Professional Documents
Culture Documents
Primopredajna Tehnika
Primopredajna Tehnika
Sejfudin Agi
LINEARNA
ELEKTRONIKA
za III razred
elektrotehnike
kole
-skriptaTuzla, septembar/rujan 2005
SADRAJ
I. POGLAVLJE: UVOD U LINEARNU ELEKTRONIKU
1. UVOD
II. POGLAVLJE: PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA
2. PARAMETRI I EKVIVALENTNE EME TRANZISTORA
2.1. LINEARNI REIM RADA TRANZISTORA
2.2 REALNI PARAMETRI TRANZISTORA
2.3. PARAZITNI KAPACITETI
2.4 GRANINA FREKVENCIJA
2.4.1. Spoj zajednika baza
2.4.2. Spoj zejedniki emitor
2.5. TRANZISTOR KAO ETVOROPOL
2.5.1. z-parametri
2.5.2. y-parametri
2.5.3. h-parametri
2.5.4. Oznaavanje parametara
2.5.5. Izraunavanje h-parametara iz statikih karakteristika
2.5.6. Statiki parametri tranzistora
2.5.7. Praktine ekvivalentne eme
III POGLAVLJE: FET FIELD EFFECT TRANSISTOR
3. FET FIELD EFFECT TRANSISTOR
3.1. PRINCIP RADA I STATIKE KARAKTERISTIKE FET-a
3.2. REALNI PARAMETRI FETA
3.3. KAPACITIVNI PARAMETRI FETA
3.4. EKVIVALENTNA EMA FETA
3.5. PROBOJ FETA
IV POGLAVLJE: MOSFET METAL OXIDE SEMICONDUCTOR FET
4. MOSFET METAL OXIDE SEMICONDUCTOR FET
4.1 PRINCIP RADA I STATIKE KARAKTERISTIKE
4.1.1. Mosfet sa P i N kanalom
4.2. REALNI PARAMETRI MOSFETA
V POGLAVLJE: OSNOVNI POJMOVI O POJAAVAIMA
5. OSNOVNI POJMOVI O POJAAVAIMA
5.1. POJAANJE SNAGE
5.2. ULAZNI I IZLAZNI OTPOR POJAAVAA
5.3. POJAANJE NAPONA I STRUJE
5.4. KASKADNA SPREGA POJAAVAA
5.5. LINEARNA IZOBLIENJA
5.6. NELINEARNA HARMONIJSKA IZOBLIENJA
5.7.VRSTE POJAAVAA
5.7.1. Pojaavai A, B, AB i C klase
VI POGLAVLJE: ISTOSMJERNI REIM RADA POJAAVAKIH ELEMENATA
6. ISTOSMJERNI REIM RADA POJAAVAKIH ELEMENATA
6.1. OSNOVNA POJAAVAKA KOLA I GRANICE RADA
6.1.1. Pojaava sa fetom
6.1.2. Pojaavako kolo sa tranzistorom
6.2. RADNA TAKA I RADNA PRAVA
6.2.1. Radna taka i radna prava feta
6.2.2. Radna taka i prava tranzistora
6.1.3. Prenosna karakteristika pojaavaa
6.1.4. Statika i dinamika radna prava
6.3. ISTOSMJERNI REIM RADA FETA
6.3.1. Jednostepeni pojaava sa fetom
6.4. ISTOSMJERNI REIM RADA MOSFETA
6.5. ISTOSMJERNI REIM RADA TRANZISTORA
6.6. STABILIZIRANJE RADNE TAKE TRANZISTORA
6.6.1. Stabiliziranje radne take tranzistora naponskom povratnom spregom
6.6.2. Stabiliziranje radne take strujnom povratnom spregom
6.6.3. Stabiliziranje radne take diodama
6.6.4. Stabiliziranje radne take termistorom temperaturno zavisnim otporom
VII POGLAVLJE POJAAVAI SA KAPACITIVNOM SPREGOM RC POJAAVAI
7. POJAAVAI SA KAPACITIVNOM SPREGOM RC POJAAVAI
7.1. POJAAVA SA UZEMLJENIM SORSOM
3.
4.
5.
6.
6.
7.
7.
10.
10.
11.
11.
12.
12.
13.
14.
14.
15.
15.
18.
19.
19.
22.
22.
22.
23.
24.
25.
25.
27.
28.
29.
30.
30.
30.
30.
32.
32.
33.
34.
34.
36.
37.
37.
37.
37.
38.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
44.
45.
