DRAMSKE VRSTE I KAZALITE U 16.

STOLJEU
(Biljeke uz predavanja XII-XVI)*
Nastanak hrvatskog renesansnog teatra
- Dubrovnik i Hvar
- od povratka Ilije Crijevia u Dubrovnik prije 1490. do izvedbe Benetovieve Hvarkinje u
Hvaru prije 1600. (Batui 1978:26)
- Drieva kazalina djelatnost u Dubrovniku: od premijere Pometa 1548. do Hekube 1559.
- o hvarskom kazalitu izmeu Lucia i Benetovia ne zna se nita (Batui 1978:28)
- Ilija Crijevi se za studija u Rimu, u akademiji humanista Pomponija Leta upoznao i s
antikom dramom, prije svega rimskom komedijom (Plaut i Terencije) > po povratku u
Dubrovnik ini se da je nastojao postaviti na scenu neka klasina djela, ali nema podataka o
tome je li u tome i uspio > sauvani podatci o izvedbi jedne Plautove komedije u
Dubrovniku u sijenju 1525., a mogue je da je jadna izvedena i 1536. (Batui 1978:2930)
- karnevalske povorke u Dubrovniku od kasnog srednjeg vijeka (14. st.) > mnotvo zabrana
vezano uz te sveanosti
- izvoenje cingareski (jeupijada)
- sva tri Vetranovieva mitoloko-pastirska prizora, za koje se pretpostavlja da ih je napisao
u mladosti, pretpostavljaju simultanu srednjovjekovnu pozornicu (Batui 1978:35)
- Vetranovievo Uskrsnutje pretpostavlja konvencionalnu prikazanjsku pozornicu, s paklom
na desnoj i s nebom na lijevoj gledateljevoj strani
- u Vetranovievoj Suzani i u Posvetilitu Abramovu postoji apostrofiranje publike, koje
moe biti i konvencionalno > podatak da je Posvetilite Abramovo izvedeno 1546.
- Vetranovievo Prikazanje od poroda Jezusova izvedeno 1537.
- simultanost pozornice i u Drievoj Venere i Adon
- jedini podatak o izvoenju Naljekovievih djela: vjerojatno Komedija V na piru Marina
Klariia 1541. ili 1542. (prvi podatak o jednoj izvedbi na svadbi)
- renesansni jedinstveni scenski prostor prvi je put upotrijebljen u Italiji 1508., za uenu
komediju (Batui 1978:38)
*

Ove biljeke imaju iskljuivo funkciju dodatnog informiranja/repetitorija o hrvatskoj drami 16. st. i ne ulaze

u korpus obvezne ispitne literature.

- termin in, at rabe tek Naljekovi, Dri, Benetovi

- Batui tvrdi da i Robinja pretpostavlja simultanu pozornicu (1978:43)
- Naljekovi prvi naputa srednjovjekovnu simultanu pozornicu i prihvaa modernu
(Batui 1978:45)
Izvori pastirske drame
Antiki izvori:
> Teokrit (o. 310. o. 245.) iz Sirakuze na Siciliji > 30 idila > desetak ih je bukolikog,
pastirskog sadraja (boukoliks pastirski; bouklos pastir; lat. bucolicus pastirski) >
kratak dijalog u heksametrima > priprosti pastirski svijet; pastiri se natjeu u pjevanju i
jadaju jedan drugome < pretpostavka o utjecaju puke sicilske pjesme
> na Teokrita se nastavljaju Mosho iz Sirakuze i Bion iz Smirne
> Vergilije, Georgike > Vergilijeve ekologe > izraena alegorinost > pastirski svijet nije
teokritovski priprost nego ima i oznake uenosti, uglaenosti (alegorije suvremenika)
> ekloge na latinskom piu Petrarca i Boccaccio
Renesansni utemeljitelji:
> Angiolo Ambrogini Poliziano (1454.1494.), Favola d'Orfeo, 1480. (izvedba 1471.)
> Jacoppo Sannazzaro, Arkadija (1481.1486.) > 12 ekloga prikladnih za prikazivanje (prozni
se dijelovi mogu smatrati didaskalijama)
> ekloge su pisali i Serafino d'Aquilano i Antonio Tebaldeo
> G.B. Giraldi Cinthio, Egle, 1545.
> Agostino de Beccari, Il sacrificio, (rtva/Odricanje, 1554. > prikazano na dvoru vojvode
D'Este > drama od pet inova u kojima uz razne zaplete sretno zavravaju tri ljubavi
> Alberto de Lollio, Aretusa, 1563.
> Torquato Tasso, Aminta, 1573.
> G.B. Guarini, Pastor fido, 1585.
- izvoenje pastorala u kontekstu dvorskih ceremonija
- problemi klasifikacije: pastorale (ulaze mitoloki likovi) / mitoloke drame (bez likova
pastira)

