Idejno Rjesenje UPOV Delnice Text

ZA ZATITU OKOLIA d.o.o.
SR Njemake 10, 10020 Zagreb

Telefon +385 1 66 00 559 Telefax +385 1 66 00 561
E-mail ecoina@zg.t-com.hr Web stranica www.ecoina.com
Broj projekta:
1133-IP-01
Investitor:
Komunalac d.o.o. Delnice
Graevina:
Ureaj za proiavanje otpadnih voda Delnice
Lokacija:
Delnice
Faza:
Idejni projekt izbora optimalne varijante rekonstrukcije

ureaja za proiavanje otpadnih voda
IDEJNI PROJEKT
IZBORA OPTIMALNE VARIJANTE
REKONSTRUKCIJE UREAJA ZA
PROIAVANJE OTPADNIH VODA DELNICE
Glavni projektant: Kolja Mikuli, dipl. ing. stroj.

Tehnolog: Hrvoje Majhen, dipl.ing.bioteh.
Direktor:
Jurica Mikuli, dipl. ing.
________________
ECOINA d.o.o.
Zagreb, sijeanj 2009. godine.
Idejni projekt izbora optimalne varijante

Rekonstrukcija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice
Br. projekta: 1133-IP-01
Datum: sijeanj 2009. g.
Rev. 0
Stranica: 2
Sadraj:
A. OPI DIO
1.
Izvod iz sudskog registra tvrtke
2.
Projektni zadatak
3.
Popis sudionika na izradi Idejnog rjeenja
B. ULAZNI PODACI ZA PROJEKTIRANJE
1.
Uvod
2.
Glavni zahtjevi Projektnog zadatka
3.
Postojea dokumentacija
4.
Analiza postojee dokumentacije
5.
Zemljopisni podaci
6.
Klimatske prilike
6.1.
Temperatura
6.2.
Oborine
6.3.
Relativna vlanost zraka
6.4.
Naoblaka
6.5.
Vjetar
6.6.
Meteoroloke pojave
7.
Stanovnitvo
8.
Drutvena infrastruktura
9.
Industrija i gospodarstvo
10. Poljoprivredne aktivnosti
11. Vodovodna mrea i potronja vode
12. Lokacija ureaja za proiavanje
13. Postojee stanje UPOV Delnice
14. Podaci o recipijentu proienih otpadnih voda
15. Postojee stanje odvodnje naselja Delnice
16. Kakvoa otpadnih voda naselja Delnice
17. Posebna obiljeja lokacije zahvata
4
5
6
7
9
10
10
12
13
16
16
16
18
19
20
21
21
22
23
24
25
25
26
27
33
36
37
39
C. IZBOR TEHNOLOGIJE OBRADE OTPADNIH VODA

1.
Ulazni podaci za projektiranje
1.1.
Hidrauliko optereenje UPOV-a
1.2.
Organsko optereenje UPOV-a
2.
Zahtjevi propisa
3.
Zahtjevi obzirom na karakteristike recipijenta
4.
Potrebni stupanj proiavanja i potreba za kakvoom mulja
5.
Karakteristike otpadne vode
6.
Mogua tehnoloka rjeenja
6.1.
Prethodno proiavanje
6.2.
Prvi stupanj proiavanja
6.3.
Drugi stupanj proiavanja (bioloko proiavanje)
6.4.
Pristup izboru tehniko-tehnolokog rjeenja
7.
Analiza varijanti
7.1.
Konvencionalna tehnologija (produena aeracija)
7.2.
C-TECH tehnologija
7.3.
Membranska tehnologija (MBR)
8.
Usporedba ukupne investicije za predloene varijante
9.
Prijedlog izbora tehnologije
10. Mjere zatite okolia
11. Zakljuak
41
42
42
43
45
49
50
50
52
52
53
53
54
59
59
78
97
112
116
118
119
D. GRAFIKI PRILOZI
120

Rev. 0
Stranica: 3
Popis tablica:
TABLICA1.SASTAVOTPADNEVODEUDELNICAMA(07/2007)
TABLICA2.GODINJIHODSREDNJEMJESENETEMPERATUREZRAKA
TABLICA3.SREDNJEVRIJEDNOSTITEMPERATUREZRAKAGODINJIHDOBA0C
TABLICA4.APSOLUTNEMAKSIMALNEIMINIMALNETEMPERATUREZRAKA
TABLICA5.DANISKARAKTERISTINIMVRIJEDNOSTIMAMAKSIMALNIHIMINIMALNIHTEMPERATURAZRAKA
TABLICA6.MJESENEKOLIINEOBORINA
TABLICA7.BROJOBORINSKIHDANAIDANASASNJENIMPOKRIVAEM
TABLICA8.MAKSIMALNEVISINESNIJEGANATLU
TABLICA9.SREDNJAMJESENAIGODINJARELATIVNAVLAGA(%)
TABLICA10.SREDNJIBROJDANASRELATIVNOMVLAGOMVEOMILIJEDNAKOM80%
TABLICA11.SREDNJAMJESENAIGODINJAVRIJEDNOSTNAOBLAKE(010)
TABLICA12.SREDNJIBROJDANAOBZIROMNANAOBLAKU
TABLICA13.SREDNJIBROJDANAOBZIROMNAJAINUVJETRA
TABLICA14.SREDNJIBROJDANASGRMLJAVINOM
TABLICA15.SREDNJIBROJDANASMAGLOM
TABLICA16.LISTAGOSPODARSKIHSUBJEKATANAPREDMETNOMPODRUJU
TABLICA17.KAKVOAOTPADNIHVODANASELJADELNICE(NAJVANIJIPOKAZATELJI)
TABLICA18.HIDRAULIKOOPTEREENJEUREAJAZAPROIAVANJE
TABLICA19.OEKIVANIPODACIOPTEREENJAOTPADNEVODE
TABLICA20.PROSJENOOPTEREENJEOTPADNEVODEUVEANOZASTANDARDNUDEVIJACIJU
TABLICA21.PROSJENOOPTEREENJEOTPADNEVODEUSUNOMPERIODUUVEANOZAST.DEV.
TABLICA22.KONANIULAZNIPODACIZADIMENZIONIRANJEUPOVA
TABLICA23.GRANINEVRIJEDNOSTIPOKAZATELJAOTPADNIHVODANAKONPROIAVANJA
TABLICA24.TROKOVIIZGRADNJEUREAJAZAPROIAVANJEOT.VODAPRODUENAAERACIJA
TABLICA25.TROKOVIIZGRADNJEUREAJAZAPROIAVANJEOT.VODACTECHTEHNOLOGIJA
TABLICA26.TROKOVIIZGRADNJEUREAJAZAPROIAVANJEOT.VODAMBRTEHNOLOGIJA
TABLICA27.UKUPNIINVESTICIJSKITROKOVIVARIJANTEUREAJASPRODUENOMAERACIJOM
TABLICA28.UKUPNIINVESTICIJSKITROKOVIVARIJANTEUREAJASCTECHTEHNOLOGIJOM
TABLICA29.UKUPNIINVESTICIJSKITROKOVIVARIJANTEUREAJASMBRTEHNOLOGIJOM
TABLICA30.POJEDNOSTAVLJENAVIEKRITERIJSKAANALIZA
Popis grafikih priloga:

PRILOG1.IZVODIZPROSTORNOGPLANAUREENJAGRADADELNICE
PRILOG2.POSTOJEASITUACIJANAGEODETSKOJPODLOZI
PRILOG3.PRODUENAAERACIJADISPOZICIJAUREAJA
PRILOG4.PRODUENAAERACIJAPRESJEKAA
PRILOG5.CTECHTEHNOLOGIJADISPOZICIJAUREAJA
PRILOG6.CTECHTEHNOLOGIJAPRESJEKAA
PRILOG7.MBRTEHNOLOGIJADISPOZICIJAUREAJA
PRILOG8.MBRTEHNOLOGIJAPRESJEKAA
14
17
17
17
18
18
19
19
19
19
20
20
21
21
21
24
38
43
43
43
44
44
46
74
93
108
113
114
115
117

Rev. 0
Stranica: 4
Broj projekta:
1133-IP-01
Investitor:
Graevina:
Lokacija:
Delnice
Faza:

A. OPI DIO

Rev. 0
Stranica: 5
Broj projekta:
1133-IP-01
Investitor:
Graevina:
Lokacija:
Delnice
Faza:

1. Izvod iz sudskog registra tvrtke

Rev. 0
Stranica: 6
Broj projekta:
1133-IP-01
Investitor:
Graevina:
Lokacija:
Delnice
Faza:

2. Projektni zadatak

Rev. 0
Stranica: 7
Broj projekta:
1133-IP-01
Investitor:
Graevina:
Lokacija:
Delnice
Faza:

3. Popis sudionika na izradi Idejnog rjeenja

Rev. 0
Stranica: 8
Glavni projektant:
Kolja Mikuli, dipl. ing. stroj.
______________________________
Projektant - Tehnolog:
Hrvoje Majhen, dipl. ing. bioteh.
______________________________
Projektanti:
Emil Tudi, ing. stroj.
______________________________
Draen Gal, dipl. ing. geoteh.
______________________________
eljko ipek, dipl. ing. el.
______________________________
Tatjana Debro, dipl.ing.el.
______________________________
Nikolina Husain, dipl. Ing. stroj.
______________________________
Karla Buar, dipl.ing.gra.
______________________________

Rev. 0
Stranica: 9
Broj projekta:
1133-IP-01
Investitor:
Graevina:
Lokacija:
Delnice
Faza:

B. ULAZNI PODACI ZA PROJEKTIRANJE

Rev. 0
Stranica: 10
1. Uvod
Naruitelj, Komunalac d.o.o. Delnice, planira rekonstrukciju postojeeg ureaja za
proiavanje otpadnih voda naselja Delnice kako bi isti zadovoljio vaee zakonske
propise. Postojei ureaj sagraen je 1987. godine, a nakon toga je nekoliko puta
rekonstruiran. U meuvremenu je znatno proirena odvodna mrea naselja. Trenutno
ureaj funkcionira samo kao mehaniki ureaj, a graevinski objekti i oprema su
dotrajali, tako da ureaj zahtijeva punu rekonstrukciju i dogradnju objekata. Lokacija
ureaja ostaje ista, kao i prijamnik proienih otpadnih voda.
Cilj ovog Idejnog projekta je utvrivanje postojeeg stanja, analiza ulaznih podataka,
izbor optimalne tehnologije proiavanja otpadnih voda Delnica i prijedlog
rekonstrukcije ureaja. Nakon to Naruitelj izabere optimalnu tehnologiju, izraditi e
se Idejni projekt odabrane varijante za ishoenje Lokacijske dozvole.
2. Glavni zahtjevi Projektnog zadatka

Projektni zadatak kao cilj definira osnovne tehniko-tehnoloke elemente
rekonstrukcije postojeeg ureaja za proiavanje (UPOV) Delnice na razini Idejnog
projekta, koji mora sadravati tehniko-tehnoloka rjeenja linije vode i linije mulja.
Projekt treba biti na razini potrebnoj za ishoenje Lokacijske dozvole, a izlazni
parametri proiene u skladu sa zahtjevima Pravilnika o graninim vrijednostima
pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01, 14/01). Kao
recipijent odreen je Delniki potok, vodotok II kategorije (osjetljivo podruje).
Zahtjevi za kakvoom efluenta su odreeni vodopravnim uvjetima i iznose: KPK 150
mg O2/l, BPK5 40 mg O2/l, ST 60 mg/l i ukupne masnoe 25 mg/l.
Kao podloge za izradu projekta Projektni zadatak definira: Naputak za nadgradnju i
optimizaciju rada sustava UPOV Delnice Crowater Life Project 2007. (Ekoloki
inenjering, 2007.), izvjea o analitikom ispitivanju parametara otpadne vode
Delnice koje je provela tvrtka Ekoloki inenjering, izvjea o analitikom ispitivanju
parametara otpadne vode Delnice koje je proveo Zavod za javno zdravstvo
Primorsko goranske upanije iz Rijeke, te graevinsko-geodetske podloge, situaciju i
tlocrte postojeih objekata.
Projektni zadatak dalje daje ulazna hidraulika i organska optereenja otpadne vode
Delnice: KPK 751 mg O2/l, BPK5 436 mg O2/l, ST 270 mg/l, ukupne masnoe 61
mg/l, N-NH4 55 mg/l, Ptot 7,6 mg/l, protok 800 m3/d, temp. 9 0C i pH 8,6.

Rev. 0
Stranica: 11
Projektnim zadatkom se prejudicira tehniko-tehnoloko rjeenje koje mora

sadravati slijedee tehnoloke jedinice:
-
Novi kini retencijski bazen na kraju sustava odvodnje koji garantira maks.
protok na ureaj od 2xQs, a koji se nadzire iz sredinjeg upravljakog PLC
sustava, i prati putem SCADA sustava
Potpuno rekonstruirani mehaniki sustav obrade koji ini ulazna graevina s

automatskom finom reetkom ili finim sitom s kompaktorom, smjetena u
pogonskom objektu s kontrolom neugodnih mirisa, pjeskolov/mastolov s
klasirerom i peraem pijeska
Rekonstruirana i sanirana crpna postaja
Novi sustav za prihvat obradu sadraja septikih jama
Potpuno rekonstruirani bioloki sustav obrade (obraditi tri potencijalne

tehnologije proiavanja: konvencionalni, C-TECH i MBR), na razini Idejnog
rjeenja, sa simultanom stabilizacijom mulja, i s optereenjem od 5000 ES
(300 kg BPK5/dan).
Novi sustav zbrinjavanja suvinog mulja statikim uguivanjem do 1,5-3% s.t.

ili mehanikim uguivanjem do 5-7% s.t., a nakon toga dehidriranjem na
centrifugi, pri emu suvian mulj treba biti prihvatljiv za odlaganje na
odlagalite neopasnog otpada
Lokacija ureaja je postojea, sjeverno od Delnica (Kalvarija).

Potrebno je maksimalno koristiti postojee objekte, a ureaj predvidjeti u gabaritima
postojee lokacije ureaja. Ureaj mora biti arhitektonski oblikovan da se uklapa u
krajobraz okolice.

Rev. 0
Stranica: 12
3. Postojea dokumentacija
Raspoloive podloge koje su dobivene na uvid i koritene tijekom razrade ove
projektne dokumentacije su:
Projektna dokumentacija:
Tehnika dokumentacija dogradnje ureaja za proiavanje sanitarnopotronih otpadnih voda, Teh-Projekt Hidro, Rijeka 1991.
Ostala tehnika dokumentacija:
Naputak za nadgradnju i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice Crowater
Life Project 2007. (Ekoloki inenjering, 2007.)
Prostorno-planska dokumentacija:
Prostorni plan ureenja Grada Delnice (STUDIO REMIK, d.o.o., Rijeka,
2002.)
Ostala dokumentacija:
Izvjea o analitikom ispitivanju parametara otpadne vode Delnice u periodu
19.03.2007. 25.09. 2008. (ulaz i izlaz, ukupno 18 analiziranih uzoraka
otpadne vode), (ZZJZ PG 2007./08.)
Vodopravna dozvola za sustav javne odvodnje Delnice iz 1999. godine
(Hrvatske vode)
Neovjerena kopija posebne geodetske podloge lokacije ureaja, novoizraena
Pregled potronje i gubitka vode iz vodovodnog sustava Delnice za 2007.
godinu
Meteoroloki podaci za Delnice (izvod iz projekta sanacije odlagalita
Delnice), Hidroplan 2007.

Rev. 0
Stranica: 13
4. Analiza postojee dokumentacije

Projektna dokumentacija
Prema Tehnikoj dokumentaciji dogradnje ureaja za proiavanje sanitarnopotronih otpadnih voda, Teh-Projekt Hidro, Rijeka 1991. kanalizacijski sustav grada
Delnica projektiran je kao razdjelni, iako su mjestimino oborinski kolektori spojeni na
fekalne i obrnuto. Prethodnim idejnim projektom usvojena je varijanta odvodnje
fekalnih otpadnih voda s jednim ureajem za proiavanje veliine 2 x 5 000 ES i
minimalnim precrpljivanjem otpadne vode, dok je kod oborinske kanalizacije
odabrana izvedba jedinstvenog sustava s dva sekundarna.
Kako bi se ustanovili ulazni podaci za dimenzioniranje ureaja za proiavanje,
izvrena su mjerenja koliine otpadnih voda u glavnom kolektoru fekalnih voda koja
dolazi na ureaj, obzirom na potronju vode i evidentirani broj prikljuaka na mreu
te uzorkovanje i analitika obrada rezultata otpadne vode u glavnim kolektoru
fekalnih voda u sunom periodu.
Izvedeni kolektor je profila DN 300, glavni kolektor nije ien, a mjerni rezultati
koliine otpadnih voda oekivanog su reda. Glavni kolektor izveden je u duini oko
3500 m to je 35% mree idejnog projekta. Oborinska odvodna mrea izvedena je
samo djelomino, odnosno, izvedeni su glavni kolektori po Supilovoj ulici (betonske
cijevi 2 x DN 500). Od planirane duine 15 000 m, ukupna duina izvedene mree
iznosi 3400 m, odnosno 23%.
Izgradnja ureaja za proiavanje predviena je u dvije faze. Prva faza obuhvaa
realizaciju ureaja za poetno hidrauliko i bioloko optereenje za 5000 ES uz
izgradnju dovodnog kanala DN 250, reetke i pjeskolova, centralne crpne stanice za
konano stanje s ugraenim crpkama za prvu fazu, bazena za aeraciju za konano
stanje (jedan dio e se koristiti za aerobnu stabilizaciju mulja), sekundarnu talonicu
za konanu fazu sa zgrtaem, crpnu stanicu za povratni mulj i viak mulja, ispusnog
kanala za konanu fazu, kompresorske stanice za konanu fazu s kompresorima za
prvu fazu, objekta za filter preu s filter preom za konanu fazu, pogonske zgrade,
internog vodovoda i kanalizacija, elektrike, automatike, vanjske rasvjete i ograde.
Otpadna voda se otvorenim gravitacijskim kanalom dovodi do reetke i pjeskolova,
nakon ega se preko crpne stanice s uronjenim ABS crpkama podie do aeracijskog
bazena. Cjevnim dobavljaima i puhalima u betomski bazen dubine 3,5 m upuhuje se
zrak. Aeracija traje 10h. Za konano rjeenje predviena su 2 bazena dimenzija 9 x
15 m, odnosno 4 bazena dimenzija, 15,30 x 4,5 m, korisne dubine 3,65 m
(konstrukcijska dubina 4,40 m).
U prvoj fazi, jedan od bazena sluit e za aerobnu stabilizaciju mulja. Sekundarni
efluent nakon aeracije zadrava se u sekundarnoj talonici 2h, gdje se taloi na dno i
zgrtalicom transportira u lijevak za mulj. Odatle se dijelom vraa pred aeracijski
bazen kao aktivni mulj, a dijelom transportira u bazen za aerobnu stabilizaciju, dok se
dehidrirani mulj odvozi na deponiju.

Rev. 0
Stranica: 14
Ostala tehnika dokumentacija:

U Naputku za nadgradnju i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice Crowater Life
Project 2007. (Ekoloki inenjering, 2007.) analizirano je povijesno i postojee stanje
ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnica, lokacija ureaja, stupanj
prikljuenosti na sustav javne odvodnje, podaci o postojeim industrijskim i drugim
pogonima, potrebna kakvoa efluenta, prijamnik proienih otpadnih voda i dr.
Ispitan je sastav otpadnih voda na ulazu u ureaj (18.07.2007.). Rezultati su
prikazani u Tablici 1.
Tablica 1. Sastav otpadne vode u Delnicama (07/2007)
Parametar
BPK5
KPK
ST
N-NH4
NUK
PUK
Vrijednost (mg/l)
620
1030
218
55
78
7,6
Protok (m3/d)
Temperatura (oC)
pH
310
22
7,5
Zakljueno je da su koncentracije BPK5 i KPK izuzetno visoke za komunalnu otpadnu

vodu. U nastavku su dani prijedlozi za rekonstrukciju pojedinih dijelova ureaja, koji
su uglavnom i navedeni u Projektnom zadatku. Ocijenjeno je da je vrijednost
ST/BPK5 ekstremno niska i da se ne moe smatrati mjerodavnom. Izvren je
preliminarni izraun potrebnih veliina bioaeracijskih bazena, te je zakljueno da
postojei bioaeracijski bazeni mogu dnevno obraditi organsko optereenje od 5000
ES sa simultanom stabilizacijom mulja samo kod niskog omjera ST/BPK5. Ostaje
nejasan podatak o protoku od svega 310 m3/dan (nema podataka je li isti mjeren ili
procijenjen). U nastavku je dan prijedlog gradnje nove talonice, statiko uguivanje
mulja do 1,5-3% s.t, te odvodnjavanje na centrifugi. Postojeu talonicu bi trebalo
rekonstruirati u privremeni spremnik mulja.

Rev. 0
Stranica: 15
Prostorno-planska dokumentacija:
U Prostornom planu Ureenja Grada Delnica (2002.) u dijelu I, Obrazloenje,
navodi se slijedee:
U Toki 1.1.1.6. Infrastrukturni sustavi, f) Odvodnja otpadnih voda navodi se da je
...U naselju Delnice izgraen je glavni kolektor i bioloki ureaj (5.000 ES) za
proiavanje, meutim ureaj nije u funkciji. Pred ulazom u ureaj se nalazi gruba
reetka nakon koje se bypasom otpadna voda (razrijeena neiskljuenom
oborinskom vodom) odvodi u korito Delnikog potoka. Na izgraeni sustav prikljuen
je nedovoljan broj potroaa. Ovo podruje takoer karakterizira nedovoljna
izgraenost kanalizacijskog sustava. Odvodnja oborinskih voda sustavno nije
rjeavana. Oborinske vode se u samom naselju Delnice dijelom uputaju u sustav
javne kanalizacije, a dijelom se isputaju na teren. Zadnjih godina komunalno drutvo
Komunalac intenzivnije radi na izradi tehnike dokumentacije i izgradnji sustava
kanalizacije. Ostala naselja u Gradu Delnice nemaju izgraen sustav za odvodnju
otpadnih voda ve sakupljanje sanitarne otpadne vode obavljaju preko viestepenih
septikih talonica sa uputanjem tekueg sadraja u tlo.
U Toki 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg
podruja i ocjena postojeih prostornih planova, navodi se da je ...Odvodnju
otpadnih voda potrebno je dovesti u pravilan odnos sa vodoopskrbnom
infrastrukturom u cilju ouvanja vode za pie i tla. Kontroliranim isputanjem i
proiavanjem otpadnih voda potrebno je ouvati i poboljati kakvou vodotoka,
osobito onih visoke kakvoe; rijeke Kupa i Kupica.
U Toki 2.1.2. Racionalno koritenje prirodnih izvora navodi se da je: ...U naseljima
Delnice i Crni Lug potrebno je razvijati mreu sanitarnih otpadnih voda iz
domainstava, te iste preko ureaja za proiavanje, potrebnog uinka
proiavanja, uputati u vodotok ili teren. Sve otpadne vode poslovnih graevina pogona, ukoliko su produkt tehnolokog procesa, potrebno je prije uputanja u
kanalizaciju naselja dovesti preko ureaja za proiavanje na nivo,sanitarnih
otpadnih voda iz domainstava.
U Toki 2.1.3. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia navodi se da
ureaj za proiavanje otpadnih voda potrebno redovito odravati u cilju zatite
zraka.
U Toki 2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture
navodi se da je ...Potrebno staviti u funkciju (opremiti i preusmjeriti otpadne vode)
stari ureaj za kondicioniranje otpadnih voda u Delnicama, kao i provjeriti funkciju i
osposobiti bioloki ureaj u Crnom Lugu. U ova dva naselja treba projektirati
razdijelni sustav kanalizacije i teiti iskljuenju ranije spojene oborinske vode.
U Toki 2.3.3. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture navodi se da
je ...Ureaj je potrebno opremiti i staviti u funkciju uz dogradnju prihvatne stanice za
otpad iz sabirnih jama

Rev. 0
Stranica: 16
Naelno se svi ovi navodi provlae kroz cijeli Prostorni plan, tako da se u ovim
izvadcima navode svi zahtjevi dokumenata prostornog planiranja Delnica vezani uz
sustav gospodarenja komunalnim otpadnim vodama.
Lokacija postojeeg ureaja prikazana je u Prilogu 1.
5. Zemljopisni podaci
Grad Delnice nalazi se u Gorskom kotaru, prostornoj cjelini - mikroregiji Primorskogoranske upanije. Gorski kotar je smjeten na sjevero-istonom i kontinentalnom
dijelu upanije. Kroz ovaj prostor prolaze prometnice (putevi) koji povezuju (spajaju)
ravniarski i priobalni prostor Hrvatske, tj. srednju Evropu i Sredozemlje. Granii na
sjeveru s Republikom Slovenijom, a na istoku s Karlovakom upanijom. Na
cestovnoj su (M12, E65) i eljeznikoj prometnici Zagreb-Rijeka.
Najvee naselje Grada Delnice je samo naselje Delnice. Delnice su sredinje i
najvee naselje Gorskog kotara. Smjetene na nadmorskoj visini od 698 metara i
uokvirene u uzvienjima Drgomlja, Petehovca i Japlenkog vrha Delnice su najvii
grad u Hrvatskoj.
Naselje Delnice smjeteno je u udolini izmeu dominantnih vrhova, na relativno
ravnom terenu, no rubovi samog naselja se izdiu ili sputaju u odnosu na sredite
naselja. Naselje je kompletno okrueno gustim i prostorno rairenim umama koji
naselje Delnice razdvajaju od drugih naselja.
6. Klimatske prilike
Klimatski podaci za podruje Grada Delnice su uzeti iz studije Osnovne termike i
oborinske prilike na podruju Hrvatske (postaje Delnice, Zalesina) koju je 1994.
godine izradio Dravni hidrometeoroloki zavod Zagreb, za potrebe Hrvatskih uma.
Podaci se odnose na period mjerenja od 1961.-1990. godine.
6.1.
Temperatura
U Tablici 2. a prikazan je godinji hod srednje mjesene temperature zraka za

postaje Delnice i Zalesina, u Tablicama 3. i 4. srednje vrijednosti temperature zraka
godinjih doba i apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka. Vidljivo je da
se najvei porast temperature javlja u periodu izmeu travnja i svibnja, dok se najvei
pad temperature javlja izmeu listopada i studenog.