45.
47.
48.
49.
50.
51.
51.
52.
53.
54.
55.
55.
56.
56.
58.
58.
59.
59.
59.
60.
61.
61.
61.
63.
64.
64.
65.
66.
67.
67.
67.
68.
68.
69.
70.
70.
73.
74.
74.
74.
75.
76.
77.
79.
79.
81.
82.
85.
86.
86.
87.
88.
89.
89.
91.
92.
92.
94.
94.
95.
96.
98.
Uvod u
linearnu elektroniku
poglavlje
UVOD
1. UVOD
Prvobitno znaenje rijei elektronika odnosilo se na
oblast fizike u kojoj su se prouavale fizike pojave u
vezi sa kretanjem elektrona, i to prvenstveno u vezi sa
kretanjem elektrona u vakuumu i gasovima, a kasnije
sa kretanjem elektrona i u metalima.
Parametri i ekvivalentne
eme tranzistora
poglavlje
U1=h11I1+h12U2
I2=h21I1+h22U2
je
funkcija
10
Ie
,
1 + jwC e re
11
ETVOROPOL
I
I
Ie = Ic + Ib , b = c , a = c ,
Ib
Ie
koja glasi:
b=
a
,
1-a
Sad je:
a
b=
=
1-a
a0
1 - a0
b0
.
=
f
f
1+ j
1+ j
(1 - a0 )fa
fb
Veliina:
fb = (1 - a 0 )f a =
fa
,
1 + b0
12
2.5.1. z-parametri
Definiramo li zavisnog ulaznog i izlaznog napona od
ulazne i izlazne struje, parametri e imati prirodu
impedansi:
U1=z11I1+z12I2,
U2=z21I1+z22I2.
U
zi = 1
I1
I2 = 0 .
U1
I1 = 0 .
I2
U2
I1
I2 = 0 .
U
z0 = 2
I2
I1 = 0 .
2.5.2. y-parametri
Ako traimo zavisnost ulazne i izlazne struje od ulaznog
i izlaznog napona, jednaine tranzistora kao
etveropola su:
I1=1(U1,U2),
I2=2(U1,U2).
Ako je ta zavisnost linearna dobiemo da su ulazna i
izlazna struja proporcionalne ulaznom i izlaznom
naponu. Koeficijenti proporcionalnosti e imati prirodu
admitanci pa moemo napisati sistem od dvije
jednaine:
I1=y11U1+y12U2,
I2=y21U1+y22U2.0
13
2.5.3. h-parametri
Kada se govori o statikim karakteristikama tranzistora,
za nezavisno promjenljive se obino odabiraju ulazna
struja i izlazni napon. Ove promjenljive se biraju radi
toga to je zbog male ulazne impedanse jednostavno
odravati konstantnu ulaznu struju, a zbog velike
izlazne impedanse jednostavno odravati konstantan
izlazni napon, to omoguava i tano mjerenje.
Izabravi I1 i U2 za nezavisno promjenljive,
parametarske jednaine tranzistora e biti:
U1=h11I1+h12U2,
I2=h21I1+h22U2.
Ulazni parametar, slika 2.24, jeste:
h22 hi =
U1
U2 = 0
I1
U1
U2
I1 = 0
broj.
Definiran
je
za
14
I1 = 0
hie =
DUBE
DIB
UCE = const.
15
hre =
DUBE
DUCE
IB = const.
hfe =
DIC
DIB
UCE = const.
parametar
IC
IB
= -
IE
IB
je
faktor
strujnog
- 1 U CE = const.
I C - I CE0
IB + I CE0
h0e =
DIC
DUCE
IB = const.
16
rc
1+b
b
,
1+ b
17
ZA PONAVLJANJE:
FIELD EFFECT
TRANSISTOR FET
poglavlje
19
20
3 UDS
Up
3 UDS Up
Fet koji smo razmatrali je N-kanalni fet, jer je kanal Ntipa poluprovodnika. Ako je poetni materijal P-tipa,
bie P-kanalni fet. Za njega takoer vrijedi gornja
jednadba.
Analizu karakteristika ponimo sa karakteristikom za
UGS=0. Pri malim naponima drejna njegova struja e
linearno rasti sa naponom. Kako se napon drejna
poveava, tako e, usljed pada napona u kanalu,
inverzni napon na NP spoju rasti idui od sorsa ka
drejnu. Zbog toga se prelazna oblast iri, pa se kanal
suava. Otpor kanala se poveava, te struja sve sporije
raste sa naponom drejna. Kada napon drejna postane
po apsolutnoj vrijednosti jednak naponu dodira, kanal
uz drejn se potpuno zatvorio.
