SADRAJ

UVOD..................................................................................................................................3
1. POJAM I ELEMENTI OBVEZNICA.........................................................................4
1.1. Pojam obve!"#e..................................................................................................4
1.$. E%eme!&" obve!"#e.............................................................................................4
$. ZNA'AJ OBVEZNICA U TRI(NOJ PRIVREDI..................................................)
$.1. P*e+!o,&" " !e+o,&a#" -"!a!,"*a!ja ./&em obve!"#a.......................................)
$.$. P*ob%em" / -/!0#"o!",a!j/ &*1"2&a obve!"#a / Re./b%"#" S*.,0oj................3
3. PRINOS OD OBVEZNICA..........................................................................................4
3.1. 5ama&!e ,&o.e 60/.o!,0e7.................................................................................4
3.$. 5a."&a%!" +ob"&a089/b"&a0................................................................................1:
3.3. Te0/;" .*"!o,.....................................................................................................11
3.4. P*"!o, +o +o,."je;a...........................................................................................1$
4. RIZICI ULA<ANJA U OBVEZNICE......................................................................1=
ZA5LJU'A5..................................................................................................................13
LITERATURA.................................................................................................................14
2
UVOD
Finansijski sistem je sastavni dio privrednog sistema svake trine ekonomije koji svojim
elementima omoguava nesmetak tok finansijskih sredstava od subjekata koji imaju viak
novanih sredstava (tedia) ka subjektima koji imaju manjak sredstava (investitorima).
U direktnom finansiranju investiione jedinie po!ajmljuju novana sredstva direktno od
tednih jedinia tako to im na finansijskom tritu prodaju hartije od vrijednosti. U
indirektnom finansiranju finansijski posrednii se nala!e i!me"u kreditora i dunika.
#esto pitanje u poslovanju predu!ea$ koje stoji pred finansijskim menaderima je da li
e finansirati predu!ee i! sopstvenih ili po!ajmljenih i!vora finansiranja. %onijeti
odluku u ve!i sa ovim pitanjem !nai odabrati i najpovoljniju soluiju !a budue
poslovanje predu!ea. &ri tome treba u!eti u ob!ir postojee trine uslove$ trokove
pojedinih oblika finansiranja$ kao i njihovu dostupnost. 'reba !nati koliko kapitala
pribaviti i! po!ajmljenih i!vora$ da li ga pribaviti na dugi ili kratki rok$ na tritu hartija
od vrijednosti ili putem banaka. (ano pitanje jeste i koju vrstu hartija od vrijednosti
emitovati i kada.
U domaoj praksi uglavnom je !astupljeno indirektno finansiranje posredstvom banaka$
poto je finansijsko trite nedovoljno ra!vijeno. )era!vijeno domae trite je posljedia
nedostatka adekvatne !akonske regulative$ nedovoljnog nivoa obavijetenosti o !naaju
hartija od vrijednosti$ nedostatka !nanja i! ove oblasti$ esti ratovi$ politika i ekonomska
nestabilnost$ i!olaija itd. 'renutna *vjetska kri!a negativno utie na povjerenje ulagaa$
a time i na ra!voj trita. (anu ulogu u ra!voju trita u ovakvom okruenju trebale bi
da imaju niskori!ine hartije od vrijednosti kao to su obve!nie$ kako bi se privukli
investitori da na dui rok slobodna novana sredstva$ umjesto u banke$ ulau na tritu
kapitala. 'o je ra!log !ato treba posvetiti veu panju obve!niama kao dunikom
instrumentu trita kapitala.
+vaj maturski rad obra"uje obve!nie kao dugorone hartije od vrijednosti$ ije je
emitovanje i trgovina sa njima jako bitna !a ra!voj trita kapitala. ,edna ra!vijena !emlja
se ne moe !amisliti be! ra!vijenog trita obve!nia. -aturski rad je podijeljen na etiri
dijela. U prvom dijelu rada obra"en je pojam i osnovni elementi obve!nie kao hartije od
vrijednosti. %rugi dio rada se odnosi na !naaj obve!nia u trinoj privredi$ gdje su
objanjeni prednosti i nedostai finansiranja putem obve!nia$ kao i problemi u
funkionisanju trita obve!nia u .epublii *rpskoj. 'rei dio rada se odnosi na prinose
od obve!nia$ gdje su objanjene kuponske kamatne stope$ kapitalni dobitak$ odnosno
gubitak$ tekui prinos i prinos do dospijea$ dok su u etvrtom dijelu rada objanjeni
ri!ii ulaganja u obve!nie.
/
1. POJAM I ELEMENTI OBVEZNICA
1.1. Pojam obve!"#e
+bve!nia je hartija od vrijednosti kojom se njen i!davala (emitent) obave!uje da e
imaou ili vlasniku obve!nie isplatiti i!nose novanih sredstava na!naenih u obve!nii$
prema tano utvr"enom i!nosu i prei!iranoj dinamii.
0
+ve hartije od vrijednosti imaju
kreditni ili !ajmovni karakter. +bve!nie su obligaijske hartije od vrijednosti$ sa
unaprijed odre"enim rokom dospijea$ odnosno vremenom naplate. %rugaije reeno$
pored i!nosa upisanog na samoj obve!nii i kamate$ utvr"ena je i dinamika vraanja
po!ajmljenog nova.
