjene alternativnih
mogunosti, socijalna naela i modeli zatite okolia se primjenjuju u reviziji i odabiru
alternativa kroz sve stupnjeve detaljnog planiranja, dizajniranja, gradnje i rada same brane

3. Uvid u postojee brane

Uveden je opsean proces postprojektnog nadgledanja i procjene te sustav dugoronih

periodikih revizija izvedbe, koristi i utjecaja svih postojeih brana
Odreeni su i primijenjeni programi obnove, poboljanja i optimizacije postojeih brana.
Treba razmotriti mogunosti rehabilitacije, modernizacije i podizanja razine opreme i ureaja,
optimizacije funkcioniranja postojeih akumulacije te uvesti mjere poboljanja isporuke i
koritenja usluga
Glavni socijalni problemi vezani za postojee brane su odreeni i procijenjeni; u suglasnosti s
lokalnim zajednicama, razvijeni su procesi i mehanizmi za rjeavanje goruih problema
Procijenjena je uinkovitost postojeih mjera zatite okolia te su identificirani neoekivani
utjecaji; mogunosti za ublaavanje, obnovu i poboljavanje su prepoznate, identificirane i
radi se na njihovom ostvarenju
Sve vee brane imaju slubene ugovore o radu na odreeni vremenski period; ako se u procesu
novog planiranja ili davanja radnih dozvola prepozna potreba za veim zahvatima na
ureajima ili iskljuenje iz sustava, potrebno je provesti potpunu studiju izvodljivosti te
procjenu utjecaja na okoli i socijalni standard

4. Odravanje rijeka i ivotnog standarda

Prije donoenja odluka o razvojnim mogunostima neophodno je cjelovito razumijevanje

funkcioniranja itavog ekosustava, njegovih vrijednosti i potreba te veza sa zajednicom koja
ovisi i utjee na njega
Donesene odluke ukljuuju ekosustav, te socijalna i zdravstvena pitanja kao cjelovit dio
projekta i razvoja rijenog sliva, a izbjegavanje negativnih utjecaja je prioritetno pitanje u
skladu s principom predostronosti
Razvijen je nacionalni zakonski okvir unutar kojeg su odabrane rijeke s vanom ulogom za
zajednicu i vrijednim znaajkama ekosustava, te se nastoje odrati u prirodnom stanju.
Ukoliko se trae alternativne lokacije za izgradnju brana na takvim rijekama, prednost se daje
pritokama
Izabrani su oni projekti koji izbjegavaju znaajan utjecaj na ugroene vrste. Ako negativan
utjecaj ne moe biti izbjegnut, ostvaruju se kompenzacijske mjere koje e rezultirati
poboljanjem statusa vrste unutar ire regije.
Velike brane su izgraene i djeluju s ciljem osiguravanja protoka vode koji odrava cjelovitost
nizvodnog ekosustava i naina ivota lokalne zajednice

5. Priznavanje ovlasti i dioba koristi

Priznavanje prava i rizika su osnova za identifikaciju i ukljuivanje dionika u zajednikim

pregovorima za ublaavanje tetnih posljedica, preseljenje i donoenje odluka vezanih uz
razvoj
Procjena utjecaja ukljuuje sve ljude uz akumulaciju, uzvodno, nizvodno i kroz cijeli sliv na
iju se imovinu, ivot i nematerijalna dobra utjee. To ukljuuje takoer one ljude na koje
utjee bilo kakva infrastruktura vezana za branu poput kanala, prijenosnih pogona te trokovi
preseljenja
Svi ljudi na koje brana negativno utjee, zajednikim, slubenim i zakonski utjerivim
dogovorima osiguravaju ublaavanje utjecaja, preseljenje i prava na osobni razvoj
Ljudi na koje brana negativno utjee prepoznati su kao primarni korisnici dobiti projekta.
Kako bi se osigurala provedba tih prava, pregovorima su utvreni i zajedniki doneseni
zakonski zatitni mehanizmi raspodjele koristi