Ovo je pokazano na slici 3.5 pod A, a na statikoj
karakteristici (slika 3.6) je obiljeena taka A.
21
22
DI G
DU GS
UDS = const.
DIG
DUDS
UGS = const .
Izlazni parametar:
g22 = gd =
DID
DUDS
UGS = const.
DID
DUGS
UDS = const.
23
ZA PONAVLJANJE:
ta je to fet?
Objasniti princip rada feta.
Zato se fet jo naziva
tranzistorom?
unipolarnim
Metal Oxide
Semiconductor FET
- MOSFET
poglavlje
25
efektom polja i
ulazna otpornost.
2
ID = -b 2(UG - Ut )UD - UD
]
26
27
28
gm =
DID
I -I
UD = const. = D1 D 2 UD = UD1
DUD
UG1 - UG2
dID
UD = const .
dUD
tangente
na
prenosnu
Id
Ud = const .
Ud
OSNOVNI POJMOVI
O POJAAVAIMA
poglavlje
Tipovi pojaavaa
30
Ui
Ii
Uo
Io
za Eg=0
Po
Pi
31
Uo
Ui
Ai =
nuli, dakle,
pojaanja.
ekvivalentan
faktoru
Io
Ii
odnosno
AP = A 2u
Ri
RL
AP = A 2i
RL
Ri
strujnog
32
A p = 20 log
Uo
[dB]
Ui
A p = A p1 A p2 A p3
A i = A i1 A i2 A i3 .
U 2o R i
[dB ] .
U2 R L
i
33
5.6. NELINEARNA
HARMONIJSKA IZOBLIENJA
Prije nego to preemo na nelinearna izoblienja,
definirajmo prenosnu karakteristiku pojaavaa.
Prenosna karakteristika pojaavaa nam daje zavisnost
napona ili izlazne struje, od ulaznog napona ili ulazne
struje. U sluaju da se pojaava sastoji od samo
jednog poluprovodnikog elementa i da taj element radi
pod istim uslovima pod kojima se mjere statike
karakteristike, prenosna karakteristika pojaavaa bi se
poklopila sa prenosnom karakteristikom samog
elementa.
34
Ir2
r =1
Visokofrekventni
pojaava.
Sprega izmeu
pojaavakih stepeni nainjena je pomou
oscilatornih kola, koja su podeena na frekvenciju
signala koji se pojaava. Pojaava pojaava
signale samo jednog uskog opsega frekvencija.
Opseg zavisi od selektivnosti upotrijebljenih
oscilatornih kola, a frekvencija se kree od nekoliko
desetina kHz do nekoliko desetina MHz.
Ur2
r =1
5.7.VRSTE POJAAVAA
U dosadanjoj analizi smo vidjeli da je pojaava u
sutini pojaava snage pa smo ih prema veliini ulazne
i izlazne otpornosti podijeliti u etiri grupe:
-
pojaavai napona,
pojaavai struje,
pojaavai sa prenosnom provodnou i
pojaavai sa prenosnom otpornou.
pojaavae malih i
pojaavae velikih signala.
Istosmjerni
pojaava,
pojaava
promjenu
istosmjernog napona ili istosmjerne struje. Kod
njega su promjene istosmjernog napona/struje na
35
ISTOSMJERNI REIM
RADA POJAAVAKIH
ELEMENATA
poglavlje
37
.
a ema osnovnog pojaavakog stepen sa fetom
38
39
U CE = U CC - R C I C
U CC - U BE
RB
40
41
Slika 6.8 Primjer praenja signala od ulaza do izlaza preko preko prenosne i izlazne karakteristike
Uslijed toga to je radna taka blizu oblasti zasienja, a ulazni signal veliki, nastaju izoblienja
42
43
44
45
reim
rada
46
je:
Rc =
Ucc - Uce
Ic + Ib
47
U CE - UBE
IB
R B1R B2
.
RB1 + R B2
48
UCC - UBE
U
= CC = const.
RB
Rb
49
PTC termistor
Temperaturno
zavisan
otpor
sa
pozitivnim
temperaturnim koeficijentom (PTC termistor ili pozistor
ili senzistor) moemo vezati umjesto otpornika R2 (slika
6.20). Sa porastom temperature otpor ovog otpornika
raste.
