...

Iii!>

Zvonko Herold
v

RACUNALNA I INZENJERSKA GRAFIKA

Zagreb, 2003.

SADRZAJ
6.

INZENJERSKA GRAFIKA

6. 1.

TEHNICKO CRT ANJE, ST ANOAROI, PRIMJENA ............................................................... :........... 1

Crte, vrs te i dimenzije ......................................................................................................................... 1

6. 1.1.
6. 1.2.
6.1.3.

6.1.4.
6.1.5.
6.1.6.
6, 1.7.

6.1.8.
6.1. 9.
6.1.10.
6.1.11.

6.1.12.
6.1. 13.

6.1.14.

6.1.15.
6.1.16.

6. 1.11.
6.1.16.
6.1.19.

6.1.20.
6.1.21.
6.1.22.
6.1.23.

Tehnicko pis mo .......................................................................................................................................... 2

o Dim enz ije tehnicko g pism a......................................................................................................... 3
Grck i at fabet .............................................................................................................................................. 3
Format! pap ira za tehnicke crteze .............................................................................................. 4
Pre vijanje kopija ....................................................................................................................................... .5
Mjeri la.............................................................................................................................................................. 6
Sim e tricnos t .................................................................................................................................................6
Pra vita or togonalnog projicir anja ................................................................................................... 7
Pre sje ci ............................................................................................................................................................8
Preporuke pri predocavanju oblika ............................................................................................... 10
Pojednos t avnjenja .....................................................................................................................................11
Pojednos t avnjeno predocavanje zupcanika ...............................................................................13
Predo cav anje opruga .............................................................................................................................. 14
Kotiranje ......................................................................................................................................................... 15
o Posebne ozna ke ................................................................................................................................17
t:l Opi:e smjernice ................................................................................................................................... 19
t:l Pr a vii a kotir anja ............................................................................................................................... 20
o Kotiranje konusa, suzenja i nagiba ...................................................................................... 21
o Kotiranje tolerancija duzina i kutova ................................................................................. 22
Hrapavost povrsine ................................................................................................................................ 23
o Obradba i hrapavost povrsine ................................................................................................ 24
Tolerancije i dosjedi.. .............................................................................................................................. 25
t:l ISO Tolerandje - tablice, osovine ........................................................................................ 26
o ISO Tolerancije - tablice, provrti......................................................................................... 27
Tolerancije oblika i polozaja ............................................................................................................. 28
Prostorno predol'avanje........................ - ........................................................................................... 31
Skiciranje u ortogonalnoj projekdji... ........................................................................................... 32
Simboli elemenata za prijenos snage i gibanja .................................... - ............................. 33
Simboli zavara ........................................................................................................................................... 35
Simboli u procesnoj industriji ...................................................... - .................................................. 31
Simboti u etektrotehnici.............................. - ......................................................... - .......................... 40

6.

INZENJERSKA GRAFIKA

6.1.

TEHNICKO CRTANJE ,STANDARD!, PRIMJENA

CRTE., VRSTE I D.IMENZIJE

6.1.1.1

Vrsta crte

ISO 128

Opis
Puna , debela

to zo.m

crte

~foltn 7nA

15

Pu no. , tanka

l;fte

brls

:ratl<e ~ill]iee

H<TH.i~ka navo::-;:10~-------1
Dijcig
ram111 p1ona

E
F

r----"

..:::JE:.Sd

--

LJwlOd

--......--

~~na , tanka.~zvuce

.., , ili
C1 Lomne crte
pogledo. i presjeka

P_~;ma ,.: ~anka [ '

D1 I. Za crtanje st rojem [ ploter I

: E1
IE2

Crtkana 'debela

obrisi

...::J t:::d
u~20d
Crtkana tanka
F1
obrisi
~--------------+--------+~F'~rldovi
N4lld
Nsd
crta- tocka -crta ,
H-F:-~
G ~- ___::::mt:_- - - tanka
I

Presjecne ravnine

Crta -dvije tol:ke-

II< 1

lbrisi

1<2

tailii

-crta , tanka

Vrsta crte
Primjen)Jju se dva st upnja sirine crta 1de bela i tanka).
Omjer izme<lr njih ne smije biti manji od 2: 1 .

