Professional Documents
Culture Documents
Pranje Novca U Republici Srbiji
Pranje Novca U Republici Srbiji
U REPUBLICI SRBIJI
SADRAJ
TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA U REPUBLICI SRBIJI
TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA U BANKARSKOM SEKTORU
- Tipologije
- Primer
- Trendovi
TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA PREKO MENJAKIH POSLOVA
- Tipologije
- Primer
- Trendovi
TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA KOD ADVOKATA I ADVOKATSKIH
ORTAKIH DRUTAVA
- Tipologije
- Primer
- Trendovi
TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA U SEKTORU RAUNOVODSTVA
- Tipologije
- Primer
- Trendovi
TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA U SEKTORU REVIZIJE
- Tipologije
- Primer
- Uticaji
TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA NA TRITU KAPITALA
- Tipologije
- Primer
- Trendovi
TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA U SEKTORU OSIGURANJA
- Tipologije
- Primer
- Trendovi
TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA U SEKTORU NEKRETNINA
- Tipologije
- Primer
- Trendovi
POJMOVNIK
Konverzija ili prenos imovine, uz znanje da ta imovina predstavlja prihod od krivinog dela, u svrhu sakrivanja ili prikrivanja nezakonitog
porekla imovine ili pomaganje bilo kom licu koje je umeano u izvrenje krivinog dela u sticaju da izbegne zakonske posledice svojih
radnji; sakrivanje ili prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, imovinskih prava ili prava vlasnitva nad imovinom,
uz znanje da ta imovina predstavlja prihod steen od krivinog dela.
Pranje novca je globalan fenomen, pa vrlo esto pranje novca prelazi granice jedne drave.
Pranje novca je postalo i svetski problem. Naime, postoje podaci koji ukazuju na to da se
godinje opere oko 1000 milijardi dolara, a zapleni se svega 1% od ukupne vrednosti opranog
novca.
Uprava za spreavanje pranja novca (u daljem tekstu Uprava) je finansijsko-obavetajna
sluba Republike Srbije, koja je centralni organ u sistemu borbe protiv pranja novca i
finansiranja terorizma. Njoj obveznici po Zakonu o spreavanju pranja novca i finansiranja
terorizma dostavljaju izvetaje o sumnjivim transakcijama i licima, koje zatim Uprava za
spreavanje pranja novca dalje analizira, prikuplja dodatne informacije, i ako nae da u
konkretnom sluaju postoji osnovana sumnja da neko lice pere novac, podatke o tome
prosleuje nadlenim organima, a pre svega, nadlenim tuilatvima i policiji. Uprava moe,
bez prethodne prijave sumnjive transakcije, sama uoiti da postoji sumnja da neko lice ili
organizovana grupa pere novac, pa onda zatraiti podatke od obveznika i drugih dravnih
organa. Takoe, Uprava moe formirati sumnjiv predmet i na osnovu inicijative drugog
dravnog organa, kao to su: sudovi, tuilatva, Bezbednosno-informativna agencija, Agencija
za privatizaciju, Komisija za hartije od vrednosti i dr.
Uprava za spreavanje pranja novca, iako jedina u svom nazivu ima spreavanje pranje
novca nije jedini organ koji se bavi borbom protiv pranja novca. Osim Uprave za
spreavanje pranja novca, celokupan sistem za spreavanje pranja novca se sastoji od:
Obveznika, odnosno svih onih predstavnika finansijskog i nefinansijskog sektora koji
su duni da primenjuju propise za spreavanje pranja novca. Njihov cilj je da kroz primenu
radnji i mera propisanih zakonom, stvore nepovoljnu klimu za pranje novca u jednoj dravi.
Obveznici su propisani lanom 4. Zakona o spreavanju pranja novca i finansiranja terorizma
i to su:
1) banke;
2) ovlaeni menjai;
3) drutva za upravljanje investicionim fondovima;
4) drutva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima;
5) davaoci finansijskog lizinga;
6) drutva za osiguranje, drutva za posredovanje u osiguranju, drutva za zastupanje u
osiguranju i zastupnici u osiguranju, koji imaju dozvolu za obavljanje poslova ivotnog
osiguranja;
7) lica koja se bave potanskim saobraajem;
8) brokersko-dilerska drutva;
9) organizatori posebnih igara na sreu u igranicama;
10) prireivai igara na sreu koje se organizuju putem interneta, telefona ili na drugi nain
putem telekomunikacionih veza;
11) preduzea za reviziju;
12) ovlaeni revizori.
Obveznicima se smatraju i pravna lica i preduzetnici koji se bave: posredovanjem u prometu
nepokretnosti; pruanjem raunovodstvenih usluga; poreskim savetovanjem; posredovanjem
u sklapanju kreditnih poslova i davanju zajmova; faktoringom i forfetingom; davanjem
jemstava; pruanjem usluga prenosa novca.
4
Iako nisu nazvani obveznicima, i advokati su duni da primenjuju radnje i mere propisane
Zakonom o spreavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
Nadlenih nadzornih organa, koji kontroliu primenu propisa o spreavanju pranja
novca i finansiranja terorizma kod obveznika, te na taj nain osiguravaju pravilnu primenu
propisa i funkcionisanje sistema u ovom delu. Nadleni nadzorni organi su: Narodna banka
Srbije, Komisija za hartije od vrednosti, Devizni inspektorat, Uprava za spreavanje pranja
novca, Ministarstvo trgovine i usluga i ostali.
Policije, tuilatva i sudova, odnosno organa koji ine represivni deo sistema za
spreavanje pranja novca, na nain to gone uinioce krivinog dela pranja novca. Rad ovog
dela sistema je od sutinske vanosti: kroz gonenje peraa novca, njihovo otro kanjavanje
i oduzimanje imovine utie se na generalnu prevenciju, odnosno, alje se poruka drutvu da se
pranje novca u Srbiji ne isplati, i na taj nain se potencijalni perai novca odvraaju od
vrenja ovog dela.
U prolosti su bili esti sluajevi tzv. samopranja, odnosno pojave koja se deava kada
odreeno lice uini neko nezakonito delo, npr. utaji porez, pa onda tako steenom novcu
prikriva trag i lano ga prikazuje kao legalno steen.
U poslednje vreme, kako u svetu, tako i u Srbiji, situacija je neto drugaija. Tendencija je da
kriminalna oranizacija unajmi profesionalnog peraa novca, obino advokata ili
raunovou, ili obojicu, da osmisle itav niz sloenih aktivnosti u cilju prikrivanja
nezakonitog porekla novca. Postoje podaci koji ukazuju na to da se vrbuju najtalentovaniji
finansijski strunjaci (pogotovo mladi zbog ambicije brzog bogaenja) od strane
organizovanog kriminala kako bi se sakrio trag tokova novca i porekla. Uoena je
tendencija udruivanja, postoje nacionalne i regionalne grupe koje profesionalno peru
novac, tako da je pranje novca postalo meunarodni biznis. Dakle, pranje novca je daleko
sofisticiranije i mnogo tee kako za detektovanje tako i za dokazivanje.
I dalje je za oekivati da e se nastaviti sa zloupotrebom of-or (off shore) destinacija. Razlozi
za to su ve dobro poznati: veoma jednostavno osnivanje firmi, bez obaveze utvrivanja
osnivaa, polaganje novca bez obaveze utvrivanja porekla su svakako prednosti koje e
perai i ubudue koristiti.
Predvia se da e u budunosti industrija osiguranja, koja u prethodnom periodu nije bila
naroito zanimljiva peraima, dobiti na znaaju, usled novih proizvoda ije se plasiranje
oekuje. Osim navedenog, rizik za pranje novca proizilazi od spornih identifikacija, uplata
premija od treih lica i dr.
Proces privatizacije u Srbiji privodi se kraju. To je i razlog zbog koga privatizacija u
budunosti nee biti primarni kanal za prljav novac. Ipak, ne treba zaboraviti injenicu da
se radi o enormnim koliinama novca neproverenog porekla.
Cilj ovih tipologija je edukativni: treba da pokau obveznicima, od banaka, menjanica i
drugih predstavnika finansijskog sektora, pa do posrednika u prometu nepokretnosti,
raunovoa, revizora i advokata, koji su sve mogunosti da se opere novac uoene u
razliitim sektorima, gde su to sektori kojima se svako od njih bavi ranjivi i na koje oblike na
izgled legalnog poslovanja treba najvie da obrate panju.