Rev. 0
Stranica: 17
Tablica 2. Godinji hod srednje mjesene temperature zraka

Postaja
Delnice
Zalesina
I
-1,2
-2,0
II
-0,3
-1,8
III
1,7
1,3
IV
6,6
6,3
V
11,3
11,2
Mjeseci
VI
VII
14,9 16,8
14,9 16,6
VIII
16,2
16,1
IX
12,8
12,4
X
8,2
7,9
XI
3,4
3,3
Prosjek
God
7,7
7,2
XII
0,8
0,7
Tablica 3. Srednje vrijednosti temperature zraka godinjih doba 0C

Postaja
Proljee
6,5
6,3
Delnice
Zalesina
Ljeto
16
15,9
Godinja doba
Jesen
8,1
7,9
Prosjek
Godinja
7,7
7,2
Zima
-0,6
-1,0
Tablica 4. Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka

Postaja
Delnice max.
Delince min.
Zalesina max.
Zalesina min.
II
III
IV
Mjeseci
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
12,0
18,0
18,0
21,5
28,0
30,0
32,0
30,0
23,5
16,5
13,5
-19,0
-25,0
-19,0
-11,0
-6,0
-0,8
2,5
3,5
-1,0
-5,4
-10,6
-12,5
13,9
18,8
20,0
21,2
27,5
27,2
31,2
31,3
30,0
23,6
17,0
14,6
-28,6
-33,1
-26,6
-13,9
-9,7
-3,2
0,7
0,3
-5,3
-9,3
-15,7
-18,0
34,0
Godina
1950.
1956.
1960.
1956.
Vrijednosti apsolutnih ekstrema temperature zraka, prikazane su u Tablici 4. i

izraavaju kontinentalnost klime delnikog podruja (razlika izmeu apsolutnog
maksimuma i minimuma je 59oC za postaju Delnice, a 64,4oC za postaju Zalesina).
U Tablici 5. prikazani su dani s nekim karakteristinim vrijednostima maksimalnih i
minimalnih temperatura zraka koje nam prikazuju temperaturni reim nekog
podruja. U meteorolokom nazivlju ti su dani oznaeni:
hladni dani
ledeni dani
studeni dani
topli dani
vrui dani
tmin <
0 oC
tmin < -10 oC
tmax < 0 oC
tmax > 25 oC
tmax > 30 oC
Na podruju Grada Delnice prosjean godinji srednji broj hladnih dana je cca 125,
ledenih cca 23, studenih 31, toplih cca 23 dok se vrui dani mogu oekivati cca 2
puta godinje.

Rev. 0
Stranica: 18
Tablica 5. Dani s karakteristinim vrijednostima maksimalnih i minimalnih temperatura zraka

Postaja/dani
Mjeseci
Delnice
Srednji broj hladnih dana
Srednji broj ledenih dana
Srednji broj studenih dana
Srednji broj toplih dana
Srednji broj vruih dana
Zalesina
Srednji broj hladnih dana
Srednji broj ledenih dana
Srednji broj studenih dana
Srednji broj toplih dana
Srednji broj vruih dana
6.2.
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
God.
23,8
5,8
9,5
-
20,3
6,9
7,6
-
20,6
2,3
4,7
-
8,9
0,2
0,1
0,2
-
1,8
0,1
-
0,1
1,8
0,1
8,9
0,8
9,1
0,8
0,5
2,7
0,1
5,8
0,2
-
14
0,4
2,3
-
21
1,7
6,8
-
116,8
17,3
31,2
22,8
1,8
24,8
10,3
9,7
-
22,4
10,3
7,5
-
22,5
5,3
4,2
-
10,6
0,2
0,1
0,2
-
3,0
0,7
-
0,3
1,7
0,8
8,9
0,7
8,5
0,8
3,0
2,2
0,3
7,7
-
15,7
1,1
2,7
-
23,4
2,7
6,2
-
133,4
29,9
30,4
22,2
2,6
Oborine
Niz od 12 mjesenih koliina oborina daje godinji hod oborina (mm) prikazani su u
Tablici 6. za obje postaje:
Tablica 6. Mjesene koliine oborina
Postaja
Delnice
Zalesina
I
260
180
II
224
156
III
160
121
IV
183
153
V
175
160
Mjeseci
VI
VII
166 133
145 127
VIII
139
123
IX
205
193
X
260
207
XI
279
205
XII
302
221
God.
Ukupno
2486
1999
Dani u kojima padne minimalno 0,1 mm oborine nazivaju se oborinski dani. Ako je ta
oborina bila kia ti se dani nazivaju dani s kiom, a ako je padao snijeg i koliina
oborine od otopljenog snijega je iznosila barem 0,1 mm taj dan se naziva dan sa
snijegom. U Tablici 7. dan je prikaz srednjih mjesenih i godinjih broja dana s kiom
odnosno snijegom. Iz Tablice je vidljiv odnos broja dana s kiom u odnosu na one sa
snijegom. Vidljivo je da snijeg prevladava u sijenju i veljai. Mjeseci bez snijega su
lipanj, srpanj, kolovoz i rujan. Ukoliko prevladavaju niske temperature zraka snijeg
koji pada zadrava se na tlu (> 1 cm). Dugo razdoblje pod snijegom smanjuje trajanje
vegetacijske periode odreenog podruja. Za delniko podruje je trajanje snjenog
pokrivaa oko 80 dana godinje. U Tablici 8. prikazane su maksimalne visine snijega
na tlu.

Rev. 0
Stranica: 19
Tablica 7. Broj oborinskih dana i dana sa snjenim pokrivaem

Mjeseci
Delnice
Broj dana s kiom
Broj dana sa snijegom
Broj dana sa snjenim
pokrivaem
Zalesina
Broj dana s kiom
Broj dana sa snijegom
Broj dana sa snjenim
pokrivaem
God.
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
Ukupno
9,8
9,9
8,2
9,6
9,3
7,1
13,4
3,9
14,4
1,2
14,9
-
12,1
-
10,5
-
9,9
-
13,3
1,6
14,9
4,1
11,3
8,3
142,0
45,7
18,8
19,2
18,1
3,8
0,7
1,5
6,9
13,8
82,8
9,8
6,7
5,5
7,8
6,4
6,9
10,0
3,6
12,3
1,6
12,2
-
11,3
-
10,0
-
9,5
-
11,7
1,7
12,0
3,2
9,4
5,9
120,1
37,4
17,7
19,1
18,7
4,6
2,9
3,0
4,8
11,5
82,3
Tablica 8. Maksimalne visine snijega na tlu

Postaja
Delnice
Zalesina
6.3.
I
85
81
II
136
91
III
160
153
IV
37
29
V
75
62
Mjeseci
VI
VII
-
God.
VIII
-
IX
-
X
56
27
XI
50
40
XII
55
61
1960
1953
Relativna vlanost zraka
Kako su podaci o oborini pokazali velik broj oborinskih dana podaci o srednjoj
mjesenoj i godinjoj relativnoj vlazi potvruju zakljuak da je to podruje vlane
klime (Tablica 9.). Za delniko podruje je prosjena srednja godinja relativna vlaga
84,5%. Potrebno je naglasiti da visoke vrijednosti relativne vlage u ovom podruju
nisu toliko neugodne jer se radi o klimatski hladnijem podruju. Srednji broj dana s
relativnom vlagom veom ili jednakom 80% prikazan je u Tablici 10.
Tablica 9. Srednja mjesena i godinja relativna vlaga (%)
Postaja
Delnice
Zalesina
I
89
78
II
87
81
III
84
81
IV
82
81
V
81
79
Mjeseci
VI
VII
81
80
79
79
VIII
81
81
IX
86
85
X
90
88
XI
92
89
XII
94
89
God.
Pros.
86
83
XII
26,8
23,0
God.
Uk.
172,2
151,4
Tablica 10. Srednji broj dana s relativnom vlagom veom ili jednakom 80%
Postaja
Delnice
Zalesina
I
24,3
18,9
II
19,6
13,9
III
17,1
15,2
IV
10,4
10,1
V
8,4
8,7
Mjeseci
VI
VII
6,1
5,4
6,3
4,4
VIII
6,2
7,1
IX
9,3
8,7
X
15,0
14,0
XI
23,6
21,1

Rev. 0
Stranica: 20
6.4.
Naoblaka
Srednja mjesena naoblaka prikazana u Tablici 11. u skladu je s ve prikazanim

podacima o oborini i vlazi i kazuje da je nebo najee u veoj mjeri zastrto
oblacima, a u postocima pokrivenosti neba to bi iznosilo 45-82%. Osim ukupne
naoblake, kao ukupni podatak o naoblaci i dojmu koji naoblaka ostavlja na
promatraa, koriste se pojmovi vedar dan, u kojem je srednja dnevna naoblaka
manja od 20% pokrivenosti neba oblacima, i oblaan dan, u kojem je srednja
dnevna naoblaka vea od 80% pokrivenosti neba oblacima (Tablica 12.). Iz Tablica
je vidljivo da samo u kolovozu, za postaju Delnice, broj vedrih dana premauje broj
oblanih dana, dok je taj podatak za postaju Zalesina drugaiji. Za postaju Zalesina
broj vedrih dana premauje broj oblanih, u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu.
Srednja mjesena i godinja vrijednost naoblake (0 - 10)
Tablica 11. Srednja mjesena i godinja vrijednost naoblake (0 - 10)
Postaja
Delnice
Zalesina
I
7,6
6,7
II
7,1
6,5
III
6,6
6,0
IV
6,7
6,1
V
6,4
5,8
Mjeseci
VI
VII
6,0
4,9
5,4
4,0
VIII
4,5
3,9
IX
5,7
4,9
X
7,3
6,2
XI
8,2
7,5
God.
Pros.
6,6
5,9
XII
8,2
7,4
Tablica 12. Srednji broj dana obzirom na naoblaku

Postaja/dani
Mjeseci
God.
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
Uk.
2,6
3,8
6,1
4,0
4,1
5,0
7,7
9,0
6,7
3,2
1,8
2,4
56,4
18,9
16,5
15,7
12,4
11,4
10,6
8,9
6,6
10,7
17,2
21,2
21,8
171,9
4,4
4,5
6,7
4,2
4,7
4,6
11,1
10,9
9,4
5,2
2,0
4,2
71,9
15,3
13,2
12,9
11,5
8,5
8,1
5,0
4,7
8,0
12,7
17,7
18,9
136,5
Delnice
Srednji broj vedrih
dana (srednja dnevna
naoblaka manja od 2)
Srednji broj oblanih
naoblaka vea od 8)
Zalesina
Srednji broj vedrih
naoblaka manja od 2)
Srednji broj oblanih
naoblaka vea od 8)

Rev. 0
Stranica: 21
6.5.
Vjetar
Zadnjih godina u podruju Gorskog kotara dolazi do pojave jaih vjetrova

(intenzivnija sjea uma) nego to su se javljali u prolosti. Jaki vjetrovi su u
delnikom podruju rijetki, a olujnih gotovo i nema, to je vidljivo iz Tablice 13. Pod
jakim vjetrom smatra se vjetar od 6 Beauforta, 10,8-17,1 m/s, a pod olujnim vjetar od
8 Beauforta, 17,2 m/s ili jae.
Tablica 13. Srednji broj dana obzirom na jainu vjetra
Postaja/dani
Mjeseci
God.
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
Uk.
2,5
-
2,3
0,1
1,0
-
0,6
-
0,3
-
0,2
-
0,1
-
0,4
-
0,5
-
0,7
-
0,5
-
1,1
-
10,2
0,1
0,4
-
0,8
0,1
0,3
-
0,2
-
0,1
-
0,1
-
0,8
0,3
0,6
0,1
3,3
0,5
Delnice
Srednji broj dana s jakim vjetrom
Srednji broj dana s olujnim vjetrom
Zalesina
Srednji broj dana s jakim vjetrom
Srednji broj dana s olujnim vjetrom
6.6.
Meteoroloke pojave
Meu najznaajnije takve pojave ubrajaju se grmljavina i magla, zbog svog velikog
utjecaja na mnoge ljudske aktivnosti. Pojava grmljavine ea je u ljetnim mjesecima
to je i za oekivati jer ljeti ima najvie naoblake koja nastaje naglim dizanjem toplog
zraka, a u planinskim podrujima takva naoblaka lake i ee nastaje. Od ukupno
32 takva dana (postaja Delnice) u godini vie od polovice se odnosi na ljetne
mjesece. Navedeno je prikazano u Tablici 14. Najmanje magle ima u ljetnim
mjesecima dok se u hladnijem dijelu godine magla javlja gotovo svaki trei, etvrti
dan (Tablica 15).
Tablica 14. Srednji broj dana s grmljavinom
Postaja
Delnice
Zalesina
I
0,8
0,7
II
0,9
0,3
III
0,5
0,7
IV
1,6
0,6
V
3,9
2,3
Mjeseci
VI
VII
5,8
5,4
2,6
3,1
VIII
4,6
1,7
IX
3,2
1,8
X
2,4
0,6
XI
1,5
0,6
XII
1,7
0,5
God.
Uk.
32,3
15,5
Mjeseci
VI
VII
2,3
2,7
0,6
1,8
VIII
2,6
1,1
IX
5,0
1,9
X
8,1
4,0
XI
8,3
3,1
XII
8,1
2,8
God.
Uk.
56,9
26,5
Tablica 15. Srednji broj dana s maglom

Postaja
Delnice
Zalesina
I
6,8
2,7
II
4,8
1,9
III
3,2
3,6
IV
2,4
1,8
V
2,6
1,2

Rev. 0
Stranica: 22
7. Stanovnitvo
Prema popisu stanovnitva Republike Hrvatske iz 2001. godine, naselje Delnice
imalo je 4.451 stanovnika. Na podruju naselja Delnice ivi vie od 85% stanovnika
podruja Grada Delnice, koji broji 55 naselja s ukupno 6.262 stanovnika. Okolna
naselja su uglavnom vrlo mala, tek tri imaju vie od stotinu stanovnika. Obzirom na
izrazito ruralni karakter, udaljenost i izoliranost naselja na podruju Grada Delnice
(osim samog sredita), ne planira se spajanje sustava odvodnje okolnih naselja na
sredinji ureaj.
Deset godina ranije, u naselju Delnice ivjelo je 4.696 stanovnika, a na podruju
Grada 6.858 stanovnika. U razdoblju od 1900. do 1961. prosjean porast
stanovnitva iznosio je 0,12%, od 1961. do 1981. ostvaren je prosjean pad od
0,58%, a nakon toga dolazi do zaustavljanja pada i sporog porasta od 0,08%. Ovaj
porast nastao je prvenstveno zbog doseljenja stanovnitva iz okolice i manjih mjesta
prema sredinjem centru Delnicama, ali i iz drugih krajeva posebno tijekom
Domovinskog rata.
Ve dugi niz godina na podruju Delnica broj umrlih premauje broj roenih (za
razdoblje od 1971.-1994. na podruju bive Opine Delnice broj umrlih u odnosu na
novoroene je vei za 18 %). Proizlazi da se na podruje Grada Delnica uglavnom
doseljavalo stanovnitvo iz drugih podruja Hrvatske i drugih zemalja, te da je porast
stanovniva uvjetovan uglavnom mehanikim priljevom.
Gorski kotar, pa tako i njegov dio Grad Delnice, su due vrijeme, jo od prvih popisa,
emigracijsko podruje. Gorskokotarsko podruje pripada demografskom tipu E4, kao
najloijem, izumiranje.
U odnosu na 1991. godinu evidentiran je pad od 6,8%, a u odnosu na planirani pad
do 2015. god. po PP-u (6.685 stanovnika) pad broja stanovnika je danas vei za
4,3% od oekivanog 2015. godine. Brojke su alarmantne i ukazuju na neminovnost
gospodarskih zahvata takve vrste da se na svaki nain zaustavi pad broja stanovnika
tog podruja.
Kako je danas okolica Delnica uglavnom ispranjena od itelja, nije za oekivati vei
priljev stanovnitva u sredinje naselje. Stoga e se za potrebe projektiranja UPOV-a
koristiti podatak o broju stanovnika prema zadnjem popisu stanovnitva.

Rev. 0
Stranica: 23
8. Drutvena infrastruktura
Delnice su, kao sredinje naselje Grada, ali i kao gravitirajui centar velikog dijela
Gorskog Kotara, znaajno drutveno sredite. U Delnicama postoje vojne i policijske
slube, porezne slube, sudovi, dvije osnovne i srednja kola, zdravstvene ustanove
i cijeli niz drugih ustanova karakteristinih za regionalno i gradsko sredite. Delnice
su i vano cestovno i eljezniko odredite. Sjeverno od naselja smjetena je velika
vojarna, koja je ocijenjena perspektivnom i koja e i dalje sluiti postojeoj svrsi.
Vojarna je takoer spojena na sustav javne odvodnje.
Velik broj ljudi koji su nastanjeni izvan Delnica zaposleno je u samim Delnicama, a
takoer i velik broj ljudi iz okolice svakodnevno boravi u Delnicama. Sama ta
injenica objektivno ukazuje na mogunost poveanog hidraulikog, i naroito
organskog optereenja otpadne vode.
Ljudi koji povremeno borave u Delnicama tijekom radnog vremena, boravka u koli ili
obavljanja jednokratnih poslova, ili zaustavljanja tijekom prolaska kroz Delnice su
znaajni producenti tzv. crnih sanitarnih voda koje su visokooptereene organskim
tvarima (sanitarni vorovi), a uope nisu producenti niskooptereenih komunalnih
otpadnih voda, kao to su vode nastale odravanjem osobne higijene, pranja rublja,
sua i dr.
Stoga je za oekivati odreeni nesrazmjer izmeu hidraulikog i organskog
optereenja otpadnih voda Delnica.

Rev. 0
Stranica: 24
9. Industrija i gospodarstvo
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, na predmetnom podruju postoji
174 registriranih aktivnih gospodarskih subjekata. Veinom se radi o malim uslunim
djelatnostima. Subjekata s vie od deset zaposlenih ima svega sedamnaest. Isti su
prikazani u Tablici 16.
Tablica 16. Lista gospodarskih subjekata na predmetnom podruju
Gospodarski subjekt
GORAN d.o.o.
INGRO, d. o. o.
KOMUNALAC d.o.o.
SETING - INENJERING, d. o. o.
MAXEL d. o. o.
SUBITA REGULA d.o.o.
GRGURI d.o.o.
KRALJEVI HOTELI d.o.o.
GSC RUNOLIST d. o. o.
AS-MONT d.o.o.
KOMODEL, d. o. o.
HOTELI BUKULI d.o.o.
ARGOLA d.o.o.
UKI d. o. o.
KENONLIM, d. o. o.
DRAGUNJA d. o. o.
OPSKRBA d. d.
Adresa
Sajmina 31
Goranska 8
Supilova 173
Frana Supila 339
Luika cesta 1 /b
Lujzinska 22 21220
Prilaz Doli 2 16
Lujzinska 36
kolska 24
Silvija Strahimira Kranjevia 5
Lujzinska cesta 22
Lujzinska 3
Gornja Ograja 11 bb
Supilova 164
Frana Supila 147
Prilaz Doli I 5
Podtor 27
Veina subjekata su isto uslunog karaktera. Od proizvodnih djelatnosti dominiraju

graevinske tvrtke niskogradnje i visokogradnje. Znaajan je i seoski i zimski turizam,
postoji nekoliko hotela i ugostiteljskih objekata, a tendencija je da e se turizam
razvijati u budunosti. Karakteristike otpadnih voda koje proizvode gospodarski
subjekti su po svom sastavu sline komunalnim otpadnim vodama, stoga se zakonski
ne tretiraju kao tehnoloke vode. Industrije koja proizvodi znaajne koliine
tehnolokih otpadnih voda u Delnicama nema. To se navodi i u Naputku za
nadgradnju i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice (Ekoloki inenjering, 2007.)
Budui razvoj industrije Delnica uglavnom je oslonjen na razvoj turizma,
graevinarstva i malog i srednjeg poduzetnitva, a od industrije najvie potencijala
ima drvna industrija.
U sluaju poetka produkcije tehnolokih otpadnih voda bilo koje vrste na podruju
Delnica, navedene se trebaju tretirati na industrijskim ureajima za proiavanje
prije ispusta u sustav javne odvodnje, u skladu sa zakonskim zahtjevima.

Rev. 0
Stranica: 25
10.
Poljoprivredne aktivnosti
Poljoprivredne aktivnosti na podruju Delnica su izrazito oskudne. Obradivih povrina

gotovo da i nema, te stoga nema intenzivnih unosa organskih i hranjivih tvari u tlo.
Takoer, nema podataka o postojanju objekata za intenzivni uzgoj stoke (farmi) na
podruju Delnica.
U sluaju gradnje takvih objekata u budunosti, isti e se gotovo sigurno smjestiti
izvan podruja naselja Delnice, tako da se otpadne vode nee uputati u sustav
javne odvodnje, nego e se pitanje iste rjeavati u sklopu zatite poljoprivrednog
zemljita ili zasebnim industrijskim ureajima za proiavanje otpadnih voda.
11.
Vodovodna mrea i potronja vode
Prema podacima iz Prostorog plana ureenja Grada Delnice, na podruju Grada

Delnice vodoopskrba je rjeena manjim sustavima, meusobno odvojenim, koji
koriste vodu iz lokalnih izvorita. Pokrivenost vodovodnom mreom je 90%
stanovnika. Navedeno se odnosi na cijelo podruje Grada, tako da se moe
pretpostaviti da je danas pokrivenost sustavom vodovoda samog naselja Delnice
100%.
Najvei sustav preko kojeg se vodom opskrbljuju Delnice je sustav vodoopskrbe iz
izvora Kupice. Izvor Kupice je najvei izvor na podruju Grada Delnice, ija je
minimalna izdanost 700 l/s, dok je maksimalna 3 000 l/s. Za potrebe vodoopskrbe
naselja Delnice koristi se i voda iz izvorita Loka i Putrihovo.
Isporuene vode potroaima nisu ujedno i koliine vode koje se crpe na izvoritu. U
transportu vode, od izvora do potroaa, nastaju gubici vode koji mogu biti znaajni.
Smatra se da je vodovod s gubicima veim od 40% lo vodovod.
Posljednji prikupljeni podaci za 2007. godinu pokazuju da je za potrebe opskrbe
naselja Delnice i naselja Luice u 2007. godini proizvedeno 470.519 m3 vode, a da je
prodano 292.386 m3 vode (razlika predstavlja gubitak vode iz sustava), odnosno
61,07 m3 po stanovniku 167,3 l/dan, prosjeno za Delnice i Luice. No, budui da
su Delnice znatno vee od Luica, pretpostavka je da je specifina potrona norma
za Delnice via od 167,3 l/dan, te se ista, zbog usvaja s vrijednosti od 180 l/dan.
Tijekom godine potroai koriste razliite koliine vode. U domainstvima to ovisi o
godinjem dobu. Vie vode koristi se ljeti. U gospodarstvu potronja vode ovisi o
gospodarskim aktivnostima. Tamo gdje je potronja vode vezana za proizvodnju ovisi
o ciklusu proizvodnje. U uslunim djelatnostima ovisi esto o sezonskom poslovanju.
Za podruje Grada Delnice potronja vode ujednaena tijekom godine i ne varira za
vie od +/-15% po mjesecima.

Rev. 0
Stranica: 26
12.
Lokacija ureaja za proiavanje
Lokacija ureaja za proiavanje otpadnih voda Delnice nalazi se na

sjeveroistonom rubu naselja Delnice, na lokaciji Kalvarija. Nalazi se na kraju
Supilove ulice, tako da su kue smjetene vrlo blizu ureaja, na manje od 50 m. U
blizini ima dosta obiteljskih kua. Groblje se nalazi na udaljenosti od 300 metara, a
vojarna na udaljenosti od 500 metara. Oko 600 metara istono nalazi se lokalitet
Furmanski fojnar. Oko 300-400 metara istono planirana je izgradnja rekreacijske
zone-kupalita na Delnikom potoku. Lokacija ureaja spada u zonu poslovne
namjene, a u odnosu na naselje smjetena je u udolini.
Zbog blizine stambenih i rekreacijskih zona, posebnu panju potrebno je posvetiti
suzbijanju irenja neugodnih mirisa i buke. Lokacija ureaja prikazana je na Slici 1.
Slika 1. Lokacija UPOV Delnice

Rev. 0
Stranica: 27
13.
Postojee stanje UPOV Delnice
Postojei ureaj za proiavanje otpadnih voda naselja Delnice projektiran je,

graen i rekonstruiran u vie etapa. Projekt postojeeg ureaja izraen je 1977.
godine i predvien je za kapacitet od 5000 ES. Projektirana je tehnologija aktivnog
mulja s istovremenom stabilizacijom mulja i uguivanjem. Ureaj se izgraen 1987.,
a vea rekonstrukcija je izvedena 1995. godine. Danas ureaj funkcionira samo kao
mehaniki ureaj.
Glavni dijelovi ureaja su:
- Ulazno okno koje funkcionira i kao preljevno okno u obilazni cjevovod
- Ulazna graevina s grubom automatskom reetkom d=10 mm, zapornicom i
obilaznim kanalom reetke
- Pjeskolov povrine 2 m2
- Crpna postaja zapremnine 44 m3 s ugraenim centrifugalnim crpkama
- Fino rotacijsko sito s etkama d= 1 mm
- Dva bioaeracijska bazena korisnog volumena cca 500 m2 svaki, okvirnih dimenzija
xD x V = 9 x 15,2 x 4,4 m
- Sekundarna vertikalna talonica pravokutnog oblika, okvirnih dimenzija
x D x V = 9,8 x 8,6 x 6,2 m, ukupne zapremnine od 195 m3, povrine 84,5 m2
- Spremnik vika mulja zapremnine 130 m3
- Upravni objekt s prostorijama za smjetaj puhala, elektroormarom, upravljakim
sustavom, sanitarnim vorom, prirunim skladitem i dr.
- Odvodni cjevovod do prijamnika, Delnikog potoka
Veina dijelova ureaja danas nije u funkciji. U jednom od bioaeracijskih bazena
ugraen je odvaja ulja i masti, koji takoer nije u funkciji. Na slijedeim slikama
prikazani su neki dijelovi UPOV Delnice.