6. Osiguravanje pristanka

Jasan, dosljedan i javni skup kriterija i smjernica kojima se osigurao pristanak za provedbu
projekta podloan je neovisnoj i transparentnoj reviziji. Plan dobivanja pristanka priprema se
prije poetka projekta, naglaavajui kako e pristanak biti dobiven na osnovi vaeih kriterija
i smjernica te odreenih obvezujuih dogovora za specifine tehnike, socijalne kao i obveze
vezane za zatitu okolia
Javne i privatne financijske institucije razvijaju poticaje za predlagae onih projekata koji se
dre propisanih kriterija i smjernica
Trokovi razvijanja mehanizama za dobivanje pristanka javnosti, uz to vezan razvoj
institucionalnih kapaciteta te njihova uinkovita primjena, ukljueni su u proraun projekta
Nezakoniti postupci se izbjegavaju putem vrste provedbe zakona, dobrovoljnih dogovora o
pravednom djelovanju, iskljuenja iz projekta i ostalim raspoloivim sredstvima

7. Dijeljenje rijeka za mir, razvoj i sigurnost

Nacionalni zakoni o vodama imaju posebne odredbe o koritenju slivova u sluajevima

dijeljenja zajednikih rijenih slivova.
Obalne drave (koje dijele rijenu obalu) zakljuuju dogovore na temelju dobre volje. Ti se
dogovori temelje na principima jednake i razumne uporabe, smanjene tete, prethodnog
informiranja i stratekih prioriteta Komisije

Hrvatski okvir-

Prva hidroelektrana na teritoriju Hrvatske izgraena je na Skradinskom buku na rijeci

Krki 1895. godine, te je do II. Svjetskog rata izgraeno 153 malih HE. Nakon toga graene su
velike, a do danas su ukupno izgraene 23 velike brane. Meu najveima po veliini
akumulacije i u nizu su na rijeci Dravi (HE Varadin, HE akovec i HE Dubrava). U
Hrvatskoj se akumulacije i brane najvie koriste u energetici, a potom radi zatite od poplava,
vodoopskrbe i navodnjavanja.
Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije iznosi oko 6,1 TWh. Rad pojedinih
hidroelektrana u jadranskome slivu (HE Orlovac, HE Dubrovnik) izravno je vezan za
prekogranine vode koje dotjeu iz Bosne i Hercegovine. Izgraeno je i 7 malih
hidroelektrana (snage manje od 5 MW) u privatnome vlasnitvu, ija je ukupna instalirana
snaga oko 25 MW.
Tablica 1: Popis vodotoka i veih HE u Hrvatskoj, te godina putanja u pogon (HEP)

Vodotok

HE

Godina

Vodotok

HE

Godina

Krka
Krka
Kupa

Jaruga
Miljacka
Ozalj

1895./1903.
1906.
1908.

Gacka/Lika
Trebinica
Rjeina

Senj
Dubrovnik
Rijeka

1965.
1965.
1968.

Cetina
Lokvarka/Lianka

Kraljevac
Vinodol

1912./1932.
1952.

Lika
Cetina

Sklope
Orlovac

1970.
1974.

Trebinjica
Kupa

Zavrlje
Ozalj II

1952.
1952.

Drava
Krka

Varadin
Golubi

1975.
1981.

Krka
Lokvarka/Lianka

Miljacka (obnova)
Fuine

1957.
1957.

Drava
Zrmanja

akovec
Velebit

1982.
1984.

Dobra
Cetina

Gojak
Perua

1959.
1960.

Lokvarka/Lianka
Drava

Lepenica
Dubrava

1987.
1989.

Cetina

Zakuac

1961./1980.

Cetina

ale

1989.

Vie od polovice elektrine energije proizvedene u RH dolazi iz hidroelektrana.

Ukupna instalirana snaga u HE iznosi 2063.3/ - 256 MW (-256 MW se odnosi na reverzibilne
HE). Smatra se da je iskoriteno ukupno 65% hidropotencijala u RH, tj, najpovoljnije lokacije
za proizvodnju hidroenergije ve su iskoritene, a preostale su uglavnom dolinske lokacije s
moguim velikim i tetnim utjecajem na okoli, pa tako i na reim povrinskih i podzemnih
voda.