TIPOLOGIJE
Kada je re o tipologiji pranja novca, kao naroito znaajne moemo istai sledee aspekte
rizika:
rizik transakcija (fiktivne, podizanja novca po raznim osnovama, depoziti, krediti,
hipotekarne transakcije, razni plasmani, uslune transakcije, zaloge itd)
rizik ponuenih proizvoda banke (kartice, hipoteke, krediti za razne namene, sertifikati
o depozitima, kastodi usluge, sefovi),
rizik klijenata (odnos, poznavanje, identifikacija, otkrivanje stvarnog vlasnika)
rizik banke finansijske institucije (u vlasnikoj strukturi banke, preko of-or
kompanija, kastodi rauna ili investicionih fondova uestvuju lica koja mogu uticati
na njenu politiku vezano za primenu zakonom predvienih standarda koji se odnose
na spreavanje pranja novca i finansiranja terorizma)
Imajui u vidu navedene aspekte i dosadanje iskustvo kao najznaajnije tipologije istiu se
sledee:
Uplate gotovine nelegalnog porekla po osnovu pozajmice osnivaa za likvidnost za
proirenje poslovnih aktivnosti.
Fiziko lice vri polaganja gotovine u veim iznosima, po osnovu pozajmice osnivaa, u
korist pravnog lica. Poreklo novca koji se na ovaj nain ulae u legalan posao a pri tome
je osloboen plaanja poreza, moe biti iz prodaje robe i usluga na crno koje spadaju u
delatnost za koju je pravno lice registrovano. Iznos pozajmica moe biti vraen fizikom
licu na raun ili trajno uloen u posao kao depozit kao obezbeenje za dobijanje kredita,
otplata kredita, kupovina robe, nekretnina, HOV i dr.
10
11
Jedno lice ovlaeno za raspolaganje sredstvima po raunima vie lica na koje se vre
este gotovinske uplate.
Veliki broj gotovinskih uplata u kratkom vremenskom periodu, izvrenih po nalogu vie
lica, ispod zakonskog minimuma za prijavljivanje, na raune vie lica po kojima je isto
lice ovlaeno za raspolaganje, sa kojih se sredstva u kratkom roku prenose na druge
raune ili transferiu u inostranstvo po osnovu potronje po kartici plaanjem robe i usluga
putem interneta.
12
PRIMER
Osoba X je nelegalno steena sredstva uplaivao na raun svojih of or kompanija na
Britanskim Devianskim Ostrvima i Sejelima koje su osnovale firmu u Lihtentajnu. Sve tri
kompanije su otvorile investicione raune kod ino banke Y.
Ino banka Y je sredstva sa investicionih rauna klijenata iskoristila, u skladu sa procenom
isplativosti, za projektno finansiranje poslovno stambenog objekata u Novom Sadu. Za
obezbeenje otplate kredita ugovorom je predviena hipoteka nad objektom u izgradnji.
Korisnik kredita-investitor je graevinska firma Z u vlasnitvu osobe XX koja je, da bi dobila
kredit, osnovala novu firmu SPV ija je jedina delatnost izgradnja odreenog objekta uz
obavezu da uestvuje sa minimalnim iznosom od 20% u celokupnoj investiciji.
Graevinska firma Z je novoj firmi SPV, za osnivanje i poslovanje, transferisala sredstva od
gotovinskih uplata izvrenih po osnovu pozajmice osnivaa a koja potiu od prodaje stanova
na crno. Nova firma SPV, koja je imala obavezu da obezbedi vlasnitvo nad lokacijom,
projekat i graevinsku dozvolu, kupila je zemljite od roaka osobe XX i platila izradu
projekta bliskim poslovnim saradnicima, po uveanim fakturama to je ukalkulisano u
obavezno uee u investiciji od 20%. Kredit je korien za kupovinu potrebnog materijala za
gradnju i plaanje usluga vie podizvoaa takoe u vlasnitvu roaka i prijatelja.
Korisnik kredita nije otplaivao kredit tako da je banka aktivirala hipoteku i postala vlasnik
veeg dela stambeno poslovnog objekta a sredstva od prodaje su podeljena u skladu sa
ueem u finansiranju izmeu korisnikan kredita i banke Y, to ukljuuje vlasnike
investicionih rauna u inostranstvu.
13
TRENDOVI
Sve ira ponuda usluga i proizvoda koje banke danas pruaju menjae se u budunosti.
Razvoj tehnike i tehnologije dovee do primata elektronskog bankarstva nad konvencijalnim
bankarstvom. Elektronsko bankarstvo predstavlja paket savremenih servisa koji klijentima
banke omoguava jednostavno korienje bankarskih usluga upotrebom nekog od
najrasprostranjenijih kanala komunikacije Internet, mobilni telefon, fiksni telefon. Osnovne
prednosti ovih usluga su nii trokovi, znaajna uteda vremena i mogunost obavljanja
transakcija u bilo koje doba dana i noi ali ba zbog tih karakteristika, gde se klijent
prostorno distancira od banke i oteava postupak identifikacije, prua nove mogunosti za
pranje novca koje treba, na vreme, predvideti, spreiti ili prepoznati.
Korienjem usluge M-commerca bie mogue korisniku, da u svakom trenutku, putem
mobilnog telefona izda nalog svojoj banci da izvri prenos sredstava u manjem iznosu, sa
njegovog rauna, na neki drugi raun sa kojeg se sredstva mogu dalje transferisati ili podizati
u gotovini ili korienjem platne kartice. Prognozira se da e mobilno bankarstvo doiveti ak
i snaniju ekspanziju od Internet bankarstva, s obzirom na to da broj korisnika mobilnih
telefona daleko prevazilazi broj korisnika Interneta.
14
Pitanje je kako e se banke boriti protiv alternativnih naina plaanja putem Interneta a koje
ve postoje kao to su cyber cash. Kartica koja sadri ip ima u sebi gotovinu koja se moe
podizati telefonom ili na bankomatima a moe i da se prenosi i sa jedne kartice na drugu. Ne
postoji nain da se ue u trag transakcijama preko kartica jer ne postoji registrovanje
transakcija, kao to postoji kod kreditnih kartica Visa ili MasterCard. Postoje dva kljuna
razloga zbog kojih su banke zainteresovane za Internet bankarstvo:
1. Korisnici Interneta su uglavnom mlai ljudi sa veim stepenom obrazovanja i veim
prihodima od prosenog klijenta
2. Internet je veoma efikasan i jeftin distribucioni kanal.
Banke e, u borbi za klijente, proirivati usluge i nuditi proizvode koji se sve vie oslanjaju na
Internet pa se oekuje i vea ponuda usluga preko tzv.virtuelnih altera koja se sada koristi
prilikom podnoenje zahteva za on line kredit.
Platni sistem PayPal postoji u naem okruenju i oekuje se da e uskoro biti prisutan i u
Srbiji. PayPal sistem omoguava da se, putem Interneta ili korienjem kartica, vre
transakcija direktno sa PayPal rauna koji ne podleu strogim procedurama identifikacije
klijenata i utvrivanja porekla sredstava kao i slanje novca svakome ko ima e-mail adresu.
Oekuje se da e finansijske institucije u Srbiji, proirujui svoju ponudu, preuzeti trendove
koji postoje u ekonomski razvijenim zemljama a odnose se na ulaganje sredstava preko
investicionih fondova i trgovinu novim finansijskim proizvodima to oteava utvrivanje
vlasnitva i legalnosti porekla sredstava krajnjeg ulagaa - investitora.
Treba pomenuti i da je velika ekonomska kriza, koja je dovela do drastinog pada vrednosti
akcija u svetu, dovela do poveanja potranje za zlatom i drugim plemenitim metalima koji
su trenutno veoma interesantni za ulaganja i trgovinu.
Ve sada postoji miljenje, koje zastupaju velike banke, da budunost pripada ogromnim
finansijskim institucijama koje e pruati investitorima razliite usluge od osiguranja, preko
kredita za kupovinu automobila, do aviokarata. Sa druge strane predstavnici, koga predvode
softverske firme, veruju da e budunost pripasti kompanijama koje e razvojem i primenom
novih tehnologija, investitorima pruiti maksimalnu kontrolu nad njihovim finansijama
putem sofisticiranih proizvoda koji balansiraju rizik i zaradu. Ideja koja je u osnovi revolucije
u tehnologizaciji bankarstva jeste da su tehnologija i finansije postali jedno te isto i da nestaje
razlika izmeu softvera i novca.