+bave!a vraanja moe biti ra!liita. -oe se utvrditi da se jelokupan i!nos vraa
odjednom. -e"utim$ u veini sluajeva vraanje se vri u ratama (anuitetima). )e!avisno
od toga$ tj. od naina vraanja sredstava$ vlasnik e uvijek ili po pravilu ostvariti
nadoknadu na po!ajmljena sredstva. )aknada od obve!nie je kamata. +na se moe
plaati godinje$ polugodinje$ tromjeseno itd.$ sve dok se ne vrati jelokupan i!nos. *va
bitna pitanja koja se odnose na obve!niu$ kao i !a ostale hartije od vrijednosti$ reguliu
se 1akonom o hartijama od vrijednosti. )jime se utvr"uje i sam sadraj obve!nie.
+dre"uje se i vlasnitvo obve!nie$ kao i obave!a da se i!nos novanih sredstava !ajedno
sa kamatom vrate u roku dospijea. *toga se obve!nia svrstava u sigurnosne hartije od
vrijednosti.
+bve!nie su prenosivi elektronski dokumenti. .anije su obve!nie bile u materijalnom
obliku$ odnosno u obliku pisanih dokumenata. %anas se obve!niejavljaju u obliku
elektronskih !apisa koji se vode u 2entralnom registru hartija od vrijednosti. 3!davanje i
prenos obve!nia vri se putem upisa u elektronski sistem 2entralnog registra hartija od
vrijednosti. +snovni ilj emisije obve!nia je mobili!aija kapitala na dugoronoj
kreditnoj osnovi 4 emitent (i!davala) je dunik po obve!nii. 1a ra!liku od akije ili
dionie$ obve!nia ne daje pravo na uee u upravljanju.
1.$. E%eme!&" obve!"#e
5ada su u pitanju dijelovi ili bitni elementi obve!nie$ mogu se navesti sljedei6
ako se glavnia i kamata otplauju odjednom (isplata)$ obve!nia obino ima plat
(omot) i kupon$
1
7leksandar 8ivkovi$ 9orko 5rsti$ &etar 9ojovi6 -onetarna ekonomija i bankarstvo 333$ 1avod !a
udbenike i nastavna sredstva$ 9eograd$ etvrto i!danje$ 2::0.$ str. ;:
<
ako se otplata vri u ratama (anuitetima)$ tada ona ima glavni dio u vidu omota
(plata) i sporedni dio 4 kamatni kupon i talon sa istim pravnim !naajem kao kod
akije.
%akle$ obve!nia se sastoji i! dva dijela6
2
omota ili plata i
talona.
+mot ili plat obve!nie 4 skoro je identian omotu akije. *adri sve bitne elemente kao
i omot akije$ kao to su6
kamatna stopa$
rok otplaivanja$
proenat partiipaije u dobiti (partiipativna obve!nia) i
garanije !a isplatu obave!a (garantna obve!nia).
+mot ili plat obve!nie odre"uje sutinu finansijskog odnosa i!me"u emitenta$ odnosno
i!davaoa i vlasnika (imaoa) obve!nie. U njemu se nala!e najbitniji podai obve!nie
kao to su6 o!naka da je obve!nia$ na!iv i sjedite emitenta obve!nie$ na!iv i sjedite
vlasnika ili imaoa obve!nie$ minimalna vrijednost obve!nie$ visina kamatne stope po
obve!nii$ visina udjela u poslovnom re!ultatu emitenta$ vrijeme$ odnosno rok otplate
glavnie i i!nosa kamate$ mjesto i datum i!davanja$ serijski broj$ te potpis ovlaene
osobe i!davaoa obve!nie.
'alon obve!nie sadri kamatne ili anuitetske kupone. 5amatni kuponi nala!e se u talonu
kuponske obve!nie$ a anuitetski kuponi sastavni su dijelovi talona obve!nie koja se
amorti!uje viestruko$ tj. anuitetski. -e"utim$ mogue je da pojedine obve!nie nemaju
talon$ odnosno kupone. 'o je sluaj kada su u pitanju obve!nie sa jednokratnim
dospijeem$ kod kojih se i kamata isplauje odjednom nakon isteka vremena dospijea$
kao i kada je rije o obve!niama sa jednokratnim dospijeem koje se prodaju u! diskont$
tj. po nioj ijeni od stvarne ijene$ odnosno nominalne vrijednosti na!naene u samoj
obve!nii.
)a osnovu kupona se omoguava periodina naplata kamata ili anuiteta$ tj. dijela
glavnie i pripadajuih i!nosa kamate. 5ada se obve!nia isplauje u ratama ili
anuitetima$ tada se na pole"ini omota upisuje amorti!aijski plan sa anuitetima (rokovi
isplate glavnie i kamata). )e!avisno od toga na koji nain se isplauju$ fundamentalno
finansijsko pitanje jeste odre"ivanje elemenata i modaliteta obrauna i plaanja kamata.
2
7leksandar 8ivkovi$ 8arko .isti$ .uia =or"evi6 -onetarna ekonomija !a 333 ra!red ekonomske
kole$ 1avod !a udbenike i nastavna sredstva$ 9eograd$ 2::2.$ str. 0:>
?
$. ZNA'AJ OBVEZNICA U TRI(NOJ PRIVREDI
+bve!nie$ kao hartije od vrijednosti sa fiksnim dohotkom$ su privlane !a investitore
jer nude redovan dohodak od kamate$ dok su u roku vaenja$ kao i vraanje glavnie po
dospijeu. +beani prinos na obve!niu$ koja se dri do dospijea$ po!nat je u vrijeme
njene kupovine. %ranjem obve!nie do dospijea investitori mogu i!bjei ri!ik od
smanjenja ijena$ !bog porasta trinih kamatnih stopa$ ali druge ri!ike ne mogu
eliminisati.