Rev. 0
Stranica: 28
Slika 2. Ulazno okno
Slika 3. Gruba reetka sa zapornicom

Rev. 0
Stranica: 29
Slika 4. Bazen crpne postaje
Slika 5. Puhala za zrak

Rev. 0
Stranica: 30
Slika 6. Fino automatsko sito
Slika 7. Bioaeracijski bazen

Rev. 0
Stranica: 31
Slika 8. Odvaja ulja i masti naknadno ugraen u bioaeracijskom bazenu
Slika 9. Sekundarna talonica

Rev. 0
Stranica: 32
Slika 10. Pogled na bioaeracijske bazene
Slika 11. Upravna zgrada

Rev. 0
Stranica: 33
14.
Podaci o recipijentu proienih otpadnih voda
Delniki potok
Recipijent proienih otpadnih voda iz UPOV Delnice je Delniki potok. Prema
navodima iz Naputka za nadgradnji i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice,
vodotok je svrstan u vodotok II kategorije (osjetljivo podruje). Iako na irem podruju
ima nekoliko znaajnijih vodotoka, kao to su Kupa i Kupica, te Velika i Mala Belica,
u blizini naselja Delnice protjee samo Delniki potok.
Delniki potok je vodotok s vrlo malim protocima u sunom periodu, a ljeti praktiki
presuuje. Za vrijeme jakih oborina ima karakter bujice, zbog svog smjetaja u
kanjonu. Tok potoka karakterizira velika razlika u nadmorskim visinama (s 800 na
500 m n.m.). Na Slici 12. prikazana je panorama dijela toka Delnikog potoka.
Slika 12. Panorama Delnikog potoka
Povrina sliva Delnikog potoka iznosi cca 18 km2. Potok izvire oko 2 km istono od
naselja Delnice sjeverno od stare ceste Zagreb-Rijeka. Prolazi sjeveroistonim
rubom naselja Delnice i na mjestu ispusta iz UPOV Delnice najblii je samom
naselju. Tok mu dalje ide prema sjeveru kroz kanjon na podruju Makovca u blizini
naselja Marija Trot i Tihovo, nakon kojih se ulijeva u potok Lenicu (cca 5 km
sjeverno od Delnica) koja se nakon cca 1 km ulijeva u rijeku Kupicu. Na Slici 13.
prikazan je tok Delnikog potoka od izvora do ua u Lenicu i Kupicu.
Prijedlogom izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske upanije iz
2008. godine predloeno je izvriti ponovno trasiranje ponora Delnikog potoka sa
svrhom definiranja utjecaja na izvor Kupice.

Rev. 0
Stranica: 34
Slika 13. Tok Delnikog potoka

Rev. 0
Stranica: 35
Iako se navodi da je Delniki potok vodotok II kategorije, sve njegove vode

zavravaju u rijeci Kupici koja je vodotok I kategorije, a Kupica se ulijeva u Kupu koja
je takoer na tom podruju vodotok I kategorije. Hidroloki podaci i podaci o kakvoi
vode Delnikog potoka nisu bili na raspolaganju tijekom izrade ovog projekta. Kao
referentni vodotok za analizu utjecaja uzima se rijeka Kupica.
Kupica
Kupica je najznaajnija desnoobalna pritoka Kupe na podruju Primorsko goranske
upanije. Slivna povrina joj na izlaznom hidrolokom profilu Brod na Kupi Kupica
iznosi 291 km2 . Sliv ima tri glavna ogranka: Curak, Delniki potok i Veliku Suicu.
Izvor je smjeten ispod Kupjakog vrha, ima izgled malog jezerca odakle se vodi
zatvorenim kanalom do sela Ievnica gdje je izgraeno crpno postrojenje s kojim se
dio vode prebacuje u vodoopskrbni sustav Delnikog vodovoda. Kupica je
namijenjena za vodu za pie, akvakulturu, turizam i rekreaciju. Ima status vrijednog
dijela prirode.
Hidroloke karakteristike rijeke Kupice
Srednji protok Kupice na izvoru iznosi je 5,18 m3/s. Tokom prema uu u Kupu
srednji protok se poveava uslijed dotoka nekoliko potoka, te u prvom dijelu toka
iznosi 7,79 m3/s, a u drugom dijelu 10 m3/s. Srednji protok na uu u Kupu iznosi
13,7 m3/s (prosjeni podatak za period 1951.-1998.) Kupica je ocijenjena
perspektivnom za gradnju dvije male hidroelektrane. Prosjeni maksimalni godinji
protok Kupice na uu u Kupu iznosi 146 m3/s, a 1993. je zabiljeen maksimalni
zabiljeeni protok od 357 m3/s. Kupica ima bujini karakter.
Kakvoa rijeke Kupice
Hrvatske vode su po odobrenju Programa monitoringa za 2000. godinu od strane
Dravne uprave za vode organizirale ispitivanje povrinskih voda na 249 mjernih
postaja, te obalnog mora na podruju Dalmacije na 24 mjerne postaje. Na slivu rijeke
Kupe sustavno se prati kakvoa povrinskih voda na 51 mjernoj postaji, obuhvaajui
uz vodotoke i 7 izvora i 4 jezera.
Mjerenje kakvoe rijeke Kupice provodi se na mjernoj postaji oznake 30012 (izvor
Kupice), dok se mjerenje kakoe rijeke Kupe poslije utoka Kupice provodi na mjernoj
postaji oznake 30010. Voda iz Delnikog potoka ulijeva se izmeu te dvije mjerne
postaje. Kupica (kategorizirana kao vodotok I kategorije) je prema reimu kisika
spadala u vodotok I vrste, dok je obzirom na hranjive tvari i mikrobioloke pokazatelje
imala karakteristiku vodotoka II vrste, a Kupa nakon ua Kupice je obzirom na reim
kisika i hranjive tvari imala karakteristiku vodotoka II vrste, a obzirom na
mikrobioloke pokatatelje III vrste.

Rev. 0
Stranica: 36
Prema podacima iz Usporedbe metoda za procjenu pronosa oneienja

(Graevinar 58 (2006) 9, 717-725), prosjena koncentracija BPK5 u vodi na izvoru
Kupice iznosila je 1,88 mg O2/l, koncentracija ukupnog duika 1,05 mg/l, a ukupnog
fosfora 0,02 mg/l. Koncentracija nitrata iznosila je 0,94 mg/l. Koncentracija ukupnog
duika je praktino na razini koncentracije za vodotok I vrste, dok je koncetracija
ukupnog fosfora i nitrata dvostruko via od one doputene za vodotok I vrste.
Koncentracija BPK5 je zadovoljavajua. Voda iz izvora Kupice je konstantno
oneiena mikroorganizmima fekalnog podrijetla, to ukazuje na dotok komunalnih
otpadnih voda u izvor. Kao kljuni podaci nedostaju pokazatelji kakvoe Kupice
nakon utoka Delnikog potoka i Lenice u Kupicu.
15.
Postojee stanje odvodnje naselja Delnice
Danas je izgraenost sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda naselja Delnice vie
od 90%, a uskoro se oekuje puna izgraenost. Sustav odvodnje je uglavnom
razdjelnog tipa. Postoje manja podruja na kojima postoji mjeoviti sustav odvodnje,
kao i manja podruja gdje sudbina oborinskih voda nije adekvatno rijeena. Takoer,
postoje dijelovi odvodnje gdje je dolo do ilegalnih prikljuaka oborinske odvodnje na
sustav sanitarne odvodnje. Odvodni sustav sanitarno-fekalne odvodnje je
gravitacijsko-tlani.
Zbog konfiguracije terena, naina izgradnje naselja i znatnih oborina, a upravo zbog
tih ilegalnih prikljuaka, oborinske vode znaajno utjeu na protok sanitarnih otpadnih
voda. Preciznih podataka nema. Maksimalna koliina koja moe dotei do UPOV-a
kroz dovodni cjevovod je 103 l/s (DN 400 mm). Navedeni problem je potrebno rijeiti
neovisno o rjeavanju koncepta UPOV Delnice, ali se treba potovati i stanje na
terenu.

Rev. 0
Stranica: 37
16.
Kakvoa otpadnih voda naselja Delnice
Pri izradi ovog projekta izraivau su bile dostupne analize otpadnih voda izvrene iz
uzoraka na ulaznom oknu UPOV-a Delnice, te na izlaznom iz postojeeg ureaja koji
nije u funkciji. Podaci uzeti iz izlaznog (kontrolno-mjernog okna) nisu mjerodavni za
dimenzioniranje, te se stoga ne navode.
Ukupno je analizirano 9 uzoraka otpadne vode Delnica u periodu od 2007. do 2008.,
od strane Zavoda za javno zdravstvo upanije primorsko-goranske (otprilike svaka
dva do tri mjeseca), u sklopu redovite kontrole rada ureaja prema postojeoj
Vodopravnoj dozvoli iz 1999. godine. Podaci su prikazani u Tablici 17. Neki parametri
su isputeni jer nisu znaajni za dimenzioniranje. U istoj Tablici prikazani su i ulazni
podaci kakvoe otpadnih voda iz prethodne dokumentacije.
Uoava se iznimno veliko razmimolilaenje izmeu oekivanih i dobivenih rezultata,
te iznimno velike oscilacije za pojedine parametre.
Od 9 uzoraka, koncentracija BPK5 je dva puta bila ak iznad 800 mg O2/l, a
koncentracija KPK dva puta iznad 1100 mg O2/l, jednom ak blizu 1400 mg O2/l, i to
oba puta pri suhom vremenu.
Koncentracija suspendiranih tvari je pri kinom vremenu bila je izmeu 680 i 780
mg/l, dok je pri suhom vremenu bila u oekivanim granicama.
Koncentracije ukupnog (tj. Kjehldal-ovog) duika bile su u rasponu od 43 do 118
mg/l, i to pri kinom vremenu, a slina je situacija i s koncentracijama amonijanog
duika, te ukupnog fosfora.
ak i ako iz izrauna izuzmemo uzorke dobivene pri kinom vremenu, osim
parametra suspendirane tvari ostali parametri osciliraju gotovo identinim stupnjem.
Mogue je da je jedan od razloga nedostatak podataka o duem periodu (nekoliko
dana) vezano uz oborine.

Rev. 0
Stranica: 38
Tablica 17. Kakvoa otpadnih voda naselja Delnice (najvaniji pokazatelji)

Podaci dobiveni analizom uzoraka otpadne vode
Nadnevak
uzorka
19.03.
2007.
30.05.
2007.
28.06.
2007.
20.08.
2007.
27.09.
2007.
26.11.
2007.
31.03.
2008.
19.06.
2008.
25.09.
2008.
Vrijeme
Temp.
zraka
o
C
Temp.
vode
o
C
Susp.
tvar
mg/l
pH
KPK
BPK5
N-NO3
mg O2/l mg O2/l Nkj mg/l mg/l
Ptot
mg/l
An. Taloiva
deterge Tvar
N-NH4
Min.
nti mg/l (ml/l)
mg/l ulja mg/l
kia
778,9
656
440
43,85
1,88
5,42
1,59
10
21,56
2,69
kia
12
15
8,5
680,5
950
800
118,27
1,45
13,11
5,68
78
82,77
0,6
oblano
13,5
16,5
7,9
69
511
380
58,07
1,1
9,13
3,57
47,54
sunano
17
18
8,21
310
1152
636
oblano
8,5
14
7,92
113
435
250
snijeg
8,45
246,9
432
291
sunano
8,66
269,9
751
436
sunano
16,5
16
8,29
210,6
706
400
oblano
15
465
1391
850
Prosjek
St.
devijacija
7,75
8,19
349,31 776,00 498,11
73,40
1,48
9,22
3,61
31,67
50,62
2,10
0,31
244,85 330,65 214,84
39,51
0,39
3,85
2,05
40,15
30,72
1,31
Prosjeni podaci prema vremenskim uvjetima

Broj
Vrijeme uzoraka
pH
Susp.
tvar
mg/l
KPK
BPK5
N-NO3
Kia
8,25
729,70 803,00 620,00
Snijeg
8,45
246,90 432,00 291,00
Oblano
7,86
215,67 779,00 493,33
Sunano
Svi (bez
kie)
St.
devijacija
Svi (bez
kie i bez
25.09.
2008.)
St.
devijacija
8,39
263,50 869,67 490,67
8,17
240,63 768,29 463,29
Ptot
mg/l
An. Taloiva
deterge Tvar
N-NH4
Min.
nti mg/l (ml/l)
mg/l ulja mg/l
81,06
1,67
9,27
3,64
44,00
52,17
1,65
58,07
1,10
9,13
3,57
7,00
47,54
3,00
58,07
1,10
9,13
3,57
7,00
47,54
3,00
58,07
1,10
9,13
3,57
7,00
47,54
3,00
0,33 130,83 371,83 210,65
8,24 203,23 664,50 398,93
0,30
93,77 274,65 135,47
297,00 939,15 534,31
Suma
Podaci prema Projektnom zadatku (uzorak 31.03.2008., N-NH4 i Puk 18.07.2008.)

Temp.
vode
o
C
pH
Susp.
tvar
mg/l
8,6
270
KPK
BPK5
N-NO3
751
436
Ptot
mg/l
An. Taloiva
deterge Tvar
N-NH4
Uk.
nti mg/l (ml/l)
mg/l ulja mg/l
7,6
55
61
Podaci prema Naputku Crowater-Life projekt (analiza uzorka od 18.07.2007.)

Temp.
vode
o
C
pH
Susp.
tvar
mg/l
22
7,5
218
KPK
BPK5
N-NO3
mg O2/l mg O2/l Nuk mg/l mg/l
1030
620
78
Ptot
mg/l
7,6
An. Taloiva
deterge Tvar
N-NH4
Uk.
nti mg/l (ml/l)
mg/l ulja mg/l
55
Podaci prema ATV-A-118 (20% stranih voda)

Temp.
vode
o
C
pH
Susp.
tvar
mg/l
507
KPK
BPK5
N-NO3
mg O2/l mg O2/l Nuk mg/l mg/l
869
434
79
Ptot
mg/l
13
An. Taloiva
deterge Tvar
N-NH4
Uk.
nti mg/l (ml/l)
mg/l ulja mg/l

Rev. 0
Stranica: 39
17.
Posebna obiljeja lokacije zahvata
Rekreacijska zona
Delniki potok se godinama, sa strane domicilnog stanovnitva, koristi kao
destinacija za kupanje, naravno, uzvodno od lokacije ispusta iz UPOV-a Delnice uz
Delniki potok. Oko 1 km uzvodno od lokacije ispusta predviena je izgradnja
rekreacijske zone (R-3 - Rekreacijska zona sa kupalitem uz Delniki potok, ukupne
povrine 3,19 ha). Planira se se izgradnja kupalinog kompleksa zatvorenih i
otvorenih sportsko-rekreacijskih graevina i povrina namjenjenih razliitim vidovima
rekreacije uz i na vodi sa prateim ugostiteljskim, uslunim i ostalim sadrajima
(prometne i parkiraline povrine i sl.).
Zona sanitarne zatite izvorita
Na irem podruju Delnica i u okolici, na irem podruju Gorskog Kotara postoji veliki
broj izvorita vode koja se koristi kao voda za pie ili ima potencijal isto biti: izvor
Kupice, Loka, Putrihovo, Suica, Gloevac, Skrad, ubetov most, Vodica, Hribke
staje, Frankopan, Josipovac, Paletina, Velika Belica, Mala Belica, Zeleni Vir i dr.
Ukupno se dvanaest izvora nalazi u slivu Kupice. Za izvor Kupica odreene su etiri
zone (I, II, III i IV) zatite, dok su za manja izvorita odreene dvije zone sanitarne
zatite.
Slika 14. Podruje Grada Delnice u odnosu na zone sanitarne zatite izvorita

Rev. 0
Stranica: 40
Gotovo 80% povrine Grada Delnica nalazi se u nekoj od zona sanitarne zatite
izvorita (Slika 14.), no lokacija ispusta iz UPOV-a Delnice i tok Delnikog potoka od
lokacije ispusta do Lenice do ua u Kupicu, ukljuivo i slivna podruja dijelova
navedenih vodotoka ne nalaze se na podruju zona sanitarne zatite izvorita, iako
je cijelo ostalo okolno podruje vrlo osjetljivo, a i samo povrina naselja Delnice
gotovo 95% spada u III zonu sanitarne zatite koja s tri strane okruuje UPOV i
ispust u Delniki Potok (Slika 15.).
Slika 15. Zone sanitarne zatite izvorita u odnosu na UPOV i prijamnik proienih voda

Rev. 0
Stranica: 41
Broj projekta:
1133-IP-01
Investitor:
Graevina:
Lokacija:
Delnice
Faza:

C. IZBOR TEHNOLOGIJE OBRADE OTPADNIH VODA

Rev. 0
Stranica: 42
1. Ulazni podaci za projektiranje

1.1.
Hidrauliko optereenje UPOV-a
Hidrauliko optereenje sukladno stvarnim podacima

Kako je navedeno ranije, Delnice su 2001. godine imale 4.451 stanovnika, uz buduu
tendenciju smanjivanja, budui da se radi o depopulacijskom podruju. Procjenjena
potrona norma dobivena kroz podatke o potronji vode iznosi 170-180 l/st.dan.
Kako se radi o sustavu odvodnje koji je dijelom star, a dijelom nov, razlika izmeu
koliine vodovodne vode i otpadne vode, tj. gubici vode, se mogu procijeniti na 1520%. to se tie stranih voda, tok istih u sunom periodu je minimalan. Delnice su
smjetene u krkom podruju, s velikim brojem vrtaa, s velikom brzinom protjecanja
vode kroz tlo i bez znaajnog zadravanja vode. to se tie stanja sustava odvodnje,
on je dijelom betonski s djelominim proputanjem (stari dio), a dijelom od plastinih
materijala bez proputanja (novi dio). Strane vode se u sunom periodu stoga
procjenjuju na 10% protoka sanitarne otpadne vode. Za izraun ulaznog hidraulikog
optereenja usvaja se specifina potrona norma od 180 l/st.dan (za budue
razdoblje), ukupni gubici od 20%, te 10% stranih voda.
Sukladno navedenom, dnevna produkcija otpadnih voda za sadanje i budue
razdoblje iznosi:
180 l/st.dan x 4451 st. x 0,80 x 1,10 = 705 m3
Hidrauliko optereenje sukladno ATV smjernicama
Broj ekvivalent stanovnika
Specifini dotok
Dotok strane vode
Satni faktor
Faktor razdjelnog/mjeovitog sustava
Dnevni dotok strane vode
Dnevni suni dotok
Maks. satni suni dotok
4451 ES
144 l/(st*dan)
10% (procjena)
8 h/d
1
64,09 m3/dan
705,04 m3/dan
82,79 m3/h (23 l/s)
Ostali drutveni i gospodarski objekti, graevine gospodarske namjene unutar

graevinskog podruja naselja su preteno sitnog individualnog karaktera i po
kapacitetima ne predstavljaju znaajnije optereenje i ulaze u izraun kroz podatak o
broju stanovnika.
Kako je utjecaj oborinskih voda vrlo velik, evidentno je da e biti potrebno rijeiti
pitanje zatite bioloke obrade od hidraulikih udara, stoga se odreuje i dvostruki
suni dotok 2Qs koji iznosi 162,91 m3/h (45,25 l/s). Svi ulazni hidrauliki podaci
prikazani su u Tablici 18.

Rev. 0
Stranica: 43
Tablica 18. Hidrauliko optereenje ureaja za proiavanje

dotok otpadne vode
m/d
640,94
64,09
705,04
otpadna voda Qh
strana voda Qf
suho vrijeme Qt
kino vrijeme Qm
m/h
80,12
2,67
82,79
162,91
l/s
22,26
0,74
23,00
45,25
Satne koliine proraunate su na osnovi prosjenih satnih koliina za otpadnu i

stranu vodu.
1.2.
Organsko optereenje UPOV-a
Za izradu bilance ukupnog organskog optereenja koriste se postojei izmjereni

podaci o kakvoi otpadnih voda prikupljeni u posljednje dvije godine putem
uzorkovanja otpadnih voda na ulazu u UPOV i laboratorijskih analiza (Tablica 18.).
Oekivani podaci prema literaturi i ATV smjernicama prikazani su u Tablici 19.
Tablica 19. Oekivani podaci optereenja otpadne vode
Parametar
KPK
BPK5
Susp. tvari
Nuk (TKN)
Puk
Koncentracija
(mg/l)
757,58
378,79
441,92
69,44
11,36
Dnevno optereenje
(kg/dan)
534,12
267,06
311,57
48,96
8,01
Ukupno je izvreno 9 analiza otpadne vode na ulazu u UPOV Delnice. Varijacije

dobivenih podataka su vrlo velike. KPK vrijednost se kretala u rasponu od 432 do
ak 1391 mg O2/l, BPK5 vrijednost se kretala u rasponu od 250 do 850 mg O2/l, a
drugi pokazatelji su u slinom rasponu. BPK5 vrijednost od 250 mg O2/l odgovara
optereenju od 2937 ES, dok vrijednost od 850 mg O2/l odgovara optereenju od ak
9988 ES.
Uzimanjem srednje vrijednosti + standardna devijacija dobijaju se slijedea
optereenja (Tablica 20.)
Tablica 20. Prosjeno optereenje otpadne vode uveano za standardnu devijaciju
Parametar
KPK
BPK5
Susp. tvari
Nuk (TKN)
Puk
Sr.vrijednost + st.dev.
(mg/l)
1106,65
712,95
594,16
112,91
13,07
Dnevno optereenje
(kg/dan)
780,19
502,63
418,88
79,60
9,21

Rev. 0
Stranica: 44
Nnavedeni podaci su drastino vei od onih oekivanih i odgovaraju organskom

opterenju od ak 8377 ES, a od 9 analiziranih uzoraka, u dva su i vea optereenja.
Daljnjim razmatranjem uoeno je da su dva uzorka uzeta po kinom vremenu i iste je
karakterizirala visoka koncentracija suspendiranih tvari koja je i znatno utjecala i na
ostale parametre. Navedeno ukazuje na znatan utjecaj oborinskih voda, bez obzira
na postojanje razdjelnog sustava odvodnje. Kako e se pitanje sudbine visokih
protoka rjeavati putem preljeva, kino-retencijskih bazena, a pitanje sudbine visoke
koncentracije suspendiranih tvari putem mehanike obrade, navedena dva uzorka se
izuzimaju iz izrauna, a iz prorauna se takoer izuzima uzorak od 25.09.2008. koji
je najoptereeniji organskim tvarima, a uzet je u kinom periodu, mada u trenutku
uzorkovanja nije bilo oborina (novi podaci prikazani su u Tablici 21.)
Tablica 21. Prosjeno optereenje otpadne vode u sunom periodu uveano za st. dev.
Parametar
KPK
BPK5
Susp. tvari
Nuk (TKN)
Puk
Sr.vrijednost + st.dev.
(mg/l)
939,15
534,31
297
58,07
9,13
Dnevno optereenje
(kg/dan)
662,10
376,69
209,39
40,94
6,44
Navedeno optereenje odgovara optereenju od 6278 ES, to je za 41% vie od

oekivanog. Sama uestalost uzoraka s visokim organskim optereenjem iskljuuje
pojavu analitike greke, a injenica da je ovako veliki rasap parametara provlai
kroz podatke za razliite vremenske uvjete kroz dui period ukazuje da se radi o
stvarnim podacima. Bilo kakva daljnja redukcija ulaznog optereenja koje je
odreeno sukladno stvarnim podacima vie nema smisla, a za konano
dimenzioniranje se uzimaju podaci prikazani u Tablici 22.)
Tablica 22. Konani ulazni podaci za dimenzioniranje UPOV-a
Parametar
Koncentracija
(mg/l)
Dnevno optereenje
(kg/dan)
KPK
939,15
662,10
BPK5
534,31
376,69
Susp. tvari
Nuk (TKN)
Puk
441,92
69,44
11,36
311,57
48,96
8,01
1,10
0,78
N-NO3
Podrijetlo odabrane
vrijednosti
Analitiki podatak za suni
period (sr.vr + st.dev.)
ATV
ATV
ATV
Kako je osnova za projektiranje sukladno ATV smjernicama optereenje BPK5, a

ureaj je II stupnja proiavanja, navedeno znai da ulazne koncentracije hranjivih
tvari i nisu bitne za dimenzioniranje ureaja. Konani podaci o ulaznom optereenju
UPOV su znaajno vei od onih oekivanih, od onih navedenih u Projektnom
zadatku, te neto manji od onih navedenih u Naputku Crowater-Life projekt.