Uprava za spreavanje pranja novca, u okviru kontrole primene vaeih propisa kod domaih
banaka, vezano za spreavanje pranja novca, posebno insistira na vanosti stalnog
usavravanja i specijalizacije kadrova i tehnike i tehnoloke opremljenosti, to svakako utie
na kvalitet same analitike i prepoznavanje potencijalnih rizika. Na taj nain se obezbeuje
raspolaganje kvalitetnim i tanim informacijama o sumnjivim transakcijama a to je jedan od
preduslova da se uspostavi itav sistem koji efikasno deluje na spreavanje pranja novca i
finansiranje terorizma.
Uprava e nastaviti da, kao i u dosadanjem periodu, aktivno prati nove trendove u ponudi i
zloupotrebi finansijskih instrumenata banaka u svetu i kod nas i razmenjuje iskustva sa
drugim finansijsko obavetajnim slubama na meunarodnim seminarima i konferencijama.
15
16
TIPOLOGIJE
Na osnovu dosadanjeg iskustva Uprave moe se izdvojiti nekoliko tipologija raslojavanja
prljavog novca kroz menjanice:
17
18
19
PRIMER
Organizovana kriminalna grupa se u Srbiji bavi trgovinom narkoticima. Oni preko vie dilera,
narkotike prodaju fizikim licima irom zemlje. Koliina novca koja se dobija od svake
pojedinane prodaje narkotika nije velika ali je uestala. Kako bi se izbegla rigorozna
kontrola u bankama trae se alternativni naini da se novac konvertuje u drugu valutu i dalje
dopremi do konanog odredita j. do proizvoaa narkotika. Sredstva dobijena prodajom
narkotika odnose se u menjanicu i konvertuju u strane valute (EUR, USD, CHF). Novac se
zatim razliitim kanalima prenosi u drugu dravu gde se kupuju narkotici za dalju distribuciju
u Srbiji.
Napomena: Kao to se iz navedenog primera moe videti, menjaki posao, tj. konverzija
sredstava iz jedne valute u drugu, moe predstavljati samo jedan mali deo u procesu
integracije nelegalno steenog novca u legalne novane tokove. Dakle, menjaki posao, u
ovom sluaju, samo prua mogunost da se kroz vie manjih transakcija jo vie sakrije pravo
poreklo novca, to predstavlja jedan od osnovnih indikatora za prepoznavanje sumnjivih
transakcija u menjakim poslovima.
TRENDOVI
U budunosti se moe oekivati da pojedini vlasnici menjanica, koje slue za konverziju
prljavog novca, otvaraju vie menjakih mesta, u cilju to veeg raslojavanja transakcija
koje se obavljaju prljavim novcem.
Postoji trend da e se perai novca sve vie udaljavati od banaka, koje su postale
najorganizovaniji sektor kada je u pitanju spreavanje pranja novca i finansiranja terorizma,
ka sektoru nebankarskih finansijskih institucija kao to su menjanice i kompanije za
elektronski transfer novca.
S obzirom da se ovaj sektor finansijskog trita sve vie zakonski regulie i da mu se
posveuje sve vie panje kako kroz rigoroznije kontrole menjakih mesta tako i kroz
edukaciju zaposlenih u njima, treba oekivati da se sumnjive transakcije koje se tiu pranja
novca i finansiranja terorizma prepoznaju u to veem broju i na taj nain koliko toliko sprei
20
pranje odreenog dela prljavog novca koji u svakoj zemlji cirkulie u veoma velikom
iznosu i predstavlja ozbiljnu pretnju privredi svake zemlje.
Trend pranja novca preko menjanica koji potie od organizovanog kriminala, nastavie se i
dalje. U kom obimu e se odraziti na kretanje kurseva i tranju najpopularnijih valuta u Srbiji
(EUR, USD, CHF) zavisi od monetarne politike Narodne banke Srbije ali i svetske
ekonomske krize koja utie na ekonomsku i finansijsku situaciju u zemlji.
21
prljavog novca do plaanja poreza nije ni lak ni jeftin. Isto tako je uvreeno miljenje da
novac ne moe da se opere bez saveta raunovoe i advokata. Postoji opasnosti da pravni
savetnik, odnosno advokat, uestvuje u aktivnostima pranja novca ili finansiranja terorizma,
ukoliko se pravni savet daje u svrhe pranja novca ili finansiranja terorizma koji podriva same
temelje naeg drutva. S druge strane, ukoliko advokat zna da klijent trai pravni savet u
svrhe pranja novca ili finansiranja terorizma, a zbog opasnosti da tokovi prljavog novca
mogu da nanesu tetu stabilnosti i reputaciji finansijskog sektora i ugroze jedinstveno trite,
zajedno s primenom krivinog prava uinjeni su preventivni napori u pogledu zatite
finansijskog sistema. Ako advokati na vreme upozore na neregularne i sumnjive transakcije i
aktivnosti svojih klijenata i prijave ih Upravi za spreavanje pranja novca, to je onda prva
stepenica u celom procesu spreavanja pranja novca, u kome jo nema novca ali ima
dokumenata (npr. Ovlaenje dato advokatu da raspolae sredstvima po raunu, Ugovori o
kupovini nepokretnosti ili privrednog drutva, Ugovor o osnivanju kompanije na of-or
destinaciji, Ugovori o prenosu udela i sl.) na osnovu kojih treba da se realizuju odreene
novane transakcije.
Spreavanje pranja novca nije samo borba protiv kriminala ve i nastojanje da se ouva
integritet finansijskih ustanova i finansijskog sistema u celini. Primena procedura, obuka
advokata ali i adekvatan nadzor nad radom advokata od strane Advokatske komore moe da
unapredi sistem spreavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
TIPOLOGIJE
Kupovina ili prodaja nepokretnosti
Advokat pomae u izvravanju transakcija za stranku u vezi sa kupovinom ili prodajom
nepokretnosti isti advokat se javlja kao zastupnik i kao lice ovlaeno po raunima obe
strane, i kupca i prodavca nepokretnosti
23
24
25
PRIMER
Da bi se u Srbiju transferisala sredstva steena na nelegalan nain, osnivaju se kompanije u
of-or zonama koje e posluiti u svrhu prikrivanja a radi integracije tih sredstava u platni
sistem zemlje. U kratkom vremenskom periodu, od svega nekoliko meseci, vri se fiktiva
prodaja kompanija povezanim licima, po cenama koje nemaju nikakvu ekonomsku logiku.
Lica koja se javljaju kao punomonici svih uesnika u prenosima udela kompanija, su takoe
povezana jer su zaposlena u istoj advokatskoj kancelariji.
Of-or kompanija Shell, BVI kupuje 95% udela u firmi Good Manager, Lihtentajn za
EUR 100.000,00. Kompanija Shell BVI posle nekoliko dana prenosi svoj udeo od 95% u
firmi Good Manager, Lihtentajn kompaniji Fokus BVI za EUR 50.000,00 koja, posle
izvesnog vremena, prodaje 90% uea u kompaniji Good Manager za EUR 7.000.000,00
kompaniji domaoj firmi Naa firma a.d. Na osnovu ugovora o prenosu 85% udela domaa
firma Naa firma a.d. prenosi kompanija D&P Belize za EUR 12.000.000,00. Na ovaj
nain, vidi se da skok vrednosti udela, koji je nekoliko puta uvean u kratkom vremenskom
periodu, nije trino uslovljen i ekonomski realan. U sutini, radi se nelegalno steenom
novcu koji je preko of-or firmi ubaen u platni promet zemalja u inostranstvu i na kraju
ubaen u platni promet nae zemlje.
Osniva of-or kompanije D&P Belize je of-or kompanija Shell, BVI sa 100% udela. U
svim transakcijama prenosa udela meu navedenim kompanijama kao punomonici,
zastupnici i lica ovlaena po nerezidentnim raunima javljaju se domai advokati J.J. i P.P.
Advokat J.J. je i jedan od vlasnika domae advokatske kancelarije J&V. Kompanije
Fokus BVI i Shell BVI nalaze se na istoj adresi. Oigledno je da se radi o povezanim
firmama, i to po vlasnikoj strukturi a takoe i po licima, odnosno advokatima, koji su
punomonici i lica ovlaena za raspolaganje po raunima kako kompanija osnovanih na ofor destinaciji tako i domae firme Naa firma a.d.