I. a. Hrvatski dramski tekstovi pastirske tematike

- Dore Dri, Radmio i Ljubmir (napisano u 15. st.)
> 316 dvostruko rimovanih 12-eraca > 6 replika dvaju pastira
> slinosti s Polizianovom Favola d'Orfeo, s II. eklogom Serafina Aquilana (pastir Silvano
pokuava uvjeriti pastira Ircana da mu je uzaludan trud slijediti nimfu)
> izrazite slinosti s Baldassare Taccone, Egloga pastorale (ne zna se vrijeme nastanka;
Taccone je milanski pisac iz 1480-h i 1490-ih godina) > trezveni Aminta susree
zaljubljenog Philena u gradu > slinosti: isti prostori; ista fabula; isti broj replika > razlika:
Driev je tekst znatno dui (316:105 stihova); Tacconeov nema motive rodbinskih veza >
Tacconeov je tekst alegorija s kljuem (zna se tko je Phileno, a tko nimfa/gospoja za kojom
on udi, na to se upuuje u naslovnom dijelu teksta) > problem alegorijskog itanja Dorina
teksta: je li taj tekst ozbiljan ili komian
> pretpostavka Josipa Vonine da se ekloga izvodila i da je Dore glumio Ljubmira >
pjesnika poslanica prijatelju pod imenom Sladoje (SPH 33, br. 87) prema tumaenju
Vonine pokazuje da je i taj Sladoje pisao kraa scenska dejela (Polji mi tve slike ali su,
dim, pjesni), i to aljiva sadraja
> alegorijsko itanje ekloge
- Mavro Vetranovi, Lovac i vila (Pastirski prizor)
> motiv o prodaji otete robinje (vile) > isti motiv ima Vetranovi i u drugoj svojoj
pastirskoj igri, te u maskerati Robinje > 720 dvostrukorimovanih 12-eraca > lovac i vila su
jedini likovi koji govore > vila u dugakom govoru opisuje trenutak zarobljavanja; poziva
najprije dubrovake trgovce, a onda vlastelu te napokon kneza da ju otkupe > lovac
naposljetku daruje vilu knezu > pohvala dubrovakom bogatstvu, trgovini, slobodi, razumnoj
vlasti iz usta vile > vila lovca prikazuje kao "rustika", seljaka koji dolazi iz svijeta koji nije
za nju > njoj je gradski svijet blii (kao i Ljubmiru iz Dorine ekloge) > sam lovac u
zavrnoj replici svoj svijet prikazuje kao idealizirani seoski svijet: mjesto bogatstva u
prirodi (dvori, veliko imanje, stoka, hrana, vino itd.); ene u njegovu prostoru su odjevene
po gospodski; oni su seoska vlastela > zanimljiva mentalna karta u vilinu obraanju

vlasteli: "Jo neka da znate, po svijetu svak pravi, / da ste sve Dalmate natekli u slavi, / ne
samo Dalmate, gospodo pridaga, / neg jo sve Hrvate skupivi jednaga." (s. 509-512)
- Nikola Naljekovi, Komedija I > 729 stihova, preteito dvostruko rimovanih
dvanaesteraca > razvijenija dramska radnja nego kod Dore Dria > Radat je pastir
nesretno zaljubljen u vilu, kojeg uzalud razumni prijatelj Ljubmir nastoji odvratiti od
uzaludne ljubavi. Dolazi starica vraara koja Radata savjetuje kako moe doi do vile
(lakrdijaki motiv kojim se asocira spolni in) te mu nudi i razne druge arobnjake savjete
> Radat se svejedno ubija > vila se sad saali nad njime i oivljava ga.
- Nikola Naljekovi, Komedija III > motiv robinje > 288 stihova s prologom, preteito
dvostruko rimovanih 12-eraca > vila bjeei od mladia koji su ili za njom dola u
dubravu i zaspala > dola etvorica satira, okruila je i traila od nje da ih primi za svoje
sluge > stiu mladii i biju boj sa satirima > dolazi starac koji vlada/sudi dubravom > satiri
iznose svoje argumente (daju se samo u slubu toj vili, a nisu joj nita naao uinili),
mladii svoje (prije su vidjeli vilu) > starac preputa vili da izabere; ona ne eli nikoga >
starac nareuje mladiima i satirima da pleu, pa e vila onda izabrati, ali vila i tada eli
slobodu > starac joj daje slobodu
- Nikola Naljekovi, Komedija IV, > 155 stihova s prologom > etiri mladia bjeei pred
gusarima dou do luga i ugledaju vilu > razgovor mladia i vile; mladii joj otkrivaju da su
sluili kod nekih gospoja, koje su bile okrutne prema njima, pa su pobjegli od njih > onda
su ih napali gusari > putem su izgubili dio druine (4 prijatelja) > vila im govori da su
njihovi prijatelji u drutvu s vilama > mladii pjevaju; svih 8 se uhvati u ples
- Marin Dri, Venere i Adon (izvedba 1551. na piru Vlaha Dria; objavljeno 1551.,
2

1607., 31630.)