Uslijed toga opada struja I, opada napon take A, te e
opadati i bazna struja IB. Uslijed pada napona na
emiterskom spoju (sa porastom temperature) bazna
struja bi porasla. Prema tome ove dvije pojave imaju
suprotno dejstvo. Ako se pravilno izabere PTC - pozistor
RC POJAAVAI
poglavlje
51
2.
3.
kola
se
vri
slijedeim
52
Slika 7.3 Uprotena ekvivalentna ema sa zanemarivo malom kapacitivnom otpornou XCs u kolu sorsa
R'L = RD||1/gd||RL.
A uo = gm
1
=m
gd
53
Ri = RG
U sluaju da je ulazni otpor pojaavaa beskonano
velik, odnosno da je RG beskonano velik ili praktino
mnogo vei od unutranjeg otpora generatora Rg ulazni
napon bi bio jednak elektromotornoj sili generatora, pa
bi se na izlazu dobio najvei signal. Kako RG nije mnogo
vei od Rg , to e na ulazu signal biti oslabljen.
Pojaanje pojaavaa, raunajui ga u odnosu na
elektromotornu silu (EMS) generatora na ulazu je
A es =
U o U o Ui
RG
=
= A us
Eg
Ui E g
RG + Rg
Uo
= R'D .
Io
U'0 U 0
1
= A us
w
U i U'0
1- j n
w
1
'
C 2 (R D
+ RL )
54
A un
f
(dB) = 20 log
A us
fn
wv
1
C 0R L'
55
1
f
1 + j
fv
g m R L'
1 + g mR L'
otpora
1
gm
A un = A us
1
1- j
wn
w
A uv = A us
1
w
1+ j
wv
56
57
58
R
R 'C
I1
I I
= b 1 = -h fe i
'
h ie R C + R L
Ii
Ii Ib
ili
A is = -h 21
Ri
R 'C
h11 R 'C + R L
59
Ri
h11
R'C
R'C + R L +
1
jwC 2
= A is
1
1- j
fn
f
1
f
f
1+ j
1+ j
fb
fv
60
U0
U0
h11
=
=
Ie
(1 + b)I b
(1 + b)
U0
U0
(1 + h 21 )R L'
=
=
.
Ui
U be + U 0
h11 + (1 + h 21 )R L'
R i' =
Ui
= h11 + (1 + h 21 )R 'L .
Ib
(1 + h 21 )R E
h11 + (1 + h 21 )R E
61
U0
RL
= A 'us
R0 + RL
Ui
1
1+ j
fn
f
gdje je:
fn =
1
2pC 2 (R 0 + R L )
1
jwC 0
62
POJAAVAI SA
DIREKTNOM SPREGOM
poglavlje
64
65
sprege
faktora
bi
i= 1
66
UO R L IO R L
A i = A i = -b1b 2 b 3
=
=
Ui
R i Ii
Ri
67
8.4. POJAAVAI SA
AKTIVNIM OPTEREENJEM
Upotrebimo li aktivni element kao optereenje
pojaavaa njegov otpor istosmjernoj struji je mnogo
manji od diferencijalnog otpora, odnosno, otpora
izmjeninoj struji ili promjeni struje. Prema tome, kroz
aktivni element moemo propustiti dovoljno veliku
istosmjernu struju, da pojaavaki element radi u
podruju velikog prenosnog parametra, a u isto vrijeme
elemenata koji igra ulogu otpora, ima veliki otpor, kako
bi pojaanje bilo veliko.
68
69
70
71
UC1-UB2=nUD,
gdje je: n broj ubaenih dioda izmeu kolektora i
baze.
Kako je rDrd to e otpor za izmjeninu struju nrd biti
mnogo manji od otpora nrD.
Kada treba pomjeriti nivo za nekoliko volti umjeto
direktno polarizirane koristi se Zenerova dioda.
Pomjeranje nivoa je jednako Zenerovom naponu UZ, a
otpor izmjeninoj struji je jednak diferencijalnom
Zenerovom otporu rz.
Na slici 8.20. prikazano je pomjeranje nivoa za Zener
diodom kod sprege pojaavaa sa zajednikim
emitorom.
72
UC1-UB3=-UC2.
NISKOFREKVENTNI
POJAAVAI SNAGE
poglavlje
74
Slika 9.2 Izlazne karakteristike tranzistora sa radnom pravom i maksimalnim izlaznim signalom
75
U cm I cm
I2 R
= cm L
2
2
i c max - i c min
,
2
u c max - u c min
.