Indikatori koji ukazuju na sumnju na pranje novca:
Stranka sklapa ili overava ugovore koji su neuobiajeni ili ekonomsko-poslovna pozadina
ne opravdava ovakav nain ugovaranja.
Stranka obavlja transakcije s nekretninama za fizika i pravna lica, rezidente i/ili
nerezidente koji su sa of-or destinacija ili za of-or firme
Prodajna cena nekretnine, koju je stranka odredila, nije u skladu s cenama nekretnina na
tritu.
Poslovni odnos nije usklaen finansijskim stanjem stranke, odnosno njenim uobiajenim
poslovanjem.
26
TRENDOVI
Trend kupovine privrednih subjekata, nekretnina i zemljita gde se kao stranke javljaju
advokati, advokatske kancelarije ili lica koja nemaju kriminalnu prolost, a da iza njih ostaju
skriveni pravi vlasnici sredstava, nastavie se i dalje. U ovakvim poslovima, pojedini
advokati e se truditi da uvedu to vie subjekata, fizikih ili pravnih lica, koja su obino
osnovana na of-or destinacijama, sa raunima otvorenim u zemljama sa strogom
bankarskom tajnom, kao i da e se kao posrednici, javljati pojedina advokatska ortaka
drutva koja posluju u vie zemalja. Takvi advokati e se javljati i kod realizacije poslova
vezanih za kupovinu imovine preduzea koja su u steaju.
Ukoliko se neto ne uini na globalnom nivou, to sigurno nije za oekivati u skorijoj
budunosti, nastavie se trend osnivanja firmi u poreskim rajevima, otvranja nerezidentnih
rauna u okruenju i upravljanja prljavim sredstvima iz odreenih advokatskih kancelarija,
27
koje e zahvaljujui novim tehnolokim dostignuima vie vremena troiti da osmisle celu
emu pranja novca nego da je realizuju kroz transfere novoosnovanih firmi.
Krediti e biti sve skuplji ali, uprkos tome, verovatno e se nastaviti trend podizanje kredita
sa 100% depozitom i njihovo prevremeno vraanje radi kupovine nekretnina ili privrednih
drutava. Advokati e se, kao i do sada, javljati kao lica koja uestvuju u ovakvim
transakcijama.
Transferi sredstava, na line raune advokata ili advokatskih kancelarija, po raznim
osnovama, nastavie se i u narednom periodu. Na ovaj nain, nakon to sredstva sa rauna
podigne u gotovini, advokat sredstva predaja pravom ili pravim vlasnicima, i na taj nain
krije identitet vlasnika sredstava.
Zavretak procesa privatizacije uticae na smanjenje krivinih dela pranja novca, zbog
mogunosti ulaganja prljavog novca u kupovinu privrednih drutava koja se privatizuju. I
dalje e postojati tendencija ulaganja prljavog novca u kupovinu poljoprivrednog zemljita.
Liberalizacija spoljnotrgovinskog i deviznog poslovanja, takoe e uticati na poveanje rizika
od pranja novca. Kako je sve tee, sredstva steena kriminalom ubaciti u finansijske tokove,
potrebno je da advokati osmisle i kroz dokumentaciju proprate najsloenije transakcije koje
e ukljuivati firme osnovane u tzv. poreskim rajevima, domae firme, transfer novca u ili
iz zemalja sa strogom bankarskom tajnom, fizika lica i transfere po raznim osnovima
(krediti koje firme uzimaju od firmi u inostranstvu, marketinke usluge, avansno plaanje
robe i usluga, itd).
28
29
TIPOLOGIJE
Fiktivni prihodi
Fiktivni prihodi podrazumevaju nepostojanje stvarnih kupaca. Prave se fiktivni rauni po
osnovu prometa roba i usluga, vri se njihovo knjienje a da nee doi do priliva sredstava na
raun klijenta. Na ovaj nain poveavaju se prihodi to ima za posledicu poveanje dobiti
koja nema pokrie u novanim tokovima. U finansijskim izvetajima iskazuju se i
potraivanja za koja se unapred znalo da su nenaplativa i da e u nekom narednom periodu
biti otpisana.
Prodaja proizvoda i usluga povezanim licima po cenama znatno viim od trinih i
zaraunavanja nerealno visokih kamata
Fakturiu se i knjie proizvodi i usluge povezanim licima po neralano visokim cenama koje
su znatno vie od trinih, i na taj nain se stvara pogrena slika o uspenosti u poslovanju
pravnih lica. Iskazuju se uveani prihodi i dobit kod svih povezanih lica to u finansijskim
izvetajima stvara lane slike o uspenosti poslovanja, pri emu se stvara mogunost uea
na tenderima za odreene poslove ili za podizanje kredita kod komercijalnih banaka.
Najee se ova tipologija koristi kod podizanja kredita Fonda za razvoj, jer su uslovi
kreditiranja najpovoljniji. Po pravilu, ove firme se posle dobijenog kredita koji se podie sa
rauna u gotovini, veoma brzo gase ili se sele u druge pravne jurisdikcije (najee na KiM) a
krediti se nikada ne vrate.
Precenjivanje ili umanjenje neto imovine
U zavisnosti od potreba i interesa esto se deava da privredni subjekti precene ili podcene
neto imovinu i poslovne rezultate. Naime, lano se prikazuju prihodi, rashodi, potraivanja,
trokovi i imovina.
Viestruke isplate za isti proizvod ili uslugu
Za isti proizvod koji je nabavljen ili uslugu koja je izvrena, vri se plaanje vie puta istom
ili drugom dobavljau. U ovom sluaju postoje novani tokovi koje u celosti ne prati promet
roba i usluga ve samo fiktivna dokumentacija.
30
Otpisi proizvoda
Usled fiktivnog uveanja rashoda, putem otpisa proizvoda, koji nastaju kao posledica raznih
faktora kao to su: via sila, manjkovi koji nastaju kao posledica kraa, propadanja proizvoda
zbog atmosferskih uticaja, kvara zbog neadekvatnog smetaja, loma i slino dolazi do
poveanja rashoda, smanjenja prihoda i dobiti. Otpisana roba se prodaje za gotov novac.
31
32
33
PRIMER
Osniva of or firmi stupa u kontakt sa vlasnicima i direktorima odreenih pravnih lica
kojima je potreban gotov novac u privatne svrhe (kupovina nekretnina, automobila, hartija od
vrednosti i slino). Dogovaraju se da na osnovu profaktura, koje e ispostaviti of or firme,
izvre uplate na njihove raune po osnovu usluga koje nee biti izvrene. Novac sa rauna of
or firmi se podie u gotovini i umanjen za proviziju isplauje se vlasnicima i direktorima
firmi koje su izvrile uplatu tog novca.
Indikatori koji navode na sumnju:
Nabavka usluga koje nikada nisu bile predmet poslovanja firme, bez jasnog
ekonomskog opravdanja;
Fakturisane usluge, za koje se ne moe sa sigurnou rei da su izvrene.
34
TRENDOVI
Iskustva iz ranijeg perioda govore da su mnoge fantom i regularne firme uz pomo pojedinih
raunovoa pravile lanu dokumentaciju u irokom spektru poslovanja, od koenja travnjaka
do izrade softvera i ipova koji se koriste u avio industriji. Zbog toga e se strunost i znanje
raunovoa koristiti od strane potencijalnih peraa u svrhu fabrikovanja lane
dokumentacije, koja se evidentira kroz poslovne promene i stvara lanu sliku o poslovanju
pravnog subjekta, izraenoj kroz finansijske izvetaje.
Zbog realnih mogunosti da se kroz raunvodstveni sektor struno prikriju tragovi
prljavog novca angaovanje sektora e i dalje biti atraktivan za potencijalne perae
novca. Pojedine raunovoe i dalje e obavljati neke od veoma korisnih poslova za svoje
klijente perae kao to su potencijalna ulaganja nelegalno steenog novca ili sklanjanje tih
sredstava van domaaja radi izbegavanja buduih obaveza, obavljanja finansijskih transakcija
u ime klijenta iz oblasti platnog prometa u zemlji i inostransvu, vriti valutnu konverziju i
konverziju imovine, vriti kupovinu i prodaju akcija, savetovati klijente o izbegavanju
poreskih obaveza, savetovati kako stvoriti lane prihode i rashode.
Pojedine raunovoe e biti glavni kreatori zametanja tragova prljavom novcu koji je
steen na nelegalan nain tako to e taj novac prebacivati to vie sa jednog na drugi raun,
kako bi se odvojio od svojih izvora i na kraju dobio prividan legalitet.