> 347 stihova > 8 prizora: u 1., 5. i 8. su vlasi (Vukodlak, Kojak, Grubia, sinovac Kojakov
i Vlade, Grubiina mati), u ostalima Venere, Kupido, Adon, vile i satiri > vlasi su u gradu, a
mitoloko-pastirski prizori se odvijaju pred njima, na pozornici > Vukodlak je na piru
Vlaha Dria, a ostalo troje Vlaha trai u gradu nevjestu za Grubiu, i to meu godinicama

> na mitolokoj se sceni odvija Kupidov lov Adona > vezu dvaju prostora ostvaruje
Grubia koji se zaljubio u Veneru >> komad izveden na piru; alegorija je pirna
- Marin Dri, Tirena (izvedba 1549. pred Dvorom u vrijeme poklada, ali prekinuta zbog
nevremena i 1551. na piru Vlaha Dria; objavljeno 1551., 21607., 31630.)
> 1690 stihova, preteito dvostruko rimovanih 12-eraca, u 5 inova > potraga za vilom
Tirenom: Ljubmir ("uzmnoni pastir"; njegovi su prijatelji Ljubenko i Radmio); "pastiri
ubozi" (Miljenko, Radat, Dragi) > starac Remeta oivljava mrtvu Tirenu > lik Radata,
oholog starca koji izaziva Kupida pa ga ovaj kanjava, preuzet iz sienske pastorale >
problem alegorijskih veza pastira uzmnonih i stvarnih suvremenika > Stojnina kritika
modernih nevjesta odnosi se na gradske gospoje (II, 6)
> Miljenkov monolog kao parodija ljubavne lirike do tog vremena (II, 3)
- Marin Dri, Duho Kerpeta (izvedeno vjerojatno 1554 na piru Rafa Guetia)
> prozni tekst; sauvan samo u ulomcima > komiki karakter > pojava bogova: Jupiter,
Apolon, Pluton, Pan; sirene, nimfe > tematizirala se lakomost, mo novca i bogatstva
- Marin Dri, Griula (Plakir) (izvedba 1556. na piru Vlaha Sorkoevia)
> 5 inova u prozi s umetnutim stihovima
> odvojeni svjetovi vila i pastira > nema uzmnonih pastira > Dragi je u potrazi za vilom,
ali ona je nedostina za njega (istovremeno je seljanka Gruba u potrazi za njim) > skladan
seljaki par Miona i Rade > Mionini feministiki iskazi > Omakala i Griula; povijesno
potvreni bjegovi godinica iz Dubrovnika, ali to je s bjeanjem Griule?
> Leo Kouta je pretpostavio da je vila u Plakiru moda bila runa ili epava, kako je znalo
biti u talijanskim rustikalnim parodijskim predstavama
- umjesto idealne udnje za ljepotom (Ljubmir), u Plakiru se javlja samo seksualna pouda
(Griula) > i vila je u Plakiru blia Omakali nego Tireni
- Antun Bratosalji Sasin, Filide
> 500tinjak stihova, 3 ina > scenom dominiraju Vlasi, a zaljubljeni par Ljubmir Filide je
pomalo u drugom planu

- Antun Bratosalji Sasin, Flora

> 1090 stihova, preteito dvostruko rimovanih dvanaesteraca; 5 inova > dvije vile (Flora i
Filide), pastiri, vlasi, satiri, Kupido > i tu donekle dominira seljaki svijet > izmeu inova
intermediji (pjesma)
- Dominko Zlatari, Ljubmir (napisano 1580.; prijevod djela: Torquato Tasso, Aminta;
izmijenjeni prijevod objavljen 1597.)
- Sabo Gueti Bendevievi, Raklica (prerada T. Tasso, Aminta)
- Frano Lukarevi Burina, Vjerni pastijer (napisano 1592.; prijevod djela: Giovanni Battista
Guarini, Pastor fido > pastoralna tragikomedija vrlo sloenog zapleta > kasnije preveo i
Petar Kanavelovi, Vjerni pastijer, 1688.)
I. b. Dramski tekstovi mitololoke tematike
- Pirna drama (zapisana u Zborniku Nike Ranjine)
> 262 stiha > prijevod talijanskog djela: Antonio Ricco, Fior di Delia, 1514. > prerada
sline scene objavljene u Veneciji 1507. > mitoloka lica: Palada, Junona, Apolon, Venera,
Kupido, Jupiter; dvoje zaljubljenih: Ljubovnik i Ljubljena (Amante i Amata)
- Mavro Vetranovi, Orfeo > mitoloka ekloga > dvostrukorimovani 12-erci i neto
osmeraca > oko 600 stihova > pretpostavlja se da je to Vetranovi napisao prije 1507. > istu
priu obrauju Eshil, Vergilije, Ovidije, Dante, Poliziano > jedina ista mitoloka ekloga u
dubrovakoj knjievnosti 16. st. (bez mijeanja s pastoralnim sadrajima) > nedostaje
naslov (dao ga je P. Kolendi), poetni stihovi i kraj > poetna scena: Ofejevo tuenje za
Euridikom pred vratima pakla > gospodar podzemlja puta Orfeja u podzemlje i daje mu
Euridiku uz uvjet neosvrtanja > svaki se od njih pojedinano raduje > Euridika se osvre >
njena molba da se bar nakratko sastane s Orfejem > pojavljuje se Karon koji prevozi
Euridiku natrag > mnotvo likova na simultanoj pozornici (jo uvijek u tradiciji srednjega