Minimalni raz~~,~~.':~~lel')_~ crta,ukljucujuei

i trafuru ne """J" biti """'J' od v, 7mm .

A
B

IHl

Sirina crte d

J n?c;ln "'" 0,5 0,7

1 1,4 2

c o F G (Hl K 10,13lo 1l'llo ?G o~c; o.s

0,7 1

TEHNICKO

DODATAK -

slova hrvatde

1503098/1

P'5NO

abecede

( Tip 8 , koso

nagib 75 )

otcst dtcstt!;
Pariti no.: nagib 75; konstrukcffu. 1 a,Yer poteza, raz.rrifemast 1 jednolit5nu. vlsinu .

DIMENZIJE TEHNIGKOG PISMA

Vrsta pismo

~irina d

Tip A

.h.

14

uspravno

Tip B

..h..

koso
uspravno

lzgled
koso

'10

Visine slova h i
nje od 215 mm.

ne smiju biti ma ~

Niz nazivnih visina slova

s faktorom porosta fi.

h izveden je

'[

1 ref

1Primjer:tiltJ
Oimenzije [mm]

Odnos

Karokteristike

ISO 3098/1

velikih slova i brojeva

(14/141 h
(10/10) h

2.5

3,5

10

14

20

~ ~----------------~--~~-----+---+--~~--+---+---~---+---4

malih slova

slova i brojeva

.Q

(10/14) h

( 7/101 h

2,5

3,5

10

14

1
1,4

1,4
2

2
2,6

2,8

20

28

( 2/14) h
(2/10)h

0,35
0,5

0,5
0,7

0,1

(20/14) h
(14/ 10 l h

3,5

~ ~--------------------~~--~-+~-+~~----r-~+---+-~-r--~

"'
E

::1

red ova

10

~ ~----~--------------~~-----+---+--~----r---+---+----r--~

rijeti

e
d

$irino crta

6.1.3.

( 6/141 h
(6/10ih
(1/14lh

(1/10)h

1.05
1,5
0,18
0,25

GRCKI ALFABET
Tip B, koso

1,5
2,1

2,1
3

3
4,2

4,2
6

6
8,4

8,4
12

0,25
0,35

0,35
0,5

0,5
0,7

0,7

1,4

1,4

ISO 3098/2
Tip B, uspravno

6.1.4.1 FORMATI PAPIRA ZA TEHNICKE CRTEZE ISO 5457

Normalne veliCine
fermata

Oimenzije x y
(mm]

tzuzetno produ!ene
Oimenzije
vetiCine fermata
(mm]
AO X 2
1189x1682
1
AO
841x1189
1
1 189 X 2523
AO x 3
AI
59 4 X 841
2
A
1
X 3
8 4 I X 17 83
3
A2
42 0 X 594
2
A1X 4
84.1 X 2378
4
A3
297 X 4.20
A2x3
594 X 1261
3
210 X 297
5
A4.
A2x4.
594 X 1662
A2
X
5
594 X 2102
Produtene veli~ine
Oimerozije
fermata
[mm)
4 20 X 1486
A3 X 5
4.
A3 x 6
420 X 1783
ASx3
420 X 891
1
420 X 2080
A3x7
A3x4
4 20 X 1189
A4.x6
297 X 1261
A4x 3
297 X 630
A4 X 7
297 X 1471
5
A4
X
4.
297 X 841
2
A4.x8
297 X 1682
A4 x 5
297 X 1051
297 X 1892
A4 X 9
Kod izbora forma Ia papira za tehnicki crtez p<ioritet imaju FORMAT! NORMALNE VELICINE.
Formati se mogu upotrebljavati u UZOUZNOM D i POPRECNOM
polozaju .