/
&ojedini investitori kupuju obve!nie upravo !bog toga to se njihove ijene
mijenjaju sa promjenom kamatnih stopa.+ni nisu !ainteresovani !a dranje obve!nia do
dospijea$ ve !a ostvarivanje kapitalne dobiti$ pod uslovom da pravilno proijene
kretanje kamatnih stopa na tritu. +bve!nie pruaju mogunost !a veliku !aradu
pekulaijom u ve!i sa kamatnim stopama$ ali u! mogue velike gubitke.
$.1. P*e+!o,&" " !e+o,&a#" -"!a!,"*a!ja ./&em obve!"#a
5orienje obve!nia kao finansijskog instrumenta duga u strukturi kapitala predu!ea
koja ih emituju donosi odre"ene prednsoti$ ali podra!umijeva i postojanje odre"enih
nedostataka.
)ajvanije prednosti su6
<
@misija obve!nia omoguava da se kapital pribavi i! vie i!vora. 5od u!imanja
kredita od strane neke od finansijskih instituija broj i!vora je ogranien$ to
moe predstavljati problem ukoliko se sakuplja velika suma kapitala. -e"utim$ su
sluaju emisije obve!nia$ ukupan i!nos duga se ra!bija na vie manjih suma koje
se prodaju veem broju subjekata$ to olakava prikupljanje neophodnog kapitala.
'rokovi po osnovu duga su definitivno ogranieni na i!nos glavnie i kamate
koja se isplauje vlasniima obve!nia. +ni ne mogu biti vii od toga$ poto
vlasnii obve!nia uglavnom ne uestvuju u raspodjeli neto dobitka koji emitent
ostvari.
'rokovi po osnovu emitovanih obve!nia ne samo da su ogranieni$ ve je
njihova visina !naajno nia od trokova akijskog kapitala. )aime$ uobiajeno je
da kamatna stopa na obve!nie bude nia od dividendne stope$ poto finansiranja
putem akije nosi vei ri!ik. -e"utim$ treba imati u vidu da je kamatna stopa na
obve!nie predu!ea uvijek via od kamatne stope na dravne obve!nie. &ostoji
3
*lobodan 5oma!e6 -onetarna ekonomija i bankarski menadment$ #aak$ 2::A.$ str. 0?/
4
*lavko 2ari6 9ankarski poslovni i hartije od vrednosti$ )ovi *ad$ &rivredna akademija$ 2::B.$ str. 0?A
A
vie ra!loga 4 vei stepen ri!ika$ nia likvidnost$ ra!liit poreski tretman$
mogunost opo!iva itd.
Finansiranje putem obve!nia odgovara vlasniima u tom smislu to dola!e do
kapitala be! promjere strukture sopstvenog kapitala.
3splata kamata po osnovu emitovanih obve!nia predstavlja troak poslovanja koji
predu!eu emitentu moe donijeti odre"enu utedu u pore!u na dobit.
5orienje obve!nia u! uvo"enje tako!vane all odredbe (odredbe o reotkupu) u
ugovoru o kreditu unosi veliki stepen fleksibilnosti u finansijskoj strukturu.
)aime$ emitenti mogu iskoristiti ovu opiju u sluaju pada kamatnih stopa i
otkupiti postojee obve!nie emitovane po vioj kamatnoj stopi emisijom novih
obve!nia po nioj kamatnoj stopi.
)eki od najeih nedostataka korienja obve!nia kao instrumenta duga !a predu!ea
ogledaju se u sljedeem6
?
+bve!nie povlae postojanje fiksnih obave!a. Ukoliko emitent ostvari loe
poslovne re!ultate i nema dovoljan nivo prihoda$ moe se nai u situaiji da nije
sposoban da i!vri obave!e po osnovu emitovanih obve!nia$ usljed ega slijede
sankije od kojih je najtea likvidaija.
(ei obim korienja obve!nia kao i!vora finansiranja dovodi do poveanja
finansijskog leverida$ to e imati !a posljediu poveanje trokova kapitala.
,edan od problema je to obve!nie imaju fiksni rok dospijea kada treba isplatiti
i!nos glavnie. 5ako se esto radi o velikim i!nosima$ emitenti treba unaprijed da
vode rauna o tome.
%ugorone obve!nie predu!ea predstavljaju dugoronu obave!u koja sa sobom
uvijek nosi visok nivo ri!ika. U dugom roku uslovi na tritu e se sigurno
promijeniti to emitentu moe da stvara velike probleme.
@misija dugoronih obve!nia !ahtijeva stroije uslove od kratkoronih
finansijskih instrumenata ili instrumenata akijskog kapitala.
&ostoje objektivne granie dokle predu!ea mogu da koriste finansiranje putem
duga. U praksi predu!ea sama projenjuju graniu do koje mogu da se !aduuju.
5
*lavko 2ari6 9ankarski poslovni i hartije od vrednosti$ )ovi *ad$ &rivredna akademija$ 2::B.$ str. 0?B
B
&reko te granie ula!e u vrlo ri!ine vode$ to niko ne eli$ ni menaderi$ ni
vlasnii$ ni povjerioi.
$.$. P*ob%em" / -/!0#"o!",a!j/ &*1"2&a obve!"#a / Re./b%"#" S*.,0oj
'rite obve!nia u .epublii *rpskoj je tek u ra!voju. 3ako je donesen pravni okvir na
osnovu koga se trite obve!nia moe ra!vijati$ ipak je ono u velikom !aostatku !a
tritem obve!nia u ra!vijenim !emljama. 5ao osnovni problem koji sputavaju ra!voj i
funkionisanje trita obve!nia navode se6
A
Ne+o,&a&a0 0va%"&e&!"> .*e+/e;a. )a prostoru .* postoji sveg par
predu!ea sa po!itivnim finansijskih re!ultatom. )aa predu!ea$ !bog
nedostatka stalnih i obrtnih sredstava suoena su sa problemom hronine
nelikvidnosti i samim tim imaju nisku mo !ara"ivanja.