Slika 3. Poloaj postojeih velikih hidroelektrana u Hrvatskoj (Izvor: Strategija upravljanja vodama RH,
Hrvatske vode).

Uz postojea postrojenja u Hrvatskoj se planira gradnja jo 10 velikih hidroelektrana.

1) Hidroelektrana Kosinj
2) Hidroelektrana Ombla
3) Hidroelektrana Novo Virje
4) Hidroelektrana Podsused
5) Hidroelektrana Drenje
6) Vodoprivredna energetska
stepenica Brodarci
7) Hidroelektrana Lee
8) Hidroelektrana aprazlije
9) Hidroelektrana Miljacka
10) Hidroelektrana Senj 2

Slika 4. Poloaj planiranih velikih hidroelektrana u Hrvatskoj (HEP)

Za te projekte sva istraivanja, ukljuivo i studije utjecaja na okoli, napravljene su prije vie
od dvadeset godina, na temelju tada dostupnih podataka i u skladu s tada vaeim zakonima
SFRJ. Te zastarjele studije do nedavno su sluile kao osnova za provedbu projekata, iako nisu
u skladu s dananjim standardima i zakonima Republike Hrvatske i Europske unije. Novim
Zakonom o zatiti okolia, NN 110/07, i njegovom buduom uredbom regulirat e se rok
valjanosti studija i procjena utjacaja na okoli, te je za oekivati da se sluajevi kao to je
gradnja HE Lee, na temelju dokumentacije i istraivanja iz 1980.-tih godina, nee vie biti
mogua.

Utjecaj brana na rijene ekosustave

Slatkovodni ekosustavi prekrivaju tek 0.8% povrine Zemlje, a u sebi skrivaju
izuzetnu i vrlo bogatu bioloku raznolikost. Do danas je znanstveno opisano otprilike 10 000
slatkovodnih vrsta riba te oko 90 000 vrsta beskraljenjaka, a procjenjuje se da postoji jo oko
20 000 - 200 000 neotkrivenih vrsta beskraljenjaka. Treina svih poznatih vrsta kraljenjaka
(od 40 000) ovisi o slatkovodnim ekosustavima.
Hrvatska je jedna od Europskih zemalja s najveim brojem slatkovodnih vrsta riba,
ukupno 151, a samo 22% njih sigurno nije ugroeno. Hrvatska ima puno endemskih i subendemskih vrsta riba koje su ugroene, a naa najvea odgovornost je na ouvanju najmanje
18 hrvatskih ugroenih endema/sub-endema kao to su npr. zubatak, zlousta, glavatica i
svjetlica.

10

Glavni negativni utjecaji brana na rijeni ekosustav su:

1. Prekinuti kontinuitet toka rijeke.
Brane sprjeavaju kontinuitet ivotnog prostora za ribe i druge vrste uzdu toka jer
onemoguavaju migracije riba izmeu pojedinih dijelova toka te time spreavaju njihovo
razmnoavanje. Pojedine brane imaju tzv. riblje staze ili prolaze koji bi migratornim
vrstama trebali omoguiti nesmetani prelaz iz nizvodnih dijelova toka na uzvodna
podruja gdje se mrijeste. Na alost, u veini sluajeva riblje staze nisu funkcionalne i ribe
ih vrlo slabo ili uope ne koriste. Jo uvijek nije naen pravi nain kako rjeiti taj problem.
Brane su postrojenja koja najvie unitavaju rijenu ekologiju i bioloku raznolikost, i to s
nepovratnim posljedicama. Problem je tim vei to su rijeni ekosustavi meu
najugroenijim ekosustavima openito o emu govori i podatak da na crvenoj listi
ugroenih vrsta najvie ima onih vrsta koje ovise o prirodnim, slobodno tekuim rijekama.