{"v/

-;./

<;/

''\

X/2

Y/4

Okvir crteza a [mmJ

Normalno Minimalno

A1

A2 A3 A4

20

10

X'
X

X/z

A4~

Y/z

A4~

Y/4

10

25

A4

ill

A3

Normatan potol:aj sastavnice (donji desni

kut crtefa l

"

A2 i veci

"'

A1

25

/Sastavnica

mJ

Y/2

.......

Za uvez ( 112 A41

Crta obrezivania

/ ; Okvir crtefa

Okvir crteza
100

!!..!1..- ..

_g.,

Okvir crtefa ogranicava prostor za

crtanje i mora biti i:zvucen neprekinutom crtom najmanje sirine 0,5 mm.
Mi1imalna ~irina margine za uvez mote
biti 20mm, a minimalna visina 297mm.

A2

A4 A3 A2
AI
AO
AO=xy =0.8411,189 =1m2

AO

./

/IX/4

Format

Y/2

"

"'.,
IE"

"

No svim velicinama formata moze

biti ucrtana REFERENTNA METRIJSI<A SKALA bez brojeva,minirralne dul:ine 100 mm koja je podijeSve osnovne i proautene veUl:ine l\lr- ljena na 10 dijelova.Ucrtava se simetrieno na QZnal<e za centriranje,
mata moraju imati etiri OZNAKE
ZA CENTRIRANJE, kako bi se olak- sirinom crte najmanje 0,5mm. Za
!alo fotokopiranje iii snimanje na mi- crtete koj se sninaju na mikrofilmokrofilm.Oznake se izvlace simetri- ve u vil:e dijelova, referentna mena format ,crtom najmanje
trijska skata mora biti ucrtana na
0,5mm s dufinom 5mm p<eko okvi- svakom dije lu snimljenog crteza .
ra crteta.

,..
10

S!

10

b. 1-

B(.)

ena

sime

OZNAKE ZA OBREZIVANJE
ucrtavaju se na sve uglove l\lr rnata crte:!.a ,a olaksavaju pozicioniranje kopija kod obiCnog i automatskog postupka obrezivanja.

Rodi orijentacije formata crteza pri postovljaoju no stol za

crtonje mogu se ucrtati i OZNAI<E ZA OR!JENTAClJU Ozmke su u obliku strelice i ucrtavaju se preko o!Mra crtefu no
mjesto oznake m centriranje ( samo lijevo
i dolje).

SUSTAV REFERENTNE MREZE

mote biti tatan radi lo!deg prona!afenja detalja ,un~nja izmjena i sl.
Stova i brojeve pisati uspravnim pismom. Mrefu mora biti simetricna ,izvutena do okvira s crticamo minimatne sirine 0,5 mm.

1
N

2s "' z~1 "' 75

""".

Zz

PREVIJANJE KOPIJA
Previjanje kopija crte:ta :z;o. ulaganje u mapu
s mehant:zmom

'

koP.ija crtefu ;za ulaganje

u mapu l5ez mehantzma

Pre~ijanje

FOrmatAt

Sa.stavnica

. I

II

'
I

...

"'

I
I

I
't.,previjanje t
<-------"-----+----1

._,,....I

. ~/;,;;I ;if
I

,,'
IS
I

~
y

210

192

191

594

Jsostavnica

Format A3

c0

N;

J.

210

"
'!:'

i'
li
-r

M!

Format A2

!!.1

SJ
>1

Sostavnica

ac
:~

211

..

.,

T
841

110

210

Sastamica

--=~~-9'
:::::>-

,.,
.......
0

il!:

174

210
594

2!0

Sastavnica

--~~7
----=:::::::.

no I 10s

185

Sastavnica

Lr--t:I5JQ:=:}
210 '~~;;g_
Sastavn.ica

Previjaju se sumo kopije crteza; originali osta;.t u ruhivu! Presavijeo;t kopija no format At.. mora imoti sastovricu
gore, a ooseni dio lijevo, do bi se mog!a rask!opiti i slotiti bez vadenp iz mehanizmo.

