MAGNETRON

Ivan Miljak

N3217

PRIMJENA MAGNETRONA

Magnetron se upotrebljava kao oscilator snage na frekvencijama od

priblino 1,5 GHz ( = 20 cm) do 15 GHz ( = 2 cm).
Veliku impulsnu snagu, i do 4 MW, magnetron moe davati
zahvaljujui visokim anodnim naponima (do 50 kV)
Upotrebljava se : - kod radara
- kod zagrijavanja (mikrovalne penice)
- kod osvjetljenja (sumporne lampe)

Primjena kod radara

Kod radara, valovod je spojen na antenu.
Magnetron radi sa vrlo kratkim impulsima primjenjenog napona to
rezultira vrlo kratkim impulsima snanih mikrovalova koji se kasnije
emitiraju (zrae)
Kao u svim radarskim sustavima, radijacija od mete se prvo
obrauje i zatim prikazuje na ekranu
Nekoliko karakteristika izlazne snage magnetrona uzrokuju
koritenje radara problematinim
- prvi od tih faktora je magnetronova svojstvena nestabilnost u
odailjakoj frekvenciji. Ta nestabilnost nije izraena samo u
frekvencijskom pomaku sa jednog na drugi impuls, ve i u
frekvencijskom pomaku unutar individualnog odailjakog impulsa

- Drugi faktor je izraen u tome to je energija odailjakog impulsa

rairena na iroki frekvencijski spektar, to zahtjeva da njegov
prijamnik posjeduje odgovarajuu (veliku) irinu selektivnosti
Ta velika selektivnost doputa ulaz elekrinih umova u prijamnik
tako prouzrokujui odjek radarskog prijamnika i smanjujui ukupne
performanse radara
- Trei faktor je opasnost od radijacije uzrokovana koritenjem vrlo
velike elektromagnetske energije
U novije doba, uspjeno se provodi primjena tranzistorskih
odailjaa ime vie ne postoji potreba za upotrebom magnetrona

IZVEDBA I PRINCIP RADA

Svaki rezonantni magnetron

sastoji se od cilindrine katode
koja emitira elektrone i oko nje
koncentrino smjetene
cilindrine anode sa
upljinama koji predstavljaju
rezonatore
Slika 1. Shematski prikaz magnetrona.
1- anoda, 2 - katoda, 3- koaksijalna linija na izlazu

 Du osi magnetrona djeluje magnetsko polje, tako da elektroni koji

izlaze iz katode ne putuju zbog elektrinog polja radijalno prema
anodi (koja je pozitivna u odnosu prema katodi), ve ih magnetsko
polje skree u stranu tako da dobivaju tangencijalnu komponentu
brzine.
Prolazei pokraj rezonatora, elektroni mu predaju jedan dio energije,
jer nailaze na visokofrekventno elektrino polje koje ih usporava.
Na taj se nain podravaju visokofrekventne oscilacije u
rezonatorima.

 Sustav je podeen tako da elektroni koji dolaze do rezonatora i

bivaju ubrzani, tj. ne podravaju oscilacije ve ih gue, odlaze natrag
na katodu, a elektroni koji predaju svoju energiju rezonatoru odlaze
na anodu, ali na tom putu predaju jo i dio energije drugim
rezonatorima
Tako je ukupna energija koja se predaje rezonatorima vea od one
koja se od njih prima, pa se zbog toga oscilacije podravaju
Na jednom od rezonator aprikljuen je valovod ili koaksijalni kabel
pomou kojeg se visokofrekventna energija odvodi do troila, npr.
antene

 U magnetronu djeluje jako aksijalno

magnetsko polje
Centralna elektroda je ve spomenuta
katoda koja emitira elektrone, a
vanjska elektroda je anoda koja
sadri niz meusobno spregnutih
rezonatorskih upljina
Elektronski snop prolazi radijalno od
cilindrine katode prema anodi
Kad ne bi postojalo visokofrekventno
elektromagnetsko polje, eletkroni bi
imali krune putanje pod utjecajem
istosmjernog elektrinog polja anodakatoda i magnetskog polja

Slika 2. Magnetron u presjeku

1 katoda, 2 anodne upljine,
3 smjer mag. Polja, 4 - izlaz

 Ti bi elektroni pod utjecajem jednog i drugog polja u krunoj putanji

zavravali na anodi ili bi se vratili na katodu.
Elektromagnetska polja izmeu katode i anode mogu se smatrati
putujuim valom koji se kree po unutranjoj povrini anode
Svaki od rezonatora ima otvor u smjeru prostora anoda katoda.
Zbog postojanja tog otvora faktor je dobrote snien i svaka upljina
oscilira na svom osnovnom najniem modu
Faza je polja izmeu svakog otvora takva da pobuuje putujui val,
a taj val povezuje polja u svim rezonatorima
Moe se pokazati da ima toliko razliitih modova osciliranja
magnetrona koliko ima rezonatora u anodi
Anodni mod u kojem magnetroni najee osciliraju naziva se
mod, jer je fazni pomak izmeu susjednih otvora jednak

 Razmotri li se najjednostavnije gibanje elektrona pod utjecajem

statikog magnetskog i statikog elektrinog radijalnog polja, vidi se
da, ako je magnetsko polje dovoljno jako, elektron nikada nee
dosei anodu ve e se vratiti na katodu
Magnetronski oscilator obino radi pod takvim uvjetima te nema
mikrovalnih oscilacija, anodna struja je neznatna
Ako u prostoru izmeu katode i anode postoje elektromagnetska
polja, neki od elektrona biti e koeni i imati e putanju slinu onoj
na prethodnoj slici (sl.2). Prije nego dosegnu anodu, elektroni
predaju vei dio svoje energije elektromagnetskim poljima
Ako je faza elektromagnetskim polja takva da su elektroni ubrzani
odmah nakon to su napustili katodu, oni e se brzo vratiti na nju
bez interakcije s poljima. Ti elektroni bombardiraju katodu, pa se
katoda magnetrona znatno grije

 Veliina upljina determinira rezonantnu frekvenciju, a tako i

frekvenciju emitiranih valova. Bez obzira na to, frekvencija ipak nije
prezicno kontrolirana.
Radna frekvencija varira s promjenon nazivnog optereenja i
temperature cijevi. To ne predstavlja problem kod grijanja ili kod
nekih tipova radara gdje prijamnik moe biti sinkroniziran s
nepreciznom frekvencijom magnetrona
Tamo gdje su potrebne precizne frekvencije koriste se drugi ureaji
kao to su klistroni
Magnetron je samooscilirajui ureaj koji ne zahtjeva nikakve
dodatne ureaje osim dobavljaa snage
Prag napona na anodi treba biti primijenjen prije nego to se pojavi
oscilacija. Isti taj napon je funkcija dimenzija rezonantnih upljina i
primijenjenog magnetskog polja

Literatura
Tehnika enciklopedija, 4. svezak : Elektronika, sastavni dijelovi ;
str. 465, 575
http://en.wikipedia.org/wiki/Magnetron
http://www.radartutorial.eu/06.antennas/an18.en.html
Anon.: Radar Theory, Civil Aviation Authority London, 1990