Ne+o,&a&a0 ,&*/0&/*e >a*&"ja o+ v*"je+!o,& " ,%ab bo!"&e& ",&">. 7kije
i! privati!aije su do sada jedini trini instrument na ovom podruju.
Ne+o,&a&a0 "!,&"&/#"o!a%!"> "!ve,&"&o*a. -oderno trite hartija od
vrijednosti karakterie sve vea uloga i !naaj nebankarskih finansijskih
organi!aija$ a prije svega instituionalnih investitor. 5od nas jo ne
postoje instituionalni investitori$ mada se oekuje da &3FCovi$ u roku od
pet godina$ preu!mu njihovu ulogu.
6
http://www.crhovrs.org/
>
3. PRINOS OD OBVEZNICA
*vako ko rijei da svoj kapital uloi u obve!nie$ anali!ira njihov prinos i ri!ik u ve!i sa
njima. 2ilj svakog investitora jeste da maksimi!ira prinos. &rinos je motivaiona sila
u proesu ulaganja$ on je nagrada !a predu!eto investiranje. (ano je napraviti ra!liku
i!me"u ostvarenog i oekivanog prinosa.
+stvareni prinos je prinos koji jeste ili je mogao biti ostvaren. 3ma !naajnu ulogu u
projeni buduih prinosa. +ekivani prinos je proijenjeni prinos od neke investiije$ koji
e$ kako investitori oekuju$ ostvariti u nekom buduem periodu. &oto je prinos
oekivan$ podloan je nei!vijesnosti$ i moe se$ ali ne mora reali!ovati. 7ko se ne
reali!uje ostvareni prinos e biti ra!liit od oekivanog prinosa.
3.1. 5ama&!e ,&o.e 60/.o!,0e7
5amata je osnovni element prinosa. &redstavlja periodini priliv nova od ulaganja.
5amata ili kuponska stopa slui !a odre"ivanje i!nosa kamate koju e vlasnik obve!nie
dobiti. 5amatne stope obve!nie se i!raavaju u proentima od nominalne vrijednosti
obve!nie.
B
3!raavaju se na godinjem nivou$ i!u!ev kada je ekspliitno naglaeno da je
kamatna stopa polugodinja$ kvartalna$ mjesena ili dnevna. 3!nos kamate i!raunava se
korienjem proentnog rauna.
5 4 i!nos kamate$
) 4 nominalna vrijednost obve!nie$
r 4 kamatna (kuponska) stopa.
5amatna stopa obve!nia se na!iva jo i kuponskom stopom. +vaj na!iv dola!i i!
prolosti kada su obve!nie emitovane u papirnom obliku i sastojale su se od plata i
kupona. (lasnik obve!nie koji je htio da naplati kamatu$ otijepio bi kupon koji bi
poslao emitentu na naplatu. %anas se obve!nie najee emituju u nematerijalnom
obliku i uvaju se kao elektronski !apisi u raunaru.
@mitovanje obve!nia u elektronskom obliku !naajno je smanjilo trokove transporta
obve!nia$ mogunost njihovog oteenja ili otu"enja i uinilo uvanje i prenoenje
obve!nia !natno brim i efikasnijim.
7
7leksandar 8ivkovi$ 9orko 5rsti$ &etar 9ojovi6 -onetarna ekonomija i bankarstvo 333$ 1avod !a
udbenike i nastavna sredstva$ 9eograd$ etvrto i!danje$ 2::0.$ str. 0/<
;
Primjer:
5upa 7 je kupio obve!niu D+E nominalne vrijednosti 0.::: 5- u postupku emisije
obve!nia. 5amatna stopa obve!nie D+E je >F$ a obve!nia dospijeva !a 0: godina.
&rema formuli $ bie

5G >:
5upa dobija >: 5- kamate svake godine. 1a deset godina kupa e po osnovu kamate
primiti >:: 5- (>: 5- H 0: godina). Ukoliko kupa kupi obve!niu D+E po nominalnoj
vrijednosti od 0.::: 5- u postupku emisije i dri obve!niu do dospijea$ u tom sluaju
je prinos investitora na godinjem nivou >F. U ovom sluau$ primos je jednak
nominalnoj kamatnoj (kuponskoj) stopi obve!nie.
3.$. 5a."&a%!" +ob"&a089/b"&a0
5apitalni dobitak ili kapitalni gubitak odnosi se na poveanje ili smanjenje ijene
obve!nie. +na predstavlja ra!liku i!me"u kupovne ijene i ijene po kojoj se obve!nia
prodaje ili se moe prodati. 3nvestitor koji kupi obve!niu po nominalnoj vrijednosti i
dri je do roka dospijea$ imae stalan prihod u vidu kamate. Ukoliko obve!niu kupi po
nioj ijeni i dri je neko vrijeme$ a !atim proda po vioj ijeni$ obve!nia e mu
obe!bijediti i prihod i kapitalnu dobit.
3nvestitor moe ostvariti i kapitalni gubitak$ ukoliko bude prinu"en da obve!niu proda
po nioj ijeni od one koju je !a nju platio. 5ako postoje mogunosti !a ostvarenje
kapitalnih dobitaka$ tako je isto mogue i ostvarenje kapitalnih gubitaka kod obve!nia.
