Professional Documents
Culture Documents
Ustavna Načela o Sudovima
Ustavna Načela o Sudovima
Pravni fakultet
Opte pravo
SEMINARSKI RAD
Predmet: Ustavno pravo
Tema: Sudska vlast, sud i sudije
Mentor:
Prof. Neboja Teofilovi
Student:
Nenad Basari
Index: 2/1572
Ass:
Milan Tesla
Panevo
April, 2011
SADRAJ
Uvod.........................................................................................................................3
Ustavna naela o sudovima......................................................................................4
Sudska vlast..............................................................................................................4
Samostalnost i nezavisnost sudova...........................................................................4
Zbornost suenja.......................................................................................................5
Uee graana u suenju.........5
Javnost suenja..5
Stalnost sudijske funkcije..5
Sudijski imunitet6
Uslovi za izbor7
Literatura ....8
UVOD
Prema formalnoj koncepciji, predmet ustavnog prava su ustavni tekstovi, tj. pravne
norme koje sadre ustavi. Taj pristup suvie restriktivan, poto se pravna pravila koja se
odnose na politiku vlast i njeno ograniavanje ne nalaze uvek u ustavu. Re ,,ustav imala je
ideoloko znaenje. Postojanje ustava bilo je symbol i uslov politike slobode. Reimi u
zemljama iji ustavi nisu obezbedili ni organizovali politiku slobodu, nisu ulazili u sferu
prouavanja ustavnog prava. Ideoloka mo koja se pripisivala rei ,,ustav, tj. na pruavanje
pravnih mehanizma politikog liberalizma. Poetkom XIX veka ovakav teorijski stav usvojio
je i sproveo ga Benamen Konstan.
razlozi koji su utvreni u ustavu ili zakonu. Kad poloaj sudije nije stalan, nego je podloan
periodinim ponovnim izborima postoji teorijska mogunost za uticaj pojedinaca i institucija
na obavljenje sudijske funkcije. Ustav Republike Srbije u lanu 146. Utvuje da je sudijska
funkcija stalna, izuzev u sluaju prvog izbora za sudiju, kad se sudija bira na tri godine.
Potom razlikuje prestanak sudijske funkcije na zahtev sudije i protiv njegove voljenastupanjem zakona propisanih uslova.
Stalnost i nepremestivost
Sudija svoju funkciju vri kao stalnu, izuzev kada se prvi put bira za sudiju. Sudija vri
funkciju u sudu za koji je izabran. Bez svoje saglasnosti sudija ne moe biti premeten ni
upuen u drugi sud, osim u sluajevima predvienim ovim zakonom. Sudija moe, uz svoju
saglasnost, biti upuen na rad u drugi dravni organ ili ustanovu, u skladu sa ovim zakonom.
Odravanje poverenja u nezavisnost i nepristrasnost.1
Upuivanje u drugi sud
Sudija moe biti upuen na rad samo u drugi sud iste vrste i istog ili neposredno nieg
stepena, najdue godinu dana. Izuzetno, sudija moe biti upuen u sud neposredno vieg
stepena, ako ispunjava zakonom propisane uslove za izbor za sudiju suda u koji se upuuje.
Sudija se upuuje u sud u kome nedostatak, spreenost, izuzee sudija ili drugi razlozi
oteavaju ili usporavaju rad suda. Reenje o upuivanju sudije iz st. 1. do 3. ovog lana, uz
saglasnost sudije, donosi Visoki savet sudstva.2
Sudijski imunitet
Taj imunitet obuhvata slobodu miljenja u presuivanju i zatitu od pritvaranja za dela
uinjena u vrenju sudijske funkcije. Ustav Republike Srbije, u lanu 151. St. 1-2. o
sudijskom imunitetu kae: ,,Sudija ne moe biti pozvan na odgovornost za izraeni miljenje
ili glasanje prilikom donoenja sudske odluke, osim ako se radi o krivinom delu krenja
zakona od strane sudije. Sudija ne moe biti lien slobode u postupku pokrenutom zbog
krivinog dela uinjenog u obavljanju sudijske funkcije bez odobrenja Visokog saveta
sudstva. Vea garantija sudijskog imuniteta je kad o njemu odluuje politiki neutralno telo,
kakav je visoki savet sudske vlasti.
Nespojivost sudijske funkcije
Ovo naelo podrazumeva nespojivost sudijske funkcije s drugim dravnim ili javnim i
profesionalnim slubama. Ustav je, dakle, zabranio politiko delovanje sudija, a utvrivanje
funkcija, poslova ili privatnih interesa nespojivih sa sudijskom funkcijom prepustio je zakonu.
Prema Zakonu o sudijama, sudija ne moe biti na funkcijama u organima koji donose propise
i organima izvrne vlasti, javnim slubama i organima pokrajinske autonomije i jedinica
lokalne samouprave. On ne moe biti lan politike stranke niti politiki delovati na drugi
nain, baviti se bilo kojim javnim ili privatnim plaenim poslom, niti pruati pravne usluge i
svete uz naknadu.
1
2
l. 2. Zakon o sudijama
l. 20. Zakon o sudijama
USLOVI ZA IZBOR
Za sudiju moe biti izabran dravljanin Republike Srbije koji ispunjava opte uslove za
rad u dravnim organima, koji je zavrio pravni fakultet, poloio pravosudni ispit i koji je
struan, osposobljen i dostojan sudijske funkcije. Posle poloenog pravosudnog ispita
potrebno je radno iskustvo u pravnoj struci:
- dve godine za sudiju prekrajnog suda;
- tri godine za sudiju osnovnog suda;
- est godina za sudiju vieg suda, privrednog suda i Vieg prekrajnog suda;
- deset godina za sudiju apelacionog suda, Privrednog apelacionog suda i Upravnog suda;
- dvanaest godina za sudiju Vrhovnog kasacionog suda.
Ostali uslovi za izbor sudije su strunost, osposobljenost i dostojnost. Strunost podrazumeva
posedovanje teorijskog i praktinog znanja potrebnog za obavljanje sudijske
funkcije.Osposobljenost podrazumeva vetine koje omoguavaju efikasnu primenu
specifinih pravnikih znanja u reavanju sudskih predmeta. Dostojnost podrazumeva
moralne osobine koje sudija treba da poseduje i ponaanje u skladu sa tim osobinama.
Moralne osobine koje sudija treba da poseduje su: potenje, savesnost, pravinost,
dostojanstvenost, istrajnost i uzornost, a ponaanje u skladu sa tim osobinama podrazumeva
uvanje ugleda sudije i suda u slubi i izvan nje, svest o drutvenoj odgovornosti, odravanje
nezavisnosti i nepristrasnosti, pouzdanosti i dostojanstva u slubi i izvan nje i preuzimanje
odgovornosti za unutranju organizaciju i pozitivnu sliku o sudstvu u javnosti. Kriterijume i
merila za ocenu strunosti, osposobljenosti i dostojnosti propisuje Visoki savet sudstva, u
skladu sa zakonom.
Zabrana diskriminacije
Prilikom izbora i predlaganja za izbor sudije zabranjena je diskriminacija po bilo kom
osnovu. Pri izboru i predlaganju za izbor sudija vodi se rauna o nacionalnom sastavu
stanovnitva, odgovarajuoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina i poznavanju
strune pravne terminologije na jeziku nacionalne manjine, koji je u slubenoj upotrebi u
sudu.
LITERATURA
-