Rev. 0
Stranica: 45
2. Zahtjevi propisa
Proiavanje komunalnih otpadnih voda i zbrinjavanje nastalih muljeva u Republici
Hrvatskoj definirano je cijelim nizom propisa, od kojih su najvaniji:
-
Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06)

Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04)
Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05)
Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN
94/08)
Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureaja za proiavanje otpadnih voda kada
se mulj koristi u poljoprivredi (NN 34/08)
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015.
godine (NN 85/07)
Dravni plan za zatitu voda (NN 8/99)
Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom
opasnog otpada (NN 50/05)
U nastavku je dana kratka analiza strategija, planova i vaeih pravilnika i uredbi

vezano uz nain i razinu proiavanja otpadnih voda i zbrinjavanja nastalih muljeva
iz UPOV Delnice.
a) Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim
vodama (NN 94/08)
Potreban stupanj proiavanja, te drugi zahtjevi definirani su Pravilnikom o
graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).
Otpadne vode koje e se obraivati na ureaju za proiavanje otpadnih voda
Delnice u otpadne vode iz sustava javne odvodnje.
i) Rok izgradnje ureaja za proiavanje:
U lanku 6. Pravilnika navodi se da ...(2) Komunalne otpadne vode s odreenih
aglomeracija trebaju se prikupljati i odvoditi do mjesta isputanja u prijemnik...
najkasnije do 31. 12. 2030. za aglomeracije izmeu 2 000 i 15 000 ES....
U lanku 7. Pravilnika navodi se da ...(1) Komunalne otpadne vode prije isputanja
u prijemnik trebaju se podvrgnuti drugom stupnju proiavanja ili odgovarajuem
proiavanju... do 31. 12. 2030. isputanja u vodotoke i estuarije aglomeracija s
2000 do 10000 ES...

Rev. 0
Stranica: 46
ii) Osjetljivost podruja:

U lanku 6. Pravilnika takoer se navodi se da: ...Pri odreivanju stupnja
proiavanja, treba uzeti u obzir mogunost rizika, da se isputeno optereenje
moe prenijeti i na okolna podruja sa tetnim uincima na vodni okoli....Osjetljiva
podruja su podruja povrinskih voda gdje isputanje otpadnih voda moe tetiti
vodnom okoliu. Po svim zahtjevima iz lanka 6. Pravilnika recipijent proienih
otpadnih voda, Delniki potok, spada u osjetljivo podruje
iii) Potrebni stupanj proiavanja otpadnih voda:
Sustav odvodnje i proiavanja otpadnih voda Delnica spada u sustave veliine od
2000 10000 ES. U lanku 7. Pravilnika, u Tablici 2, prikazani su zahtjevi za
kakvoom proiene otpadne vode (prikazani u Tablici 23.):
Tablica 23. Granine vrijednosti pokazatelja otpadnih voda nakon proiavanja
POKAZATELJI
GRANINA
VRIJEDNOST
Suspendirane
tvari
35 mg/l
(vie od 10 000 ES)
60 mg/l
(2 000 do
10 000 ES)
25 mg O2/l
40 mg O2/l
(a)
Biokemijska
potronja kisika
BPK5 (20 C)
Kemijska
potronja kisika
KPKCr
125 mg O2/l
NAJMANJI (%)
SMANJENJA
OPTEREENJA
3
REFERENTNE METODE ISPITIVANJA

4
90
70
Reprezentativni uzorak procijeen kroz membranski filtar
veliine pora 0,45 m, suen na 105 C i odvagan, ili

reprezentativni uzorak centrifugiran najmanje 5 minuta s
brojem okretaja od 2800 do 3200 u minuti, suen na 105 C
7090
Homogeniziran, nefiltriran, nedekantiran uzorak; Odreivanje otopljenog kisika prije i nakon 5 dana inkubacije na
20 C 1 C u tami. Dodavanje sredstva za sprjeavanje

nitrifikacije
Homogeniziran, nefiltriran, nedekantiran uzorak;
Odreivanje kalijevim dikromatom
75
Iz prikazane Tablice vidljivo je da je za ureaj za proiavanje otpadnih voda

Delnice potrebno zadovoljiti granine vrijednosti od 125 mg O2/l za KPK, 25 mg O2/l
za BPK5 i za 60 mg/l za suspendirane tvari, dok za duine i fosforne spojeve nema
ogranienja (ogranienja postoje tek za sustave vee od 10 000 ES). Takoer,
dezinfekcija proiene otpadne vode nije potrebna.
Meutim, Stavak 9. lanka 7. (9) navodi da ...Stroe zahtjeve za proiavanje
otpadnih voda koji se navode u tablicama 2 i 2a, potrebno je osigurati kada se za
prijemnik takav zahtjev trai nekim drugim propisom.
lanak 10. Pravilnika definira dodatne zahtjeve: ...(1) Ureaji za proiavanje
komunalnih otpadnih voda ... potrebno je projektirati, izgraditi i odravati tako da se
osigura zadovoljavajui rad ureaja u svim normalnim lokalnim klimatskim uvjetima.
Pri projektiranju ureaja potrebno je uzeti u obzir i sezonske promjene optereenja.
(2) Proiene otpadne vode ponovno e se koristiti kad god je to mogue, a
njihovim isputanjem tetni utjecaj na okoli mora biti to manji.

Rev. 0
Stranica: 47
b) Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureaja za proiavanje otpadnih voda

kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 34/08)
Pravilnik o gospodarenju muljem definira mogunost koritenja vika mulja iz ureaja
za proiavanje otpadnih voda u poljoprivredi. U lanku 4. Pravilnika navedena su
ogranienja koritenja mulja:
(1) U poljoprivredi dozvoljeno je koristiti samo obraeni mulj koji:
sadri teke metale u koliinama koje nisu vee od doputenih vrijednosti
propisanih lankom 5. ovoga Pravilnika,
sadri organske tvari u koliinama koje nisu vee od doputenih vrijednosti
propisanih lankom 6. ovoga Pravilnika,
je stabiliziran na nain da su u njemu uniteni patogeni organizmi, potencijalni
uzronici oboljenja.
Ogranienja vezana uz teke metale i halogenirane ugljikovodike navedena su u
lancima 5. i 6. Pravilnika.
Doputeni sadraj tekih metala izraen u mg/kg suhe tvari reprezentativnog uzorka
mulja iznosi za kadmij 5 mg/kg, za bakar 600 mg/kg, za nikal 80 mg/kg, za olovo 500
mg/kg, za cink cink 2000 mg/kg, za ivu 5 mg/kg i za krom 500 mg/kg.
Doputeni sadraj halogeniranih ugljikovodika u obraenom mulju koji se koristi u
poljoprivredi iznosi (u mg/kg suhe tvari mulja):
Poliklorirani bifenili (PCB):
- 2,4,4-triklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja,
- 2,2,5,5-tetraklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja,
- 2,2,4,5,5.pentaklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja,
- 2,2,3,4,5,5-heksaklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja,
- 2,2,3,4,4,5,5-heptaklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja.
Poliklorirani dibenzodioksini/dibenzofurani (PCDD/PCDF):
- 100 ng TCDD ekvivalenta* po kg suhe tvari mulja
Naravno, ogranienja postoje vezano uz vrstu zemljita, vremenski period, postojee
oneienje i optereenje zemljita i dr.
c) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.
2015. godine (NN 85/07)
Plan u toki 5.4.6. Otpadni mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda definira
mulj kao otpad koji je u nadlenosti pravnih osoba koje upravljaju ureajima za
obradu otpadnih voda, a ne tijela nadlenih za gospodarenje otpadom. U istoj toci
navodi se da gospodarenje muljem treba rijeiti u okviru strategije gospodarenja
vodama, budui da e strategija gospodarenja vodama utvrditi tonije projekcije
koliine, karakteristike i opcije konanog zbrinjavanja mulja s ureaja za
proiavanje komunalnih otpadnih voda. Na razini projektiranja ureaja za obradu

Rev. 0
Stranica: 48
komunalnih otpadnih voda mora se rijeiti pitanje potpune aerobne (ili anaerobne)
stabilizacije mulja prije nego se on uputi na odlaganje na poljoprivredne povrine ili
na odlagalita inertnog otpada.
d) Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)
Strategija upravljanja vodama u dijelu koji se tie zatite voda naelno predlae da
se uzme u razmatranje mogunost da se za naselja manja od 500 stanovnika
(raspreno oneienje stanovnitva) ne grade ureaji za proiavanje. (U okviru
ovog dokumenta pod rasprenim izvorima oneienja iz ruralnih podruja razmatra
se i oneienje iz naselja manjih od 500 stanovnika jer je prema iskustvu europskih
zemalja, utvreno, da se komunalni problemi takvih naselja ne rjeavaju
sakupljanjem otpadnih voda i proiavanjem otpadnih voda putem konvencionalnih
ureaja, nego smanjenjem oneienja na mjestu nastanka.)
Vezano uz gospodarenje otpadnim muljem, Strategija navodi slijedee:
...Proiene otpadne vode za sada se ne koriste. Mulj koji nastaje kao rezultat rada
ureaja za proiavanje otpadnih voda u pravilu se odlae na sanitarna odlagalita.
Mulj se kao gnojivo u poljoprivredi zasad ne upotrebljava.
e) Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
Strategija gospodarenja otpadom naelno definira budue prioritete kod zbrinjavanja
muljeva iz sustava za proiavanje otpadnih voda.
U toki 4.2.10. (Komunalni mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda) navodi se
slijedee: Zbrinjavanje komunalnog mulja rjeavat e se prema europskoj praksi i
ciljevima, razliito prema regionalnim prilikama od termike obrade do iskoritavanja
komunalnog mulja u poljoprivredi. Naini zbrinjavanja mulja iz proistaa otpadnih
voda su: 1. iskoritavanje u poljoprivredi (navoenje na tlo), 2. termika obrada u
spalionicama, cementarama, termoelektranama itd., preteito s proizvodnjom
energije, 3. odlaganje, 4. kompostiranje, 5. drugo.
f) Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i
listom opasnog otpada (NN 50/05)
Navedena uredba klasificira otpad iz ureaja za proiavanje otpadnih voda u
lanku 2. Oznakom Q9; Ostaci od procesa uklanjanja oneienja (npr. muljevi iz
ureaja za proiavanje, praina iz filtra za zrak, istroeni filtri itd.);
Mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda smatra se opasnim otpadom ako
sadri teke metale ili ako je netretiran ili neprikladan za uporabu u poljoprivredi.
Osnovni kriteriji koje otpad mora ispunjavati za odlaganje na odlagalite definirani su
u Prilogu 3. Uredbe. Ne navode se pojedinane vrste otpada, nego su uvjeti za

Rev. 0
Stranica: 49
odlaganje na pojedine vrste odlagalita definirani karakteristikama eluata, poglavito s

aspekta sadraja tekih metala, iona i organske tvari. Granine vrijednosti su takve
da mulj mora biti u potpunosti stabiliziran, odnosno ukupni organski ugljik mora biti
ispod 800 mg/kg suhe tvari za odlaganje na odlagalite neopasnog otpada, a 500
mg/kg suhe tvari za odlaganje na odlagalite inertnog otpada.
3. Zahtjevi obzirom na karakteristike recipijenta

Prema dostupnim podacima, srednji protok Kupice na lokaciji utoka Delnikog potoka
u Kupicu iznosi oko 7 m3/s, dok protok proiene vode iz ureaja iznosi oko 23 l/s,
odnosno 0,023 m3/s. Ukoliko zanemarimo postojanje toka Delnikog potoka,
proiena voda iz UPOV-a Delnice sudjeluje u ukupnom protoku Kupice s 0,33%
ukupne vodne mase.
Praktino jedini zahtjevi koji se postavljaju obzirom na karakteristike recipijenta su
ukupno optereenje recipijenta hranjivim tvarima izraenim kao ukupni duik i ukupni
fosfor.
Maksimalni doprinos proienih otpadnih voda Kupici vezan uz koliine isputenih
ukupnog duika i ukupnog fosfora u sluaju primjene II stupnja proiavanja iznosi
1,6 g/s za ukupni duik i 0,26 g/s za ukupni fosfor, to pri srednjem protoku Kupice
iznosi poveanje koncentracija od 0,23 mg/l za ukupni duik i 0,037 mg/l za ukupni
fosfor. Oba parametra su za 3-4 puta manja nego to je doputeno za vodotok I
vrste, a takoer su manja i od optereenja na samom izvoru Kupice, uzvodno od
mjesta utoka Delnikog potoka u Kupicu, to znai da je glavno pitanje vezano uz
zatitu Kupice vezano uz sprijeavanje nekontroliranog unosa oneienja u tlo u
slivnom podruju izvora Kupice, dok proiena otpadna voda iz UPOV-a Delnice uz
pomo II stupnja proiavanja ne naruava kakvou Kupice na nain da istu
optereuje vie nego to je dozvoljeno Uredbom o klasifikaciji voda.
Budui da nema podataka o o pojavi procesa eutrofikacije u Kupici bez obzira na
injenicu da je do sada UPOV Delnice praktino radio samo s I stupnjem
proiavanja, utjecaj otpadnih voda Delnice obzirom na koncentraciju hranjivih tvari
nije kritian.

Rev. 0
Stranica: 50
4. Potrebni stupanj proiavanja i potreba za kakvoom mulja

Izvedba III stupnja proiavanja nije potrebna. Potrebni stupanj proiavanja
UPOV-a Delnice je II stupanj. Navedeno je u skladu s Projektnim zadatkom,
Naputkom za nadgradnju i optimizaciju rada sustava, te Pravilnikom o graninim
vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.
Ureaj je kapaciteta od 2000 do 10 000 ES, a granine vrijednosti efluenta koje se
trebaju zadovoljiti su 125 mg O2/l za KPK, 25 mg O2/l za BPK5 i 60 mg/l za
suspendirane tvari za ispust u osjetljivo podruje.
Nije potrebno provoditi dezinfekciju efluenta, budui da Delniki potok od lokacije
ispusta do utoka u Kupicu nije predvien kao rekreacijsko podruje.
Bez obzira na konani nain zbrinjavanja otpadnog mulja, u istom ne smije biti
povienog sadraja tekih metala, kao ni halogeniranih ugljikovodika, to znai da se
pitanje istih treba rjeavati predobradom otpadnih voda prije dolaska na sam ureaj
(npr. predobradom tehnolokih voda u samim proizvodnim pogonima prije uputanja
u sustav javne odvodnje).
Otpadni mulj moe se zbrinuti u poljoprivredi (nakon bioloke stabilizacije), odloiti na
odlagalite neopasnog otpada (nakon bioloke stabilizacije), termiki obraditi ili
kompostirati.
5. Karakteristike otpadne vode

Otpadnim vodama nazivaju se vode koje su bile upotrijebljene u odreenu svrhu i pri
tome skupile dopunska zagaenja zbog kojih je dolo do promjene njihovih fizikalnih,
kemijskih, biolokih i bakteriolokih svojstva. Po porijeklu i karakteru zagaenja
uobiajena je podjela otpadnih voda u tri osnovne skupine:
- kuanske ili sanitarne otpadne vode: potrone i fekalne
- industrijske otpadne vode
- oborinske vode
Kuanske otpadne vode rezultat su koritenja vode u kuanstvima, ugostiteljstvu
(turizmu), zdravstvu, kolstvu, uslunim i drugim neproizvodnima djelatnostima. To
su vode iskoritene za: pripremanje hrane (kuhanje), proizvodnju namirnica, pranje
posua i rublja, odravanje osobne higijene, odravanje stanova (potrone vode), te
vode iz sanitarnih ureaja (fekalne vode).
Industrijske otpadne vode nastaju upotrebom vode u tehnolokim procesima i
koritenjem u proizvodnji kao rashladno sredstvo.
Oborinske vode su posljedica palih oborina na urbano slivno podruje. U ovu se
skupinu svrstavaju i vode od pranja ulica.

Rev. 0
Stranica: 51
Sa stanovita rjeavanja problematike odvodnje otpadnih voda s nekog podruja, u

cilju definiranja sustava i pripadajue koncepcijske tehnikog rjeenja, od primarnog
je znaaja, uz poznavanje vrste, broja i rasporeda potroaa po podruju, uz veliinu
prostora determinira specifina koliina nastalih otpadnih voda. te oekivane
maksimalne koliine.
Potroae je generalno mogue razvrstati u dvije osnovne grupe:
- stanovnitvo, kod koga je produkt potroena voda u domainstvu. Ovakav otpadni
efluet pojavljuje pod nazivom domainske (ili sanitarne) otpadne vode
- industrija, odnosno otjecanja iz radnih zona, kod ega se otpadni efluenti javljaju
kao produkt utroka vode, dijelom kao sanitarne otpadne vode, a dijelom kao
otpadne vode kod tehnolokog koritenja.
Koliine sanitarnih otpadnih voda ovisne su, osim o broju konzumenata i opskrbnoj
normi, dijelom su funkcionalno vezane s kvalitetom i karakterom stanovanja. Koliine
industrijskih otpadnih voda ovise o primjenom tehnolokom procesu, te o broju
zaposlenika (sanitarni otjecaj).
Otpadna voda koja e se obraivati na ureaju za proiavanje Delnica kako je ve
utvreno do ureaja dolazi sustavom razdjelne kanalizacije, iako zbog ilegalnih
spojeva na sustav odvodnje dolazi do poveanog toka otpadnih voda u kinom
periodu.
Sanitarne otpadne vode preteno sadre biorazgradive tvari (proteini, ugljikohidrati,
lipidi), suspendirane tvari te veliki broj mikroorganizama. Stoga su najvaniji
pokazatelji sastava sanitarnih otpadnih voda:
-
sadraj organskih tvari;

koliina suspendiranih tvari;
ukupni duik i fosfor;
broj patogenih mikroorganizama. Najee se iskazuje samo kao broj
mikroorganizama fekalnog (tj. iz probavnog trakta ljudi i ivotinja) podrijetla i to kao
broj fekalnih koliforma.
U kojem omjeru e se koliine tih tvari nalaziti u otpadnoj vodi ovisi o brojnim
utjecajnim parametrima - od kulturolokih znaajki stanovnitva, klimatskih uvjeta,
ekonomske razvijenosti itd. Prvenstveno ovisi o:
- broju prikljuenih stanovnika
- potronji vode
U kinom razdoblju do ureaja dolazi i oborinska voda, to se najee ne moe do
kraja sprijeiti boljom kontrolom. Ove vode znaajno hidrauliki optereuju ureaj za
obradu otpadnih voda.

Rev. 0
Stranica: 52
6. Mogua tehnoloka rjeenja

Naelno, faze proiavanja komunalnih otpadnih voda dijele se na slijedee:
- prethodno proiavanje nakupine na reetci (veliki predmeti), pijesak, ljunak,
masti
- prvi stupanj proiavanja (primarno proiavanje) primarni mulj
- drugi stupanj proiavanja (sekundarno, bioloko proiavanje) sekundarni
(bioloki) mulj
- trei stupanj proiavanja (tercijarno proiavanje, uklanjanje duikovih i
fosfornih spojeva)
- dezinfekcija ili raskuivanje
Otpad nastao prilikom proiavanja komunalnih otpadnih voda se moe zbrinuti na
jedan od slijedeih naina:
- prvi stupanj proiavanja primarni mulj 4 % (40 kg suhe tvari/m3 tekueg mulja)
- drugi stupanj proiavanja bioloki mulj 0,8 - 1 %
- zgunjavanje 4-8 %
- stabilizacija (kod postupaka s produenom aeracijom nije potrebna)
- odvodnjavanje 20-35 %
- odlaganje mulja ili koritenje u poljoprivredi
6.1.
Prethodno proiavanje
Tzv. prethodno proiavanje predstavlja mehaniko proiavanje otpadne vode.

Najee predstavlja:
- Uklanjanje plivajuih tvari putem reetki (umanjenje estetskog zagaenja i zatita
elektrostrojarske opreme):
uklanjanje velikih krutina >15 mm (komadi plastike, krpe...)
uklanjanje veih i manjih plivajuih estica (> 1 mm)
prikupljeni otpad ima 75-90% vode, gustoa je 600-1000 kg/m3
kod komunalnih otpadnih voda prikupi se oko 3-6 l /m3 otpadne
vode
prikuplja se u kontejner za otpad, provodi se djelomino
odvodnjavanje, voda se vraa u proces, a otpad se odlae na
odlagalite neopasnog otpada
Reetke mogu biti runo ili automatski iene od nakupljenog
otpada

Rev. 0
Stranica: 53
- Uklanjanje pijeska i masnoa (umanjenje estetskog zagaenja, zatita

elektrostrojarske opreme, izbjegavanje nakupljanja pijeska u dijelovima ureaja,
smanjenje volumena za bioloku obradu, sprjeavanje smanjenja aktivnosti
biomase zbog obljepljivanja mastima):
Pijesak i masti se mogu odvajati u zasebnim stupnjevima ili u
jednom stupnju
Ureaj moe biti aeriran (spiralno kretanje estica) ili neaeriran
Pijesak se skuplja na dnu kanala, a masti na povrini vode
Pjeskolov i mastolov obino imaju automatski zgrtae
Istaloeni otpad na dnu ima 10-85% vode, gustou 600-1000
kg/m3
Produkcija otpada je 5-30 kg/m3 otpadne vode
Otpad s dna se skladiti u spremnike i nakon ocjeivanja se
odvozi na odlagalite neopasnog otpada, a izdvojene masti se
obino zbrinjavaju zajedno s muljevima iz bioloke obrade
Svaki malo vei ureaj ima ugraen i mjera protoka na ulazu, a ukoliko postoje vee
varijacije protoka, ugrauje se i egalizacijski bazen u cilju umirivanja toka i
ujednaavanja sastava otpadne vode.
6.2.
Prvi stupanj proiavanja
Svrha prvog stupnja proiavanja je izdvajanje suspendiranih tvari (ST). Postupak

se najee odvija taloenjem u konusnom taloniku, no mogu se koristiti i postupci
flotacije, aerirane (DAF) flotacije i dr. Talonik moe biti opremljen zgrtaem ili letvom
i pumpama za odvodnju nastalog (primarnog) mulja. Izdvojeni mulj se uglavnom
zbrinjava zajedno sa sekundarnim (biolokim) muljem. Nastali primarni mulj ima
koncentraciju 4-12% s.t. i gustou od oko 1,05 kg/l. Radi boljeg taloenja moe se
vriti doziranje soli na bazi eljeza ili aluminija, te vapno. Bez koritenja kemikalija,
stupanj proiavanja iznosi 50-70% suspendiranih tvari i oko 25-40% BPK5.
6.3.
Drugi stupanj proiavanja (bioloko proiavanje)
Svrha bioloke obrade jest izdvajanje otopljene organske tvari (BPK) i suspendiranih
tvari iz otpadne vode.
Glavne metode:
- Tehnologija aktivnog mulja (AM)
- aerirane lagune (AL)
- stabilizacijske bare (SB)
- prokapnici (P)
- okretni bioloki nosai / biodiskovi (OBN)
- kombinacije navedenih
U svim navedenim tehnologijama princip je slian: nakupine mikroorganizama koriste
otopljene tvari iz otpadne vode kao izvor energije i hrane, i na taj nain istu

Rev. 0
Stranica: 54
proiavanju. Razlike su u nainu rada: mikroorganizmi mogu slobodno plivati u

bazenu, mogu biti vezani za fiksne nosae, mogu biti vezani na nosae koji slobodno
plivaju u bazenu i dr. Produkt bioloke obrade je nova koliina mikroorganizama koja
se nakon provedene obrade fiziki odvaja od proiene vode.
- aerirane lagune
uglavnom nema povratnog toka
lagune su veliki bazeni s velikim povrinama
ne mora imati povratni mulj
talonik takoer moe imati zemljani bazen
Prethodna obrada esto nije potrebna
Mulj se uklanja svakih nekoliko godina
Teko ih je odravati i naroito servisirati
- stabilizacijske bare (lagune):
simbioza aerobnih bakterija i algi
uglavnom bez umjetne aeracije
mogu biti aerobne (dubina manja od 1,5 m), anaerobne ( vrlo duboke,
podnose veliko BPK optereenje), fakultativne (imaju tri sloja
povrinski (aerobni), srednji (fakultativni) i pridneni (anaerobni))
- prokapnici:
bioloka reakcija se odvija u biolokoj opni

bakterije su vezane na ispunu (opna)
voda se prelijeva preko ispuna rasprivanjem
skuplji za izvjedbu, ali vrlo efikasni
mogu biti konstruirani u vie stupnjeva
- okretni bioloki nosai (biodiskovi):

ima niz diskova s malim meusobnim razmakom
bioloka opna se stvara na povrini diskova
bakterije su vezane na ispunu/diskove (opne)
6.4.
Pristup izboru tehniko-tehnolokog rjeenja
Smjernice za izbor tehniko-tehnolokog rjeenja dane su Projektnim zadatkom.