vijeka) > problem osvrtanja Euridike: zatvorenost scenskih prostora (kristolikost Orfeja
koji ne smije ui u pakao) > mizoginost? >> osvrtanje Euridike osim kod Vetranovia
poznato je samo u jednom rukopisnom srednjovjekovnom komentaru Ovidija koji se uva u
Modeni
- Mavro Vetranovi, Istorija od Dijane (Dijana) > kraa verzija imala 682, a dua 1741
stih) > likovi: Dijana, Kupido, Merkurij, po 11 vila i satira > drama nije mitoloka jer ne
obrauje odreenu mitoloku priu; mitoloki su likovi samo nositelji apstraktnih ideja > u
prvom dijelu drame motiv robinje koju je zarobio Kupido i koja se prodaje na trgu u
Dubrovniku > i ona hvali Dubrovnik i poziva da je se otkupi > igra satira i vila; njihove
pjesme u osmerakim sestinama; borba ednosti i ljubavi > vila je vraena Dijani > u
drugom dijelu obrnuta situacija: zarobljen je Kupido > isti likovi kao i u prvom dijelu samo
bez satira, ali s Merkurijem koji dolazi na kraju i rjeava sukob voljom bogova: da se
Kupidu udijeli sloboda > ideja: amor omnia vincit > dvodijelnu strukturu drame ne slijedi
podjela na inove > mnotvo didaskalija, elementi moreke
> dua verzija objavljena u Forum XXI/1982., 1-3, str. 88-100, 133-187
- Nikola Naljekovi, Komedija II (Paridov sud) > 504 stiha, preteito dvostruko rimovana
12-erca > tri vile se jadna za drugom pojavljuju u dubravi; trea pronalazi zlatnu jabuku
koja treba pripasti najljepoj > odlaze do sudca, tj. pastira koji vlada dubravom i koji je
spavao jer je cijele noi gledao ples vila, da presudi kojoj pripada jabuka > svaka mu od
njih nudi neto: prva imanje i zlato, druga razum i znanje, trea djevojku > on nehajno
dosuuje jabuku treoj vili, ali se opravdava da nije potkupljiv

II. Religiozne drame (crkvena prikazanja)

Srednjovjekovna crkvena prikazanja nastala/izvoena u 16. st.:

- Muka svete Margarite
> o. 1200 osmerakih stihova
> nastala na prijelazu 15./16. st. dramatizacijom latinske prozne legende, koja je prevoena
kod nas u prozi u 14. st. > osmeraki distisi, s tipinim srednjovjekovnim narativnim
didaskalijama
> pria o Margariti koja je zavjetovala Bogu djevianstvo i odoljela napastovanju bogatog i
monog poganina Olibrija, koji ju je dao zatvoriti i muiti; u tamnici je ubila zmaja,
avlova brata, koji ju je napastovao, pa joj se sam avo (Belzebub) divio; Olibri je nakon
njezina ponovnog odbijanja stavlja u kotao na plamenu; Bog uzima njezinu duu; okupljeni
narod poinje vjerovati u njezina Boga, a Olibri ih sve da pogubiti te naredi da se Margariti
odsjee glava, to krvnik htjedne uiniti tek poto mu Margarita kae da je to jedini nain
da doe u nebesko kraljevstvo
> pastoralni motivi na poetku: Margarita pase ovce
> najstarija verzija u Ricerche slavistiche V/1957.; mlaa iz 16. st. u Nastavni vjesnik
33/1925.; najmlaa iz 17. st. u Grai XI/1932.
> pripisivana Marku Maruliu
- Muka Spasitelja naega (kasna dramatizacija zapisana u glagoljskom tekstu 1556.; 3658
stihova; izvoenje u tri dana)
- Prikazanje o Sv. Lovrincu
> 1007 osmerakih stihova s parnom rimom
> oznake scena (govornici i mjesto radnje) na talijanskom jeziku
> pripisivano Petru Hektoroviu
Dijaloka djela pripisivana Marku Maruliu:
- Govorenje svetogo Bernarda od due osujene (prijevod djela anonimnog talijanskog pisca
iz 15. st.) > 668 osmeraca s parnom rimom < govor due, tijela, vragova, Ivana Krstitelja,
Gospe, Isusa i sv. Bernarda