Slika 5. Prekinut ivotni ciklus lososa nakon izgradnje brane

2. Promjena ivotnih uvjeta

Izgradnjom velikih brana i formiranjem akumulacija dolazi do promjene prirodnog
rijenog toka u umjetni ili hibridni ekosustav s potpuno drugaijim ivotnim uvjetima od
prvobitnih, ali i od onih u prirodnim jezerima. Akumulacija je stajaica, koja se od
prirodnog jezera razlikuje prvenstveno velikim oscilacijama razine vode i radi toga
ogoljenom litoralnom (obalnom) zonom. Dok je u prirodnim jezerima litoralna zona
podruje najvee bioraznolikosti, u akumulacijama se ovdje mogu nai samo vrlo otporne
vrste jednostavnih organizama koje mogu podnijeti uvjete potapanja i potpunog
presuivanja.
Potapanjem rijenog toka uzvodno od brane potpuno se unitavaju stanita i populacije
vrsta prilagoenih na ivot u tekuicama, koje se sa promjenom stanita od slobodno

11

tekue rijeke u umjetno jezero sreu s posve novim ivotnim uvjetima na koje se rijetko
mogu prilagoditi. Od vie tisua vrsta koje nastanjuju potopljeni rijeni tok, samo
nekolicina moe preivjeti na dnu novonastalih akumulacija. Uz to akumulacije postaju i
izvori CO2 i metana koji znatno doprinose uinku staklenika (~7% globalne emisije CO2
je iz akumulacija). U samim akumulacijama i u rijenom toku nizvodno (<100 km) dolazi
do nakupljanja i bioakumulacije neurotoksina metil-ive u hranidbenim lancima, to ima
negativan uinak po zdravlje lokalnog stanovnitva koji koristi ribu iz te rijeke ili
akumulacije u svojoj prehrani.

Slika 6. Prikaz prekinutog kontinuiteta rijeke, i cijelog slivnog podruja, pregradnjom branom.

Akumulacije, tj. brane utjeu i na promjenu temperature vode u rijenom toku nizvodno
od brane. Najee se grade brane s donjim, pridnenim ispustom vode iz akumulacije jer
se tako najbolje iskoritava energetski potencijal akumulirane vode. Budui da su
temperaturne promjene u dubokim slojevima akumulacije znatno manje nego na povrina
gdje je voda u direktnom kontaktu sa atmosferom, ljeti je voda koja se isputa iz
akumulacije znatno hladnija u odnosu na temperaturu koju bi rijeka imala na tom mjestu
prije izgradnje brane. Isto tako zimi je voda koja se isputa toplija to sve skupa doprinosi
smanjenju temperaturnih oscilacija tijekom godine. Promijenjeni temperaturni reim vrlo
negativno utjee na ivi svijet koji je navikao na sezonsku promjenu temperature vode, tj.
temperaturu ovisnu o temperaturi zraka i zajedno s drugim promjenama utjee na znaajno
smanjenje bioraznolikosti nizvodno od brane (npr. reproduktivni ciklusi mnogih vrsta
ovise o temperaturi vode).

12

Neregulirani dio toka

Ispod brane

Slika 7. Grafiki prikaz promjene temperature u nereguliranom dijelu rijeke i onom ispod brane, rijeka
Flathead, USA.

3. Promjena reima pronosa sedimenta (ljunka i pijeska)

Brana mijenja i reim pronosa sedimenta u rijeci tako to zaustavlja prijenos sedimenta, a
time i njegovu ravnoteu izmeu erozije i sedimentacije koja postoji u prirodnim
dijelovima toka. Uzvodno od brane u akumulacijama se taloi i nakuplja sediment, a to
moe uzrokovati i probleme u iskoritavanju energetskog potencijala akumulacije jer
dolazi do smanjuje uinkovitosti hidroelektrane zbog smanjenog radnog volumena
akumulacije. Osim toga, nakupljem sedimenta uzvodno od brane se unitavaju prikladna
podruja za mrijeenja riba, ivot koljkaa i ostalih vrsta. Nizvodno je proces obrnut,
voda bez sedimenta ima veliku erozivnu snagu i uzrokuje eroziju rijenog korita i obala,
iji se efekt nastavlja dalje nizvodno.

13

Slika 8. Promijenjeni reim protoka sedimenta u rijeci Kolorado, USA

Produbljivanjem korita rijeke dolazi do pada razine podzemnih voda u irem zaobalju to
ima negativan efekt na poplavne ume (dolazi do suenja), na movarna podruja (dolazi
do zarastanja zbog manjka vode), na poljoprivredne povrine (slabi urod zbog
nedostupnosti podzemnih voda) te na bunare (moraju biti sve dublji i dublji da bi dosegli
razinu podzemne vode).