UPOV je naelno podijeljen u 4 cjeline: kino-retencijski bazen, mehaniki stupanj,
bioloki stupanj i tretman suvinog mulja. Na ovoj razini dokumentacije samo se
naelno dimenzioniraju objekti i oprema koji nisu predmet analize varijanti.
I (ulazno) preljevno okno
Kljuno je pitanje sudbine oborinskih voda koje, bez obzira na injenicu da je sustav
odvodnje razdjelni, dotiu na UPOV u znatnim koliinama, poglavito zbog ilegalnih
prikljuaka oborinske odvodnje na sanitarno-fekalnu. Takvu je situaciju jednostavno
nemogue izbjei i u budunosti, a ista moe znatno utjecati na funkcionalnost

Rev. 0
Stranica: 55
ureaja. Otpadna voda se gravitacijski putem cijevi DN 400 doprema do ulaznopreljevnog okna okna. Maksimalni hipotetski ulaz vode iznosi Qmax iznosi 371 m3/h
(dobijen na temelju iskustva operatera na postojeem ureaju maksimalni tok vode
kroz ulaznu cijev). Ovdje se vri preljevanje dotoka >2Qs u obilazni kanal ureaja,
tako da daljnji tok vode na UPOV iznosi 2Qs, odnosno 162,91 m3/h. Okno i preljev su
tipski.
Kino-retencijski bazen
Kini spremnici za zadravanje prvog oborinskog dotoka ugrauju se na mjestima
gdje se oekuje znaajno ispiranje kanalske mree kod navale prvog oborinskog
dotoka. U pravilu se to dogaa na malim slivovima s kratkim vremenima dotjecanja.
Rasteretna voda ne prolazi kroz spremnik, ve na rastereenju, prije. Nakon ulazno
preljevnog okna predlae se izgradnja kino-retencijskog bazena za desetminutnu
retenciju prvog dotoka oneienih oborinskih voda.
Volumen bazena iznosi (371162,91) m3/h * 10 min / 60 min/h = 34,7 m3 ~ 40 m3.
Bazen slui i kao talonica.
Prijelazno okno
Nakon kino-retencijskog bazena ugrauje se prijelazno okno, u biti tipsko odvodno
okno gdje se ulazna otpadna voda u kontinuiranom dotoku mijea s otpadnom
vodom iz fekalne stanice u diskontinuiranom dotoku. Otpadna voda iz fekalne stanice
dozira se pri niskim protocima otpadne vode iz sustava odvodnje, tako da ne utjee
na hidrauliko optereenje ureaja. Max protok je 2Qs, odnosno 162,91 m3/h.
Fekalna stanica
Fekalna stanica slui za prihvat sadraja septikih i sabirnih jama iz naselja i
objekata iz okolice Delnica, u kojima ne postoji sustav javne odvodnje. Na irem
podruju naselja Delnice ivi oko 600 stanovnika (istoni, sredinji i juni dio podruja
Grada, desetak naselja) za koja postoji gospodarski interes odvoziti sadraj sabirnih i
septikih jama na UPOV Delnice, dok se pitanje ostalih naselja Grada Delnice treba
rijeiti na razini ureaja za proiavanje otpadnih voda u Crnom Lugu i Brodu n/K.
Dnevna produkcija otpadnih voda u gravitirajuim naseljima iznosi oko 70 m3.
Pretpostavljajui da e sve biti izvedene nepropusno, kao sabirne jame, 70 m3
otpadne vode iz sabirnih jama, iji je sastav jednak otpadnim vodama iz sustava
javne odvodnje, treba zbrinuti na UPOV Delnice. Stoga u sklopu fekalne stanice
treba predvidjeti spremnik za sadraj sabirnih jama od max. 70 m3 u koji se prikuplja
sadraj sabirnih jama, i to nakon odvajanja krupnog otpada pomou rotacijskog sita.
Fekalna stanica radi na principu da se vozilo za dopremu sadraja sabirnih jama
prikljui na fekalnu stanicu i ispratni sadraj preko rotacijskog sita na kojem se
uklanjaju krupne neistoe, koje se otpremaju u prijenosni spremnik i periodiki

Rev. 0
Stranica: 56
odvoze na odlagalite, dok se tekua faza skladiti u spremniku fekalne stanice,

odakle se u periodu niskog dotoka voda iz sustava javne odvodnje preko prijelaznog
okna upuuje na proiavanje, putem muljne pumpe ugraene u spremniku.
Kapacitet muljne pumpe treba iznositi 20-25 m3/h. Obavezna je kontrola neugodnih
mirisa.
Kompaktna predtretmanska stanica
Radi jo bolje zatite recipijenta proienih voda, predlae se izgradnja mehanikog
stupnja proiavanja koji e imati kapacitet prihvatiti dvostruki suni dotok 2Qs. U
ovoj fazi projektiranja zbog jednostavnosti predlae se jedinstvena mehanika
obrada u jednom stupnju, koritenjem kompaktne predtretmanske stanice u kojoj se
vri uklanjanje pijeska, ulja i masti i finih neistoa. Protok je i dalje 2Qs, odnosno
162,91 m3/h.
Fina reetka ima otvore dimenzija 2-6 mm i na njoj se uklanjaju mehanike
neistoe. Izdvojeni otpad se automatski prebacuje na preanje s ispiranjem
sadraja, pri emu se izdvojena voda vraa u proces, a talog se iscjeuje i otprema u
kontejner za otpad.
Kompaktna predtretmanska stanica ima horizontalno postavljeni spremnik u kojem
se skuplja pijesak i slini materijal. U istom se odvija linijska ventilacija koja
poboljava postupak izdvajanja. Provodi se i ispiranje pri emu se organski sadraji
odjeljuju od mineralnog taloga. Talog se horizontalnom punicom prebacuje prema
muljnoj crpki koja talog odvodi na cijeenje punim sitom, nakon ega se tako
ocijeeni talog prebacuje u spremnik.Organske tvari (ulja i masti) se koncentriraju
hidraulikim preanjem i posebnom pumpom se prebacuju u posebni spremnik.
Predtretmanska stanica ima integrirani zaobilazni vod u sluaju potrebe remonta.
Cijeli postupak je u potpunosti kontroliran i automatiziran.
Duina ureaja za kapacitet od 45,25 l/s iznosi oko 4,5 m, irina je oko 2 m, a visina
je oko 2,2 m.
Uinkovitost: fina reetka sve estice promjera > 2 mm, do 95% pijeska >0,2 mm,
udio suhe tvari u sadraju sita 40 %, udio suhe tvari u sadraju pjeskolova/mastolova
>90%.
Predtretmanska stanica se ugrauje u zatvorenom objektu zbog kontrole neugodnih
mirisa.
Nakon mehanikog stupnja ugrauje se preljev koji reducira dotok vode na bioloki
ureaj s 2Qs na Qs, kako je i predvieno projektom.

Rev. 0
Stranica: 57
II preljevno okno
Nakon mjeraa protoka ugrauje se II preljevno okno, koje reducira protok na
bioloki dio ureaja s 2Qs na Qs, kako je i predvieno projektom i samim konceptom
sustava razdjelne odvodnje. Ovdje se vri preljevanje vode >Qs u obilazni kanal
ureaja. Radi se o tipskom preljevnom oknu. Maksimalni satni dotok vode dalje
iznosi 82,79 m3/h. Otpadna voda se dalje gravitacijski otprema u sredinju crpnu
postaju.
Crpna postaja
Crpna postaja ugrauje se u postojeem bazenu, na nain da se ugrade
centrifugalne pumpe koje vodu otpremaju na bioloki ureaj. Slui za podizanje toka
otpadne vode s kote dna bazena u drugi stupanj ureaja za proiavanje. Planirane
su 3 pumpe (2 radne + 1 rezervna), kapaciteta cca 30 m3 svaka. Postaja radi na
nain da se pumpe ukljuuju kad se okno napuni do odreene visine, a iskljuuju kad
se razina vode u oknu spusti ispod odreene visine. U naknadnim fazama
projektiranja navedeno rjeenje potrebno je detaljno razraditi ukljuujui cijeli niz
logikih parametara za upravljanje. Dobrim tehnolokim rjeenjem rada crpne postaje
znatno se tedi potrebni prostor i postie bolja efikasnost rada ureaja. Crpna
postaja opremljena je mjeraima razine. Podizna visina ovisi o vrsti izabrane
tehnologije sekundarne obrade.
Mjera protoka
Slui za mjerenje protoka, a prikupljeni podaci se koriste u nekoliko svrha:
-
Kao informativni podaci tvrtki zaduenoj za upravljanje sustavom odvodnje i

proiavanja
Kao podaci iz kojih se vri naplata korisnicima sustava
Kao informativni podaci operateru ureaja i projektantu eventualne
nadogradnje ureaja
Kao operativni podaci za voenje ureaja (signal s mjeraa protoka moe biti
integriran u PLC i Scada sustav odvodnje i ureaja)
Obino se koriste mjerai (kontaktni i beskontaktni) u otvorenom kanalu na
principu elektromagnetizma, ultrazvuka ili radara
Preporuuje se da mjera protoka sadri LCD prikaz i tri izlaza 4-20mA
za protok, brzinu i razinu
Na ovoj razini projekta predvien je mjera protoka u tlanom vodu.

Rev. 0
Stranica: 58
Sekundarna (bioloka) obrada i tretman suvinog mulja

Sekundarna (bioloka) obrada a obradom vika mulja predmet je analize tri razliite
tehnologije, kako je i propisano projektnim zadatkom. Ugrauje se na mjestu
postojeih bioaeracijskih bazena i talonika, koritenjem postojeih gabarita i
nadogradnjom istih. Analiziraju se (u nastavku) konvencionalna aeracija, C-TECH
tehnologija i MBR tehnologija. Sve tri tehnologije razrauju se koncepcijski s
istovremenom stabilizacijom mulja. Tako stabilizirani mulj se, sukladno Projektnom
zadatku uguuje primjenom statikog uguivaa na 1,5-3 % s.t. ili mehaniki na 57% s..t, te se odvodnjava na centrifugi.
Analiza varijanti prikazana je u nastavku projekta.

Rev. 0
Stranica: 59
7. Analiza varijanti
7.1.
Konvencionalna tehnologija (produena aeracija)
(Tehnologija aktivnog mulja u suspendiranom stanju, kontinuirana, s istovremenom

stabilizacijom mulja)
7.1.1. Opis tehnologije
Produena aeracija konfiguracijski je identina konvencionalnoj aeraciji premda je
osnovna razlika to se postupak proiavanja otpadnih voda odvija u uvjetima
endogene respiracije. Otpadna se voda nakon mehanike obrade (kontrola
mehanikih neistoa odnosno ulja i masti) uvodi u aeracijski bioloki bazen gdje se
obrauje postupkom aeracije. Nakon biolokog bazena slijedi obrada u sekundarnom
taloniku. Da se navedeno realizira potrebno je imati veu retenciju otpadne vode u
biolokom bazenu (D=10-24 h-1) to znai da je potrebno imati dosta vei bioloki
bazen.
Navedeno ima za posljedicu injenicu da nije potrebno koristiti primarni talonik i/ili
egalizaciju jer sam bioloki bazen ima navedenu funkciju. U biolokom se bazenu
nalazi ne samo fiziki vea koliina aktivnog mulja zbog njegove veliine ve i zbog
njegove koncentracije (3.500-4.500 mg/l MLVSS). Jedna od direktnih posljedica
primjene endogene respiracije je smanjenje koliine vika mulja kojeg je mogue
odstranjivati prije povremeno (npr. jednom dnevno, ili 3-4 puta tjedno) nego
kontinuirano.
Naini provedbe aeracije su brojni premda su sustavi potopnih aeracija (membrane,
rotacijski sustavi i slino) ipak dominirajui.
Za kontrolu rada ureaja potreban je barem dnevni obilazak. Laboratorijsko praenje
rada ureaja svodi se na kit testove. Naelna tehnoloka shema prikazana je na
Shemi 1.
Shema 1. Tehnologija aktivnog mulja (produena aeracija)

Rev. 0
Stranica: 60
Uinkovitost tehnologije
Glede drugih dananjih sustava obrade komunalnih otpadnih voda uinkovitost
navedene tehnologije je relativno smanjena u odnosu na tehnologije novijeg doba.
Ovakvom koncepcijom ureaja se djelomino odstranjuju nutrijenti (odstranjivanje
amonijaka oksidacijom do nitrata). Premda je mogue tehnologiju automatizirati
navedeno nee bitno utjecati na njenu efikasnost jer su takvi sustavi godinama bili u
uporabi sa niskom razinom automatizacije. Dananja primjena automatizacije prije se
svodi na energetske utede (npr. varijacije intenziteta aeracije ovisno o koliini
otopljenog kisika u otpadnoj vodi odnosno varijacija koliine recirkulacije ovisno o
koliini protoka).
Kod promjene protoka i optereenja primjenjivost tehnologije ne pokazuje nedostatke
te je kakvoa efluenta tijekom dana ujednaena.
Tehnika primjenjivost tehnologije
U pitanju je poznato tehniko rjeenje bez naroitih problema kod njegove primjene
jer je sam postupak poznat ve pedesetak godina.
Obrada vika aktivnog mulja lako se ukomponira u okvir navedene tehnologije
pogotovo iz razloga to se viak mulja odstranjuje periodino. Postoji samo jedan tok
vika mulja. U odnosu na druge tehnologije produena aeracija ima nizak viak
aktivnog mulja to je posljedica rada u uvjetima endogene respiracije. Mulj je vie
disperzivnih karakteristika nego kod npr. konvencionalne aeracije te je shodno
navedenom kakvoa efluenta glede suspendiranih tvari neto loija nego kod
konvencionalne aeracije.
Investicijski i operativni trokovi primjene tehnologije produene aeracije su visoki jer
je potrebno izgraditi uveane bazene odnosno trokovi provedbe aeracije su takoer
visoki.
Recirkulacija otpadne vode koja je u kontinuiranom radu povisuje trokove obrade
vode. Recirkulira se do 70-100 % protoka to znai stalni utroak energije.
Viak mulja je bioloki stabiliziran, te je isti investicijski prihvatljivo obraivati na
lokaciji samog ureaja.

Rev. 0
Stranica: 61
7.1.2. Tehnoloki proraun

postupak prorauna
-
proraun biolokog stupnja prema ATV 131 ( 2000)

dimenzioniranje na osnovi BPK5
proraun sekundarnog taloenja prema ATV A131
postupak proiavanja
-
postupak s aktivnim muljem

istovremena aerobna stabilizacija mulja
zajedniko mijeanje i aeracija
Odabrana izvedba
-
2 vertikalno protone sekundarne talonice

3 odvojena aeracijska bazena
a) Bioaeracijski bazeni
Graevinski dio
Bioaeracijski bazeni bit e proraunati s istovremenom stabilizacijom mulja.
oneienje otpadne vode
BPK5-komunalni
BPK5-ukupan
TSo-komunalni
TSo-ukupan
TKN-komunalni
TKN-ukupan
NO3-komunalni
NO3-ukupan
P-komunalni
P-ukupan
g/(S*d)
84,63
70,00
11,00
0,18
1,80
kg/d
376,69
376,69
311,57
311,57
48,96
48,96
0,78
0,78
8,01
8,01
BPK5-optereenje za dimenzioniranje aeracijskog bazena:
mg/l
534,28
534,28
441,92
441,92
69,44
69,44
1,11
1,11
11,36
11,36
125,6 kg/d

Rev. 0
Stranica: 62
Dimenzioniranje bioaeracije
temperatura reakcije:
sigurnosni faktor:
potrebna starost aerobnog mulja:
T
SF
tTSa = SF*3,4*1,103^(15-T)
ukupna starost mulja:

koncentracija suhe tvari:
omjer suspendirane tvari i BPK5 na ulazu:
=
=
12,00 C
1,80
8,21 d
tTS
TSBB
=
=
25,00 d
4,03 kg/m
0,83
Sb
= 0,781kgTS/kgBPK5
rezultat prorauna
specifina koliina nastalog vika mulja (12C):
optereenje muljem:
1
BTS = Sb*tTS
= 0,05kgBPK5/(kg*d)
BR = BTS * TSBB
= 0,21kgBPK5/(m*d)
volumensko optereenje:
potreban volumen:
Vmin
1825,29 m
minimalno vrijeme zadravanja

omjer povratnog mulja:
RV(Qt) =
suni dotok:
Qtd
VBBmin
tRmin = Qtd*(1+RV)
1
705,04 m/d
0,431 d
10,36 h
Odabrane dimenzije bioaeracijskog bazena

potreban volumen (po bazenu):
irina:
duljina:
dubina vode:
b
l
WT
=
=
=
608,43
8,70
15,00
4,70
m
m
m
m

Rev. 0
Stranica: 63
volumen (po bazenu):

volumen (3 bazen):
volumen (po ekvivalent stanovniku):
VBB
613,35 m
1840,05 m
413,40 l/ES
Vrijeme zadravanja
omjer povratnog mulja:
RV(Qt) =
suni dotok:
Qtd
VBB
tRmin = Qtd*(1+RV)
1
705,04 m/d
0,435 d
10,44 h
0,205 kg/(m*d)
0,051 kg/(kg*d)
25,23 d
potvrda
BR =
125,56 kgBPK5/d
613,35 m
BTS =
0,205 kgBPK5/(m*d)
4,03 kg/m
starost mulja:
tTS
Kapacitet kiseline
kapacitet kiseline na ulazu:
N-amonijak na ulazu ( 0,50 * TKN):
N-amonijak na izlazu:
nitrati-N na izlazu:
KSo
=
NH4-No =
NH4-Ne =
NO3-Ne =
8,00
34,72
34,72
12,46
mmol/l
mg/l
mg/l
mg/l
KSe = KSo - [0,07*(NH4No - NH4Ne + NO3Ne) + 0,06*Fe3 + 0,04*Fe2 + 0,11*Al3 0,03*(Po-Pe)]

teoretski kapacitet kiseline na izlazu:
KSe
7,13 mmol/l
Preostali kapacitet kiseline na izlazu iz aeracijskog bazena nee biti manji od

propisane minimalne vrijednost prema ATV od 1,5 mmol/l .

Rev. 0
Stranica: 64
b) Potrebna koliina kisika

Proraun potrebne koliine kisika prema ATV 131.
starost mulja:
tTS
25,23 d
specifina potronja kiska

za razgradnju C-spojeva:
OVC(10C) = 1,37kgO2/kgBPK5
koncentracije kisika
sadraj kisika kod nitrifikacije, odabrano:
koncentracija zasienja kisikom:
Cx (N) =
2,00 mg/l
osnovna vrijednost za proraun koncentracije zasienja kisikom (T=10C, He=0 m):

Cso
11,29 mg/l
Cs (10C, +432 mbar) =

Cs (12C, +432 mbar) =
Cs (20C, +432 mbar) =
13,69 mg/l
13,07 mg/l
11,03 mg/l
prilagodba zasienja kisikom temperaturi:

2234,34
Cs,T = (T + 45,93)^1,31403
prilagodba zasienja kisikom dubini vode:
Cs = Cs,T*(1+He/20,7)
Potreba na kisiku kod dnevnih maksimuma
OVh =
OVd,C * fC + OVd,N * fN
24

Rev. 0
Stranica: 65
potrebna koliina kisika aOC

Cs * OVh
aOC = (Cs-Cx)
temperatura
ukupna starost mulja
SNO3,AN
Potreba na kisiku
OVCBSB
OVd,C
OVN
OVd,N
udarni faktor fN
udarni faktor fC
OVh Nitri max N
OVh Nitri max C
cs(T, hE)
cx Nitri
unos kisika
aOC Nitri max N
aOC Nitri max C
T-min
10,00
100,13
12,46
T-bem
12,00
25,23
12,46
T-max
20,00
25,23
12,46
1,25
469,16
0,09
34,41
1,50
1,10
21,70
22,94
13,07
2,00
1,32
496,32
0,09
34,41
1,50
1,10
kgO2/h
kgO2/h
mg/l
mg/l
1,37
517,80
0,09
34,41
1,50
1,10
23,73
25,17
13,69
2,00
kgO2/h
kgO2/h
27,78
29,47
25,62
27,08
C
d
mg/l
kgO2/kgBPK5
kgO2/d
kgO2/kgBPK5
kgO2/d
11,03
2,00
Potrebna satna koliina O2 bit e proraunata za najnepovoljniji sluaj optereenja.

nejnepovoljniji sluaj optereenja
maksimalno dozvoljeno C-optereenje, temperatura otpadne vode 10C
potrebna koliina kisika:
OC
OC
He
29,47 kgO2/h
preraunavanje iz iste u oneienu vodu

- vrijednost (zajedniko mijeanje i aeracija)
Unos kisika otpadnom vodom:
0,65
45,34 kgO2/h
potrebna satna koliina zraka

dubina unosa:
specif. prijelaz kisika (zajedniko mijeanje i aeracija):

fO2
4,40 m
= 12,00gO2/(Nm*m)

Rev. 0
Stranica: 66
potrebna satna koliina zraka:

OC * 1000
QL = fO2 * He
gubitak tlaka u cjevovodima:
tlak za dimenzioniranje puhala:
858,73 m/h
150,00 mbar
590,00 mbar
Tehnika oprema
kompresori:
broj agregata (po bazenu):
broj agregata (3 bazen):
kapacitet dobave po ureaju:
1,0 komad
3 komad
296,40 m/h
nazivna snaga:
utroena snaga:
11,00 kW
8,20 kW
tlak:
600,0 mbar
aeracija: membranski aerator

satna potrebna kol. zraka za dimenzioniranje membranskih aeratora (po bazenu):
296,40 m/h
maksimalno optereenje aeratora:
potrebna ukupna duljina (po bazenu):
potrebna ukupna duljina (3 bazen):
7,50 m/(m*h)
39,52 m
118,56 m
broj aeracijskih segmenata (po bazenu):

broj aeracijskih segmenata (3 bazen):
8 komad
24 komad
broj svjeastih aeratora po segmentu:

efektivna duljina po svjeastom aratoru:
5 komad
1,00 m
efektivna ukupna duljina (po bazenu):

efektivna ukupna duljina (3 bazen):
40,00 m
120,00 m

Rev. 0
Stranica: 67
c) Vertikalno protona sekundarna talonica

broj sekundarnih talonica:
Proraun prema A131.
2 komad
dotok otpadne vode

otpadna voda Qh
strana voda Qf
suho vrijeme Qt
kino vrijeme Qm
m/d
640,94
64,09
705,04
m/h
80,12
2,67
82,79
82,79
l/s
22,26
0,74
23,00
23,00
mjeoviti dotok za dimenzioniranje sekundarne talonice:

maksimalno povrinsko optereenje koliinom mulja:
volumenski indeks mulja:
usporedba volumena mulja:
41,4 m/h
qSVmax
ISV
TSBB
VSV
=
=
=
=
650 l/(m*h)
100,0 ml/g
4,03 kg/m
403,0 ml/l
proraun povrine
maksimalno povrinsko optereenje:
potrebna povrina (po bazenu):
potrebna povrina (2 bazen):
potreban promjer:
potreban promjer ulazne graevine:
potrebna ukupna povrina (po bazenu):
qAmax =
Amin
=
DNBmin =
dDkermin =
ANBmin =
1,61 m/h
25,65 m
51,31 m
5,79 m
0,95 m
26,37 m
Odabrane dimenzije (po bazenu)

Odabrani promjer:
Odabrani promjer sredinjeg ulaznog dijela:
Odabrana ukupna povrina:
Odabrana povrina (bez ulaznog dijela):
DNB
=
dDker =
ANBges =
ANB
=
stvarno povrinsko optereenje koliinom mulja:

stvarno povrinsko nastrujavanje:
qSV
qA
=
=
5,80
0,95
26,42
25,71
m
m
m
m
649 l/(m*h)
1,61 m/h

Rev. 0
Stranica: 68
proraun dubine vode

Dubina vode za vertikalno protoni ljevkasti bazen bit e izraunata na osnovi visina
vertikalno protone sekundarne talonice s ravnim dnom.
vrijedi za pojedinane zone:
zona bistre vode:
h1FS = const.
0,50 m
1,99 m
razdjelna zona:
0,5*qA*(1+RV)
h2FS = 1-VSV/1000
zona zadravanja:
h3FS =
0,3*TSBBmax*ISV*1,5*qA*(1+RV)
=
500
0,86 m
protok povratnog mulja:

RV
=
0,47
TS-koncentracija u povratnom mulju:
TSRS =
12,60 kg/m
TS-koncentracija na dnu bazena:
TSBS =
12,60 kg/m
vrijeme zgunjavanja:
tE
=
2,00 h
maksimalna koncentracija TS u bioaeracijskom bazenu: TSBBmax =4,03 kg/m
zona zgunjavanja:
h4FS =
TSBBmax*qA*(1+RV)*tE
TSBS
1,52 m
Vrijedi za volumene pojedinanih zona:

ViFS =
hiFS * Pi * DNB
4
= ViTrichter
ljevkasti bazen
kut lijevka:
60
Visine zona hi izraunat e se iteracijom iz volumena Vi lijevka

zona bistre vode:
razdjelna zona:
zona zadravanja:
zona zgunjavanja:
h1
h2
h3
h4
=
=
=
=
0,50
1,98
0,86
4,47
m
m
m
m
visina konusnog dijela:
ht
4,68 m

Rev. 0
Stranica: 69
donji promjer lijevka:

visina cilindrinog dijela:
ukupna visina:
hz
hNB
volumen (bez ulaznog dijela) (po bazenu):

potvrda vremena zadravanja:
VNB
=
VNB/Qm=
=
=
0,40 m
3,13 m
7,80 m
124,85 m
3,02 h
Tehnika oprema
brzina teenja u dovodnoj cijevi:
promjer dovodne cijevi:
promjer ulazne graevine:
dubina dotoka:
1,00
147
0,95
2,91
m/s
mm
m
m
uronjena cijev
broj uronjenih cijevi (po bazenu):
broj uronjenih cijevi (2 bazen):
duljina uronjene cijevi:
ukupna duljina uronjene cijevi (po bazenu):
ukupna duljina uronjene cijevi (2 bazen):
razmak otvora:
promjer otvora:
broj otvora (po bazenu):
ukupna povrina otvora (po bazenu):
promjer uronjene cijevi:
ukupna povrina uronjenih cijevi (po bazenu):
brzina teenja u uronjenoj cijevi:
2
4
2,0
4,0
7,9
20,8
36,0
19
193,4
200,0
628,3
0,2
komad
komad
m
m
m
cm
mm
komad
cm
mm
cm
m/s
izlazna cijev
brzina teenja:
promjer odvodne cijevi:
1,0 m/s
121 mm
Crpna stanica povratnog mulja

dotok otpadne vode
otpadna voda Qh
strana voda Qf
suho vrijeme Qt
kino vrijeme Qm
m/d
640,94
64,09
705,04
m/h
80,12
2,67
82,79
82,79
l/s
22,26
0,74
23,00
23,00

Rev. 0
Stranica: 70
proraunske vrijednosti
maksimalni omjer povrata pri kinom dotoku:
maksimalni protok povratnog mulja kod sunog vremena:
0,47
38,91 m/h
Dimenzioniranje crpki
maksimalni omjer povrata:
maksimalni protok povratnog mulja:
1,50
124,19 m/h
ureaj za transportiranje: centrifugalna crpka

kapacitet dobave (ukupno):
nazivna snaga:
utroena snaga:
visina dobave:
1,0 komad
2 komad
162,00 m/h
324,00 m/h
3,10 kW
1,10 kW
1,5 m
usisni zgrta
broj usisnih cijevi:
brzina teenja:
potreban promjer:
1
1,00 m/s
339 mm
Odabrani promjer:
stvarna brzina teenja:
340 mm
0,99 m/s
Viak mulja
dnevna koliina vika mulja (biologija):
23,35 m/d
koncentracija suspendiranih tvari:
12,60 kg/m

Rev. 0
Stranica: 71
7.1.3. Zbrinjavanje vika mulja

Na razini Projektnog zadatka predviene su dvije opcije uguivanja mulja:
-
Statiki uguiva
Mehaniki uguiva
Budui da na lokaciji postoji postojei sekundarni talonik, isti se moe prenamijeniti

u statiki uguiva nakon manje rekonstrukcije kosine dna. Statiki uguiva
potrebno je opremiti nepominim mostom, mijealicom (radi sprjeavanja smrzavanja
u zimskim mjesecima) i vijanom crpkom za mulj. Kako je za rad ureaja planirana
stalna radna snaga, nije potrebna gradnja spremnika vika mulja. U tako
rekonstruiranom uguivau mulj e se moi pohraniti u periodu od 6-7 dana.
Tehnoloki proraun uguivaa
Graevinski dio
vrijeme zadravanja:
nastanak vika mulja:
koncentracija suhe tvari u mijeanom mulju:
mjeoviti mulj:
Odabrane dimenzije:
razina mulja:
slobodni promjer:
korisni volumen:
2,00
293,88
10,00
29,39
d
kg/d
kg/m
m/d
4,68 m
4,00 m
58,78 m
vrijeme zadravanja:
58,78 m
29,39 m/d
TS-koncentracija nakon zgunjavanja:
koliina mulja nakon zgunjavanja:
koliina nadmuljne vode iz zgunjavanja:
2,00 d
50,00 kg/m
5,88 m/d
23,51 m/d
Tehnika oprema
mjealice
potreban specifini unos energije:
potreban unos energije:
broj agregata:
nazivna snaga:
utroena snaga:
promjer mjealice:
30,00
1,76
1
2,30
1,76
1.700,0
W/m
kW
komad
kW
kW
mm

Rev. 0
Stranica: 72
Dnevna koliina vika mulja od 5,88 m3 se nakon toga treba ugustiti do koliine suhe
tvari od 25-30%. Viak aktivnog mulja prethodno akumuliran u gravitacijskom
uguivau mulja uguuje se koritenjem filter prese, trane prese ili centrifuge.
Filter presa radi prema arnom postupku, trana presa prema poluarnom ili
kontinuiranom postupku, kao i centrifuga. Obavezno je dodavanje polielektrolita kako
bi se pospjeilo izdvajanje vode, a na taj nain se povisuje udio suhe tvari u mulju.
Polielektrolit mora biti na organskoj bazi. Danas se prednost daje dvofaznim vodasediment centrifugama zbog isplativosti i uinkovitosti.
Centrifuga
Tip: dvofazna/dekanter (voda/sediment)
Ulazni podaci:
Dnevna koliina mulja:
Koncentracija suhe tvari:
Ukupna koliina mjeovitog mulja prije centrifugiranja:
293,88 kg/d
50,00 kg/m (5%)
5,88 m/d
Vrijeme rada
Traena izlazna koncentracija suhe tvari:
2 h/d
300 kg/m3 (30%)
Proraun:
Min. satni kapacitet
Min. satni kapacitet (s.t.)
2,94 m3/h
146,94 kg/h
Potrebna snaga (motor)
11 kW
Proizvodnja filter kolaa
0,98 m3/d
Proizvodnja odvodnjene vode
4,9 m3/d
Centrifuga treba biti opremljena jedinicom za doziranje polielektrolita.

