ELEKTRINA

POSTROJENJA
Predava: mr.sc.Zoran Kova
Autor:Marijan Kalea, dipl.in.

Organizacija nastave i ispita

3 sata/tjedno x 15 tjedana = 45 sati nastave

1 sat/tjedno x 15 tjedana = 15 sati AV
Test 0 predznanje i motiviranost
Testovi A...E pet puta kontrola nakon svakog bloka nastave
Obavezno prisustvo svim testovima A...E
Student koji je na svakom testu bolji od prosjeka svih studenata na
tom testu vodi tog studenta jednokratno na samo pismeni ispit. Ako
ga uspjeno rijei i prihvati ocjenu, za njega je ispit gotov.
Ostali studenti idu i na usmeni dio ispita nakon dobivanja barem
2,5 boda na pisanom dijelu ispita (moraju od 5 zadataka ispravno
rijeiti barem dva i jedan zadatak polovino).
Telefon Z.Kova: 031 244 110
E-mail: zoran.kovac@hep.hr

Kako uiti?
Nakon itanja uz kritiko razmiljanje (to-kakozato; to-ako; ako-koliko...) nekoliko potcjelina,
konzultacija druge literature o nejasnom ili
sloenijem pitanju: pokuaj samostalnog
formuliranja i rjeavanja raunskih, slikovnih ili
verbalnih primjera. Vlastito zamiljanje moguih
prilika, analiziranje i sintetiziranje, verificiranje,
ispravljanje pogrenih pretpostavki, vraanje na
izvore elementarnih spoznaja...
Uspjeno!

Sadraj
A)
B)
C)
D)
E)

Elektrina postrojenja openito

Elementi glavnog postrojenja I
Elementi glavnog postrojenja II
Pomono postrojenje
Izgradnja, pogon i odravanje
elektrinih postrojenja

A) Elektrina postrojenja
Elektrina rasklopna postrojenja =
elektrina postrojenja = rasklopna
postrojenja = postrojenja.
Elektroenergetska postrojenja.
Schaltanlagen, Switchgear.
Elektrina rasklopna postrojenja
omoguuju elektrina spajanja i
razdvajanja generatora, transformatora,
vodova i dijelova elektrinih mrea.

Osnovne zadae postrojenja

uspostavljanje poeljnih uklopnih stanja

elektrine mree;
prekid pogona dijelova mree u kvaru
(zatita).

Osnovna svojstva (1)

sigurnost ljudi i imovine;
tehnika funkcionalnost;
pouzdanost
- otpornost prema naprezanjima u normalnom
pogonu;
- otpornost prema naprezanjima pri kvarovima;
- otpornost prema utjecajima okoline;
ogranieno djelovanje na okolinu;

Osnovna svojstva (2)

prostorna tedljivost;
mogunost efikasne izgradnje;
omoguenje potpunog nadzora i upravljanja u
pogonu;
mogunost sustavnog odravanja;
mogunost proirenja-dogradnje;
produktivnost;
ekonominost.

Postrojenja u EES

Elektrina postrojenja u EES

Hrvatske (2004)
Gornji napon (kV)
400
220
110
35, 20, 10

Broj (kom.)
6
11
127
24346

ivotni vijek postrojenja

Proizvodnja opreme i materijala

Izgradnja (projektriranje i graenje)

Koritenje (pogon i odravanje)

Dogradnje i rekonstrukcije

Utjecaji na i iz okoline (1)

Elektriki utjecaji
Prostorni utjecaji
Fiziki utjecaji
Kemijski utjecaji

Elektriki utjecaji:
NA
NA
IZ

Opasnost od visokog napona

Struja uzemljivaem, napon dodira,
iznoenje potencijala
Atmosferska el.pranjenja

Utjecaji na i iz okoline (2)

Prostorno:
NA Zauzimanje prostora
NA Estetsko optereenje
IZ
Seizmiki utjecaj
IZ
Hidroloki, opasnost od poplave

Utjecaji na i iz okoline (3)