- Skazan'je od nevolnoga dne od suda ognjenoga (prijevod djela talijanskog pisca Antonija
Aralda Rappresentazione del d del giudizio) > 1072 osmeraca s parnom rimom > govore
aneli, obini ljudi (otac, sin, popovi, ubogi, trgovci, bludnice, mu, ena), svetci (Petar,
Mihovil, Franjo, Nikola, Jeronim, Magdalena, Bernard), Gospa, Isus, grjenici, avoli
(Kalabrin, Dminos)
- Prikazanje historije svetog Panuncija (prijevod djela Rappresentazione della storia di
San Panuzio Fea Belcarija) > 188 dvostruko rimovanih 12-eraca
Dramska djela Mavra Vetranovia
- Mavro Vetranovi, Uskrsnutje Isukrstovo > 1072 stiha; bez inova; bez pravih didaskalija
(samo najava govora likova)
- Mavro Vetranovi, Kako bratja prodae Jozefa > 2096 stihova > bez inova;
srednjovjekovne narativne didaskalije > biblijsku priu obogatio pastoralnim elementima i
motivima iz svakodnevnog i suvremenog ivota: "prodaja roblja; aluzija na opasnost od
gusara, od kojih ovari sa psima uvaju stada; opisi trgovakog ivota"
- Mavro Vetranovi, Prikazanje od poroda Jezusova (prikazano 1537.) > 1516 stihova
(osmeraca; dvostruko rimovanih 12-eraca) > pripisivalo se Marinu Driu > prevladava
pastirsko-mitoloki tematski svijet nad svetim/biblijskim; okosnica Lukino Evanelje >
dosta tekstova tog anra iz 18. st. (Josip Betondi, Anica Bokovi, Lukrecija Bogainovi i
dr.)
- Mavor Vetranovi, Suzana ista > 1308 dvostruko rimovanih dvanaesteraca; 4 ina, svaki
in sa po 3-6 scena
- Mavro Vetranovi, Posvetilite Abramovo (prikazano 1546.) > vrhunac Vetranovieva
dramskoga rada > pet verzija vjerojatno svjedoi o broju izvoenja > raspored prema broju
stihova: 492; 685; 1871; 2562; 3025 > za okosnicu uzeo samo odjeljak "Bog kua Abrama",
u kojemu se spominju samo Abram, Isak i dvojica slugu > Vetranovi uvodi Sarin lik;

ukupno je tu 11 likova, kor pastira, glas Boga i njegov aneo > osim na Bibliju, Vetranovi
se mogao osloniti i na druga djela; jedna je pria i u Libru od mnozijeh razloga, zatim djelo
talijanskog pisca iz 15. st. Fea Belcaria, La Rappresentazione e festa d' Abraam e d' Isaac
suo figliuolo > drama je imala pet inova ("skazanja") podijeljenih na scene ("govore") >
stih je i ovdje dvostrukorimovani 12-erac s umetnutim osmercima > slika idealnog
patrijarhalnog ivota na selu > Sara se obraala publici > sluge nose narodna imena
(Kujaa, Grlica, Gojisava itd.) > ovim se djelom Vetranovi odvojio od tradicije
srednjovjekovnih prikazanja; psiholoka motiviranost likova (Sara, Isaak), realistinost,
elementi humora (sluge i pastiri), kranska poruka kroz priu, a ne izravno moraliziranje
- Juraj uveti (o. 1556.1606./1607.), Sud pokonji (o. 1598.)
> pisac iz Puia na Brau > prijevod treeg dijela trilogije: Stefano Tucci (jezuit sa
Sicilije), Christus iudex) > 5 dijelova; preko 2300 stihova > tema: dolazak Antikrista i
Sudnji dan > latinski heksametar preveo dvostrukorimovanim 12-ercima > prijevod nastao
na zahtjev brako-hvarskog biskupa Petra Cedulina, gorljivog pristae protureformacije >
ovo je drugi prijevod te latinske drame; prvi nakon talijanskog
> objavljeno u GzPKH 22/1952.

III. Tema robinje u hrvatskoj drami 16. stoljea

> prema S. P. Novaku bitno obiljeje preddrievske hrvatske drame:
"Motiv zarobljene djevojke ostvaruje se kao korelativ vjeite hrvatske opsesije slobodom i
opsesije o njenoj nemogunosti u realnim prilikama" (Teatar u Dubrovniku prije Marina
Dria, akavski sabor, Split 1977., str. 27)
- Hanibal Luci Robinja
> mjesto radnje: Dubrovnik
> zaplet: odnos Robinje prema Dereninu i njezina nevinost, a ne njezin otkup