MJERILA
Mjeruu su kaju se primjenjuju nu tehni&im
crtefunu normiruna :
Vrste
Pove<Oanje

Mjen1a

Prikaz mjerila

Naravna

- 1:1

velicina

Umanjenje

Mjerilo predoeuje amjer veticm no crte!u prema istim veliCioo.mu u narovi. Crtati u mjenlu zoo~i stvarnu velianu umanjiti ili
povocuti ovisno o mje(ilu crtanja. Kotira se uvijek stvarna
mjera!

10 :1

20:1
2:1

50:1
5: I

150.5455

1: 5
1: 50
1:500
1 :2000 1: 5000

1:2
1 :20
1 :200

1:10
1 :tOO
1:1000
1: 10000

U sastavilicu crteza obvezatno se unosi mjenlo crtanja. Ako na istome crtezu postoji -.ise mjerila, u
sastavnicu se unosi SAMO GLAVNO mjemo, a sporedna se upisuju uz pripadajuCi. detalj. Mjerilo se oznac(N(J rijecj<J Mjerilo , skraceno M ili sumo brojevima Iaka ne moze doo do zubun~:] npr. Mjen1o 1: 2 ;
M 1:2 ; l: 2

SIMETRICNOST
Predmet je simetrican kada se ravninom moze podijetiti na dva potpuno jednuka dijela. Ravnina simetrije
polafe se u smjeru dimenZJja predmeta, pa predmet mofe biti najvise trosimetrican <D, eesto je samo dvosimetrican , jednosimetrican ili uopee nije simetritan.
Simelricnost se prikazuje sirnetralom ili sredisnjicom . Ako je predmet simetrican po duZini, treba povua
simetrolu u svirn projekcijama gdje se vidi duzina, i to okomito na duZinu. Ako je simetriCan po sirinl simetra!a se povlao okomito no Sirinu. Kod simetrije po visini irnamo izuzetak kod cestih jednostuvnih tij~la:
valjak, kocka i prizma. jer se ne vueesimetrala okorrito na visinu ,lakQ je predmet simetritan po. visini _.
2

2
<DTrostruko simetriCan predmet

~' ~w
1

2
1
@ Dvosimetrleon predmet

uffi

1 .
@Jednoslmetrifun {Xedmet

Sredisnjice se vuku i za djelomicne simetrienosti

predmeta; npr. provrte. uvrte, rebra i de Vul<u se
prema obliku predmeta: kod okruglih kruino ; mdijalno ,a kod cetvrtastih horizontalno i vertikalno.

I
i

---+-,
i

@ Kod valjka , kocke i prizme ne vuku

se horizontalne simetrale po visini
Radi u~tede vremeoo i p<ostora simetriCni se p<edmeti
mogu crtati kao dio cjetine.
Primjenjuju se dvije metode,
dvije paraletne tanke crte
vuku se okomito no sirretratu na nje2inim krajevima (i),
vid!jr.te bridove predmeta
!reba izvuCi malo preko
simetrate

<D Prikaz

Oblik sredi5njica

okrugla predmeta

prve metode

SrediS()jice su parolelne
bridovima predmeta

Oruga metoda

6.1.8.1 PRAVILA UK 1uGON.A .NOGA PROJICIRANJAI ISO 128

Pri odredivanju projekcip predmet ne mijenja ~~Oi polozaj premo ravnini crtanja ,
a crtae ga promatra s raznih strana 1okomito no rovninu za svoku
l.

?=b'=?IY
~v ~

l-Et@-

Evropski nacin projiciranja.

Americki nacin

pvJ'~"U"JU

l-@78

m- pogled s:ljeda(nacrt

~-pogled odozgo(tlocrt

[--11
N!
Tl

)- pogled sUjeva{bolx:rt 8 l

)-pogledzdesna(bokocrt1~1.l
D- pogled odozdo{tlocrt1 Tl)

~Q
~ U
f;J U~ UFciili;J
~ (;;l
B
B
Q
B
=
r-@n
t::::::iJ

)-pogled strog:~(nacrt 1 Nll

EIJ

=
11

~~ N

~:-11+.+.':-;,:c::>
I fiii1lB N IB1IIN1li
I!