2
(u c max
(u
P0
- u c min )(i c max - i c min )
= c max
PB
8 U CC I C
I cm U cm
1
= = 0 ,25 = 25% .
2U CC I C
4
76
I cm U cm
= 0 ,5 = 50%
2U CC I C
77
78
79
80
81
Slika 9.14. Prenosna karakteristika pojaavaa klase AB, smanjena izoblienja u odnosu na klasu B
I C1 = I C2 =
U CC 2i C max
2I U
= cm CC
p
p
I cm
i
= C max
p
p
P0m =
i2
R1
I cm U cm
i
U
= C max CC = C max
,
2
2
2
P0m
p
= = 0 ,78 = 78%
PCC
4
82
Iccm=Icm/2.
Napon od kolektora do kolektora iznosi:
Uccm = 2Ucm,
jer, protiui struja kroz polovinu primara indukuje
napon u drugoj polovini primara.
Ekvivalentni otpor optereenja na primarnoj strani
transformatora je onda:
R'L =
U ccm
U
= 4 cm = 4R 1
I ccm
I cm
N1
=
N2
4R 1
RL
83
Ukoliko
ovaj
pojaava
pojaavaa
signal
pravougaonog oblika (slika 9.20), ova pojava nee
imati uticaj na izlazni signal.
84
SELEKTIVNI
POJAAVAI
10
poglavlje
86
SELEKTIVNI POJAAVAI
ema
ovog
87
SELEKTIVNI POJAAVAI
R 0e
U0
= - g m Z = - gm
,
1 + j2Q e e
Ui
A u0
1 + 4 Q 2e e 2
88
SELEKTIVNI POJAAVAI
1
jwC gd
89
SELEKTIVNI POJAAVAI
M
L 1L 2
10.5. NEUTRALIZACIJA
90
SELEKTIVNI POJAAVAI
Ud
.
Un
POVRATNA SPREGA
KOD POJAAVAA
11
poglavlje
92
X = Xi + X r
Xr
Xo
A
1 - bA
93
Xr
X
X
= r o = bA
X
Xo X
2.
3.
Strujno-serijska ili strujno-naponska ili strujnopovratna sprega (slika 11.2c). Povratno kolo je
na izlazu prikljueno serijski sa potroaem pa je
vraeni signal proporcionalan izlaznoj struji, a
signal iz kola povratne sprege vezuje se u seriju
sa generatorom, pa se naponi generatora i
naponi iz kola povratne sprege sabiraju.
4.
Strujno-paralelna ili strujno-strujna ili serijskoparalelna povratna sprega (slika 11.2d). Povratni
signal je struja, proporcionalna izlaznoj struji.
Izlaz pojaavaa je vezan redno sa ulazom kola
za povratnu spregu, a vraeni signal se dovodi
paralelno ulazu pojaavaa, te se struja
generatora i vraena struja na ulazu sabiraju.
1 - bA = F
94
=-
Ar
1 - bA A
F A
1
b
As
1+ j
f
fv
95
Av
=
1 - bA v
A sr
f
1+ j
(1 - bA s )f v
A sr
1+ j
f
f vr
gdje je:
f vr = ( 1 - b A s ) f v = Ffv - gornja granina frekvencija
pojaavaa sa povratnom spregom.
B = f v - fn
fn
F
As
= fv A s
1 - bA s
As
1+ j
fn
f
An
=
=
1 - bA n
A sr
A sr
=
f
1 fn
1- j
1 - j nr
f
f 1 - bA s
gdje je:
fnr =
fn
f
= n
1 - bA s
F
donja
granina
frekvencija
96
Xo1 = AX.
Napravimo li povratnu spregu, smanjie se pojaanje,
pa e se smanjiti i izlazni signal. Kako je pojaanje
smanjeno za veliinu funkcije povratne sprege, to e se
i izlazni signal smanji za tu veliinu.
X or =
X
Xo
X
X
= o1 + o 2 + ... + on + ...
F
F
F
F
X o2
X
+ o 3 + ...
F
F
A2
1 - b2 A 2
97
A2
,
1 - bA1 A 2
uz uslov da je:
F=1A1A2 =12A2=F2, za 2 =A1
Kako je u oba sluaja funkcija povratne sprege ista, a
oba dijela pojaanja (A1 i A2) ista, to su i izoblienja i
smetnje na izlazu u oba sluaja isti, naravno ako su
izoblienja pojaavaa A1 zanemariva.