5apitalni dobitak kod obve!nia nastaje pri rastu njihovih ijena. 3pak$ kapitalni gubitak
je sekundarni i!vor prinosa od obve!nia$ jednostavno !ato to kod takvih instrumenata
ne treba oekivati !naajnije osilaije ijena.
Primjer 1. Kapitalni dobitak
0:
3nvestitor 7 je kupio obve!niu D+I nominalne vrijednosti 0.::: 5- na ber!i po trinoj
ijeni od ;/. )akon godinu dana prodao je tu istu obve!niu po ijeni od ;B.
U ovom sluaju je investitor$ pored kamate koju je primao u toku jedne godine$ ostvario i
kapitalni dobitak u i!nosu od <: 5- (;B: 5- 4 ;/: 5- G <: 5-). +vaj dobitak je dio
prinosa koji je investitor 7 ostvario ulaganjem u obve!niu D+I.
Primjer 2. Kapitalni gubitak
3nvestitor 7 kupio je <: obve!nia D+I nominalne vrijednosti 0.::: 5- na ber!i po
trinoj ijeni od ;>. )akon dvije godine prodao je te obve!nie po ijeni od ;2.
3nvestitor 7 je u ovom sluaju ostvario kapitalni gubitak !a dvije godine u vrijednosti od
2.<:: 5-. (<:H;2: 4 <:H;>: G C2.<:: 5-)
3.3. Te0/;" .*"!o,
&rva mjera stvarnog prinosa je tekui prinos. *topa tekueg prinosa se i!raunava kao
kolinik kamatnog prihoda (vrijednost kamatnog kupona !a dati period$ koja se kod
standardne obve!nie ne mijenja) i ijene po kojoj je investitor kupio obve!niu. 2ijene
obve!nia se u sekundarnom prometu mijenjaju$ teorijski$ konano mnogo puta.
'ekui prinos je vei od nominalnog ako je ijena obve!nia manja od nominalne
vrijednosti$ odnosno ako je obve!nia kupljena u! diskont. 'ekui prinos je manji od
kuponskog ako je ijena obve!nie vea od nominalne vrijednosti$ odnosno ako je
obve!nia kupljena sa premijom. 'ekui prinos je visoko osjetljiv na promjene trine
ijene. 1bog toga je ovaj koefiijent pou!dan indikator trenutne rentabilnosti ulaganja u
obve!niu. Formula !a i!raunavanje tekueg prinosa obve!nie moe se i!raunati na
sljedei nain6
+sobine tekueg prinosa kao konvenionalne mjere prinosa obve!nie6
>
gruba mjera ijene hartije od vrijednosti$
8
)evenka 1arki ,oksimovi6 Upravljanje finansijama 4 osnove i prinipi$ F+)$ 9eograd$ 2::?.$ str. 0A>
00
uvaava jedino kuponsku stopu i nijedan drugi i!vor priliva koji e utiati na
investitorov prinos$
ne u!ima se u ob!ir kapitalna dobit koju e investitor ostvariti ukoliko kupi
diskontnu obve!niu i !adri je do roka dospijea$ niti kapitalni gubitak ukoliko
kupi premijsku obve!niu i !adri je do datuma dospijea.
Primjer:
+bve!nia plaa godinju kamatnu stopu od AF. )ominalna vrijednost obve!nie je
0.::: 5-. 'runa ijena obve!nie na ber!i je ;B.
'ekui prinos se rauna tako to se godinji i!nos kamate od A: 5- (AF od 0.::: 5-)
podijeli sa tekuom trinom ijenom od ;B: 5-.
'ekui prinos na obve!niu i!nosi A$0;F. Ukoliko se trina ijena promijeni sa ;B na
;?$ tada e se tekui prinos poveati sa A$0;F na A$/2F.
3.4. P*"!o, +o +o,."je;a
&rinos do dospijea ili stopa prinosa do dospijea je diskontovana stopa ili diskontna
stopa prinosa koja se koristi !a diskontovanje prihoda pojedinih finansijskih
instrumenata i u tom smislu predstavlja stopu koja i!jednaava kupovinu ili trinu ijenu
obve!nie ili neke druge finansijske aktive (&) sa sadanjom vrijednou svih obeanih
plaanja obve!nie ili svih oekivanih godinjih neto novanih tokova (dohotka).
&oti su obeani (oekivani) tokovi gotovine obve!nie fiksni$ ijena obve!nie je
diskontovana vrijednost obeanih tokova gotovine. 5oristei stopu prinosa do dospijea
kao diskontovanu stopu$ poveanjem prinosa do dospijea opada sadanja vrijednost (ili
tekua 4 sadanja trina ijena) obve!nie. &ostoji inver!na ve!a i!me"u odnosa ijene
obve!nie i stope prinosa do dospijea. %rugim rijeima$ rast ijena obve!nia !nai niu
stopu prinosa do dospijea i obrnuto.
-jerenje prinosa kod odluivanja na srednjorono i dugorono ulaganje u obve!nie
oslanja se na prinos do dospijea. )jegova matematika formali!aija je identina
internoj stopi prinosa kod ulaganja u realnu aktivu. &rinos do dospijea je diskontna stopa
02
koja i!jednaava dvije vrijednosti6 sadanju vrijednost ash floJCa i ijenu obve!nie.
&rinos do dospijea je interna stopa prinosa obve!nie.