LI

f---111

Ako se zbog nekog razlo~o mora odstupiti od normiranogo principa ortogonalnog projic~ranja , obVezatna je uporaba streltca
so slovom smjero gledonp. OznoCeni se pogled razmjeStoju bez
obzira na nacrt. Velika slova koja oznaeuju pogled ispisuju se
odmah iznad iti ispod odgovarajuCeg pogleda .
.

141--~..i.....l,- ~

Ldil

POOUDARANJE I DIMENZIJE POJEDINIH PROJEKCIJA

/f"i'\

f--

''+"

f--

lste krajnje toeke ploha i d~ina, kao i pojedine t<lCke (A l moraju u nacrtu i oba tlocrta lezati na vertikali, au nacrtima i
bokocrtima no horizontali .
lste dimenzije predmeta vidljive u raznim
projekcijama moraju biti jednake, a to su:
- dutine !II u nacrtima i tlocrtima.
- sirine (b) u t!ocrtirna i bokocrtima.
- visine (h) u nacrtima i bokocrtima.

I
1

znaka

( 1

d . 0,35 0,5
duiina

h
H

3,5
7

5
10

0,7

10

14

20

mm:

1.4 2
14 20
28 40

POLOZAJ PREDMETA ZA CRTANJE

1. Za nacrt birati najinformotivniji pogled predmeta , a to je obicno polozaj upotrebe.
2. Plohe i sredi~njice predmeta moroju biti paralelne i okomite s glavnim ravninama crtanja (lito daje dimenzije predmeto u provoj velicini) .
3. Predmeti koji u nan:1vi mogu imati razne polo:!aje crtaju se u polofaju kako se proizvode.

lZBOR PROJEKCIJA
Projekcijamo se predocuje oblik predmeta . Predmet se crta u toliko projekcija da se od svakog njegovo detalja vide sve tri dimenzije. 0 broju projekcija odlueuje oblik predmeta ( slozeni oblici zahtijevaju vise projekcija). Ako je za neki predmet dovoljna samo jedna projekcija. to mora bili nacrt, dok je kod dvije projekcije jedno nacrt, a druga bilo koja .
Ne'lidljive bridove i obrise ne trebo crtati radi bolje preglednosti crteza. Treba se koristiti presjecima, detaljima i djelomicnim pogledima , a nevidljive bridove samo tada kada daju vatnu informaciju, a time smanjuju
broj projekcija.

ISO 128

PRESJECI

6.1.9.

Presjekom se predoeuje unutarnji izgled supljih predmeta. To je zami~ljeni postupak sjecenja , a plohe presjeka
prikazuju se srafurom . Presjecna ravnina , koja gotovo uvijek vodi preko sredisnjica mote biti ' ravna, lomljena iii vise paralelnih ravnina. Po polo~aju presjecnih ravnina presjek moze biti: uzduzni ili popreeni, a
pnema opsegu , puni, polovicni, djelomieni i zaokrenuti presjek. U presjeku se ne crtaju dijelovi pred~eta ispod
pnesjeene ravnine, tj. ne crtaju.se nevidljivi bridovi .

Pravilo

Stika

CD Pnesjeeeni se materijal srafira punom tankom crtom ( vrsta B I, obicno pod kutom 45
prema glavnim obrisimo ili simetrali predmeta,
tako d~ crte srafure budu sto krace.

'

'"

Susjedni se elementi i!irafiraju u suprotnom

l)agibu iii s razliCitim razmadma. Razmak crta
srafure biro se prema velicini plohe , a ne smije
biti manji od 0, 7 mm. Ako su plohe velike, Srafura se mofe ograni~iti samo na zonu uz obris
predmeta.