10

> povijesna vjerodostojnost > kvazipovijesni likovi i povijesni prostori > trgovina robljem
u Dubrovniku: unato zabranama Malog vijea iz 1413. i dekretu iz 1416., povremeno se
javlja i u 16. i 17. st.
> logika prostora: Ugarski / Dubrovaki / Turski
> je li tekst ozbiljan ili nije > problem razgovora Dubrovkinja u 3. inu
> znaenje u starijoj hrvatskoj knjievnosti: najstarija vieinska drama sa svjetovnom
tematikom > nema nastavljaa
> pitanje podrijetla motiva robinje: 1) iz usmene tradicije (narodnih pjesama) (Antun Radi,
Branko Vodnik); 2) puka igra; tzv. Paka robinja (ime Ljubi, Antun Dobroni; 3)
moreka (Milivoj Petkovi); 4) u dubrovako-dalmatinskoj knjievnoj tradiciji (napominje
ve B. Vodnik; neizravno S.P. Novak)
- Dore Dri, [udan san], prvi stih: Ako jes istini, moj Boe, ovi san (SPH 2/1937, br. 562;
SPH 33/1965, br. LXXVII)
> narativna pjesma > 160 (158) dvostruko rimovanih 12-eraca
> sadraj: lirski subjekt zaziva smrt ako je njegov san istinit (1-15) > usnuo je gospoju u koju
je zaljubljen, kako ju svezanu vode gusari (20) > bila je u crnom ruhu, pokrivene glave >
robinja poziva trgovce da se smiluju na njezinu mladost; opisuje svoj izgled i svoj ivot nekad
i sad > spominje svoje rodno mjesto: dubrava pod gorom, veim dijelom na moru, kojoj
zavide oni koji nisu slobodni (jasna asocijacija na Dubrovnik) > opisuje trenutak
zasunjavanja (prala je lice na vodi u vrijeme podnevne ege) > proklinje mjesto na kojem je
zasunjenja > zaziva one koji su se nekad zaklinjali da bi i za njezinu vlas kose dali svoj ivot
> opet moli trgovce da je kupe, pa makar i za slukinju (25-154) > pjesnik se nakon tih rijei
probudio (155-160)
>> motivska slinost s Lucievom Robinjom: mjesto radnje; robinjina odjea; usporedba
nekadanjeg slobodna i sadanjeg ropskog ivota; evociranje trenutka zarobljavanja; motiv
razoaranja u nekadanje udvarae
- Mavro Vetranovi, Dvije robinjice (SPH III / 1871., str. 237-243)
> maskerata > 232 osmerca; katreni abab > ponavlja se svaka trea strofa koju izgovaraju
robinjice ("Robinjice mi smo mlade, / u suanstvu rascviljene, / u Dubrovnik prile sade / s

11

naiem rodom razdieljene"), odnosno svaka trea strofa koju izgovaraju gusari ("Ove mlade
robinjice, / o gospodo Dubrovani, careve su dvorkinjice, / zaplienjene u poljani")
> kompozicija: I. govor robinjica: 1) predstavljanje; dolaze iz Armenije, nekadanji ivot u
blagostanju (s. 28); 2) opis zarobljavanja (branje cvijea na livadi: pastoralno-idilini
ugoaj > iznenadni dolazak gusara) (s. 100); 3) muke u zarobljenitvu (vuku se po trgovima
roblja) (s. 160); 4) poziv Dubrovanima da ih otkupe (s. 180); II. odgovor gusara: zapravo
"reklama robe": to su dvorske robinjice koje oni, gusari Persijani, prodaju za 3000 dukata, a
moe se cijena sniziti na 2000 dukata (ili moda gusar najprije pokazuje jednu robinjicu za
3000, pa drugu za 2000 dukata)? (s. 232)
>> slinosti s Lucievom Robinjom: mjesto radnje; cijena robinje od 3000 dukata > bitna je
razlika u egzotinosti likova: robinjice su iz Armenije, a gusari iz Perzije
- Mavro Vetranovi, Lovac i vila (v. gore)
> poveznice s Lucievom Robinjom: mjesto radnje; opis zarobljavanja u idilinom okruju;
apostrofiranje dubrovake slobode; prisutnost kneza, koji kod Vetranovia uti; cijena vile je
ovdje 2000 dukata
- Mavro Vetranovi, Istorija od Dijane (Dijana) (v. gore)
- Nikola Naljekovi, Komedija III (v. gore)
> sigurno mlai tekst od Lucieve Robinje
Zakljuak o temi robinje u hrvatskoj drami (knjievnosti) 15. i 16. stoljea
- zajedniko veini tekstova:
> tema slobode se vezuje uz Dubrovnik
> pastoralni prostor zarobljavanja ene/vile > opis tog zarobljavanja
> prostor prodaje robinje > trgovite > cijena (2-3.000 dukata)
- anrovska raznolikost (narativna pjesma; maskerata; dramski prizor; drama)
- pretpostavlja se uvijek vie tematskih svjetova ili semantiki razliitih prostora
- besmislenost Novakove tvrdnje o temi robinje kao dubinskom semantikom obiljeju
hrvatske knjievnosti > ta je tema dubrovaka

12

IV. Komediografija
Pojam Commedia erudita
> Dri u prologu Skupa kae da Plauta "djeci na skuli legaju" (u tom prologu neto poput
opravdavanja pred enskom publikom zbog izvedbe komedije umjesto pastorale)
- renesansna komedija u Italiji:
> Ludovico Ariosto (1474.-1533.) > Komedija o krinji (Cassaria, 1508), Zamjenjivanja
(Suppositi, 1509), Negromanti (1520), Lena (1528), Studenti (nedovrena)
> kardinal Bernardo Dovizi da Bibbiena (1470.-1520.), Komedija o Calandru (Calandria,
1513)
> Pietro Aretino (1492.-1556.), Dvorski poslovi (Cortigiana, 1526), Dvorski maral
(Marescalco, 1527), Licemjer (Ipocrito, 1542), Talanta (1542), Filosofo (1546)
> Niccol Machiavelli (1469.-1527.), Mandragola, 1513
- opa obiljeja: utjecaj talijanske novele i latinske komedije (Plaut, Terencije) > tipini
likovi: smijeni krti starac (zaljubljen u mladu enu; comicus senex), mladi zaljubljenici,
pedant (cjepidlaka, umiljeni uenjak) koji govori latinsko-talijanskom ili latinskohrvatskom mjeavinom, hvalisavi vojnik (miles gloriosus), svodilja, kurtizana, snalaljive
sluge i slukinje > jedinstvo mjesta i vremena > pozornica: trg s kuama glavnih osoba >
motivi presvlaenja i prepoznavanja
<< puno toga prisutno i u Dundu Maroju
> Drieve eruditne komedije s jasnim uzorima: Skup (Plaut, Aulularija - Tvrdica;
doslovno: Komedija o loniu; glavni lik krtac Euklion), Tripe de Utole (okosnica iz
Dekamerona), Pjerin (sauvano samo u izvatcima; okosnica Plautova komedija
Menaechmi - Braa blizanci)
- Nikola Naljekovi, Komedija V (izvedba 1541. ili 1542.) > farsa
> 412 stihova > 22 stiha prologa drd + (368 drd + 22 ro)
> godinice Milica i Marua / gospoa i gospodar > Vesela, njihova roakinja