&rinos do dospijea i!raunava se na osnovu6
;

ijene obve!nie$
godinje kamate i
roka dospea
7ko dvije obve!nie imaju istu nominalnu vrijednost i rok dospijea$ ne !nai da e i
prinos do dospijea biti isti$ to !avisi od visine kuponskih stopa$ odnosno nominalnih
prinosa obve!nia. U trenutku emitovanja prinos do dospijea jednak je nominalnoj
kuponskoj stopi. 7ko se tokom buduih perioda promijeni trina kamatna stopa$
promijenie se i ijena obve!nia. 2ijena obve!nia bie manja od nominalne vrednosti$
ako je trina kamatna stopa i!nad nivoa kuponske stope$ i obrnuto.
%akle$ kamatna stopa i ijena obve!nia su u inver!nom odnosu. %ui rok do dospijea
podra!umijeva i vie moguih promjena kamatnih stopa. 1a istu proentnu promjenu
trine kamatne stope$ dugorone obve!nie e reagovati veim varijabilitetom ijena od
kratkoronih.
Primjer:
.epublika *rpska je emitovala obve!nie !a i!mirenje obave!a po osnovu stare devi!ne
tednje u vrijednosti od 2:;$B miliona 5-. )ominalna vrijednost jedne obve!nie i!nosi
0 5-. +bve!nie nose kamatnu stopu 2$?F$ a kamata se rauna na ostatak glavnie.
Klavnia se amorti!uje po stopi od 0:F godinje linearnom metodom. 3splata kamate i
dijela glavnie se vri polugodinje. +bve!nie su emitovane 2>.:2.2::>. godine sa
rokom dospijea od ? godina.
)a osnovu ovih podataka o obve!nii moemo i!raunati novani tok i! jedne obve!nie
koji je prika!an u tabeli6
Broj
kupon
Datum
dospijea
Ostatak
glavnice KM
Isplata
glavnice KM
Isplata
kamate KM
Ukupna isplata
(glavnica +
9
-ilutin Lirovi6 -onetarna ekonomija$ ( i!danje$ @konomski fakultet$ 9eograd$ 0;;>.$ str. <;
0/
a (1) () (!) (") (#) kamata) KM
($)
: 2>.:2.2::>. 0$::
0 2>.:>.2::>. :$;: :$0: :$:02?: :$002?:
2 2>.:2.2::;. :$>: :$0: :$:002? :$0002?
! %&'%&''(& ')*' ')1' ')'1''' ')11'''
< 2>.:2.2:0:. :$A: :$0: :$::>B? :$0:>B?
? 2>.:>.2:0:. :$?: :$0: :$::B?: :$0:B?:
A 2>.:2.2:00. :$<: :$0: :$::A2? :$0:A2?
B 2>.:>.2:00. :$/: :$0: :$::?:: :$0:?::
> 2>.:2.2:02. :$2: :$0: :$::/B? :$0:/B?
; 2>.:>.2:02. :$0: :$0: :$::2?: :$0:2?:
0: 2>.:>.2:0/. :$:: :$0: :$::02? :$0:02?
Ukupno6 0$:: :$:A>B? 0$:A>B?
2ijena obve!nie na dan 2?.:>.2::;. godine na ber!i je i!nosila ;: (;:F H :$B: 5- G
:$A/5-). (lasnitvo nad obve!niom se stie na dan 2>.:>.2::;. godine ('M/) to je
datum isplate treeg kupona. &rvu isplatu koju kupa dobije 2>.:2.2:0:. i!nosi :$0:>B?.
&otrebno je i!raunati prinos do dospijea obve!nie.
0<
4. RIZICI ULA<ANJA U OBVEZNICE
3nvestiione odluke !avise od odnosa prinosa i ri!ika. 3nvestitori ne mogu oekivati
vei prinos ako nisu spremni da preu!mu i vei ri!ik. *vaki investitor u obve!nie se
suoava sa ri!ikom da njegovo ulaganje nee dati oekivani !adovoljavajui re!ultat$
prinos. (jerovatnoa da se ne ostvari !adovoljavajui re!ultat jeste ri!ik obve!nie. 3ako
su po definiiji najmanje ri!ine hartije od vrednosti$ obve!nie su i!loene ri!iima od
kojih su najvaniji6
0:
5*e+"&!" "%" *""0 !a.%a&"vo,&" (ri!ik od nei!!mirivanja obave!a$ default risk)
jeste vjerovatnoa da emitent nee biti sposoban ili spreman da u roku dospijea
i!vri isplatu po osnovu obve!nie. Nto je vei kreditni ri!ik$ to je vea kuponska
stopa obve!nie. )aroito su obve!nie predu!ea i!loene ovom ri!iku.
5ama&!" *""0 jeste vjerovatnoa promjene trine kamatne stope koja
determinie ijenu obve!nia u sekundarnom prometu. &romjena trinih
kamatnih stopa utie na promjenu ijena obve!nia obrnuto proporionalno$ ali ne
i na sve obve!nie istovremeno. *manjenje trine kamatne stope e na ijenu
dugorone obve!nie inten!ivnije djelovati nego kod kratkorone obve!nie.
R""0 "!-%a#"je je vjerovatnoa da e doi do neoekivane promjene stope
inflaije koja nije bila predvi"ena u trenutku definisanja fiksne nominalne
kamatne stope na obve!nie. U tom sluaju svi investitori u obve!nie prvo gube
kamatni prihod$ a kad stopa inflaije preva!i"e kuponsku stopu$ ostvaruju
kapitalne gubitke. U uslovima visoke inflaije srednjorona i dugorona
obve!nia sa konstantnim kuponom ne mogu eg!istirati. U uslovima relativno
niskih stopa inflaije$ ovaj ri!ik se smanjuje ili potpuno neutrali!uje indeksaijom
obve!nie. 3ndeksaija moe biti i!vedena ve!ivanjem kuponske stope !a stopu
inflaije iOili denominaijom i glavnie i kupona u alternativnoj valuti koja
nije i!loena obe!vrije"ivanju.