Jedna od mera za kreiranje povoljne etike i profesionalne klime u pravnom subjektu jeste
usvajanje i kontrolisana primena etikog kodeksa ponaanja i licenciranja raunovoa.
Licenciranje raunovoa je neophodnost, jer samo licencirani raunovoa moe snositi
odgovornost za lana knjienja koja nemaju svoju logiku.
Poveanju broja zloupotreba u raunovodstvenom sektoru pogoduje mali broj otkrivenih
krivinih dela, blaga kaznena politika i nejasna zakonska regulativa, koja je podlona estim
promenama. U prilog ovome govori injenica da je samo Zakon o akcizama, u periodu od
2001. do 2009. godine menjan tridesetdevet puta. Samo jedan deo kriminalnih radnji se
procesuira, a i kada sluajevi dospeju na sud, ti postupci dugo traju i u znatnom broju
sluajeva dolazi do zastarevanja krivinog gonjenja.
35
Situaciju kod revizije dodatno komplikuje postojanje tri suprotstavljene strane i to: revizori
(revizorska firma), menaderi i vlasnici kapitala kao korisnici revizorskih miljenja.
U revizorskoj praksi mogui su odreeni uticaji, pa se u odreenom momentu moe
posumnjati u objektivnost revizorskog miljenja.
Ti uticaji mogu biti sledei:
Pritisci
Pritisci koji utiu na nezavisnu poziciju revizora su iz razliitih aktivnosti, odnosa i okolnosti
koji mogu uticati na pristrasnost u reviziji.
Strunost revizora
Nestruan ili manje struan revizor je spremniji da prihvati tue miljenje.
Sukob interesa
Revizor moe biti u situaciji da proverava finansijske izvetaje klijenta kome istovremeno
pomae u voenju finansijskih poslova.
Nerevizijski prihodi
U poslednje vreme poraslo je uee nerevizijkih prihoda od nerevizijskih usluga u strukturi
prihoda revizijskih firmi. Ne moe se oekivati da e revizor obelodaniti greke i
nepravilnosti, koje su nastale obavljanjem njegovih nerevizijskih usluga.
Postojanje bliskih odnosa iz prethodnog perioda
Prelazak revizora na radno mesto u kompaniju, nad kojom je obavljao reviziju, moe imati
loeg uticaja na nezavisnost revizije u narednom periodu.
Porodini i lini odnosi
Kada na poslovima raunovodstva i finansija radi blizak roak, brani drug, deca, roditelji
moe se oekivati da revizorski izvetaj i miljenja budu pristrasni.
Klijent ima znaajno uee u strukturi prihoda revizijske firme
Ukoliko revizor ima svoje uee u strukturi prihoda revizorske firme, mogu se oekivati
direktne ili indirektne ucene koje mogu naruiti nezavisnost revizije
Revizor ima finansijskog interesa u kompaniji u kojoj obavlja reviziju
Revizor koji poseduje akcije (akcionarsko drutvo) nema interesa da iskae objektivan prikaz
finansijske pozicije preduzea.
Zastraivanje
Pretnja rukovodstva i zaposlenih kod klijenta revizije mogu da utiu da revizorki izvetaj i
miljenje budu nekorektni.
37
PRIMER
Vlasnik graevinske firme poseduje u gotovini odreenu sumu nelegalno steenog novca. Da
bi taj novac, bar prividno legalizovao vri nabavku graevinskog materijala, plaanjem delom
u gotovini nelegalno steenim sredstvima, a drugi deo plaa sredstvima iz kredita, koji je
podigao kod jedne komercijalne banke. Kredit je obezbeen sa 100% depozitom, takoe
nelegalno steenim sredstvima. Vlasnik ove firme u poslovnim knjigama iskazuje obaveze za
fiktivno zaposlene radnike po osnovu plata, poreza i doprinosa.U sutini, radnu snagu plaa
nelegalno steenom gotovinom, bez poreza i doprinosa. Trokove nabavke graevinskog
materijala u poslovnim knjigama iskazuje samo u delu koji je plaen bezgotovinski, iz
kreditnih sredstava. Izgraene stambene jedinice se prodaju po trinim cenama, i tako se
nelegalna sredstva legalizuju.
Indikatori koji navode na sumnju:
Knjienje promena na osnovu neverodostojne dokumentacije
Prijemnice repromaterijala se dre odvojeno i ne spajaju sa ulaznim fakturama
Velika fluktuacija radne snage
38
Iskustva Uprave za period od 2002. godine do 2010. godine kada su pokuaji pranja novca u
pitanju mogu se grupisati u sledee sumnjive aktivnosti koje su se odvijale na tritu kapitala:
dematerijalizacija obveznica koje su glasile na donosioca (obveznice za razvoj
Republike Srbije prvobitni vlasnici obveznica gotovinski isplaeni od kasnijih
donosioca i buduih vlasnika elektronskih obveznica);
kupovina obveznica stare devizne tednje za poloenu gotovinu na namenske raune
kod banaka. Pored prinosa, motivacija kupovine je bila i mogunost uea na
aukcijama za kupovinu preduzea na osnovu Zakona o privatizaciji;
vanberzansko trgovanje (otkup) stare devizne tednje uz gotovinske isplate klijenata
od strane investitiora;
kupovina hartija od vrednosti za poloenu gotovinu na tekue raune i raune
neoroene tednje otvorenih kod banaka (raslojavanje na namenske raune);
kupovina akcija od strane ovlaenih lica (advokati) od malih akcionara za gotovinu
i provlaenje akcija kroz berzu u korist davalaca ovlaenja (stvarnih investitora)
preknjiavanje HOV;
davanje akcija u zalog za kratkorone pozajmice isplaene u gotovini, a potom
provlaenje kroz Berzu i kupovina istih u Blok trgovanju (preknjiavanje u
korist davalaca pozajmice);
otuenja akcija malih akcionara u vidu davanja akcija kao poklon direktorima
spasiocima preduzea bez zvanino ikakve nadoknade, iako se u stvarnosti vre
isplate novca na ruke malim akcionarima;
kupovina i prodaja visoko kotiranih akcija od strane vrlo mladih investitora u
kratkom periodu, a u velikim iznosima;
40
kupovina i prodaja visoko kotiranih akcija od strane fizikih lica koja esto i brzo
menjaju banke za otvaranje namenskih rauna na koje polau gotovinu za
kupovinu HOV, a potom se brzo povlae sa trita;
investitori - of-or kompanije sa nepoznatom vlasnikom strukturom i kapitalom koji
uestvuju u preuzimanju srpskih preduzea kupujui kontrolni paket akcija;
paravan lica kupovina kontrolnog paketa akcija od strane nesolventnih
investitora u korist drugih fizikih lica stvarnih investitora sa kriminalnim
dosijeima. (tzv. prodaja biografije za novani procenat)2
kupovina HOV i formiranje portfelja od strane osoba koja se gone za razna krivina
dela iz oblasti privrednog i organizovanog kriminala;
ponude za preuzimanje preduzea (kontrolnih paketa akcija) od strane novonastalih
(tek registrovanih preduzea) ili fizikih lica koja nisu likvidna za takve
poduhvate (paravan lica stvarnih investitora)
specifina trgovanja FOP transakcije (preknjiavanje HOV), naroito primamljivi
za perae novca jesu pokloni HOV, zaloge i unosi akcija AD radi osnivanja
novih privrednih drutava (DOO) u cilju kasnije prodaje istih akcija (ulog u DOO)
bez nekih vrstih poslovnih razloga.
TIPOLOGIJE
Nepoznato poreklo novca na namenskim raunima
Polaganje novca nepoznatog porekla na namenske (novane) raune za kupovinu HOV;
Mlad investitor sa visokim obrazovanjem, cenjen i bez kriminalne prolosti, nastupa u ime lica povezanih sa kriminalnim aktivnostima u
situacijama kada se u postupku trgovanja trai ispunjenje odreenih zakonskih uslova (npr. kada je kao uslov propisano da uesnik ne
prolazi kroz kaznene evidencije nadlenih organa u proteklih 6 meseci). Investitor pristaje na ovaj vid zamene uz odreenu novanu
nadoknadu ili proviziju. Ovaj sluaj u praksi je poznat kao prodaja biografije
41
Kastodi rauni
Trgovanje sa HOV preko kastodi rauna za koje je teko utvrditi identifikaciju stvarnog
klijenta, a pogotovo se to odnosi na klijente koji se kriju iza inostranih kastodi banaka i
rauna;
Preuzimanje preduzea
Preuzimanje preduzea (akcionarskih drutava) ponude za kupovinu akcija od strane tek
registrovanih preduzea ili preduzea koja nemaju finansijsku snagu (bonitet);
42
- oblici gde se obmanjuje trite kapitala transakcije ili nalozi za trgovanje u kojima
se upotrebljavaju fiktivni postupci, kao i svaki drugi oblik obmane ili prevare u kojima
lice, odnosno lica koja deluju zajedniki, odravaju cenu hartije od vrednosti na
nerealnom ili vetakom nivou, a pogotovo se to odnosi na lica za koje postoji
reputaciona sumnja kao investitora i sumnja u poreklo investicionog kapitala.