Specifina potronja polielektrolita
Godinja potronja polielektrolita
Prikaz zbrinjavanja vika mulja prikazan je na Shemi 2.
10 kg/t s.t. mulja

1.072 kg

Rev. 0
Stranica: 73
Shema 2. Prikaz zbrinjavanja vika mulja kod obrade otpadne vode tehnologijom aktivnog
mulja s istovremenom stabilizacijom vika mulja
7.1.4. Opis rekonstrukcije sekundarne obrade i zbrinjavanja mulja

Potrebno je povisiti dva postojea bioaeracijska bazena za oko 1,2 m u vis, kako bi
korisni volumen svakog iznosio oko 610 m3. Potrebno je sagraditi i trei bioaeracijski
bazen istih dimenzija. Ugraditi nova 4 puhala za zrak (3 radna + 1 rezervno, snage
11 kW svako).
Potrebno je sagraditi dva nova sekundarna talonika vertikalnog tipa, korisnog
volumena od cca 125 m3 svaki, s crpnim stanicama povrata mulja. Ugraditi crpke za
povrat mulja (2 x 2 crpke snage 3,1 kW).
Rekonstruirati postojei talonik u gravitacijski uguiva mulja. Ugraditi mehaniko
mijealo snage 2,3 kW i vijanu pumpu za transport mulja na centrifugu.
Instalirati centrifugu tipa voda/sediment u novi zatvoreni objekt manjih dimenzija.
Centrifuga treba imati snagu od 11 kW. Ugraditi i sustav za pripremu i doziranje
polielektrolita.
Sagraditi natkriveni plato za privremeno skladitenje mulja u 5 m3 spremnicima ili
slino.
Rekonstruirati sve cjevovode, elektroinstalacije, sustav upravljanja i kontrole.

Rev. 0
Stranica: 74
7.1.5. Procjena trokova rekonstrukcije zahvata
U Tablici 24. prikazani su trokovi izgradnje ureaja za proiavanje otpadnih voda

za tehnologiju produene aeracije. Cijene su prikazane u kn. U cijene je ukljuena
kompletna investicija, zajedno sa demontaom postojee opreme, sanacijom
postojeih objekta, svim materijalom, opremom, radovima i transportnim trokovima.
Cijene u konanici mogu odstupati za 15%.
Tablica 24. Trokovi izgradnje ureaja za proiavanje ot. voda - produena aeracija
Troak
Zemljani radovi
Graevinski objekti
Prometnice
Ureenje estice
Strojarska oprema
Elektrooprema, mjerna oprema, oprema za regulaciju
Oprema za upravnu zgradu i laboratorij
Zatita od poara
Zatita na radu
Ukupno
Trokovi po ES (4451 ES)
Iznos
3.302.200 kn
3.525.000 kn
746.000 kn
150.000 kn
70.000 kn
60.000 kn
7.853.200 kn
1764 kn

Rev. 0
Stranica: 75
7.1.6. Procjena trokova voenja i odravanja ureaja

a) trokovi energije
aeracija
prosjeni pogonski uvjeti:
temperatura otpadne vode:
vrni faktor:
prijenos kisika u pogonu:
15
fN = 1,
18,00
C
fC = 1
gO2/(Nm*m)
crpna stanica
potronja energije za transport otpadne vode:
E=
g
H
Q
E
r * g * H * Q * 24 * 365
e * 3,6
gustoa
koeficijent gravitacije
visina dobave uklj. gubici
prosjena dobavna koliina
potronja energije
uinak ureaja
ureajefikasnost
precrpna stanica
centrifugalna crpka
povratni mulj
centrifugalna crpka
viak mulja
centrifugalna crpka
visina dobave
kg/l
m/s
m
m/h
kWh/g
%
prosjeni
kapacitet dobave
potronja
elektrine
energije
60 %
8,00 m
29,38 m/h
9350 kWh/g
60 %
1,50 m
13,81 m/h
824 kWh/g
60 %
7,00 m
1,23 m/h
341 kWh/g

Rev. 0
Stranica: 76
ostali strojevi
broj
dnevno
vrijeme rada
snaga
potronja
elektrine energije
mehaniki stupanj proiavanja

reetka s punim sitom
1
puni transporter pijeska
1
klasirer pijeska
1
centrifugalna crpka
2
1,10 kW
1,00 kW
1,00 kW
1,10 kW
6,00 h/d
0,02 h/d
0,02 h/d
0,02 h/d
2.409 kWh/g
7,3 kWh/g
7,3 kWh/g
16,06 kWh/g
bioloki stupanj
puhalo
8,20 kW
17,36 h/d
155.875 kWh/g
uguivanje mulja
mjealica
vijana crpka
centrifuga
1
1
1
1,76 kW
1,50 kW
11 kW
2,00 h/d
0,50 h/d
2 h/d
1.285 kWh/g
274 kWh/g
8030 kWh/g
godinja ukupna potronja elektrine energije:
178.418
specifini trokovi elektrine energije:
0,65
godinji trokovi elektrine energije:
otpad s reetke
specifina koliina otpada s reetke:
12,00
godinja koliina otpada izdvojenog na reetki: 53,41
specifini trokovi uklanjanja:
325,00
godinji trokovi uklanjanja:
13.887,00
l/(S*g)
m/g
t/g
kn/t
kn/g
koliina pijeska
12,00
53,41
42,73
325,00
13.887,00
l/(S*g)
m/g
t/g
kn/t
kn/g
12,00
26,71
21,37
325,00
6.945,00
l/(S*g)
m/g
t/g
kn/t
kn/g
koliina masti
specifina koliina nastale masti:
godinja koliina izdvojene masti:
kn/kWh
115.971,70 kn/g
b) trokovi uklanjanja mulja
specifina koliina nastalog pijeska:

godinja koliina izdvojenog pijeska:
kWh/g

Rev. 0
Stranica: 77
uklanjanje vika mulja (s opcijom koritenja u poljoprivredi)

dnevna koliina uguenog mulja:
Jedinina cijena odvoza na polj. zemljite:
godinja koliina izdvojenog vika mulja:
0,98 m3/d
40,00 kn/m3
357,70 m3/g
14.308,00 kn/g
ukupni godinji trokovi zbrinjavanja otpada:
49.027,00 kn/g
trokovi osoblja
godinji trokovi po radniku:
broj radnika:
dnevno radno vrijeme po osobi:
125.000 kn/osoba
1 osoba
8,00 h/d
godinji trokovi osoblja:
125.000,00 kn/g
Ostalo (paual)
Godinje odravanje i remont ureaja (bez amortizacije)
Trokovi prirunog laboratorija
Polielektrolit za centrifugiranje (1,07 t, 17 kn/kg)
Administrativni trokovi
Kemijske analize u ovlatenom lab.
Ostali trokovi
Ostali godinji trokovi - ukupno
55.500,00 kn/g
20.000,00 kn/g
18.190,00 kn/g
4.000,00 kn/g
5.600,00 kn/g
10.000,00 kn/g
113.290,00 kn/g
Sveukupno
trokovi energije:
uklanjanje otpada:
trokovi osoblja:
ostali trokovi:
ukupni trokovi svih stavaka
Godinji troak po ES (4451 ES):
Godinji troak po m3 proiene vode
(bez oborinskih voda):
115.971,70 kn/g
49.027,00 kn/g
125.000,00 kn/g
113.290,00 kn/g
403.288,70 kn/g
90,60 kn
1,57 kn
Radi se o godinjim trokovima u koje su ukljueni manji servisi. Cijene u konanici

mogu odstupati za 15%.

Rev. 0
Stranica: 78
7.2.
C-TECH tehnologija
Tehnologija aktivnog mulja u suspendiranom stanju, arna, s istovremenom

stabilizacijom mulja
C-TECH sustavi predstavljaju sustave arne obrade otpadnih voda. U biti, radi se o
tehniki adaptiranom SBR procesu koji koritenjem sofisticiranog sustava kontrole i
upravljanja smanjuje operativne trokove rada ureaja i poboljava stabilnost samog
biolokog procesa. Radi se o patentiranoj i licenciranoj tehnologiji koja se obino
isporuuje u 2 varijante: Stupanj 1 je uklanjanje samo organske tvari, a Stupanj 2
predstavlja tehnologiju u kojoj se provodi i uklanjanje duinih i fosfornih spojeva te
istovremena stabilizacija mulja. Najee se koriste dva bioaeracijska bazena.
Obrada se vodi na nain da se u zadnjoj fazi svakog ciklusa odreeni dio proiene
vode (obino 10-40 % v/v) isprazni iz bioreaktora, te nakon toga poinje novi ciklus
pri emu se u reaktor ubacuje nova koliina otpadne vode. Jedan ciklus obino ima 4
glavne faze (Shema 3.)
Shema 3. Shema rada C-TECH ureaja

Rev. 0
Stranica: 79
Sama tehnologija je investicijski skuplja i uglavnom je pogodna za obradu u kojoj je

potrebno uklanjanje duinih spojeva. Kljuna razlika u odnosu na klasine SBR
ureaje je u postojanju tzv. anoksinog selektora koji predstavlja odijeljeni dio
bioaeracijskog bazena u koji se otpadna voda prvo doprema i u kojem se tijekom
punjenja bazena odvija proces intenzivnog mijeanja svjee otpadne vode i aktivnog
mulja i razgradnje polutanata u anoksinim uvjetima. U selektoru dolazi i do bioloke
selekcije dominantno flokulirajuih mikroorganizama pri emu se poveava sigurnost
procesa i tedi se energija. Koncept sa selektorom potpomae i selekciji poly P
mikroorganizama koji sudjeluju u uklanjanju fosfornih spojeva. Mulj se prepumpava iz
zone aeracije istom pumpom koja se koristi i za pranjenje vika mulja. Presjek
jednog C-TECH bazena prikazan je na Slici 16.
Slika 16. Izgled C-TECH bazena u presjeku
Proces zapoinje punjenjem bazena. Tijekom rada ureaja, novodotekle koliine

sirovih otpadnih voda se akumuliraju u paralelnom reaktoru za obradu. Broj reaktora
ovisi o puno razliitih parametara (varijacije hidraulikog i organskog optereenja,
tehnoloki stupanj slobode i dr.). Navedeno je potrebno vrlo paljivo rijeiti tijekom
projektiranja.
Iako sama C-TECH tehnologija djeluje vrlo komplicirano jer je neophodna via razina
automatizacije, a sam proces ima dovoljno slobode za signifikantni dnevni upliv
tehnologa u cilju optimizacije procesa, u sluaju obrade komunalnih otpadnih voda
predmetnog tipa stvari se mogu znaajno pojednostavniti. Kod komunalnih otpadnih
voda jedini oblik predobrade C-TECH procesa predstavlja predobrada tipa
otklanjanja mehanikih neistoa (fina reetka, pjeskolov i mastolov).
Kako se sve faze odvijaju u jednom bazenu bez recirkulacije mulja osnovna oprema
je komplesnija nego kod klasinih kontinuiranih sustava. U istom se bazenu
istovremeno i/ili separatno moraju odvijati procesi aeracije te mijeanja (anoksina
zona) to se provodi ili odvijenim sustavom mijealica i aeratora Na taj nain se
postie puna denitrifikacija, a paljivim rukovanjem procesa od strane iskusnog
operatera mogue je znaajno smanjiti trokove obrade. C-TECH sustavi su
opremljeni tzv. BIORATE sustavom kontrole sadraja otopljenog kisika tako da cijeli
C-TECH sustav sam prati metaboliku aktivnost i po potrebi regulira jainu aeracije.

Rev. 0
Stranica: 80
Iz sustava se nakon faze taloenja izbistreni efluent odstranjuje tzv. sustavom

dekantera to ukazuje na konstataciju kako je odstranjivanje efluenta arno. Visina
sloja mulja moe se takoer kontrolirati automatski. Trajanje jednog ciklusa iznosi 4
sata (2 sata punjenje i aeracija, 1 sat taloenje i 1 sat dekantiranje). U sluaju
potrebe istovremene stabilizacije vika mulja bioaeracijski bazeni se dimenzioniraju
za protok koji odgovara satnom maksimumu.
Tipini procesni parametri kod tehnologije s istovremenom stabilizacijom vika mulja
su: max. razina vode 4 m, min. razina vode 2,5-3,6 m, dubina bazena 4,7 m, no
tehnologija nije ograniena samo na te vrijednosti. F/M odnos treba biti oko 0,04 kg
BPK5/kg TSS, HRT 21-84 sata, SRT 25 dana, otopljeni kisik max 4 g/l, SVI 90 m3/g i
dr.
Investicijski trokovi izgradnje C-TECH sustava su relativno visoki jer se radi o
sofisticiranom tehnolokom rjeenju sa visokom razinom automatizacije i kontrolne
instrumentacije.
Razina automatizacije i instrumentacije je u principu ista neovisno o kapacitetu
ureaja to znai da kod manjih ureaja znaajno utjee na razinu investicije bez
obzira na pad cijena PLC sustava (Programibilni logiki kontroler, eng.
Programmable Logic Controller).
Viak aktivnog mulja je dobrih talonih karakteristika. Viak aktivnog mulja se
obrauje na isti nain kao i kod drugih postupaka obrade otpadnih voda. Za kontrolu
rada ureaja potreban je barem dnevni obilazak. Laboratorijsko praenje rada
ureaja svodi se na kit testove te na koritenje rezultata automatskih mjeraa (kisik,
ORP i sl.). Konceptualni izgled tehnologije je prikaz na Shemi 5.
Shema 4. Konceptualni izgled C-TECH postupka za obradu otpadnih voda

Rev. 0
Stranica: 81
C-TECH tehnologija predstavlja jednu od vrlo uinkovitih tehnologija obrada
(komunalnih) otpadnih voda danas raspoloivih na tritu, naroito ukoliko iz otpadne
vode trebamo odstranjivati nutrijente (nije sluaj u Delnicama). Osnovni nedostatak
C-TECH tehnologije je visoka cijena investicije. Razina automatizacije kod manjih
ureaja investicijsku cijenu naroito povisuje iz razloga to je razina automatizacije
praktino ista (fiksna cijena) neovisno o kapacitetu ureaja.
Kako se dio fazne obrade odvija u anoksinim uvjetima dolazi i do razgradnje bioloki
tee razgradljive KPK vrijednosti te je kakvoa KPK kod komunalnih voda u
efluentima C-TECH procesa je neto bolja od konkurentnih procesa, iako se sam
ureaj u prvom redu dimenzionira u cilju zadovoljavanja zakonskih propisa. Kako je
mulj u principu odlinih talonih karakteristika koncentracije suspendiranih tvari u
efluentu su takoer niske.
Automatizacija ureaja vezana je uz precrpne sustave vezane uz mjerae razine
vode u bazenima i mjerae otopljenog kisika. Ureaj dakle radi preko PLC sustava i
bez PLC sustava u principu ne moe niti raditi. Treba znati kako danas PLC sustavi
te software voenje ureaja za obradu otpadnih voda ne predstavljaju tehniku
nepoznanicu, ali je ista vie primjenjiva kod ureaja veih kapaciteta i po mogunosti
kod objekata koji nisu dislocirani poput komunalnih ureaja za obradu otpadnih voda
manjih naselja. Dananja izraenost software programa je rutinske naravi.
Nadogradnja kapaciteta ureaja te povienje efikasnosti odstranjivanja nutrijenata
predstavlja problem koji se rjeava bez rekonstrukcija ve je isti mogue provoditi na
razini naina voenja ureaja, uz eventualnu ugradnju dodatne strojarske opreme.

Rev. 0
Stranica: 82

a) Bioloki stupanj
Prethodno dimenzioniranje prema A131 - sustav s aktivnim muljem
Graevinski dio
BPK5-komunalni
BPK5-ukupan
TSo-komunalni
TSo-ukupan
TKN-komunalni
TKN-ukupan
NO3-komunalni
NO3-ukupan
P-komunalni
P-ukupan
g/(S*d)
84,63
kg/d
376,69
376,69
311,57
311,57
48,96
48,96
0,78
0,78
8,01
8,01
70,00
11,00
0,18
1,80
mg/l
534,28
534,28
441,92
441,92
69,44
69,44
1,11
1,11
11,36
11,36
sigurnosni faktor:
T
SF
tTSa
=
=
=
12,00 C
1,80
8,21 d
tTS
TSBB
=
=
25,00 d
4,00 kg/m
0,83
Sb
= 0,781kgTS/kgBPK5
optereenje muljem:
BTS
BR
= 0,05kgBPK5/(kg*d)
= 0,20kgBPK5/(m*d)
potreban volumen:
VBBmin =
tTSa = SF*3,4*1,103^(15-T)
rezultat prorauna
1838,98 m

Rev. 0
Stranica: 83
b) Dimenzioniranje SBR ureaja prema ATV - M 210

broj usporednih bazena:
2 komad
Proraun volumena reaktora - Podaci za dimenzioniranje (A 131), saetak

dimenzioniranje na osnovi BPK5.
starost mulja:
tTS
TSBB
=
=
25,00 d
4,00 kg/m
uesb
= 0,78 kgTS/kgBPK5
optereenje muljem:
BTS
= 0,05 kgBPK5/(kg*d)
volumen (A131) (po bazenu):

volumen (A131) (ukupno):
VBB
=
VBBges =
919,49 m
1838,98 m
Podaci za dimenzioniranje (M 210)

volumenski indeks mulja:
omjer izmjene volumena:
TSR
ISV
fA
=
=
=
4,00 kg/m
100,00 ml/g
0,40
tZ(TW)
tZ(RW)
tBioP
tR(TW)
tR(RW)
tSed
tAB
tStill
=
=
=
=
=
=
=
=
8,00
8,00
0,00
6,00
6,00
1,00
1,00
0,00
1225,99 m
oblikovanje ciklusa
trajanje ciklusa (suho vrijeme):
trajanje ciklusa (kino vrijeme):
trajanje anaerobne faze:
trajanje faze reakcije (suho vrijeme):
trajanje faze reakcije (kino vrijeme):
trajanje faze taloenja:
trajanje faze izdvajanja bistre vode (dekantacije):
trajanje faze mirovanja:
h
h
h
h
h
h
h
h
Odabir volumena reaktora

volumen na osnovi biologije (po bazenu):
VR,bio =
TSBB*VBBges*tZ
n*TSR*tR
volumen na osnovi hidraulike (po bazenu):

Rev. 0
Stranica: 84
VR,hyd =
Qmax*tZ
n*fA
827,90 m
S obzirom da je potrebni volumen proraunat na osnovi biologije vei nego na osnovi

hidraulike, proraun se nastavlja na osnovi volumena prema biologiji. Iz toga proizlazi
manji omjer izmjena.
potreban volumen (po bazenu):
VRerf
1225,99 m
irina:
duljina:
dubina vode:
b
l
hW
=
=
=
volumen (po bazenu):
VR
1226,34 m
volumen (ukupno):
VRges =
2452,69 m
Odabrane dimenzije reaktora

17,20 m
15,17 m
4,70 m
Provjera omjera izmjene volumena

maksimalni dotok (po ciklusu):
Vmax
331,16 m/ciklus
maksimalni omjer izmjene:

fa,max <= (1-(TSR*ISV/1000)) - 0,1 =
0,50
omjer izmjena (stvarno):
0,27
=
=
=
895,18 m
4,70 m
3,43 m
volumen nakon dekantacije:

dubina vode:
minimalna razina vode:
Vmin
hW
hmin
razina mulja na kraju postupka taloenja:

hsmin =
hW*TSR*ISV
1000
potreban minimalni razmak:
1,88 m
0,47 m
Potreban minimalni razmak izmeu razine vode i razine mulja nakon zavretka
procesa bit e zadran.
brzina taloenje mulja:
vS
vrijeme zadravanja do poetka postupka taloenja:
razina mulja proraunata iz brzine taloenja:
1,63 m/h
0,17 h
1,73 m

Rev. 0
Stranica: 85
razina mulja na poetku izdvajanja (dekantacije) bistre vode:
3,35 m
provjera za suni dotok

volumen na dotoku:
volumen nakon faze punjenja:
Qd/24 =
VR,TW =
117,51 m/Ciklus
1012,69 m
omjer izmjene volumena:

razina vode:
fA,TW =
TSR,TW=
WT,TW =
0,12
4,84 kg/m
3,88 m
brzina taloenje mulja:

trajanje faze izdvajanja bistre vode (dekantacije):
vS,TW =
1,34 m/h
0,35 h
razina mulja proraunata iz brzine taloenja:
2,29 m
Potvrda biologija
optereenje muljem:
Bd,BSB5*tZ
BTS = n*VR*TSR*tR
starost mulja:
tTS
0,05 kg/(kg*d)
25,0 d

Rev. 0
Stranica: 86
nastanak vika mulja

oduzeta masa u viku mulja po ciklusu:
VS*TSS =
VR*TSR*tR
tTS*24
49,03
kgTS/Ciklus
dnevna koliina nastale mase vika mulja :
Sd
294,20 kg/d
koncentracija suhe tvari u na kraju faze izdvajanja bistre vode (dekantacije):

TSS > 1000/ISV
10,00 kg/m
uklonjena koliina mulja po ciklusu:
4,90 m/Ciklus
c) Aeracija
potrebna koliina kisika
starost mulja:
tTS
25,01 d

sadraj kisika, odabrano:
Cx (N) =
2,00 mg/l

Cso
11,29 mg/l

Rev. 0
Stranica: 87

2234,34
Cs,T = (T + 45,93)^1,31403
Cs = Cs,T*(1+He/20,7)
Cs (10C, +351 mbar) =
Cs (12C, +351 mbar) =
Cs (20C, +351 mbar) =
13,24 mg/l
12,65 mg/l
10,67 mg/l

OVh =
mz * tR
broj ciklusa dnevno:

trajanje faze reakcije:
mz
tR
=
=
3,00 1/d
6,00 h

Cs * OVh
aOC = (Cs-Cx)
proraun razliitih optereenja prema ATV A131
temperatura
SNO3,AN
Potreba na kisiku
OVCBSB
OVd,C
OVN
OVd,N
udarni faktor fN
udarni faktor fC
OVh Nitri max N
OVh Nitri max C
cs(T, hE)
cx Nitri
unos kisika
aOC Nitri max N
aOC Nitri max C
T-min
10,00
24,46
12,46
T-bem
12,00
25,01
12,46
T-max
20,00
25,01
12,46
1,24
468,65
0,09
34,41
1,50
1,10
28,90
30,55
12,65
2,00
1,32
495,97
0,09
34,41
1,50
1,10
kgO2/h
kgO2/h
mg/l
mg/l
1,22
458,90
0,09
34,41
1,53
1,10
28,42
30,03
13,24
2,00
kgO2/h
kgO2/h
33,47
35,37
34,33
36,29
C
D
mg/l
kgO2/kgBPK5
kgO2/d
kgO2/kgBPK5
kgO2/d
10,67
2,00