Fiziki:
NA
IZ
NA
IZ
IZ
IZ
IZ
IZ

Emisija topline
Apsorpcija topline
Buka
Zagaenje prainom, solju, ...
Kondenzacija, kia, snijeg
Premotenje ivotinjama
Meh.optereenje snijegom, ledom i vjetrom
Niska i visoka temperatura

Utjecaji na i iz okoline (4)

Kemijski:
NA/IZ Opasnost od poara
NA Opasne tvari,osobito transformatorsko
ulje
IZ
Korozija
IZ
Eksplozivna atmosfera

Klasifikacije (1)
Prema naponu:
Postrojenja iznad 1000 V
-visokonaponska (400, 220, 110 kV)
-srednjonaponska (u nas: 35, 20, 10 kV)
Niskonaponska (do 1000 V, ali najee
u nas 0,4 kV 400 V)

Klasifikacije (2)
Prema namjeni:
Elektroprivredna
-postrojenja elektrana
-postrojenja u prijenosnoj mrei
-postrojenja u distribucijskoj mrei
Industrijska
Specijalna (rudarska, brodska, eljeznika,
privremena, ...)

Klasifikacije (3)
Prema smjetaju:
Vanjska, postrojenja na otvorenom
prostoru;
Unutranja, postrojenja u zatvorenom
prostoru.

Klasifikacije (4)
Prema izvedbi:
VN-postrojenja -otvorena
-izolirana plinom
SN-postrojenja -prema izolaciji
-otvorena
-oklopljena
-izolirana plinom ili krutom izolacijom
-prema osnovnoj konstrukciji
-s vrsto ugraenim aparatima
-s izvlaivim prekidaem (i drugim aparatima)
NN-postrojenja -otvorena
-oklopljena
-zatvorena

Klasifikacije (5)
Prema izloenosti atmosferskim
(elektrikim) utjecajima:
Izloena postrojenja
Neizloena postrojenja

Kljuni dogaaji
~1900
~1910
~1930
~1940
~1960
~1970

Uljni prekida, primarni nadstrujni relej

Sekundarni nadstrujni relej
Hidromatski, malouljni i pneumatski prekida
Daljinsko voenje, ino
Primjena SF6 i vakuuma, elektroniko daljinsko voenje
Modularna proizvodnja postrojenja, primjena
svjetlovodia
~1980 ZnO-odvodnici prenapona
~1990 Numerika zatita, daljinski pristup
Tendencije Smanjenje volumena, tlocrta, odravanja, oklopljena
postrojenja, pretfabriciranje, integrirana postrojenja,
sloena struktura upravljanja, lokalna automatizacija i
autonomija osnovnih funkcija, visoka pouzdanost i
samokontrola.

Graa postrojenja
Elektrini dio
-primarno, glavno postrojenje
-sekundarno, pomono postrojenje
-pomoni ureaji i sustavi
-telekomunikacije
-uzemljenje
Graevinski dio (specifini i opi objekti)

Primarno postrojenje
Sabirnice
Polja

Sekundarno postrojenje

Signalizacija
Mjerenje
Zatita
Upravljanje
Regulacija
Automatizacija
Registracija

Komunikacije, veze s
centrom i/ili susjednim
postrojenjima

Pomono (sekundarno)
postrojenje

Pomoni ureaji i sustavi

Mjerenja
Signali

Nalozi za promjene
stanja

Glavno (primarno)
postrojenje

Vodovi, primarne veze s

elektroenergetskim sustavom

Pomoni ureaji i sustavi

Napajanje el.energijom (izmjeninim i
istosmjernim pomonim naponom)
Gromobranska zatita
Protupoarna zatita
Rasvjeta (opa i nuna)
Grijanje, hlaenje i prozraivanje

Telekomunikacije
Govorne potrebe
Procesne potrebe (za daljinski nadzor i
upravljanje, za komuniciranje ureaja
zatite, mjerenja, ...)