13

> tematiziranje: brane nevjere gospode; slukinje potkradaju gospodare > motiv bievanja
godinice Petrue (o emu razgovaraju Milica i Marua)
- Nikola Naljekovi, Komedija VI > farsa
> 282 drd = 28 + 254
> gospodar i gospoa / tri ene trudne s gospodarom: godinica Vesela, baba (dojilja),
tovjernica / pop (hoe zadrati Veselu)
> tematiziranje brane nevjere gospodara
- Nikola Naljekovi, Komedija VII
> prolog i 3 ina, nedostaje zavretak prvog i poetak drugog > 14+171+64+140 = 389 drd
> likovi: mati, Divo, Maro, djevojka Marua / Marova amanca (ljubavnica) / Petar (otac
Marove vjerenice) / Frano, Marov prijatelj
> tematiziranje: ljubakanje mladia sa starijim gospojama; miraz (cjenkanje Diva i Petra)
> motiv slanja djevojaka u samostan zbog nedostatka novca za miraz
- Marin Dri, Dundo Maroje (izvedba 1551.) > eruditna komedija > 5 inova nedostaje
zavretak
- Marin Dri, Skup > eruditna komedija > 5 inova; nedostaje zavretak > izvedba 1555.?
(skupina Njarnjasi)
> Kamilo i Zlati Kum suparnici oko Andrijane, keri Skupove > Kamilovi pomagai: Pjeri
(Kamilov prijatelj); Variva (Skupova stara godinica); Gruba (Divova mlada godinica);
Munuo (sluga Kamilov); Divo (prijatelj Dobrin) / pomagai Zlatog Kuma: Dobre
(Kamilova mati, sestra Zlatog Kuma); Kotoranin Pasimaha i Drijemalo (sluge Zlatog
Kuma) > indirektan pomaga Zlatog Kuma je i Niko (Kamilov dundo) >> Skup nije niiji
pomaga: on bi htio Zlatog Kuma za zeta, ali ne zbog Adrijane, nego zbog zatite svog
blaga, a u svima vidi potencijalne lopove, pa je posve sam >> Kamilo ima ozbiljne
pomagae, a Zlati Kum nema
> etimologija imenice skup > krt, krtac

14

- Marin Dri, Tripe de Utole (Mande) > eruditna komedija

> 5 inova; nedostaju prolog, prvi in i poetak drugog ina
> izvor za ovu komediju: Dekameron; 6. i 9. novela 3. dana i 4. i 8. novela 7. dana
> radnja smjetena u Kotor > svi su likovi Kotorani osim jednog mornara/vojnika Grka i
jednog Dubrovanina koji u jednoj sceni razgovara s Kotoraninom > prolazi i skupina
dubrovakih vlastelina (glumaka druina Gardzarija), a jedan od njih je i ljubavnik
Mandin > tobonji Turin je zapravo Mandin nekad davno zarobljeni brat Francesco
> sadraj: pijani rogonja Tripe i mlada mu ena Mande, koja ljubuje s mladim
dubrovakim vlastelinom, a za nju se jo bore: Turin (ne zna da joj je brat), pedant Krisa i
starac Lone > Tripe eli uhvatiti Mandu u prijevari na djelu, ali zapravo budu prevareni i
on i Krisa kojemu su umjesto Mande podmetnuli vlastitu enu, pa Mande ispadne
nepravedno optuena
- Marin Dri, Arkulin > eruditna komedija
> pet inova; nedostaje poetak (sauvana samo zadnja scena prvog ina)
> sadraj:stari krti dubrovaki neenja Arkulin eli osvojiti zaruenu udovicu Lopuanku
Anicu > Aniin brat Viculin i zarunik Mari, uz pomo jednog negromanta i Kotoranina
Tripe utrape Anicu Arkulinu bez miraza, ali uz kontramiraz (kontradotu) > Arkulin se
naposljetku pomiri s time
> arolik svijet: samo su Arkulin i Kandilijer Dubrovani > Arkulinove sluge su Vlasi >
nedubrovaki likovi: Lopuani Anica, Viculin i Mari; Kotoranin Tripe; "Grk Albanez" >
komad prepun lokalnih prepucavanja/animoziteta (Kotor/Dubrovnik; Lopud/Dubronik)
- Marin Dri, Novela od Stanca (izvedba 1550.; objavljeno 1551.; 21607.; 31630.)
> 316 stihova > 1 in, 7 prizora
- Antun Bratosalji Sasin, Malahna komedija od pira
> 1 in 180 dvostruko rimovanih dvanaesteraca
> vlasi pred vratima Stona; dolaze u Ston oeniti svog ostarjelog, ali bogatog katunara
Vuetu Soprovia > pripovijeda se o nekim prolim dogaajima i spominju imena koja se
odnose na konkretne osobe iz Stona > komad ne zavrava razrjeenjem zapleta, ve plesom