Kada se pnesjeci istog dijela s paralelnim

ravninama prikazuju jedan pored drugog, srafura je identicna , ali mote biti i pomicana uzdu~ razdjelne crte izmedu presjeka ako !reba
osi(Jlra ti veeu jasnocu crteia .

Srafura se mora prekinuti ako tehn~ki

opis nije moguce smjestiti izvan srafirane plohe . Cest slucaj pri uno5enju kotnih brojeva na
mjernice koje su smjestene unutar presjeka .

5 Uske povrsine presjeka , tamo gdje srafura ne bi bila jasna, prikazuju se potpuno tamne,
ali izmedU sastavnih elemenata mora ostati razmak najmanje 0,7mm

6 PUNI PRESJEK izveden jednom rovnom

ravninom jason je bez oznaka tragova presjeene
ravnine, pa se tragovi u takvim slucajevima
obicno ne crtaju.

(J)

POLOVfCNI PRESJEK moze se primjenjivati samo za predooovonje simetricnih dijelovo .

Sijece se 114 predmeta pa se pola projekcije vidi
u pogledu a polo u presjeku . Nevidljivi se bridovi ne crtaju u pogledu , a nije potrebno oznaciti
ni trogove presjeene ravnine.

Lr

155---

6.1.10jPREPORUKE PRI

1 n)t,A\IA NJU

OBLIKA
Slika

Pravilo

<p

n11=1
PROJEKCIJE rozjosnjavaju
detalj predmeta, koji u ostalim projekcijama
nije jasan -.Tom novom projekcijom u pogledu
iii pr<~sjeku predo~n je samo nejqsan dio, a osta
li se dio projekcije izostavi .

..

~~;KRft'1=1\11 Pffill=nl
se kod dupredmeta jednolicna ili,!".u!""u promjenljiva presjeka . Lam se predocuje
crtom
{vrsta Cili Dl, a sami dijelovi crtaju se jedan
uz drugi.

~p Do bi se izbjeglo crtanje dopunskog pogleda

resjeka ; prizmaticni iii stoiasti kvadratni zavrseci osovina ( RAVNE PLOHE l oznaeuju se dijagonalama povucerim punom tankom crtom
(vrsta Bl.

[!]L]~~
c::::rr::J . 7/~

(.:[!,

Provrti , rebra , u~ice ,kosi dijelovi predmeta

uvijek se crtaju zaokrenuti u ravninu crtanja (poralelno s ravninom ) , jer pravilno projicimnje ne
bi dalo jasnu sliku . Provrti prirubnica u pogledu
se predocuju samo srediSnjicom .

Dugo~ki vitki predmeti i npr. poluge,motke,

vrotila i st. ne sijeku se uzdufno; oko je takov
presjek potreban , moie biti samo djelo micon .
Poprecni presjek crta se ako je potreban ( nije
obvezatan l .

-1-

l-~

Elf

W//b0

s\..j

A (5 :11

8(5:1)

Q:fij]

----'1
(~
\,\.f'\.

I,
I

- 1--

I i

i--i

~r11
t-j_J

f-.1-._

'-

>:

>

~/

- -

~~

~
L
C(5:1)

::i

~-t

'

:!

-<[---- - - -

Plameno kaljeno
tvrdoea 60 HRC

ntirano no dub. 0,
tvrdoca 55 HRC

A~-~ !6~
~~\~
l
\\ \
......