4. Onemoguena veza s okolnim povrinskim i podzemnim vodama.

Zbog poveanja uinkovitosti hidroelektrana rijeke se esto kanaliziraju (uvrivanje
obala, skraivanje meandara, uklanjanje rijenih otoka sprudova) to smanjuje ili
potpuno prekida komunikaciju povrinskih i podzemnih voda uz obalu vodotoka, smanjuje
sposobnost prirodnog samoproiavanja vode, a time i sam opstanak poplavnih podruja
uz rijeke. Osim toga, da bi postrojenje uinkovito radilo obale akumulacije moraju biti
nepropusne, pa se njezino dno i obale utvruju betonskim zavjesama, a sve pukotine,
pilje i jame kra se ispunjavaju mjeavinom cementa, pijeska i gline to direktno naruava
krke piljske ekosustave prekidanjem postojee komunikacije izmeu nadzemnih i
podzemnih tokova. Osjetljivost podzemnih sustava je prepoznata i u Zakonu o zatiti
prirode iz 2005. godine kojim je zatiena cjelokupna podzemna fauna u RH.

5. teta po riblji fond

U turbinama hidroelektrana, zbog mehanikih ozljeda ili visokog pritiska vode, stradavaju
ribe i druge vrste, a do sada nije smiljeno niti jedno uinkovito rjeenje za izbjegavanje
ovog problema.

14

Slika 9. Riba stradala u turbinama elektrane.

Sa svakom branom i turbinom u rijenom toku stupanj smrtnosti riba se drastino

poveava. Smatra se da je globalno 20% ili 2 000 slatkovodnih vrsta riba izumrlo ili je
ozbiljno ugroeno. U SAD-u je situacija najozbiljnija jer tamo je nestalo ili je ugroeno
3537% riba i vodozemaca, 65% vrsta deseterononih rakova i 67% koljkaa u velikoj
mjeri zbog brana, ali naravno i ostalih utjecaja ljudskog razvoja.
Prema nekim procjenama rata izumiranja slatkovodne faune je jednaka onoj u
tropskim kinim umama.

6. Rad elektrane
Hidroelektrane najee rade tako da u odreeno doba godine ili dana nakupljaju vodu u
akumulaciji, a u drugom dijelu dana ili godine proizvode elektrinu energiju isputanjem
vode iz akumulacije kroz turbine. Neprirodan reim rada elektrana, prilagoen samo
potrebi proizvodnje elektrine energije, takoer utjee na mnoge vrste zbog prenaglog
sniavanja i dizanja razine vode u toku. Kad se odjednom ispusti velika koliina vode iz
akumulacije u prirodan tok, od jakih valova i njihovih naglih povlaenja u donjem toku
esto stradaju ribe jer budu izbaene na obalu i/ili ostanu na suhom. Ovo naroito pogaa
mlade jedinke to dovodi u pitanje opstanak same vrste zbog nedostatka spolno zrelih
jedinki. Prilikom nakupljanja vode u akumulaciji, nizvodni dio rijeke ostaje sa vrlo malim
koliinama vode, a moe doi i do potpunog prekidanja protoka, to opet izuzetno
negativno utjee na sav ivi svijet u rijeci.

7. Utjecaj na mikroklimu podruja

Akumulacije kao velike vodene mase utjeu na lokalnu klimu podruja sniavajui
temperaturu zraka ak za 2-3 stupnja. Poveane su i magle to negativno utjee na
vonjake i druge osjetljivije poljoprivredne kulture. Uz to poveana je opasnost ivljenja
nizvodno zbog moguih havarija, tj. puknua brane i istjecanja ogromnih koliina vode iz
akumulacije.

