ZENONOV PARADOKS

Zenonov paradoks - prva formulacija

Ahil i kornjaca
Najpoznatiji Zenonov paradoks je prica o trkacu Ahilu i kornjaci. To je
prica u kojoj se utrkuju trkac Ahil i kornjaca na stazi duzine l. Neka je
Ahil 10 puta brzi od kornjace i neka pocinje utrku iz mjesta A, a kornjaca
iz mjesta B1, 100 metara ispred Ahila.

Zenonov paradoks - Druga formulacija

Osoba se krece prema nekom zidu.
No, prvo mora preci pola puta do zida.
A zatim mora preci pola preostalog puta itd.

Ukratko nikada nece stici do zida, jer koliko god se priblizava zidu

B1

Da bi Ahil stigao kornjacu, on mora prvo doci do tacke B1, medutim dok
Ahil stigne do tacke B1, kornjaca ce preci novi put od 10 metara i docice
u tacku B2.

B1

ima opet jos pola puta od preostale udaljenosti da prede.

Dakle, nemoguce je u konacnom vremenu preci beskonacan broj tacaka,
a samim tim i beskonacnu razdaljinu.

B2

Dok Ahil dotrci do tacke B2, to jest pretrci 10 metara kojih je kornjaca
ispred njega, kornjaca ce za to vrijeme da dode do tacke B3, to jest bit
ce ponovo 1 metar ispred Ahila.

Zivot
Zenona iz Eleae
A

B1

B2

B3

Kada Ahil stigne do tacke B3, kornjaca ce ponovo preci odredeni put i
stici do tacke B4 i tako dalje. Dakle, Ahil prema recenom nikad ne moze
stici kornjacu.
No, neka se u spomenutoj utrci kornjaca krece konstantnom brzinom i
oznacimo tu brzinu sa v metara u sekundi. Oznacimo sa l prednost koju
kornjaca dobija. Kako se Ahil brze krece od kornjace, oznacimo tu brzinu
sa n v metara u sekundi (n > 1). Tada je, zbog prednosti koju kornjaca
l
sekundi da dode do tacke sa koje
dobije na pocetku, Ahilu potrebno nv
kornjaca pocinje utrku, a za to vrijeme kornjaca ce da prede nl metara.
Sada je Ahilu potrebno n2lv sekundi da predje prednost koju je kornjaca
napravila, a kornjaca je ponovo presla put od nl2 metara. Nastavimo li
ovaj postupak dobijamo:
 k
X
l
1
l
l
l
l
+ 2 + 3 + =
,
=
nv n v n v
v
n
v(n 1)
k=1

a to je upravo vrijeme za koje ce Ahil stici kornjacu i kako se brze krece

od nje, Ahil ce u nastavku utrke da pobjedi kornjacu.

Autor: Admir Sulji

ci
c

Zivio
je u periodu od 490.g.p.n.e. do 425.g.p.n.e. Pored toga sto se
bavio matematikom, bavio se filozofijom i bio je ucenik i prijatelj
starijeg flozofa Parmenidesa i ucio s njim u Eleai u Sjevernoj Italiji,
u skoli koju je Parmenides osnovao. To je bila jedna od vodecih
pre-Sokratskih skola grcke filozofije, i bila je prilicno uticajna. Slavu
je stekao kada je napisao knjgu koja sadrzi 40 Zenonovih paradoksa
koji se ticu kontinuuma. Ono sto uobicajno zovemo Zenonovi
paradoksi izraslo je iz njegove borbe Jednog protiv Mnostva.
Stoga Zenonova standardna lista paradoksa sadrzi vise filozofskih
razmisljanja kao sto su:
Ako je ono sto postoji mnostvo onda ono istovremeno mora
biti beskonacno malo i beskonacno veliko - beskonacno malo,
jer njegovi dijelovi moraju biti nedjeljivi i stoga bez velicine;
beskonacno veliki jer da bi se neki dio koji ima velicinu odvojio
od nekog drugog dijela potreban je treci dio koji ima velicinu, a
da bi se taj treci dio odvoji od druga dva potrebni su neki drugi
dijelovi koji imaju velicinu, i sve tako do beskonacnosti.
Ako je sve sto jeste u prostoru, prostor sam po sebi mora biti u
prostoru, i tako dalje do beskonacnosti.

PRIRODNO MATEMATICKI
FAKULTET, ODSJEK:MATEMATIKA