'Y

121

,.

~~~~:~~-~
" l

--l .f.

Dijelovi koji se nolaze ispred presjecne rovnine predo~uju se s pomoeu tonke crte, crtodvije tocke-crta (vrsta K l . Ovim prikozom
smonjuje se broj potrebnih projekcijo .

--

r-

{!g)_ PROZlRNI DUELOVI

F
m--~
t--r-

- r- - -

~ Koda se predocuju dijelovi koji se nalaze u

Djelomieno toplinski obra.:leni predmeti ozna

cuju se debelom crtom, crta -tocka-crta, uz
obris detaljo, a popratni tekst o postupku i mehanickim svojstvimo pridruiuje se pokoznom
crtom.

ir_c-

E.. - -- -tB-

predmeta ne mote prikazati , crta se detalj. Dio

se zaokruZi tankom crt om ( vrste B l i oznati
slovom . Detalj se crta u vecem normirano~j~~:_rilu, kotim i oznaci pripadajuCim slovom i
1om.

@)

.i'l

fil!IDY

.!. Ako je mjerno toliko malo dose dio nekog .

sklopu s crtanim predmetom , oni se crtaju tankim crtama ,crta-dvije toeke-crta (vrsta Kl.
No isti se nacin crtaju karokteristicni polozaji pomicnih dijelovo. ako su predoceni no
istom crteiu .

ISO 128

crtaju se kao do nisu prozirni .

---l i

~
l-ID

~\
..J.I
_..,

"""' Sf
;

,... t:-.

.-@-1

iL,':':
1-@-

-~-

,,
'l

,/ , ___
~r-~

r4i~
lii

Kada polozaj presjecne ravnine nije jason

A-F

iii kada je potrebno raz6kovati nekoliko presje -

I ~ la

ravnina, one se oznaeuju tankom crtom.

crta-toc'!ko-crta, a no krajevima i mjestima
Jffi,. F
promjene smjera presjeka izvlace se debele
E
T.
crtice (vrsta H l . No tragovima presjecnih ravnina strelicama se pokazuje smjer projidranjo . A
Krajevi i svako koljeno presjecne ravnine obi- T+{(+~f-...1 8
ljezi se po redu slovimo abecede, pisanim zo ho
L-"'----------......1
rizontatni potozaj crtefa, a iznad stike presjeko oznoCi se presjek krajnjim slovimo : A- F iii
u jednostavnijim slu~ajevima soma: A-A. Stovne oznoke presjeka smjestaju se odmah i znod ili odmah ispod odgovarajuei!l presjekq. ,ali
no .jednom crtdu treba ih pisoti no isti nacin.

~nih

c ~. . ro'S'

T
@

DJELOMICNI PRESJEK predocuje sarno

dio predmeta u presjeku. Lomna se crta oznacuje tankom crt om ( vrsta C iii D ). Predmet
sjecen s vi~e ravnina ili u vi~e projekcija mora
uvijek imoti isti smjer srafure.

ZAOKRENUTl PRESJEK jest poprecni

presjek zaokrenut za 90 oko simetrale i ucrtan
tanko u projekciji ili normalnom irinom crte
pokraj projekcije. Ucrtan u projekciji ne ozooeuje se, a predoeuje obris predmeta u presjeenoj
ravnini .

A-A

Umetnuti dijelovi, npr. vijci, zakovice,klinovi , zatici rase jepke , oso'li nice i sl. n ikad a
se ne sijeku uzduzno, mokor presjecno ravnina
prolozi preko njih. Ti u metnuti dijelovi obvezatno
se sijeku popreeno , a ravnina se presjeka ne
oznocuje.

Dijelovi koj potpuno ne ispunjavaju opseg

rotacijskil\ predmeta npr. kola , ramen a, zubi
zupeanil<o , uSice, rebra i sl. ne crtaju se u presjeku, mal<ar presjeeno ravnino prolazi preko
njih .Aka bi bili sjeeeni, pogresno bi predocili