Slika 11.6. Uticaj totalne povratne sprege na smetnje koje se pojavljuju na raznim mjestima pojaavaa
12
OSCILATORI
PROSTOPERIODINIH
OSCILACIJA
poglavlje
99
12.1. RC OSCILATORI
Najjednostavniji oscilator sa jednim pojaavakim
elementom je RC oscilator. Uzmimo da analiziramo
jedan takav oscilator sa fetom, slika 12.1. To je obian
pojaava sa uzemljenim sorsom, kod koga se povratna
sprega izvodi preko RC filtra, koji obre fazu za 180.
Sam pojaava obre fazu za 180, te je tako vraeni
signal u fazi sa pobudnim signalom. Frekvenciju
oscilacija odreuje RC filtar.
Ulazni otpor je vrlo veliki, tako da njegov uticaj
moemo zanemariti. Kako za pobuivanje nije potrebna
snaga, to otpori R u filtru mogu biti veliki. Ako
pretpostavimo da je RRD, to optereenje uslijed filtra
moemo zanemariti.
w=
1
6 RC
, tj f =
1
2p 6 RC
100
12.2. OSCILATOR SA
VINOVIM MOSTOM
Oscilator sa Vinovim mostom ima kolo sa povratnom
spregom u vidu Vinovog mosta. Kod ovog mosta, samo
na jednoj frekvenciji je izlazni napon u fazi sa ulaznim
naponom pojaavaa. ema ovog oscilatora je data na
sl. 12.3. U ovom sluaju za pajaava je diferencijalni
(operacioni) pojaava, koji ima simetrian ulaz.
w=
1
1
, tj f =
4 RC
8pRC
maximalnog
prema
w=
1
1
, tj f =
2pRC
RC
w
C max
f
= max = max , isto kao i kod RC oscilatora.
C min
f min
w min
Kod oscilatora sa Vinovim mostom moe se izvriti
stabilizacija amplitude oscilacija. Ova stabilizacija se
postie promjenom povratne sprege.
101
12.3. LC OSCILATOR SA
INDUKOVANOM POVRATNOM SPREGOM
Kod ovih oscilatora frekvenciju oscilovanja odreuje
oscilatorno kolo i ona je priblino jednaka rezonantnoj
frekvenciji tog kola.
w0 =
1
LC
, tj f 0 =
1
2p LC
102
103
104
105
w=
1
LC
, tj f =
1
2p LC
106
2.
3.
Slika 12.17. Zavisnost reaktanse kristala kvarca od frekvencije
4.
107
108
13. LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Vojin Cveki, Elektronika II, Linearna elektronika, Nauna knjiga Beograd, Beograd 1987.
Vojin Cveki, Elektronika I, Poluprovodnika elektronika, Nauna knjiga Beograd, Beograd 1986.
Predavanja na predmetu Elektronika za III razred, JU Mjeovita srednja elektrotehnika kola Tuzla,
kolska 2004/05. godina.
Ratko Opai, Elektronika II, za III razred elektrotehnike kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva
Beograd, Beograd 1996.
Senad etovi, Boo Ljuboja, ivko Marjanovi, Osnovi elektronike, telekomunikacija i automatike,
Svjetlost, Sarajevo,1989.
I. Modlic, B. Modlic, Visokofrekvencijska elektronika modulacija, modulatori, pojaala snage, kolska
knjiga Zagreb, 1982.
Praktina elektronika, asopis za elektronike, ET Nikola Tesla, Beograd, 1998.
Slavoljub Marjanovi, Elektronika, diskretna i integrisana analogna kola, Nauna knjiga, Beograd, 1981.
Spasoje Tei, Integrisana digitalana elektronika, Nauna knjiga, Beograd 1981.
L.W.Turner, Electronic Engineers Reference Book, Newnes-Butterworth, London, 1976.
Katalog firme Intel, Component Data Catalog, Santa Clara, 1998.
Katalog firme Motorola, Analog Devices, Data-Acquisitio Databook, Norwood, 1982.
C. Jung, The New Penguin Dictionary of Electronics, London 1985.
P. Obradovi, Telekomunikacioni vodovi, Beograd, 1990.
International Telecommunication Union, Radio-relay systems, 1994.
International Telecommunication Union, Fixed-satelite service, 1994.
Z. Smrki, Mikrotalasna elektronika, kolska knjiga, zagreb, 1986.
www.diyaudio.com
www.elektronika.ba
www.sound.westhost.com
www.driverguide.com
www.bih.net.ba
www.bhtelecom.ba