PRIMER
Opis sluaja: Fiziko lice X u kratkom vremenskom periodu na namenske raune za
kupovinu HOV kod 5 razliitih banaka polae novana sredstva. Investitor X je relativno
mlad, starosne dobi od 28 godina, bez stalnog zaposlenja i redovnih prihoda. Polaganja novca
na namenske raune vri proraunato, ispod zakonskog minimuma za prijavljivanje, u
iznosima od EUR 10.000 do EUR 14.000,00. Za mesec dana investitor je izvrio ukupno 32
polaganja (uplate) gotovine. Odmah nakon uplata na raune, posredstvom agenta - brokersko
dilerskog drutva, investitor X iz dana u dan kupuje vrlo likvidne akcije (akcije za kojima
postoji konstantna ponuda i tranja). Nakon kupovine, u vrlo kratkom vremenskom periodu,
investitor portfelj istih akcija, iako cena akcija iz dana u dan raste, prodaje na tritu kapitala i
ostvaruje znaajan prihod. Prihod od prodaje akcija X je usmerio na svoj novootvoreni
namenski raun sa koga je zatim, sukcesivno podizao sredstva.
Uprava je preduzela radnje i mere iz svoje nadlenosti i nakon prikupljanja dodatne
dokumentacije prosledila je sluaj nadlenim organima. Utvreno je da je fiziko lice
povezano sa kriminalnim grupama.
44
U ovom sluaju mogu se prepoznati brojni indikatori koji ukazuju na sumnju pranja novca:
relativno mlad investitor bez stalnog zaposlenja i redovnih prihoda (paravan lice),
brza prodaja akcija odmah nakon kupovine iako vrednost akcija raste,
meusobno povezane transakcije (32 transakcije u roku od mesec dana),
sukcesivna polaganja gotovine ispod zakonskog minimuma na raune,
svi namenski rauni otvoreni su kod razliitih banaka.
TRENDOVI
Na osnovu sadanje analize trita kapitala, moe se predvideti da nas ne eka pojaana
ponuda dodatnih emisija akcija ili nastanak akcionarskih drutava putem javne emisije akcija.
Ono to se moe oekivati u narednom periodu jeste dominacija stranih investitora. Oni su u
velikoj meri dominirali na domaem tritu kapitala i u prethodnom periodu i imali su
znaajan uticaj na vrednost indeksa Beogradske berze. Sa aspekta pranja novca naroito e
biti znaajni razni investicioni fondovi sa domicilom na of-or destinacijama, ija e se
aktivnost redovno pratiti.
Ukoliko doe do pokuaja da se trite oivi putem emisije korporativnih obveznica
(obveznice preduzea) i lokalnih samouprava, kao i emisije dravnih hartija od vrednosti
moemo oekivati pojaanu aktivnost investitora, a sa tim i ulazak sumnjivog kapitala.
U kontekstu borbe protiv pranja novca kao novitet, bitno je istai da obveznici - Brokersko
dilerska drutva novim Zakonom o tritu kapitala mogu da vode novac klijenata na svom
raunu kod kreditne institucije (banke). To e ih dodatno obavezati da bolje upoznaju i prate
svoje klijente i njihove izvore sredstava.
45
U narednom periodu videe se da li e novi finansijski instrumenti (finansijski derivati fjuersi, opcije) prodirati na srpsko trite kapitala. Oni e sigurno dovesti do porasta
interesovanja peraa novca u elji da uu na nova trita. Naroito, ako su ta trita slabo
regulisana. Uloga regulatornog tela, kao i dobra preventiva mogu doprineti spreavanju
prodora prljavog kapitala i njihova uloga bie sve vea.
Ono to dosadanje isksutvo ukazuje sa jedne strane i svetski trendovi sa druge strane jeste,
da buduem periodu moemo oekivati pojaane sledee aktivnosti:
unos akcija kao udela radi osnivanja novih preduzea i prodaja udela (akcija) licima iji
je kapital sumnjivog porekla;
Preuzimanje akcionarskih drutava i unosi akcija radi osnivanja novih preduzea (u
smislu formiranja udela u DOO) koja se kasnije prodaju i to uglavnom po daleko veim
cenama kupcima ije je poreklo kapitala sumnjivo. Na ovaj nain se veto izbegava
transparentnost trita, tanije izbegava se regularnost trgovanja akcijama na
organizovanom tritu (berzanskom i vanberzanskom).
masovni pokloni akcija matinog preduzea radnika svojim rukovodiocima ili treim
licima za gotovinske naknade;
Trend koji je postojao do sada - prenos HOV putem poklona od strane malih akcionara
svojim rukovodiocima uz gotovinsku nadoknadu trebalo bi da krene silaznom putanjom
jer je taj oblik ustupanja akcija uglavnom zavren, ali sigurno je da nee biti potpuno
iskorenjen.
pokloni akcija visoke vrednosti treim licima
Sa druge strane, pokloni akcija izmeu nesrodnih lica, gde nema finansijskih transakcija
u platnom prometu i dalje ostavljaju prostor za sumnju (poravnanje dugova, prenos po
osnovu zaloge kod banaka, fiktivni prenosi u cilju pranja novca putem gotovnskih isplata
u korist poklonodavaca hov) i oekuje se da e i u budunosti ii uzlaznom linijom.
investitori na tritu kapitala ije pokrie na novanim raunima potie od gotovine
(ke uplate)
Ono to je bilo i to e uvek biti trend to je problem sa investitorima u HOV fizikim
licima za koje e postojati sumnja u poreklo novca koja su gotovinski uplaena na
raune.
of-or investitori (posebno fondovi) iju je identifikaciju krajnjeg vlasnika teko otkriti;
I u narednom periodu, ostaje sumnja kada su u pitanju investitori sa of-or zona zbog
oteane ili u nekim sluajevima i nemogue identifikacije stvarnih vlasnika i porekla
novca. Naroitu pretnju predstavljaju investitori koji dolaze sa podruja zatite podataka
(bankarska tajna i poreskih olakica)
investitori koji se kriju iza kastodi rauna i ija je identifikacija nepoznata;
Jedan od vidova vetog i skrivenog pranja novca koji e i dalje ostati aktuelan je sluaj
kada se aktivno trguje hartijama od vrednosti preko kastodi rauna, sa posebnim
akcentom na grupu klijenata koji stoje iza rauna kod stranih kastodi banaka u kojima se
primenjuje naelo stroge poslovne tajne.
46
U situacijama kada trite ne belei visoke obime trgovanja HOV i kada je bez velikih promena i oscilacija, kao to je sluaj u Srbiji, u
cilju lakeg plasiranja prljavog novca, vie povezanih investitora iz dana u dan ispostavlja naloge za trgovanje akcijama stvarajui fiktivno
tranju i situaciju da se neto na tritu deava, tj. da je ono aktivno. Ovaj sluaj u praksi je poznat kao razigravanje trita.
47
48
Ono na ta moramo naroito ukazati, jeste da ivotno osiguranje nije primaran kanal kroz koji
se vri pranje novca, ali prijave i izvetaji osiguravajuih drutava (obveznika) su jako
znaajne jer su posredno dovele do lica koja su povezana sa kriminalnim radnjama i ukazale
kroz dalje analize na krivino delo pranja novca.
Analize i sprovedene ankete Uprave ukazuju da je daleko vea opasnost da se kroz sektor
neivotnog osiguranja opere novac jer su rizici kojima su izloeni osiguravai kada su u
pitanju prevarne radnje vei, a velika je verovatnoa da iza stoji prljavi novac (fiktivna
osiguranja i namerne paljevine, lane auto nesree itd.) Sama vrednost uplaenih premija u
neivotnom osiguranju daleko prevazilazi vrednost uplaenih premija u ivotnom osiguranju.