Rev. 0
Stranica: 88
Najnepovoljniji sluaj optereenja

OC
OC
He
36,52 kgO2/h

0,65
56,18 kgO2/h

maksimalna dubina unosa pri sunom dotoku:
3,58 m
specif. prijelaz kisika (zajedniko mijeanje i aeracija):
faktor za poveanu poetnu potronju:
fO2
= 12,00gO2/(Nm*m)
1,00
potrebna satna koliina zraka (ukupno):
QL =
OC * 1000 * a
fO2 * He
1307,34 m/h
potrebna satna koliina zraka (po reaktoru):
653,67 m/h

150,00 mbar
508,12 mbar

Rev. 0
Stranica: 89
Tehnika oprema
kompresor
podaci strojeva
1,0 komad
2 komad
750,00 m/h
nazivna snaga:
utroena snaga:
18,50 kW
14,10 kW
tlak:
550,0 mbar

potrebna ukupna duljina (2 bazen):
7,50 m/(m*h)
100,00 m
200,00 m

broj aeracijskih segmenata (2 bazen):
8 komad
16 komad

13 komad
1,00 m

efektivna ukupna duljina (2 bazen):
104,00 m
208,00 m

Rev. 0
Stranica: 90

Nain zbrinjavanja mulja kod C-TECH tehnologije identian je onome u sluaju
primjene tehnologije produene aeracije. Stoga se radi lake usporedbe takoer
odabire statiki uguiva koji je u biti rekonstruirani postojei sekundarni talonik.
Isti se oprema nepominim mostom, mijealicom (radi sprjeavanja smrzavanja u
zimskim mjesecima) i vijanom crpkom za mulj. Kako je za rad ureaja planirana
stalna radna snaga, nije potrebna gradnja spremnika vika mulja. U tako
rekonstruiranom uguivau mulj e se moi pohraniti u periodu od 6-7 dana.
Graevinski dio
vrijeme zadravanja:
koncentracija suhe tvari u mijeanom mulju:
mjeoviti mulj:
Odabrane dimenzije:
razina mulja:
slobodni promjer:
korisni volumen:
2,00
293,88
10,00
29,39
d
kg/d
kg/m
m/d
4,68 m
4,00 m
58,78 m
vrijeme zadravanja:
58,78 m
29,39 m/d
TS-koncentracija nakon zgunjavanja:
koliina mulja nakon zgunjavanja:
koliina nadmuljne vode iz zgunjavanja:
2,00 d
50,00 kg/m
5,88 m/d
23,51 m/d
Tehnika oprema
mjealice
potreban specifini unos energije:
potreban unos energije:
broj agregata:
nazivna snaga:
utroena snaga:
promjer mjealice:
30,00
1,76
1
2,30
1,76
1.700,0
W/m
kW
komad
kW
kW
mm

Rev. 0
Stranica: 91
Dnevna koliina vika mulja od 5,88 m3 se nakon toga treba ugustiti do koliine suhe
tvari od 25-30%. Kao i u sluaju produene aeracije i ovdje se odabire centrifuga
voda/sediment.
Centrifuga
Ulazni podaci:
293,88 kg/d
50,00 kg/m (5%)
5,88 m/d
Vrijeme rada
2 h/d
300 kg/m3 (30%)
Proraun:
2,94 m3/h
146,94 kg/h
11 kW
0,98 m3/d
4,9 m3/d

10 kg/t s.t. mulja

1.072 kg

Rev. 0
Stranica: 92
Shema 5. Prikaz zbrinjavanja vika mulj kod obrade otpadne vode C-TECH tehnologijom

Potrebno je postojea dva aeracijska bazena objediniti u jedan C-TECH bioaeracijski
bazen i poveati mu volumen dogradnjom u vis za oko 1 m i dograditi jo jedan
bazen istih dimenzija, kako bi korisni volumen svakog od bazena iznosio 1226 m3.
Oba bazena trebaju biti izvedena u skladu s C-TECH tehnologijom to znai da se u
prvom dijelu oba bazena treba izvesti tzv. anoksini selektor. Potrebno je takoer u
oba bazena na dnu izgraditi prihvatnik mulja i u isti ugraditi pumpe za povrat mulja iz
aeracijskog dijela bazena u anoksini selektor. U bazene se ugrauju i dekanteri za
pranjenje, te sustav podnih aeratora. Potrebno je ugraditi 3 nova puhala za zrak (2
radna + 1 rezervno, instalirane snage 18,5 kW svako).
Rekonstruirati postojei talonik u gravitacijski uguiva mulja. Ugraditi mehaniko
mijealo snage 2,3 kW i vijanu pumpu za transport mulja na centrifugu.
Instalirati centrifugu tipa voda/sediment u novi zatvoreni objekt manjih dimenzija.
Centrifuga treba imati snagu od 11 kW. Ugraditi i sustav za pripremu i doziranje
polielektrolita.
slino.
Rekonstruirati sve cjevovode, elektroinstalacije, sustav upravljanja i kontrole.

Rev. 0
Stranica: 93

za C-TECH tehnologiju. Cijene su prikazane u kn. U cijene je ukljuena kompletna
investicija, zajedno sa demontaom postojee opreme, sanacijom postojeih objekta,
svim materijalom, opremom, radovima i transportnim trokovima. Cijene u konanici
Tablica 25. Trokovi izgradnje ureaja za proiavanje ot. voda C-TECH tehnologija
Troak
Zemljani radovi
Graevinski objekti
Prometnice
Ureenje estice
Strojarska oprema
Zatita od poara
Zatita na radu
Ukupno
Iznos
2.915.000 kn
4.030.000 kn
777.000 kn
150.000 kn
70.000 kn
60.000 kn
8.002.000 kn
1798 kn

Rev. 0
Stranica: 94

a) trokovi energije
aeracija
vrni faktor:
15
fN = 1,
18,00
C
fC = 1
gO2/(Nm*m)
crpna stanica
E=
g
H
Q
E
r * g * H * Q * 24 * 365
e * 3,6
gustoa
potronja energije
uinak ureaja
ureajefikasnost
precrpna stanica
centrifugalna crpka
viak mulja
centrifugalna crpka
visina dobave
kg/l
m/s
m
m/h
kWh/g
%
prosjeni
kapacitet dobave
potronja
elektrine
energije
60 %
8,00 m
29,38 m/h
9350 kWh/g
60 %
7,00 m
1,23 m/h
341 kWh/g
ostali strojevi
broj
1
1
klasirer pijeska
1
centrifugalna crpka
2
snaga
dnevno
vrijeme rada
potronja
elektrine energije
1,10 kW
1,00 kW
1,00 kW
1,10 kW
6,00 h/d
0,02 h/d
0,02 h/d
0,02 h/d
2.409 kWh/g
7,3 kWh/g
7,3 kWh/g
16,06 kWh/g
bioloki stupanj
puhalo
14,10 kW
11,67 h/d
120.119 kWh/a
uguivanje mulja
mjealica
vijana crpka
centrifuga
1
1
1
1,76 kW
1,50 kW
11 kW
2,00 h/d
0,50 h/d
2 h/d
1.285 kWh/g
274 kWh/g
8030 kWh/g

Rev. 0
Stranica: 95
141.838,66 kWh/g
0,65
kn/kWh
92.195,13 kn/g
c) trokovi uklanjanja mulja

otpad s reetke
12,00
325,00
13.887,00
l/(S*g)
m/g
t/g
kn/t
kn/g
koliina pijeska
12,00
53,41
42,73
325,00
13.887,00
l/(S*g)
m/g
t/g
kn/t
kn/g
12,00
26,71
21,37
325,00
6.945,00
l/(S*g)
m/g
t/g
kn/t
kn/g
koliina masti

0,98 m3/d
40,00 kn/m3
357,70 m3/g
14.308,00 kn/g
49.027,00 kn/g

Rev. 0
Stranica: 96
trokovi osoblja
broj radnika:
125.000 kn/osoba
1 osoba
8,00 h/d
125.000,00 kn/g
Ostalo (paual)
Polielektrolit za centrifugiranje (1,07 t, 17 kn/kg)
Ostali trokovi
60.500,00 kn/g
20.000,00 kn/g
18.190,00 kn/g
4.000,00 kn/g
5.600,00 kn/g
10.000,00 kn/g
118.290,00 kn/g
Sveukupno
trokovi energije:
uklanjanje otpada:
trokovi osoblja:
ostali trokovi:
92.195,13 kn/g
49.027,00 kn/g
125.000,00 kn/g
133.290,00 kn/g
384.512,13 kn/g
86,38 kn
1,49 kn


Rev. 0
Stranica: 97
7.3.
Membranska tehnologija (MBR)

Mebranska (MBR) tehnologija je tehnologija koja pripada grupi separacijskih procesa
s biolokom obradom s aktivnim muljem. Bioloka obrada je slina onoj kod
konvencionalne aeracije, no umjesto taloenja voda se iz bazena prazni kroz sustav
membrana koje omuguuju proces mikrofiltracije, ultrafiltracije ili reverzne osmoze.
Na taj nain se smanjuje povrina ureaja za proiavanje jer nema procesa
taloenja, a takoer je manja i povrina potrebna za bioaeraciju, jer se ista ni ne
treba dovesti do krajnje toke, budui da se membranskom filtracijom uklanja
znaajan dio oneienja. Takoer, smanjena je i potreba za primarnom obradom jer
se separacija odvija na membranama. Konceptualni izgled tehnologije je prikaz na
Shemi 7. Najee se koriste membrane u obliku upljih vlakana. Glavni materijali
izrade su hidrofilni polietilen i hidrofilni polipropilen.
Osnovne komponente sustava su bioaeracijski bazen, membranski modul, pumpa
permeata, puhalo za zrak i sustav membranskih difuzora, pumpa za viak mulja i
spremnik tekuine za protustrujno pranje membrana.
Shema 6. Konceptualni izgled MBR tehnologije
MBR sustav obrade komunalnih otpadnih voda omoguuje obradu otpadnih voda u
etiri osnovne faze i nizu podfaza, ovisno o tehnikoj izvedbi. Tipino vrijeme
zadravanja (HRT) iznosi 3-4 (10) sata. Starost mulja (SRT) nije od presudne
vanosti pa nije rijetkost da mulj u bioaeracijskom bazenu dosee starost i do 80
dana, iako je dovoljna starost mulja od 10-20 dana. To ukazuje da je na MBR ureaju
prihvatljivo provoditi postupak istovremene stabilizacije vika mulja. Navedeno
omoguuje fleksibilnost u radu linije za zbrinjavanje mulja. Koncentracija mulja u
bioaeracijskom bazenu moe dostizati vrijednosti i do 8,00015.000 mg/l.
Sam proces bioaeracije se najee odvija u jednom bazenu, a membrane mogu biti
uronjene u tom istom bazenu, ili u odvojenom bazenu u koji voda iz bioaeracijskog
bazena dospijeva jednostavnim preljevanjem. Membranski ureaj se esto koristi kad
je potrebna nadogradnja ureaja za proiavanje, a nema dovoljno slobodnog
prostora.

Rev. 0
Stranica: 98
Proces je tehnoloki jednostavan, ali tehniki dosta zahtjevan. Bioaeracija se odvija

kontinuirano, na nain da se voda pumpama prebacuje u bioaeracijski bazen.
Kontinuirano se odvija i pranjenje ureaja kroz membrane putem kroz stvaranje
vakuuma instaliranjem pumpe na izlaznom cjevovodu. Punjenje i pranjenje bazena
mora biti ujednaeno, pa je poeljno imati instaliran egalizacijski bazen. Praenje
vode kroz membrane se mora kombinirati s procesom protustrujnog pranja
membrana koje se provodi posebnom pumpom koritenjem proienog efluenta uz
dodatak razrijeenog natrij-hipoklorita sa ili bez dodatka limunske kiseline. Na
membranama se proces proiavanja odvija izvana prema sredini membrane (Slika
17.), a protustrujno pranje u suprotnom smjeru. Membrane su smjetene u tzv.
membranskom modulu u kazetama iji broj ovisi o tehnolokim potrebama. Kljuni
zahtjevi su veliina pora, ukupna filtracijska povrina, radni tlak, hidrauliki
permeabilitet i protok vode. Membrane u biti predstavljaju uplja sintektika vlaknima,
sa porama od 0,085 do 0,1 mikrona. Tipini (unutarnji) promjer jedne membrane je
oko 1 mm. Najei radni tlak koji se uzima prilikom projektiranja jest 500 mbar. to
je tlak vei, to je vei protok kroz membrane. Ispod membranskog modula postavlja
se membranski aerator koji slui da mjehurii zraka iste povrine membrana, ime
se rjeava jedan od veih tehnikih problema kod MBR procesa, a to je zaepljivanje
membrana. (Slika 18.).
Slika 17. Presjek membrane i tok strujanja vode
Temeljna kontrola sustava je PLC kontrola. Ukoliko se ureaj tehniki dobro izvede i
odrava, te ukoliko se osigura struni nadzor rada ureaja, vrlo je malo problema u
radu ureaja, a kakvoa efluenta je vrlo visoka (puno vie nego se trai propisima) i
vrlo ujednaena.

Rev. 0
Stranica: 99
Slika 18. Prikaz strujanja vode i zraka
MBR jedinica, moe biti izvedena graevinski ili modularno-montano zavisno o

investitoru i koliini otpadnih voda.
Radi se o modernoj visokouinkovitoj tehnologiji u kojoj se primjenjuju najnovija
tehnika dostignua vezana uz umjetne materijale i mikro/ultra filtraciju. Ovakvom
koncepcijom ureaja se djelomino odstranjuju nutrijenti, dok je uklanjanje
suspendiranih tvari, KPK i BPK5 i po nekoliko puta vie nego li se to trai zakonskim
propisima. Proiena voda je prihvatljiva i za ponovno koritenje u poljoprivredi i ta
sanitarne potrebe.
Membranski ureaji se ee koriste kao retrofit nego kao novoizgraeni ureaji.
Tehniki su primjenjivi za komunalne otpadne vode, no njihova glavna mana je
visoka cijena, ne toliko investicijska koliko amortizacijska. Membrane imaju svoj vijek
trajanja i trebaju se zamijeniti svakih nekoliko godina. to se tie trokova voenja
ureaja, oni nisu bitno razliiti od drugih tehnologija. Koliina vika mulja je neto
nia nego kod drugih tehnologija, a mulj je u sluaju koritenja postupka istovremene
stabilizacije vika mulja potpuno stabiliziran i djelomino mineraliziran. Budui da
nema procesa taloenja, iz MBR bazena nije mogue prazniti istaloeni mulj nego
otpadnu vodu, koja meutim ima vrlo visoku koncentraciju mulja (0,8-1,5%). Sam

Rev. 0
Stranica: 100
mulj je vie disperzivnih karakteristika s manjim flokulama i veom viskoznosti.

Slijedom toga, nije prihvatljivo provoditi gravitacijsko uguivanje vika mulja, nego
mehaniko uguivanje.

a) Bioloki stupanj - sustav s aktivnim muljem
Graevinski dio
BPK5-komunalni
BPK5-ukupan
TSo-komunalni
TSo-ukupan
TKN-komunalni
TKN-ukupan
NO3-komunalni
NO3-ukupan
P-komunalni
P-ukupan
g/(S*d)
kg/d
mg/l
84,63
376,69
534,28
376,69
534,28
70,00
311,57
441,92
311,57
441,92
11,00
48,96
69,44
48,96
69,44
0,18
0,78
1,11
0,78
1,11
1,80
8,01
11,36
8,01
11,36
sigurnosni faktor:
T
SF
tTSa
=
=
=
12,00 C
1,80
8,21 d

tTS
TSBB
=
=
25,00 d
8,00 kg/m
0,83

optereenje muljem:
Sb
BTS
BR
= 0,725kgTS/kgBPK5
= 0,06kgBPK5/(kg*d)
= 0,44kgBPK5/(m*d)
potreban volumen:
Vmin
rezultat prorauna
853,83 m

Rev. 0
Stranica: 101
Odabrane dimenzije bioaeracijskog bazena

irina:
duljina:
dubina vode:
volumen:
volumen (po ekvivalent stanovniku):
b
l
WT
=
=
=
17,00 m
12,70 m
4,00 m
VBB
863,60 m
194,02 l/ES
potvrda
BR =
376,69 kgBPK5/d
863,60 m
BTS =
0,436 kgBPK5/(m*d)
8,00 kg/m
starost mulja:
tTS
0,436 kg/(m*d)
0,055 kg/(kg*d)
25,35 d
potvrda radnih uvjeta zimi

najnii dvotjedni prosjek zimi:
potrebna starost mulja (SF = 1,2, VD/VBB = 0):
10,0 C
6,66 d
25,35
SF = 3.4 * 1.103^(15 - 10)
4,416
KSo
=
NH4-No =
NH4-Ne =
NO3-Ne =
8,00
34,72
34,72
12,46
Kapacitet kiseline
kapacitet kiseline na ulazu:
N-amonijak na ulazu:
N-amonijak na izlazu:
nitrati-N na izlazu:
mmol/l
mg/l
mg/l
mg/l
KSe = KSo - [0,07*(NH4No - NH4Ne + NO3Ne) + 0,06*Fe3 + 0,04*Fe2 + 0,11*Al3 0,03*(Po-Pe)]
teoretski kapacitet kiseline na izlazu:
KSe
7,13 mmol/l
Preostali kapacitet kiseline na izlazu iz aeracijskog bazena nee biti manji od

propisane minimalne vrijednost prema ATV od 1,5 mmol/l .

Rev. 0
Stranica: 102
b) Membranski modul
mjeoviti dotok:
hidrauliki permeabilitet:
prosjena razlika tlaka:
povrina membrane:
volumni protok permeata:
=
=
=
=
=
82,79 m/h
0,100 m/(m*h*bar)
0,500 bar
1655,80 m
82,79 m/h
Specifina povrina membrana jedininog modula

Dimenzije jedininog modula
Potrebno jedininih modula
Ukupni volumen modula
=
=
=
~
60,5 m2
2x0,75x0,2 m
28
10 m3
25,35 d
c) Aeracija
Potrebna koliina kisika
starost mulja:
tTS
(1+mo*ft*YX,0*tTS)
OVC(T) = YX,0*(1/YX,S+mS*ft*tTS)
sadraj kisika odabrano:
Cx (N) =
2,00 mg/l

Cso
2234,34
Cs,T = (T + 45,93)^1,31403
11,29 mg/l

Rev. 0
Stranica: 103

Cs = Cs,T*(1+He/20,7)
Cs (10C, +363 mbar) =
Cs (12C, +363 mbar) =
Cs (20C, +363 mbar) =
13,31 mg/l
12,71 mg/l
10,72 mg/l

OVh =
24

Cs * OVh
aOC = (Cs-Cx)
proraun razliitih optereenja prema ATV A131
temperatura
SNO3,AN
Potreba na kisiku
OVCBSB
OVd,C
OVN
OVd,N
udarni faktor fN
udarni faktor fC
OVh Nitri max N
OVh Nitri max C
cs(T, hE)
cx Nitri
unos kisika
aOC Nitri max N
aOC Nitri max C
T-min
10,00
24,51
12,46
T-bem
12,00
25,35
12,46
T-max
20,00
25,35
12,46
1,31
493,76
0,09
34,41
1,50
1,10
22,72
24,06
12,71
2,00
1,47
552,57
0,09
34,41
1,50
1,10
kgO2/h
kgO2/h
mg/l
mg/l
1,26
473,41
0,09
34,41
1,52
1,10
21,90
23,17
13,31
2,00
kgO2/h
kgO2/h
25,78
27,27
26,97
28,56
C
d
mg/l
kgO2/kgBPK5
kgO2/d
kgO2/kgBPK5
kgO2/d
10,72
2,00

najnepovoljniji sluaj optereenja
maksimalno dozvoljeno C-optereenje, temperatura otpadne vode 12C
OC
28,56 kgO2/h

Rev. 0
Stranica: 104

Unos kisika s otpadnom vodom:
OC
He
0,54
52,89 kgO2/h

dubina unosa:
specif. prijelaz kisika (zajednike mijeanje i aeracija):

fO2
3,70 m
= 12,00g O2/(Nm*m)
potrebna satna koliina zraka:

OC * 1000
QL = fO2 * He
1.191,14 m/h
150,00 mbar
520,00 mbar
Tehnika oprema
kompresor
broj agregata:
2 komad
750,00 m/h
nazivna snaga:
utroena snaga:
18,50 kW
14,10 kW
tlak:
550,0 mbar

7,50
200,00
8
25
1,00
200,00 m
m/(m*h)
m
komad
komad
m

Rev. 0
Stranica: 105

Na razini Projektnog zadatka predviene su dvije opcije uguivanja mulja:
-
Statiki uguiva
Mehaniki uguiva
Gravitacijsko uguivanje za mulj iz MBR procesa je upitne uinkovitosti zbog

specifinih karakteristika vika mulja koji je viskozan i ima relativno male flokule.
Stoga se za MBR tehnologiju predlae strojno uguivanje vika mulja do sadraja
suhe tvari 5-8% s povratom izdvojene vode u proces, odnosno ugradnja integriranog
automatiziranog sustava za uguivanje i odvodnjavanje vika mulja do sadraja
suhe tvari od 25-30% s jedinstvenim sustavom upravljanja i kontrole. Kako protok
vika mulja iznosi manje od 35 m3/d predlae se rotacijski disk uguiva.
0,8 % zgunjavanje:
5,0 % zgunjavanje (odabrani):
Kapacitet uguivaa
Dnevni rad
Dnevna potronja polielektrolita
273,23 kg/d
34,15 m/d
5,46 m/d
10 m3/h
3,42 h/d
3 kg/tona s.t. mulja
0,82 kg
299,3 kg
Specifina potronja el. energije

Dnevna potronja el. energije
20 W/m3 mulja
683 W/d
Instalirana snaga
Stvarna snaga
1 kW
0,2 kW
Dnevna koliina vika mulja s 5% suhe tvari od 5,46 m3 se nakon toga treba
odvodniti do koliine suhe tvari od 25-30% koritenjem filter prese, trane prese ili
centrifuge. Filter presa radi prema arnom postupku, trana presa prema
poluarnom ili kontinuiranom postupku, kao i centrifuga. Obavezno je dodavanje
polielektrolita kako bi se pospjeilo izdvajanje vode, a na taj nain se povisuje udio
suhe tvari u mulju. Polielektrolit mora biti na organskoj bazi. Danas se prednost daje
dvofaznim voda-sediment centrifugama zbog isplativosti i uinkovitosti.

Rev. 0
Stranica: 106
Centrifuga
Ulazni podaci:
273,23 kg/d
50,00 kg/m (5%)
5,46 m/d
Vrijeme rada
2 h/d
300 kg/m3 (30%)
Proraun:
2,72 m3/h
136,62 kg/h
11 kW
0,91 m3/d

Dnevna potronja polielektrolita
10 kg/tona s.t. mulja

2,73 kg
997 kg
4,55 m3/d


Rev. 0
Stranica: 107
Shema 7. Prikaz zbrinjavanja vika mulja kod obrade otpadne vode MBR tehnologijom

Potrebno je dva postojea bioaeracijska bazena objediniti u jedan bazen, i u njih
ugraditi aeracijski sustav. Ugraditi 3 puhala (2 radna + jedno rezervno) kapaciteta
18,5 kW svako.
U bioaeracijski bazen ugraditi 28 jedininih membranskih modula (60 m2 filtracijske
povrine za svaki modul pri tlaku od 500 mbar, jedinine dimenzije modula
2x0,75x0,2 m). Ukupni volumen modula s kuitem cca 10 m3. Ugraditi vakuum
pumpu (radna+rezervna) za pranjenje bioaeracijskog bazena i muljnu pumpu za
pranjenje vika mulja.
Postojei talonik rekonstruirati u privremeni spremnik mulja prije uguivanja i u isti
ugraditi sporohodno mijealo snage 1,76 kW.
Postojei spremnik manjih dimenzija koristiti kao spremnik filtrata za protustrujno
pranje membrana. Ugraditi pumpu za flitrat i sustav za dodavanje hipoklorita.
Instalirati rotacijski disk uguiva i centrifugu tipa voda/sediment u novi zatvoreni
objekt manjih dimenzija. Rotacijski uguiva treba imati instaliranu snagu od 1 kW ,
a centrifuga od 11 kW. Ugraditi i sustav za pripremu i doziranje polielektrolita.
slino.
Rekonstruirati sve cjevovode, elektroinstalacije, sustav upravljanja i kontrole. Sustav
je koncipiran kao visokoautomatiziran.