15

kola > pretpostavka o izvedbi u Stonu za kakvu posebnu prigodu (pir) > osobe u publici
mogle su se prepoznati meu likovima na sceni
- Komedija od Raskota
> Franjo Fancev pripisao Martinu Benetoviu > najznaajniji talijanski predstavnik anra
seljake komedije: Angelo Beolco Ruzzante (1502.-1542.) > Komedija od Raskota kao
kompilaciju dviju Ruzzanteovih komedija: La Fiorina i La Moschetta > 5 inova (s dosta
lakuna)
> sadraj: Rasko se s Duklinom bori za naklonost Cvite; Duklin je jai, ali Rasku pomae
kum Bogdan (i pomalo se s njim ruga; preoblai u Turina i plai Raska) > naposljetku
Duklin dobiva Cvitu, a Rasko njezinu sestru
> radnja se dogaa u selu Bogomolje, ali se izvodila i uvala u Jelsi
- Prigovaranje pod Kriiem u Plamah meju Bojdanon i Raskoton lovarom varhu
Bruanih (pripisivano Martinu Benetoviu)
> farsa
- Martin Benetovi, Hvarkinja (Komedija od Bogdana)
> 5 inova > nastala neposredno nakon 1600. > anr uline komedije (commedia ridiculosa
> smijenica) > uzor: mletaki pisac Andrea Calmo, Spagnolas > rukopisi u Splitu, Trogiru
(tu naslov Komedija od Bogdana) i Zadru > ista imena kao i u Komediji od Raskota
(Mikleta di Giorgi/Zorzi Juraevi, Dubrovanin) > u oba teksta se javlja i lik Bogdana (iz
Gdinja) > seljaci obiju komedija su Plamljani

V. Tragedije
- Marin Dri, Hekuba (izvedba 1559.; adaptacija talijanske preradbe Euripidove tragedije:
Lodovico Dolce, Hecuba, 1543.)
> 5 inova, 2733 stiha >likovi: Hekuba, Polidor, Poliksena / Polinesto / Agamemnon
- Sabo Gueti Bendevievi, Dalida (napisano 1580.)

16

> 5 inova, 3622 stiha

> kontaminacija dviju tragedija: Luigi Groto, Hadriana, 1578. i Giovanni Battista Giraldi,
Orbecche, 1543.) > motiv Romea i Julije > prema jednoj Giraldijevoj noveli Shakespeare
stvorio Otela
- Frano Lukarevi Burina, Atamante (napisano 1579.)
> 5 inova, 3306 stihova
> prijevod tragedije: Girolamo Zoppio, Athamante, 1579.) < sesta rima (ababcc, prije
Gundulievih Suza!) < Lukarevi i inae dosta eksperimentirao sa stihom > tema nevoljene
supruge; Nefele je Atamanteova ena > kod Lukarevia paralela s osobnim ivotom; morao
se oeniti dugogodinjom zarunicom Nikom Sorkoevi iji je miraz bio potroio, a u
meuvremenu je ve ivio sa enom koju je volio i s kojom je imao djecu
- Miho Buni Babulinovi, Jokasta
> 5 inova, 2958 stihova
> prijevod tragedije: Lodovico Dolce, Giocasta, 1549., preradba Euripidovih Fenianki
- Dominko Zlatari, Elektra (prijevod Sofokla; objavljeno 1597.)
> jedan in; 1728 stihova
> likovi: Uitelj, Oreste, Pilade (koji ne govori) Elektra, Kor ena mienejskih, Krisotema,
Klitemnestra, Edisto > svjetonazorska opreka: Krisotema / Elektra
> v. tekst Milovana Tatarina na Omegi
Zakljuak o hrvatskim tragedijama
> sve su dubrovake
> sve su prijevodi
> svi su autori ueni ljudi koji su ivjeli ili kolovali se u Italiji
> sve se tragedije odlikuju polimetrijom (najmanje izraena u Elektri)
> svima je glavni lik ena; ak i u Atamanteu to je Nefele
> sve su, osim Elektre, izravno politiki aluzivne > u svima je vaan ideologem prolaznosti
zemaljske sree (nekad moni sad su nemoni)

17

> u dubrovakoj (kao i u talijanskoj) knjievnosti anr ivi u 2./2 16. st.
> nasljeuje ga opera i isusovaka tragedija

18