15

Rastronost umjesto odgovornog koritenja

Tijekom posljednjih godina u Hrvatskoj raste potronja elektrine energije, a paralelno
s potronjom raste i pritisak na prirodu i okoli. Taj je pritisak dvojak, s jedne strane sve vie
zagaujemo i isputamo staklenike plinove u atmosferu te time doprinosimo klimatskim
promjenama, a s druge strane planira se izgradnja novih elektrana.
No, je li poveana potronja doista opravdana? Prema podacima Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetnitva potronja ne raste zbog industrijskog razvoja Hrvatske, ve
zbog poveane potronje u kuanstvima i uslugama, a velik je i gubitak elektrine energije u
distribucijskoj mrei. Danas postoji cijeli niz tehnologija koje omoguuju jednak ili vei
standard ivljenja, uz manju potronju energije, poevi od jednostavnih ugradnji tednih
arulja, bolje toplinske izolacije zgrada i sve tedljivijih kuanskih aparata, do malo
sofisticiranijih tehnologija kao to su pasivno grijanje zgrada i primjena obnovljivih izvora
energije. vicarska agencija za uinkovito koritenje energije je ove godine izraunala da je
mogue smanjenje potronje elektrine energije s postojeim tehnikim mogunostima do
30%.
U Hrvatskoj jo uvijek postoje brojna kuanstva koja se griju elektrinim grijalicama,
to je izuzetno neracionalno koritenje energije jer su, pri tom, gubitci veliki. S druge strane,
ulazi u modu i instaliranje klima ureaja (umjesto bolje izolacije u zgradama) te se na taj
nain potronja dodatno i nepotrebno poveava. Takoer, prilagodba ivotnog stila moe
uvelike utjecati na manje rasipanje energije, npr. ee koritenje bicikla, javnog prijevoza,
kupovanje lokalno uzgojene hrane, kompostiranje organskog otpada...
Pametnijim ulaganjima i poticajima, uz edukaciju graana, neracionalno koritenje energije se
moe izbjei!

Stav Zelene akcije

Hrvatska naalost jo uvijek nema strategiju odrivog razvoja koja bi ukljuila sve
aspekte razvoja i drutva ekonomski razvoj, bioloku raznolikost, okoli, turizam,
stanovnitvo; u jedan cjeloviti dokument gdje e se svim ovim aspektima dati podjednaka
vanost bez nunih rtvovanja u svrhu razvoja.
Stoga, Zelena akcija smatra kako je nepotrebno graditi nove hidroelektrane, naroito
ne prije nego se uvedu opsene mjere energetske efikasnosti i smanji gubitak u distribucijskoj
mrei, te ne iskoriste potencijali za obnovljive i odrive izvore energije (sunce, vjetar i
biomasa). Prilikom planiranja gradnje novih elektrana trebaju se provesti nova i neovisna
bioloka i ekoloka istraivanja ciljanog podruja te izraditi studije i procjene utjecaja na
okoli (SUO) uz sudjelovanje javnosti. Ukoliko doe do gradnje hidroelektrane, prilikom
izvedbe i funkcioniranja novih postrojenja treba uzeti u obzir sve mjere umanjivanja
negativnih utjecaja i mjere kompenzacije za unitene i/ili promijenjene ekosustave (iako u
mnogo sluajeva nije mogue dovoljno dobro kompenzirati unitene ekosustave); kao i
potrebe lokalnog stanovnitva, onog uzvodno ali i nizvodno od brane.

16

Zakljuak

Hidroenergija je obnovljiv, ali nije i odriv (zelen) i ist nain proizvodnje

elektrine energije i umanjivanja utjecaja klimatskih promjena. Odrivost pretpostavlja da
nema daljnjeg unitavanja ili veih teta na vanim rijenim ekosustavima i biolokoj
raznolikosti, a kao to se moe vidjeti iz svega gore navedenog hidroelektrane i brane kao
takve imaju ogroman i nepopravljiv uinak na okoli, prirodu i drutvo.
Bioloki/ekoloki aspekti najee nisu obuhvaeni energetskim politikama i u
mjerama/strategijama umanjivanja klimatskih promjena. Mnoge europske direktive i
meunarodni dokumenti odnose se na ovaj problem, ali je njihova provedba tek u zaecima, a
promjena je nuna odmah kako bi se spasile preostale nepromijenjene, prirodne, rijeke i
sauvala bioloka raznolikost slatkovodnih ekosustava u Hrvatskoj ali i openito u svijetu.

17