Uzemljenje

Zatitno uzemljenje
Pogonsko uzemljenje
Gromobransko uzemljenje

Elementi glavnog postrojenja

Sabirniki i spojni vodii, izolatori

Kabeli u postrojenjima
Rastavljai, prekidai, sklopke, osigurai
Odvodnici prenapona
Mjerni transformatori (strujni i naponski)
Energ.transformatori u postrojenjima
Prigunice, kondenzatori, otpornici

Mrea i postrojenja

TS i RP

Sabirnice i polja
SABIRNICE

Sabirniki rastavlja
Prekida
Strujni mjerni
transformator

Naponski mjerni
transformatori

Vodni rastavlja

Uzemljiva

POLJE

Vod, dalekovod, kabel

Osnovna shema
Osnovna shema karakterizirana je sabirnicama,
poljima i njihovim elektrikim odnosom.
Pojedinoj osnovnoj shemi svojstveno je:
pogonska fleksibilnost (manje ili vie moguih
uklopnih stanja)
pogonska redundancija, zalihost (ugraena
rezerva u postrojenju da omogui pogon mree i
pri stanovitim oekivanim kvarovima aparata, te
- osobito - pri redovnom odravanju aparata i
pojedinih dijelova postrojenja).

Uloga sabirnica
Sabirnice = elektriki vor mree; ako su zbog
kvara ili odravanja neraspoloive, svi prikljueni
vodovi, transformatori, generatori - izvan
pogona. Prekidai (eventualno: sklopke) =
neizbjeni element svakog prikljuka na
sabirnice; ako su neraspoloivi - prikljuak izvan
pogona. Jedne sabirnice u postrojenju:
nemogu razdvojen pogon dijelova mree.
Poveanje fleksibilnosti i redundancije - vee,
sloenije i skuplje postrojenje.
Uz sloenije glavno postrojenje - viestruko
sloenije pomono postrojenje.

Uloga polja
vodna polja (VP) za prikljuak vodova na
postrojenje,
transformatorska polja (trafo-polja, TP) za
prikljuak transformatora na postrojenje,
generatorska polja (GP) za prikljuak
generatora,
mjerna polja (MP) za prikljuak nap.mjernih
transformatora,
spojna polja (SP) za povezivanje sabirnikih
sistema, u postrojenjima s vie sistema
sabirnica.

Svojstva osnovnih shema

Jednostruke i sekcionirane sabirnice

Sabirnice

Polje 1

Sekcija A

Polje N

Sekcija B

Dvostruke sabirnice

Trostruke sabirnice

Glavne + pomone sabirnice

Glavne sabirnice

Pomone sabirnice

S izvlaivim prekidaima

Postrojenja na odvojcima

H-shema

Jednopolna shema po IEC

Stariji simboli za sheme

Jo neki simboli IEC

Materijali za grau postrojenja

Materijali za vodie:
E-Cu, E-Al, AlMgSi0,5
Materijali za izolaciju kruti:
porculan, epoksidna smola, XPE
Materijal za izolaciju tekui:
transformatorsko ulje
Materijali za izolaciju plinoviti:
zrak, SF6

Zrak, ulje i SF6

Naprezanja po vrstama
Dielektrika naprezanja izolacije
Toplinska naprezanja vodia i izolacije
Mehanika naprezanja vodia, izolacije,
aparata
Naprezanja sklopnih aparata pri sklapanju

Naprezanja po uzrocima
Napon
-stalno (pogonski napon)
-povremeno (50 Hz, sklopni i atm.prenaponi)
Struja
-stalno (pogonska struja)
-povremeno (struja kratkog spoja)
Ostali uzroci
-stalno (toplina, sile teine i zatezanja, te sile
radi toplinske dilatacije)
-povremeno (vjetar, snijeg, led)

Naponsko dimenzioniranje
Nazivni napon mree (efektivna linijska
vrijednost)
Najvii napon mree
Najvii napon opreme
Podnosivi 1-minutni napon (50 Hz)
Podnosivi atmosferski udarni napon
Podnosivi sklopni udarni napon

Podnosivi naponi i najmanji razmaci

Udarni naponski val

Tipini kvarovi u mreama

Tropolni kratki spoj
Dvopolni kratki spoj
Dvopolni kratki spoj sa zemljom
Jednopolni kratki spoj
Kvarovi koji nisu kratki spojevi:
Zemljospoj (jednostruki)
Dvostruki zemljospoj
Prekid vodia bez spoja sa zemljom