Postoje izvesne karakterisitike industrije osiguranja zbog kojih je kriminalnim licima
interesantno osiguranje, a to su :
nedostatak, kako se to uobiajeno kae dobre ili naroite panje posrednika i agenata,
neprepoznavnaje proizvoda osiguranja koji su posebno interesantni za pranje novca,
kao i propusti u identifikaciji transakcija koje dovode do pranja novca posledica su
slabog znanja obveznika o pranju novca u osiguranju.
preteno fokusiranje osiguravajuih drutava na prevare i isplaene naknade po osnovu
prevarnih radnji (paljevina, kraa,...);
mogunost investiranja i tednje (mnogi proizvodi imaju element investiranja i tednje:
polise imaju depozitne mogunosti (kolateral) koriste se kao zaloge za dobijanje
kredita i kupovinu nekretnina);
gotovinski depoziti koji se naroito podstiu u situacijama kada se premije koriste kao
tednja ili penzioni podsticaj;
uloga posrednika (brokera, agenata, zastupnika).
Ukoliko bi za period od 2002. godine do 2011. godine sublimirali iskustva Uprave, stanja
koje je vladalo na tritu ivotnog osiguranja i same poslovne politike koju su vodila
osiguravajua drutva sa namerom da privuku klijente, izdvojile bi se kao naroito znaajne
sledee aktivnosti:
uplata visokih premija ivotnog osiguranja, jednokratnih ili na vie rata, od strane
fizikih lica za koje je teko utvrditi profesionalnu delatnost. Za ova lica je uoeno da
nemaju stalno zaposlenje, a sumnja se da se bave nezakonitim poslovima;
kupac polise osiguranik kao korisnika u polisi navodi tree lice (est je sluaj da su u
pitanju nesrodna fizika lica);
isplata polise (naknada, teta,...) se upuuje na tree lice;
kupovina polisa ivotnog osiguranja hartijama od vrednosti (obveznice stare devizne
tednje) za koje je teko utvrditi nain sticanja obveznica;
49
TIPOLOGIJE
Visoke premije osiguranja
Uplata visokih premija osiguranja, jednokratnih ili na rate od strane fizikih lica koja nemaju
stalno zaposlenje i za koje se sumnja da se bave nezakonitim poslovnim aktivnostima;
50
PRIMER
Opis sluaja: Fiziko lice - osiguranik kupilo je vie polisa ivotnog osiguranja kod
osiguravajueg drutva za neuobiajeno visoku sumu novca (poznato je da su prosene uplate
polisa po osiguraniku u Republici Srbiji niske). Neke od polisa bile su sa kratkim otkaznim
rokom, a uplate premija osiguranja vrene su u gotovini sukcesivno i redovno. U istom
periodu osiguranik je, osim kupovine polisa, uplaivao i znaajne sume novca na line
raune.
Poreklo novanih sredstava osiguranika nije poznato.
Uprava je prikupila dodatne podatke za osiguranika i kroz brojne neuobiajene transakcije sa
kompanijom A otkrila da postoji veza izmeu navedene kompanije i osiguranika. Naime,
za samo tri meseca izvren je veliki broj transfera u znaajnim iznosima sa rauna kompanije
A na raun osiguranika. Kao osnov transfera naveden je promet robe i usluga. Osiguranik
je odmah nakon izvrenih uplata od strane kompanije A, podizao novac sa linog rauna.
Daljim analizama utvreno je da su stvarni vlasnici kompanije A lica povezana sa
kriminalnim aktivnostima.
Na osnovu prijave sumnjive transakcije osiguravajueg drutva, pratei tokove novca, dolo
se do saznanja da je poreklo novca koji je korien za kupovinu polisa ivotnog osiguranja
neregularno i nezakonito. Deo prljavog novca osiguranik je pokuao da integrie u legalne
tokove, kroz kupovinu polisa ivotnog osiguranja, sa namerom da polise u relativno kratkom
vremenskom periodu otkupi.
Sluaj je prosleen nadlenim organima.
Brojni su indikatori koji ukazuju na sumnju pranja novca u navedenom sluaju:
neuobiajena i velika uplata polisa ivotnog osiguranja (ako se zna da prosene uplate
polisa po osiguraniku iznose oko EUR 1.000,00)
neke od polisa imaju kratak otkazni rok,
uoena su brojna gotovinska polaganja efektive na line raune osiguranika u visokim
iznosima,
oteana identifikacija stvarnih vlasnika kompanije A.
51
TRENDOVI
Pretpostavka je da e se u budunosti kada je re o oblasti osiguranja sumnja svoditi na
sporne identifikacije klijenata (nezaposlena lica, sumnjiva delatnost, prikrivenost izvora
sredstava za vee uplate premija), na polise kod kojih se razlikuju osiguranici i na uplate
premija od treih lica u korist osiguranika.
Posebnu panju treba obratiti na razvoj novih investicionih proizvoda koja postaju vrlo
interesantna peraima novca. Tu se pre svega misli da se ivotne polise mogu iskoristiti
kao stimulativna tednja ili kao kolateral za dobijanje kredita.
Perspektiva razvoja industrije ivotnog osiguranja u Srbiji je uvoenje novih proizvoda,
kupovina polise ivotnog osiguranja po kojima postoje investicione mogunosti
investicione polise (hipotekarni i ostali krediti) i kupovina polise koja imaju elemente tednje
(nude se vii prinosi nego kod uobiajenih polisa).
Ukoliko industrija osiguranja nastavi rastui trend moemo oekivati da e sledee
karakteristike predstavljati motiv za ulazak prljavog kapitala:
kupovina polisa ivotnog osiguranja kao investicionih proizvoda (ta to praktino znai
ivotno osiguranje sa investicionim rizikom posredno ulaganja u investicione
fondove i preko toga ulazak na trite kapitala sa ciljem da se ostvari vea vrednost
polise itd.)
kupovina polisa ivotnog osiguranja sa depozitno - tednim karakteristikama ili
kupovina polisa raznih vrsta ivotnog osiguranja tzv. grupisanje polisa
(osiguranje ivota, rentno osiguranje, dopunsko osiguranje, dobrovoljno penzijsko
osiguranje, riziko osiguranje ivota). Ovaj vid osiguranja po svojim karakteristikama
stimulie plasiranje prljavog novca;
kreiranje prevarnih radnji u osiguranju iza kojih se moe kriti pranje novca kao to je:
osiguravanje rizine populacije koja esto menja adrese ili vri radnje prikrivanja
stvarnog identiteta i boravita, bliska povezanost zastupnika i osiguranika ili
menadmenta i osiguranika, a sve u cilju oteane identifikacije prljavog novca koji
se plasira u kupovine polisa.
Ponavljamo da osiguranje nije primaran kanal kroz koji se vri pranje novca, ali inostrana
iskustva govore da je naroita panja peraa novca usmerena na osiguravajue kompanije
koje nude proizvode koji su investicionog karaktera, kao to su tednja ili investiranje u
trite kapitala to omoguava peraima novca da kroz brojne legalne i nove proizvode
legalizuju nezakonito steen novac i to daleko bre i efikasnije i sa daleko veim plasiranjem
kapitala za razliku od kupovina polisa ivotnog osiguranja klasinog tipa.
52
53
velika koliina gotovog novca plasira se preko banaka i drugih finansijskih institucija
(pota) u kupovinu nekretnina ili graevinskog materijala;
u cilju prikrivanja prljavog novca, isti se raslojava preko vie kompanija kako bi se
prikrilo kriminalno poreklo takvog novca;
takoe su primeeni visoki iznosi gotovinskih uplata na raun institucija koje se bavi
graevinskim zemljitem;
Iskustva nam govore da su se pojavili vrlo moni sumnjivi investitori, koji se mogu
kategorizovati:
Of-or kompanije sa kojih stie novac za izgradnju nepokretnosti, a ne moe mu se
utvrditi ni poreklo, ni stvarni vlasnici;
Pojedinci (fizika lica) sa kriminalnim dosijeom;
Start up - novonastala ciljna drutva iji je prevashodni zadatak da plasiraju
prljav novac u sektor nekretnina i graevinarstvo;
Paravan lica - odnosno lica koja imaju istu prolost, a rade u ime i za raun
kriminogenih investitora.