Forma monetarnog ili ri!ika inflaije$ koji se u nekim situaijama moe tretirati i
kao posebna vrsta ri!ika$ jeste *""0 .*omje!e +ev"!o9 0/*,a. +vaj ri!ik se
javlja u situaiji kada investitor$ koji denominuje svoju imovinu u jednoj valuti$
uloi u obve!niu iji se emitent obave!uje da e vriti plaanja u drugoj valuti.
3nvestitor ne moe sa sigurnou !nati kakav e biti kurs jedne i druge valute. 'a
nei!vijesnost ima !a posljediu i nei!vijesnost veliine novanih tokova date
obve!nie i!raenih u drugoj valuti. (isina ovog ri!ika !avisi od vjerovatnoe
10
&redrag 5apor6 9ankarstvo sa osnovama bankarskog poslovana i me"unarodnim bankarstvom$
-egatrend univer!itet$ 9eograd 2::?.$ str. ;;
0?
promjene devi!nog kursa prve valute u odnosu na drugu na dan primanja
novanog toka. .i!ik promjene devi!nog kursa postoji u svim okolnostima kada
investitor i emitent pripadaju ra!liitim valutnim !onama ili u okolnostima
postojanja dvovalutnog sistema u okviru jedne !emlje. U tim uslovima se valutni
ri!ik moe tretirati kao autonomna vrsta ri!ika$ ija visina nije determinisana
dinamikom inflaije.
R""0 %"0v"+!o,&" je vjerovatnoa da se nee ostvariti sekundarni promet
obve!nie$ odnosno da se obve!nia nee moi prodati$ odnosno pretvoriti u
gotov nova. +vaj ri!ik odnosi se na sekundarno trite$ gdje se trguje hartijama
od vrijednosti. 9er!anska hartija smatra se likvidnom ako se moe lako prodati
u!$ u najgorem sluaju$ male ustupke u ijeni. +snovna mjera ri!ika likvidnosti
je veliina mare (spreda) i!me"u kupovne i prodajne ijene.
R""0 / ve" , *o0om +o,."je;a poka!uje da to dalje neki investitor ide u
budunost$ pri kupovini dugoronih hartija od vrijednosti$ to je vei ri!ik !a tu
investiiju. 3nvestitori u obve!nie trae da im se taj ri!ik nadoknadi dodatnom
premijom (kamatna stopa raste sa poveanjem roka dospjelosti obve!nie).
R""0 *e"!ve,&"*a!ja je pove!an sa ri!ikom kamatne stope. +n se javlja kod
dugoronih kuponskih obve!nia. Ukupan prinos i! ulaganja u obve!nie ini6
vrijednost kamatnog kupona$ kapitalni dobitak ili gubitak i kamatni kupon na
obve!nie kupljen reinvestiranjem prethodnog novanog toka (naplate kamate ili
isplate glavnie). %a bi se ostvario prinos jednak utvr"enom prinosu u trenutku
kada je obve!nia kupljena$ prethodni novani tok mora biti reinvestiran po stopi
prinosa koja je jednaka prinosu kada je obve!nia kupljena. U uslovima
promjenljivosti kamatnih stopa$ ova propo!iija je neostvarljiva. .i!ik
reinvestiranja je vjerovatnoa da e novani tok ostvaren od iniijalnog ulaganja
biti ponovo investiran po stopi prinosa koja je nia od prinosa iniijalnog
ulaganja. .ast kamatnih stopa e smanjiti vrijednost obve!nia koje su kupljene
iniijalnim ulaganjima.
R""0 o.o"va se javlja samo kod obve!nia koje imaju ugra"enu all ili klau!ulu
opo!iva. 'o moe biti pravo emitenta da opo!ove djelimino ili u
potpunosti emisiju obve!nia pijre roka dospijea. -otiv !a ovu operaiju se
formira u situaiji kada su trine kamatne stope nie od kuponske kamatne stope
date emisije$ odnosno kad se nove obve!nie mogu emitovati sa niom
kuponskom stopom. )ie trine kamatne stope e omoguiti novu emisiju
obve!nia po niim kamatnim stopama. )astae povoljniji uslovi finansiranja
duga koji je kreiran emisijom tih obve!nia. +pija opo!iva proi!vodi tri
0A
nepovoljnosti !a investitora6 novani tok opo!ive obve!nie nije siguran$
investitor je i!loen ri!iku reinvestiranja !bog pada trinih kamatnih stopa i
smanjen je potenijal formiranja kapitalne dobiti kod obve!nia. 1bog toga se
opo!iva obve!nia ponaa ra!liito od standardne6 smanjivanje kamatnih stopa
nee dovesti do rasta ijena opo!ivih obve!nia i!nad ijene obve!nie po kojoj
se opo!iva.
%akle$ ukupan ri!ik jednak je !biru sistemskog i nesistemskog ri!ika. *istemski
ri!ik pripisuje se makroekonomskim faktorima$ koji utiu na sve hartije od vrijednosti.
3nvestitori ne mogu i!bei ovaj ri!ik$ koji je po!nat kao trini ri!ik.
+vaj ri!ik obuhvata6
00

ri!ik sa kamatnom stopom$
ri!ik sa devi!nim kursom$
trini ri!ik i
inflaioni ri!ik.