Strujno dimenzioniranje
Nazivna struja (efektivna linijska
vrijednost)
Udarna struja kratkog spoja (dinamika
struja)
Struja mjerodavna za ugrijanje pri kratkom
spoju (termika struja, kratkotrajna struja)
Rasklopna struja (Sr = 1,73 Ir Un)

Struja kratkog spoja

Struja KS i blizina generatora

KS u (elektrikoj) blizini generatora
Vremenski oblik struje KS) je sinusni, vremenom
padajue amplitude i s pomakom prema vremenskoj osi,
koji takooer vremenom opada i nestaje, ime struja
postaje simetrina prema vremenskoj osi. Konano
(kada ne bi dolo do iskljuenja KS), struja KS postaje
sinusnog oblika stalne amplitude. Ik

> Ik > Ik
KS (elektriki) daleko od generatora
Ik Ik Ik

Struja KS prema vrstama KS

Tropolni KS
Ik3" = Un / 1,73.Xd
Xd" = Xdg" + Xdm
Dvopolni KS
Ik2" = Un / (Xd" + Xi)
Jednopolni KS
Ik1" = 1,73.Un / (Xd" + Xi + Xo)

Struja KS i dimenzioniranje
Udarna struja kratkog spoja
Iu = k.1,41 Ik
k = f(R/X), za R/X0,1 iznosi k=1,8
Rasklopna struja kratkog spoja
Irg = .Ikg, ako nije poznato tada Ir Ik
Struja mjerodav.za ugrijanje tijekom KS
It = Ik" (m + n)**1/2, ako nije poznato tada
It Ik"

Izbor (i) i kontrola (k) opreme

Primjer rauna kratkog spoja

Raun struje tropolnog kratkog spoja u visokonaponskoj mrei
(a) uz poznatu Ik3"=15 kA u postrojenju A
(b) uz poznatu rasklopnu snagu prekidaa (Sr =5 GVA) u postr.A
(c) uz pretp.beskonano jake mree na koju je prikljueno postr.A

Primjer (nastavak 1)
XAB = (1/2).(uk.Un**2)/Sn = 0,10.35**2/2.20 = 3,06 (pri 35kV)
XBC = 25.0,4 = 10 (35kV)
XCD = 0,07.35**2/2.4 = 10,72 (35kV)
XCD = 10,72.(10/35)**2 = 0,875 (10kV)
XDE = 10.0,4 = 4 (10kV)
(a) Xm" = Vn/Ik3" = 110/3.15 = 4,24 (pri 110kV)
Xm" = 4,24.(35/110)**2 = 0,43 (35kV)
IB" = Vn/(Xm"+XAB) = 35/3(0,43+3,06) = 5,8kA
IC" = Vn/(Xm"+XAC) = 35/3(0,43+13,06) = 1,5kA
XC" = Vn/IC" = 10/3.1,5 = 3,85 (pri 10kV)
ID" = Vn/(XC"+XCD) = 10/3(3,85+0,875) = 1,22kA
IE" = Vn/(XC"+XCE) = 10/3(3,85+4,875) = 0,66kA

Primjer (nastavak 2)
(b) Ir = Sr/3.Un = 5000/3.110 = 26,2kA
Xm" = Vn/Ir = 110/3.26,2 = 2,43 (pri 110kV)
Xm" = 2,43.(35/110)**2 = 0,25 (pri 35kV)
IB" = 35/3(0,25+3,06) = 6,1kA
IC" = 35/3(0,25+13,06) 1,5kA; pribl.kao u (a),
stoga ID" i IE" iznose takoer pribl.kao u (a)
(c) X" u postr.B je XAB pri 35kV, dakle 3,06
IB" = Vn/XAB = 35/3.3,06 = 6,6kA
IC" = Vn/(XAB+XBC) = 35/3(3,06+10) = 1,55kA
XC" = Vn/IC" = 10/3.1,55 = 3,72 (pri 10kV)
ID" = Vn/(XC"+XCD) = 10/3(3,72+0,875) = 1,26kA
IE" = Vn/(XC"+XCE) = 10/3(3,72+4,875) = 0,67kA