Rev. 0
Stranica: 108

za MBR tehnologiju. Cijene su prikazane u kn. U cijene je ukljuena kompletna
investicija, zajedno sa demontaom postojee opreme, sanacijom postojeih objekta,
svim materijalom, opremom, radovima i transportnim trokovima. Cijene u konanici
Tablica 26. Trokovi izgradnje ureaja za proiavanje ot. voda MBR tehnologija
Troak
Zemljani radovi
Graevinski objekti
Prometnice
Ureenje estice
Strojarska oprema
Membrane
Zatita od poara
Zatita na radu
Ukupno
Iznos
2.470.000 kn
2.643.000 kn
845.600 kn
814.000 kn
150.000 kn
70.000 kn
60.000 kn
7.052.600 kn
1584 kn

Rev. 0
Stranica: 109

a) trokovi energije
aeracija
vrni faktor:
15
fN = 1,
18,00
C
fC = 1
gO2/(Nm*m)
crpna stanica
E=
g
H
Q
E
r * g * H * Q * 24 * 365
e * 3,6
gustoa
potronja energije
uinak ureaja
ureajefikasnost
precrpna stanica
centrifugalna crpka
crpka za permeat
crpke za permeat
viak mulja
centrifugalna crpka
visina dobave
kg/l
m/s
m
m/h
kWh/g
%
prosjeni
kapacitet dobave
potronja
elektrine
energije
60 %
8,00 m
29,38 m/h
9350 kWh/g
60 %
5,00 m
29,38 m/h
5844 kWh/g
60 %
7,00 m
1,14 m/h
317 kWh/g

Rev. 0
Stranica: 110
ostali strojevi
broj
dnevno
vrijeme rada
snaga

1
1
klasirer pijeska
1
centrifugalna crpka
2
potronja
elektrine energije
1,10 kW
1,00 kW
1,00 kW
1,10 kW
6,00 h/d
0,02 h/d
0,02 h/d
0,02 h/d
2.409 kWh/g
7,3 kWh/g
7,3 kWh/g
16,06 kWh/g
bioloki stupanj
Kompresor
14,10 kW
14,73 h/d
151.616 kWh/g
uguivanje mulja
mjealica
vijana crpka
rotacijski uguiva
centrifuga
1
1
1
1
1,76 kW
1,50 kW
0,2 kW
11 kW
2,00 h/d
0,50 h/d
4 h/d
2 h/d
1.285 kWh/g
274 kWh/g
292 kWh/g
8030 kWh/g
179.431,60 kWh/g
0,65
116.630,54 kn/g
d) trokovi uklanjanja mulja

otpad s reetke
12,00
325,00
13.887,00
l/(S*g)
m/g
t/g
kn/t
kn/g
koliina pijeska
12,00
53,41
42,73
325,00
13.887,00
l/(S*g)
m/g
t/g
kn/t
kn/g
koliina masti
kn/kWh
12,00 l/(S*g)
26,71 m/g
21,37 t/g

Rev. 0
Stranica: 111

325,00 kn/t
6.945,00 kn/g

0,91 m3/d
40,00 kn/m3
332,15 m3/g
13.286,00 kn/g
48.005,00 kn/g
trokovi osoblja
broj radnika:
125.000 kn/osoba
1 osoba
8,00 h/d
125.000,00 kn/g
Ostalo (paual)
Polielektrolit i dr. kemikalije (1300 kg, 17 kn/kg)
Ostali trokovi
85.500,00 kn/g
20.000,00 kn/g
22.100,00 kn/g
4.000,00 kn/g
5.600,00 kn/g
10.000,00 kn/g
147.200,00 kn/g
Sveukupno
trokovi energije:
uklanjanje otpada:
trokovi osoblja:
ostali trokovi:
116.630,54 kn/g
48.005,00 kn/g
125.000,00 kn/g
147.200,00 kn/g
436.835,54 kn/g
112,19 kn
1,94 kn


Rev. 0
Stranica: 112
8. Usporedba ukupne investicije za predloene varijante

Tri opisane varijante usporeene su na nain da se uzeo u obzir iznos investicije u
periodu od 30 godina, na nain da se ureaj gradi putem kredita od 30 godina i
kamatnu stopu od 7%, a amortizacija i operativni trokovi se godinje uveavaju za
iznos inflacije od 3%. Trajanje amortizacije za graevinske objekte i openito
graevinske radove iznosi 35 godina, trajanje amortizacije strojarske opreme iznosi
10 godina, a elektro i MUR opreme i ostale opreme 4 godine.
Dodatno, trajanje amortizacije za membrane kod MBR tehnologije procijenjeno je na
5 godina.
Ukupni iznosi investicije prikazani su u Tablicama 27., 28. i 29.

Rev. 0
Stranica: 113
Tablica 27. Ukupni investicijski trokovi varijante ureaja s produenom aeracijom

PRODUENA AERACIJA
Iznos
Graevinski i zemljani radovi - zemljite,
objekti i ureenje estice
Strojarska i druga oprema - nabava i ugradnja
Elektro i MUR oprema, nabava i ugradnja
Ostalo
Ukupni trokovi gradnje
Godina
Godinja rata
kredita za otplatu
(30 godina, kta 7%)
3.302.200 kn
3.525.000 kn
746.000 kn
280.000 kn
7.853.200 kn
Amortizacija /g
35
10
4
4
Godinji iznos Godinji operativni

amortizacije
trokovi
(infl. 3%)
(infl. 3%)
703.349 kn
403.289 kn
724.449 kn
415.388 kn
746.182 kn
427.849 kn
768.568 kn
440.685 kn
791.625 kn
453.905 kn
815.374 kn
467.522 kn
839.835 kn
481.548 kn
865.030 kn
495.995 kn
890.981 kn
510.874 kn
917.710 kn
526.201 kn
945.242 kn
541.987 kn
973.599 kn
558.246 kn
1.002.807 kn
574.994 kn
1.032.891 kn
592.243 kn
1.063.878 kn
610.011 kn
1.095.794 kn
628.311 kn
1.128.668 kn
647.160 kn
1.162.528 kn
666.575 kn
1.197.404 kn
686.573 kn
1.233.326 kn
707.170 kn
1.270.326 kn
728.385 kn
1.308.436 kn
750.236 kn
1.347.689 kn
772.743 kn
1.388.119 kn
795.926 kn
1.429.763 kn
819.804 kn
1.472.656 kn
844.398 kn
1.516.835 kn
869.730 kn
1.562.340 kn
895.821 kn
1.609.211 kn
922.696 kn
1.657.487 kn
950.377 kn
2010
626.970 kn
2011
626.970 kn
2012
626.970 kn
2013
626.970 kn
2014
626.970 kn
2015
626.970 kn
2016
626.970 kn
2017
626.970 kn
2018
626.970 kn
2019
626.970 kn
2020
626.970 kn
2021
626.970 kn
2022
626.970 kn
2023
626.970 kn
2024
626.970 kn
2025
626.970 kn
2026
626.970 kn
2027
626.970 kn
2028
626.970 kn
2029
626.970 kn
2030
626.970 kn
2031
626.970 kn
2032
626.970 kn
2033
626.970 kn
2034
626.970 kn
2035
626.970 kn
2036
626.970 kn
2037
626.970 kn
2038
626.970 kn
2039
626.970 kn
Ukupna investicija / 30 godina
Prosjeni godinji trokovi / 30 godina
Prosjeni godinji trokovi po ES / 30 godina
Prosjeni godinji trokovi po m3 proiene vode / 30 godina
Godinji iznos
amortizacije
94.349 kn
352.500 kn
186.500 kn
70.000 kn
703.349 kn
Ukupno
1.733.608 kn
1.766.807 kn
1.801.002 kn
1.836.223 kn
1.872.501 kn
1.909.867 kn
1.948.354 kn
1.987.995 kn
2.028.826 kn
2.070.881 kn
2.114.199 kn
2.158.816 kn
2.204.771 kn
2.252.105 kn
2.300.859 kn
2.351.076 kn
2.402.799 kn
2.456.074 kn
2.510.947 kn
2.567.466 kn
2.625.681 kn
2.685.642 kn
2.747.402 kn
2.811.015 kn
2.876.537 kn
2.944.024 kn
3.013.535 kn
3.085.132 kn
3.158.877 kn
3.234.834 kn
71.457.855 kn
2.381.929 kn
462 kn
5,86 kn

Rev. 0
Stranica: 114
Tablica 28. Ukupni investicijski trokovi varijante ureaja s C-TECH tehnologijom

C-TECH TEHNOLOGIJA
Iznos
Ostalo
Godina
Godinja rata
kredita za otplatu
(30 godina, kta 6%)
2.915.000 kn
4.030.000 kn
777.000 kn
280.000 kn
8.002.000 kn
Amortizacija /g
35
10
4
4

amortizacije
trokovi
(infl. 3,5%)
(infl. 3,5%)
750.536 kn
384.512 kn
773.052 kn
396.047 kn
796.243 kn
407.929 kn
820.131 kn
420.167 kn
844.735 kn
432.772 kn
870.077 kn
445.755 kn
896.179 kn
459.128 kn
923.064 kn
472.901 kn
950.756 kn
487.088 kn
979.279 kn
501.701 kn
1.008.657 kn
516.752 kn
1.038.917 kn
532.255 kn
1.070.084 kn
548.222 kn
1.102.187 kn
564.669 kn
1.135.253 kn
581.609 kn
1.169.310 kn
599.057 kn
1.204.389 kn
617.029 kn
1.240.521 kn
635.540 kn
1.277.737 kn
654.606 kn
1.316.069 kn
674.244 kn
1.355.551 kn
694.472 kn
1.396.218 kn
715.306 kn
1.438.104 kn
736.765 kn
1.481.247 kn
758.868 kn
1.525.685 kn
781.634 kn
1.571.455 kn
805.083 kn
1.618.599 kn
829.236 kn
1.667.157 kn
854.113 kn
1.717.171 kn
879.736 kn
1.768.687 kn
906.128 kn
2010
638.850 kn
2011
638.850 kn
2012
638.850 kn
2013
638.850 kn
2014
638.850 kn
2015
638.850 kn
2016
638.850 kn
2017
638.850 kn
2018
638.850 kn
2019
638.850 kn
2020
638.850 kn
2021
638.850 kn
2022
638.850 kn
2023
638.850 kn
2024
638.850 kn
2025
638.850 kn
2026
638.850 kn
2027
638.850 kn
2028
638.850 kn
2029
638.850 kn
2030
638.850 kn
2031
638.850 kn
2032
638.850 kn
2033
638.850 kn
2034
638.850 kn
2035
638.850 kn
2036
638.850 kn
2037
638.850 kn
2038
638.850 kn
2039
638.850 kn
Godinji iznos
amortizacije
83.286 kn
403.000 kn
194.250 kn
70.000 kn
750.536 kn
Ukupno
1.773.898 kn
1.807.949 kn
1.843.022 kn
1.879.147 kn
1.916.356 kn
1.954.682 kn
1.994.157 kn
2.034.816 kn
2.076.695 kn
2.119.830 kn
2.164.259 kn
2.210.022 kn
2.257.157 kn
2.305.706 kn
2.355.712 kn
2.407.218 kn
2.460.269 kn
2.514.911 kn
2.571.193 kn
2.629.163 kn
2.688.873 kn
2.750.373 kn
2.813.719 kn
2.878.965 kn
2.946.169 kn
3.015.388 kn
3.086.684 kn
3.160.119 kn
3.235.757 kn
3.313.665 kn
73.165.875 kn
2.438.863 kn
473 kn
6,00 kn

Rev. 0
Stranica: 115
Tablica 29. Ukupni investicijski trokovi varijante ureaja s MBR tehnologijom

MBR TEHNOLOGIJA
Iznos
Membrane
Ostalo
Godina
Godinja rata
kredita za otplatu
(30 godina, kta 6%)
2.470.000 kn
2.643.000 kn
845.600 kn
814.000 kn
280.000 kn
7.052.600 kn
Amortizacija /g
35
10
5
4
4

amortizacije
trokovi
(infl. 3,5%)
(infl. 3,5%)
777.491 kn
436.836 kn
800.816 kn
449.941 kn
824.841 kn
463.439 kn
849.586 kn
477.342 kn
875.073 kn
491.663 kn
901.326 kn
506.413 kn
928.365 kn
521.605 kn
956.216 kn
537.253 kn
984.903 kn
553.371 kn
1.014.450 kn
569.972 kn
1.044.883 kn
587.071 kn
1.076.230 kn
604.683 kn
1.108.517 kn
622.824 kn
1.141.772 kn
641.508 kn
1.176.026 kn
660.754 kn
1.211.306 kn
680.576 kn
1.247.646 kn
700.994 kn
1.285.075 kn
722.023 kn
1.323.627 kn
743.684 kn
1.363.336 kn
765.995 kn
1.404.236 kn
788.974 kn
1.446.363 kn
812.644 kn
1.489.754 kn
837.023 kn
1.534.447 kn
862.134 kn
1.580.480 kn
887.998 kn
1.627.894 kn
914.638 kn
1.676.731 kn
942.077 kn
1.727.033 kn
970.339 kn
1.778.844 kn
999.449 kn
1.832.209 kn
1.029.433 kn
2010
563.053 kn
2011
563.053 kn
2012
563.053 kn
2013
563.053 kn
2014
563.053 kn
2015
563.053 kn
2016
563.053 kn
2017
563.053 kn
2018
563.053 kn
2019
563.053 kn
2020
563.053 kn
2021
563.053 kn
2022
563.053 kn
2023
563.053 kn
2024
563.053 kn
2025
563.053 kn
2026
563.053 kn
2027
563.053 kn
2028
563.053 kn
2029
563.053 kn
2030
563.053 kn
2031
563.053 kn
2032
563.053 kn
2033
563.053 kn
2034
563.053 kn
2035
563.053 kn
2036
563.053 kn
2037
563.053 kn
2038
563.053 kn
2039
563.053 kn
Godinji iznos
amortizacije
70.571 kn
264.300 kn
169.120 kn
203.500 kn
70.000 kn
777.491 kn
Ukupno
1.261.249 kn
1.813.811 kn
1.851.333 kn
1.889.982 kn
1.929.790 kn
1.970.792 kn
2.013.024 kn
2.056.523 kn
2.101.327 kn
2.147.475 kn
2.195.008 kn
2.243.967 kn
2.294.394 kn
2.346.334 kn
2.399.833 kn
2.454.936 kn
2.511.693 kn
2.570.152 kn
2.630.365 kn
2.692.384 kn
2.756.264 kn
2.822.060 kn
2.889.830 kn
2.959.634 kn
3.031.531 kn
3.105.585 kn
3.181.861 kn
3.260.426 kn
3.341.347 kn
3.424.696 kn
74.147.604 kn
2.471.587 kn
479 kn
6,08 kn

Rev. 0
Stranica: 116
9. Prijedlog izbora tehnologije

Iz Tablica 27., 28. i 29. Vidljivo je da su ukupni trokovi izgradnje, pogona i
odravanja najnii za tehnologiju produene aeracije, dok su najskuplji za MBR
tehnologiju, no razlike nisu znaajne. Kad se uzme u obzir da se radi o procjeni
trokova izraenoj na razini idejnog rjeenja koji u konanici mogu odstupati do 15%,
vidljivo je da su sve tri tehnologije financijski prihvatljive.
MBR tehnologija je jeftinija u sluaju inicijalne investicije, no ima neto vee
pogonske trokove, a naroito cijenu povisuje amortizacija samih membrana.
Meutim, radi se o novijoj tehnologiji s dinaminim razvojem materijala, pa se u
budunosti oekuje sniavanje cijene membrana, ime e ta tehnologija postati
konkurentnija.
Kod izbora tehnologije vano je i pitanje mogunosti rekonstrukcije. Kod produene
aeracije potrebno je dograditi jo jedan bioaeracijski bazen za to ima dovoljno
mjesta u nastavku dva postojea bazena, no kod C-TECH tehnologije nedostaje
mjesta, stoga zbog samog naina manipulacije i upravljanja ureajem C-TECH
tehnologija u sluaju Delnica ima odreena ogranienja. Po tom pitanju MBR
tehnologija je najpovoljnija, jer postojei bazeni imaju dovoljno kapaciteta.
to se tie drugih kriterija, obzirom da su tehnologije iz tehnolokog aspekta vrlo
sline, meu njima nema bitne razlike po pitanju stabilnosti procesa ili kakvoe
efluenta. Radi se o dobro poznatim tehnologijama s dugogodinjom primjenom irom
svijeta. Najstabilniji je MBR proces kad se radi o promjenama optereenja otpadne
vode, no isti je najosjetljiviji u sluaju dotrajalosti opreme i nekvalificiranosti radne
snage. MBR i C-TECH tehnologije imaju znatno sloeniji sustav upravljanja i kontrole
od produene aeracije.
Radi poboljavanja kakvoe konane odluke pristupa se pojednostavljenoj
viekriterijskoj analizi, iji su rezultati prikazani u Tablici 30. Prikazane su prednosti i
nedostaci pojedinih tehnologija obrade otpadnih voda i pritom nastalih muljeva.
Prednosti i nedostaci su prikazani u relativnim odnosima (1 loe, 5 odlino).

Rev. 0
Stranica: 117
Tablica 30. Pojednostavljena viekriterijska analiza

Produena
aeracija
C-TECH
tehnologija
MBR
tehnologija
Stabilnost kakvoe efluenta
Koliina vika mulja
Jednostavnost izvedbe
Jednostavnost nadogradnje
Jednostavnost upravljanja
Jednostavnost odravanja
Mogunosti upravljivosti
Stabilnost procesa vezana uz varijacije protoka
Stabilnost procesa vezana uz rad u zimskim mjesecima
Efikasnost rada u sluaju kvara kljunog dijela opreme
Mogunost pojave neugodnih mirisa
Potreba za strunom radnom snagom
Zauzee prostora za obradu voda
Povrina za obradu mulja
Pouzdanost tehnologije
Ukupno
54
53
55
3,57
3,43
3,57
Parametar
Prosjeno
Kao to je vidljivo, ni u provedbi ovakve analize nije dolo do znaajnijeg odmaka

odreene tehnologije obzirom na kakvou od druge dvije tehnologije. Oekivano je
najkvalitetnija MBR tehnologija, koja je i najskuplja. Stoga kao glavni kriterij ostaje
onaj financijski.
Obzirom na navedeno, ovim Idejnim rjeenjem se konano predlae usvajanje
Tehnologije produene aeracije (tehnologija aktivnog mulja s istovremenom
stabilizacijom vika mulja u kontinuiranom obliku) i dvostupanjskim
uguivanjem mulja u gravitacijskom uguivau i centrifugi i konanom
dispozicijom obraenog mulja u poljoprivredi ili zbrinjavanjem na odlagalitu
neopasnog otpada.
Kljune prednosti izabrane tehnologije jest nia cijena i jednostavnost izvedbe i
upravljanja, te odravanja.

Rev. 0
Stranica: 118
10.Mjere zatite okolia

Tlo i podzemne vode: Ureaj je izoliran od okolia. Svi dijelovi ureaja na kojima se
nalazi oprema, cjevovodi, spremnici i dr. moraju biti vodonepropusni. Sva oborinska
voda koja se pojavi na lokaciji se treba uputati u ulazno okno. Prilikom ienja i
pranjenja posuda tijekom redovitog i izvanredovitog remonta potrebno je utvrditi
oteenja objekata i cjevovoda i ukloniti ih. Potrebno je redovito ispitivati
vodonepropusnost graevine.
Zrak: Kroz upuhivanje zraka u pjeskolov i bioaeracijske bazene dolazi do
oslobaanja tvari u atmosferu. Dominatna tvar koja se oslobaa jest ugljini dioksid,
nastao bioooksidacijom organske tvari. Takoer, dolazi do oslobaanja i drugih
produkata biooksidacije, kao i do oslobaanja reduciranih spojeva koji se stripiraju
prilikom upuhivanja zraka: H2S, NH3, CH4, merkaptana i cijelog niza spojeva s
ugljikom karakteristinih za fekalnu otpadnu vodu. Sama lokacija ureaja, koja je vrlo
brizu prvih kua, moe uzrokovati irenje neugodnih mirisa, stoga je potrebno
primarnu obradu, te fekalnu stanicu izgraditi na nain da se isto sprijei (smjeanjem
istih u zatvoreni objekt, te ugradnjom biofiltera).
Otpad: Otpad iz procesa proiavanja, te ostali otpad, treba se zbrinjavati kako je
predloeno ovim Idejnim rjeenjem.
Vodotoci i izvorita: Praenje kakvoe Delnikog potoka treba provoditi nizvodno
od lokacije isputanja proiene vode iz ureaja za proiavanje Delnice, na
parametre: otopljeni kisik, zasienje kisikom, KPK, BPK5, N-NH4, N-NO2, N-NO3, Nuk,
Puk, ukupni broj mikroba, broj koliforma, broj fekalnih koliforma, P-B indeks
saprobnosti, teki metali, mineralna ulja. Isto je potrebno povremeno obavljati i na
rijeci Kupici nizvodno od ua Lenice, kao i na izvoru Kupice.

Rev. 0
Stranica: 119
11.Zakljuak
Izabrana tehnologija za obradu otpadnih voda Grada Delnice jest tehnologija
aktivnog mulja u suspendiranom stanju u kontinuiranom protoku otpadne vode, s
istovremenom stabilizacijom vika mulja, uguivanjem vika mulja u gravitacijskom
uguivau, odvodnjavanjem na centrifugi i konanom zbrinjavanju obraenog mulja
na odlagalitu neopasnog otpada ili poljoprivredi. Odabrani stupanj proiavanja je
II stupanj.
Tehnologija je pouzdana, dobro poznata u svjetskoj praksi, lako upravljiva i financijski
prihvatljiva. I sam postojei ureaj u Delnicama koji se planira rekonstruirati je
izgraen kao ureaj koji primjenjuje navedenu tehnologiju. Sam prijedlog
rekonstrukcije slijedi zahtjeve Projektnog zadatka, kakvoe i koliine otpadnih voda,
te stanja na terenu vezano uz odvodnju i postojeu izgraenost objekata.
Za potrebe rekonstrukcije e se iskoristiti vei dio postojeih graevinskih objekata
uz manje zahvate te sanaciju istih. Strojarska i elektrooprema e se morati u
potpunosti zamijeniti zbog dotrajalosti i nefunkcionalnosti.
to se tie zakonskih ogranienja, izabrani II stupanj proiavanja je u skladu s
vaeim Pravilnikom o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim
vodama (NN 94/08), te u skladu s zahtjevima vezanim uz zatitu recipijenta, a nain
zbrinjavanja mulja je u skladu s Pravilnikom o gospodarenju muljem iz ureaja za
proiavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 34/08), te sa
svim drugim zakonskim propisima, kao i dokumentima prostornog planiranja.
Vezano za sluaj potrebe instaliranja III stupnja proiavanja, ili jednostavnog
poveanja kapaciteta uslijed spajanja okolnih naselja na sustav UPOV Delnica,
nadogradnja ureaja se moe provesti relativno jednostavno, nadogradnjom ureaja
u vis za manje poveanje optereenja, uz jednostavnu zamjenu elektrostrojarske
opreme.
Zauzee prostora je takoer prihvatljivo, obzirom na nisku cijenu zemljita na lokaciji.
Odabir prijamnika proienih otpadnih voda (Delniki potok) je vezan uz injenicu
da drugog izbora praktino ni nema.

Rev. 0
Stranica: 120
Broj projekta:
1133-IP-01
Investitor:
Graevina:
Lokacija:
Delnice
Faza:

D. GRAFIKI PRILOZI

Idejno Rjesenje UPOV Delnice Text

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Idejno Rjesenje UPOV Delnice Text

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZA ZATITU OKOLIA d.o.o.

SR Njemake 10, 10020 Zagreb

Komunalac d.o.o. Delnice

Ureaj za proiavanje otpadnih voda Delnice

Idejni projekt izbora optimalne varijante rekonstrukcije

Glavni projektant: Kolja Mikuli, dipl. ing. stroj.

Idejni projekt izbora optimalne varijante

C. IZBOR TEHNOLOGIJE OBRADE OTPADNIH VODA

Idejni projekt izbora optimalne varijante

Popis grafikih priloga:

Idejni projekt izbora optimalne varijante

Komunalac d.o.o. Delnice

Ureaj za proiavanje otpadnih voda Delnice

Idejni projekt izbora optimalne varijante rekonstrukcije

Idejni projekt izbora optimalne varijante

Komunalac d.o.o. Delnice

Ureaj za proiavanje otpadnih voda Delnice

Idejni projekt izbora optimalne varijante rekonstrukcije

1. Izvod iz sudskog registra tvrtke

Idejni projekt izbora optimalne varijante

Komunalac d.o.o. Delnice

Ureaj za proiavanje otpadnih voda Delnice

Idejni projekt izbora optimalne varijante rekonstrukcije

Idejni projekt izbora optimalne varijante

Komunalac d.o.o. Delnice

Ureaj za proiavanje otpadnih voda Delnice

Idejni projekt izbora optimalne varijante rekonstrukcije

3. Popis sudionika na izradi Idejnog rjeenja

Idejni projekt izbora optimalne varijante

Draen Gal, dipl. ing. geoteh.

eljko ipek, dipl. ing. el.

Tatjana Debro, dipl.ing.el.

Nikolina Husain, dipl. Ing. stroj.

Karla Buar, dipl.ing.gra.

Idejni projekt izbora optimalne varijante

Komunalac d.o.o. Delnice

Ureaj za proiavanje otpadnih voda Delnice

Idejni projekt izbora optimalne varijante rekonstrukcije

B. ULAZNI PODACI ZA PROJEKTIRANJE

Idejni projekt izbora optimalne varijante

2. Glavni zahtjevi Projektnog zadatka

Idejni projekt izbora optimalne varijante

Projektnim zadatkom se prejudicira tehniko-tehnoloko rjeenje koje mora

Potpuno rekonstruirani mehaniki sustav obrade koji ini ulazna graevina s

Rekonstruirana i sanirana crpna postaja

Novi sustav za prihvat obradu sadraja septikih jama

Potpuno rekonstruirani bioloki sustav obrade (obraditi tri potencijalne

Novi sustav zbrinjavanja suvinog mulja statikim uguivanjem do 1,5-3% s.t.

Lokacija ureaja je postojea, sjeverno od Delnica (Kalvarija).

Idejni projekt izbora optimalne varijante

Idejni projekt izbora optimalne varijante

4. Analiza postojee dokumentacije

Idejni projekt izbora optimalne varijante

Ostala tehnika dokumentacija:

Zakljueno je da su koncentracije BPK5 i KPK izuzetno visoke za komunalnu otpadnu

Idejni projekt izbora optimalne varijante

Idejni projekt izbora optimalne varijante

U Tablici 2. a prikazan je godinji hod srednje mjesene temperature zraka za

Idejni projekt izbora optimalne varijante

Tablica 2. Godinji hod srednje mjesene temperature zraka

Tablica 3. Srednje vrijednosti temperature zraka godinjih doba 0C

Tablica 4. Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka

Vrijednosti apsolutnih ekstrema temperature zraka, prikazane su u Tablici 4. i

Idejni projekt izbora optimalne varijante