+stali pobrojani ri!ii spadaju u grupu nesistemskih$ netrinih ri!ika
(diversifikovani ri!ik) koji su ve!ani !a konkretnu obve!niu. )esistemski ri!ik
predstavlja ri!ik da e i!dava obve!nie postati nesolventan i da nee i!vriti svoje
obave!e. 3nvestitori ga mogu smanjiti ili u potpunosti eliminisati kro! diver!ifikaiju
portfelja.
3nvestitor ne snosi nikakav dalji ri!ik$ osim ri!ika od nei!mirivanja obave!e i ri!ika
inflaije$ koji trpi sva finansijska aktiva$ ako dri obve!niu do roka dospijea.
11
)evenka 1arki ,oksimovi6 Upravljanje finansijama 4 osnove i prinipi$ F+)$ 9eograd$ 2::?.$ str. 0:0
0B
ZA5LJU'A5
)ajkrae reeno$ obve!nia je dugorona dunika hartija od vrijednosti. 'o je duniki
finansijski instrument jer kupa obve!nie (na primarnom tritu) posu"uje i!nos na koji
obve!nia glasi njenom i!davaou (emitentu obve!nie). 3!davala obve!nie PobeavaP
tokom utvr"enog vremenskog perioda imaou obve!nie (vlasniku) da e godinje plaati
utvr"eni i!nos kamata$ te o dospijeu obve!nie i i!nos na koji obve!nia glasi. U osnovi$
rije je o klasinom kreditnom odnosu i!me"u i!davaoa i kupa obve!nie. -e"utim$ !a
ra!liku od klasinog kredita$ duniki finansijski instrument moe biti kupljen ili prodat
na sekundarnom tritu.
1apravo$ obve!nia je upravo kredit kojim se namjerava trgovati. 3!nos kredita odnosno
obave!e i!davaoaa je t!v. nominalna vrijednost obve!nie. 'o je i!nos koji se i!davala
obave!ao platiti o dospijeu obve!nie$ odnosno i!nos na koji obve!nia glasi. 5ao to se
na svaki drugi kreditni aranman plaa kamata$ tako se i obve!nie i!daju u! odre"enu
kuponsku kamatu (nominalnu kamatnu stopu) koja je uglavnom odre"ena optim trinim
uslovima u vrijeme primarne emisije. ,ednom utvr"ena$ kuponska kamata vrijedi !a ijeli
ivotni vijek obve!nie.
'reba$ ipak$ napomenuti da postoje i obve!nie ija se kamatna stopa tokom njenog
trajanja mijenja (obve!nie s promjenjivom kamatnom stopom)$ pa ak i obve!nie koje
ne nose PklasineP kamate (t!v. obve!nie be! kupona)$ ve se i!daju ispod nominalne
vrijednosti !a i!nos kamata.
(rijeme otplate glavnie na!iva se dospijeem obve!nie. +tplata obve!nie moe biti
jednokratna$ tj. jelokupna se glavnia (i!nos na koji obve!nia glasi) moe isplatiti o
dospijeu obve!nie$ dok je isplata kamata periodina. *uprotno tome$ pri serijskim
(anuitetnim) otplatama kamate i glavnia isplauju se odre"enom dinamikom.
+bve!nie su pogodan oblik ulaganja !a investitore s visokim stepenom aver!ije prema
ri!iku$ te !a smanjenje ukupnog ri!ika pri strukturiranju portfelja. )aime$ obve!nie$ !a
ra!liku od akija$ nose svojim vlasniima fiksne prinose C kamate. 'ako"e$ u hijerarhiji
raspodjele poslovnog re!ultata predu!ea i njegove likvidaione mase imaju nadre"eni
poloaj u odnosu na vlasnike akija$ odnosno predu!ea imaju legalnu obave!u isplate
obave!a i! obve!nia prije bilo kakvih isplata vlasniima kompanije koja ih je emitovala.
U sluaju dravnih obve!nia$ rije je o hartijama od vrijednosti vrlo visoke sigurnosti s
ob!irom na to da !a isplatu potraivanja po tim obve!niama garantuje drava.
0>
LITERATURA
0. &redrag 5apor6 9ankarstvo sa osnovama bankarskog poslovana i me"unarodnim
bankarstvom$ -egatrend univer!itet$ 9eograd 2::?.
2. *lavko 2ari6 9ankarski poslovni i hartije od vrednosti$ )ovi *ad$ &rivredna
akademija$ 2::B.
/. )evenka 1arki ,oksimovi6 Upravljanje finansijama 4 osnove i prinipi$ F+)$
9eograd$ 2::?.
<. 7leksandar 8ivkovi$ 9orko 5rsti$ &etar 9ojovi6 -onetarna ekonomija i
bankarstvo 333$ 1avod !a udbenike i nastavna sredstva$ 9eograd$ etvrto i!danje$
2::0.
?. 7leksandar 8ivkovi$ 8arko .isti$ .uia =or"evi6 -onetarna ekonomija !a 333
ra!red ekonomske kole$ 1avod !a udbenike i nastavna sredstva$ 9eograd$ 2::2.
A. *lobodan 5oma!e6 -onetarna ekonomija i bankarski menadment$ #aak$ 2::A.
B. -ilutin Lirovi6 -onetarna ekonomija$ ( i!danje$ @konomski fakultet$ 9eograd$
0;;>.
I!&e*!e& %"!0ov"?
0. http6OOJJJ.blber!a.om
2. http6OOJJJ.finansije.netO
/. http6OOJJJ.rhovrs.orgO
4. http6OOJJJ.bbh.baO
0;