TIPOLOGIJE
Iz svega reenog, moe se doi do tipologija pranja novca kroz sektor nekretnina:
Investitor fiziko lice
Polaganje visokih iznosa gotovine sa nepoznatim poreklom na vlastite bankarske
raune investitora (fiziko lice) u cilju kupovine nepokretnosti - gotovina za koju se
sumnja da je nezakonita se polae na raun investitora - prodavca nepokretnosti, i na
taj nain se prljav novac pretvara u imovinu - kuu ili stan. Dalje se nepokretnost
moe prodati i zatim se novac dobijen prodajom ulae u hartije od vrednosti, ili se
jednostavno ponovo kupuje nova nepokretnost. Cilj ovakvog niza transakcija je
prikrivanje nezakonitog porekla novca;
Visoki iznosi gotovine
Uplate visokih iznosa gotovine nepoznatog porekla od strane investitora (fizikih lica)
nadlenoj instituciji za prodaju lokacija i zemljita;
Investitor plaa gotovinom
Kao investitor se pojavljuje fiziko lice, koje gotovinom nepoznatog porekla plaa
graevinske radove, prodaje novoizgraene stanove i tako dolazi do istog novca;
Trea lica
Uplate preko treih lica - ovlaeno lice bez kriminalne prolosti, uzoran graanin,
sa malim primanjima ili bez redovnih primanja uopte za raun peraa novca
kupuje nepokretnost;
54
Bezgotovinske transakcije
Bezgotovinske transakcije preko pravnih lica za koje postoji sumnja da novac potie
iz nelegalno steenih sredstava ili je teko identifikovati stvarnog vlasnika;
Of-or investiciona sredstva
Kupovina investicionim sredstvima koja potiu sa of-or destinacija, a ije se poreklo
ne zna;
Podizvoai
Investitor prljavim novcem plaa izvoau radova usluge u veem iznosu od
realnih, a zatim izvoa radova raslojava novac ponovo po osnovu usluga na vie
pravnih lica (podizvoai), kojima nakon toga investitor izdaje fiktivne fakture, i tako
mu vraaju opran novac.
55
PRIMER
Uprava je na osnovu obavetenja od Uprave carina, dola do saznanja da je fiziko lice X u
kratkom vremenskom periodu, u razmaku od nekoliko meseci, unelo u Republiku Srbiju
gotov novac u iznosu od EUR 1.400.000. Poreklo novca je nepoznato, ali se sumnja da potie
iz nezakonite trgovine orujem. Fiziko lice X je nerezident, bavi se izgradnjom i prodajom
kua, nije vlasnik firme, niti je registrovan kao preduzetnik. Novac, unet u Republiku Srbiju,
je zatim polagan na vie rauna otvaranih kod banaka. Osnovi za polaganje su bili razliiti:
kupoprodajni ugovor, polaganje na raun, oroavanje dinara, devizna tednja i dr. Sa jednom
bankom je zakljuen ugovor o namenskom kreditu bez depozita u iznosu od skoro EUR
1.000.000. Namena kredita je bila zavretak gradnje nepokretnosti na atraktivnoj lokaciji.
Kao obezeenje kredita je upisana hipoteka na drugoj nepokretnosti. Kredit je vraen vrlo
brzo nakon dobijanja, daleko pre isteka roka otplate.
Indikatori koji ukazuju na sumnju da se radi o pranju novca:
Polaganje veeg iznosa gotovine kao depozita za dobijanje kredita a potom neoekivani
zahtev klijenta da kredit otplati pre roka;
uestali transferi stranke na velike i zaokruene iznose.
56
TRENDOVI
Poslednjih nekoliko godina, usled uticaja svetske ekonomske krize na privredu u Srbiji,
bavljenje graevinarstvom jenjava.
U narednom periodu se oekuje trend opadanja pranja novca kroz nekretnine, zbog svetske
ekonomske krize, sa jedne strane, a sa druge strane zbog sve budnijeg oka javnosti koje
pomno prati deavanja. Kriminalci tee za pronalaenjem sofisticiranijih naina za pranje
novca, kao to su trgovina hartijama od vrednosti, osiguranje, koje trae vee znanje i umee,
ali i pruaju veu sigurnost da se prljavo poreklo novca nee otkriti.
Meutim, bez obzira na sve, ukoliko doe do oporavka trita nepokretnosti, prljavi novac
e ponovo krenuti, jer je ovaj sektor uvek veoma primamljiv, a posebno kada se radi o
integraciji, treoj fazi pranja novca, kada se novac, za koji je ilegalan, predstavlja kao
zakonito steen, te je najtee dokazati njegovo poreklo. Naroito se oekuje prodor stranog
kapitala, koji potie sa of-or zona, pa e biti veoma teko utvrditi stvarnog vlasnika.
Ocenjuje se da e meta ovog kapitala biti atraktivne lokacije. Oekuje se da e koruptivni
elementi i dalje biti prisutni.
S druge strane, opadajuem trendu svakako e doprineti primena Zakona o oduzimanju
imovine steene kriminalom, koji je za svega godinu i po dana primene (na snazi od marta
2009. godine) dao dobre rezultate.
57
POJMOVNIK
CyberCash je platni sistem koji obezbeuje bezbedan prolaz preko Interneta za
podatke o transakcijama putem platnih kartica ali ne vri obradu platnih kartica.
Dematerijalizacija HOV - konverzija HOV iz materijalnog oblika (papirnog) u
elektronski zapis koji se vodi kod Centralni registar, depo i kliring hartija od
vrednosti
E-Banking je servis u ponudi banaka, koji obezbeuje da putem Interneta, lica mogu
raspolagati sredstvima sa svojih rauna. U Srbiji, korienjem usluge E-bankinga,
fizika lica mogu raspolagati sredstvima samo sa svojih dinarskih rauna, a pravna
lica sa svojih dinarskih i deviznih rauna.
Fjuers (eng. futures) Fjuers je finansijski derivat koji predstavlja obavezu da se
kupi ili proda odreena roba ili finansijska aktiva kao to su npr. ito, zlato ili hartije
od vrednosti odreenog dana, po unapred odreenoj ceni.
Grupisanje polisa Osiguranici kupuju razliite polise osiguranja, kao na primer
dugorone ivotne sa otkazom, ivotne sa kratkim rokovima raskida, polise gde se
osiguravaju trea lica na vee iznose sa klauzulom raskida, polise investicionog
karaktera, polise penzionog i zdravstvenog karaktera, itd. Praktino znai da
osiguranik pravi portfolio polisa.
Indikativna cena akcija - Cena hartija od vrednosti za prvo trgovanje
Investicione polise - Polise koje vlasniku polise osiguranja omoguavaju da odabere
investicioni fond u koji e osiguravajue drutvo uloiti njegov novac. Iz tog razloga
ove polise osiguranja imaju investicioni karakter.
Kastodi raun (eng. custody account) Raun hartija od vrednosti koji otvara i vodi
kastodi banka kod Centralnog registra HOV, moe biti pojedinani i zbirni.
Konverzija imovine - pretvaranje jedne vrste imovine u drugu.
Listirane kompanije - Kompanije koje su ispunile uslove i kriterijume da njihove
HOV budu kotirane na Berzi
M-Commerce (eng. mobile commerce) predstavlja svaku transakciju novane
vrednosti koja je realizovana preko mobilne telekomunikacione mree.
Nerevizijske usluge - u nerevizijske usluge ubrajaju se sve ostale usluge osim
revizijskih.
Nerezidentni raun - raun otvoren u zemlji iji je vlasnik fiiko ili pravno lice koje je
nerezident te zemlje.
Of-or (eng. off shore) pravno lice - jeste strano pravno lice koje ne obavlja ili ne sme
da obavlja proizvodnu ili trgovinsku delatnost u dravi u kojoj je registrovano.
Opcija Opcija finansijski derivat koji podrazumeva pravo, ali ne i obavezu, da se
kupi odnosno proda odreena aktiva, po unapred ugovorenoj ceni u okviru odreenog
vremenskog perioda.
Paravan lice lice bez kriminalnog dosijea koje deluje u ime i za raun drugog lica
kriminalca.
PayPal je kompanija koja prua uslugu posredovanja u plaanju tako to omoguava
da se transferi sredstava obavljaju u potpunosti preko Interneta odnosno da svako ko
ima imejl adresu poalje novac drugoj osobi koja takoe poseduje imejl adresu.
Proces podrazumeva otvaranje korisnikog rauna na koji se sredstva transferiu sa
tekueg rauna u banci ili putem platne kartice.
58
59
60