izgled predmeta .

@
eno.

Profili, limovi i trake sijeku se samo popre-

0-

~
I

-t

JE3- f---+-+1

CD Krivul je s t~arnoga prooora dvo-

~
"'\J7.
' .
~:
--.-. - .-+--

ju voljako pribliZno istog promje~.

u pc?jednostavnjeroj predodzbi ..., "J".
njuju se ravnim ~r!amo ,

Jf m

Sitni prodori no rotacijskim tlje-

+/

~
...2'

1%1:m

--- =

-i

i r,>;

'771!'

limo od provrta iii nastavaka zanemaruju se i crtaju se kao da tijelo nije rotacijsko.

, Utori u vratilima

crtaju se u
uzduznom pogledu iii presjeku kao
do utor nij e glodan I J:>rojicira se izvodnica punoga prof1!a l .

~~L,,.,
~////m

@ Prodori

od utora m podmozivanje, upu5tene glove vijaka s prorezom i sl. predocuju se

njero kao da prodor ne postoji .

T~

r----

~ ~

~ ~

'~////~~
~~'
.J.

sto su zaobljeri prijelazi no tijelirna) oznacuju se u pogledu s pornocu tankih crta { vrsta B l koje ne
dodiruju obrise predmeta .

1-"--- - - - -

rLr.,,,-r.,.<>"' a-

-J:-/j"'
:t'~-I . --

r ---~

~~

""'
I~ 0

-@ Ovostruki se bridovi slabo nag-

!
I

nutih stijeno odljevako iii voljanih

U i I - profila izostavljaju, a u drugoj se projekciji crta brid koji odgovara manjoj dimem:iji { koo do nemo zaobljenja bridovo l .

i \{~
'

WM~-0:/J;

(fJ

t----ffi[-i
...-: !;-....
~f(J1
11>1~
\

~ ~ ~~-1 ~~ -

~441T<tl

L-t f0
~~

. I

\..:

..,! - - - - -

umuu

'

Krivulje zamiSijenih prodora {kao

\.t,i

__ ...

- I
I

\ . )-r\
y
~~;;+
I ! I

r//-llr///////J 1 r;;

+--~~-~--].
~

ISO 128

Oooro

I! I

II/:

POJEDNOSTAVNJENJA

6 .1.11.

<D

Manji provrti no kosim povrSinamo ne predoeuju se e lipsomo ,

somo sredisnjicamo iii zaokrenrti u
rovninu crtonjo kruinicom .

vee

!
!

I
I
i

~~).?Zl ~
f---Rff--1

Predmeti s detoljimo koji se po- ~~~12x~9d

navljoju mogu se pojednostavnjeno
crtoti s jednim iii dva detatjo, a broj
i vrsta detoljo odredllju se kotiranjem, pokaznom crtom i tehniCkim
opisom.

Sx

'(~0\~j(".
I
;-t

---~

~+-H-~R

POJEDNOSTAVNJENA
u pogledu

u presjeku

veca

manjo

DIN 30
veca

manja

PROVRTl I UVRTt
odozdo

1113

i ./.:

!13 5dub.

odozdo

UPUSTl
f3,2

;a

M3 DIN 63

h~~
; 2,2 za M{DIN 84

Af3 DIN74

ctP

1!13~ ~upust za

M3 DIN63
,;2,2upust odzdo
za M2DIN84

Hf2DIN74

*+

Ah' DIN74

\
Hf2 DIN74

NAVOJI

M3"'

ctp
M3 5 dub.

-T+
I

~,_

M3

M~

odozdo M3 5dub.

odozdo M3 5dub.

VIJCANI SPOJEVI
M3x8 ,OIN63-5.6

-;t-

M3x8 DIN 63-5.8

"
!
M3x15~~33-5.6

M3x 15 DIN933-5.6

~~

E$=3

"'!"

M3

M3DIN433-5
3,2 OIN934- 5

3,2DIN934-5

M3x801N 63-5.8

'

M3x 15 DIN 933-5.6

dolje
M3 DIN 433-5
3,2 DIN 934-5

M3x8 DIN 63-5.8

M3

)(ISDIN 933-5.6
dolje

M3 DIN433-5
3,2 DIN 934-5

ZAKOVICNI SPOJEVI
3x8DIN661-Ms

rt-

3x8DIN661-Ms

l \

'

3x8 DIN 661-Ms

3 xBDIN661-Ms

13

6.1.

POJEDNOSTAVNJENO PREDOCAVANJE ZUPCANIKA DIN ISO

Stika

Pravllo

Zupeonici u pogledu crtaju se kao puni , bez

zubi ,ati se ucrtava diobena ploha crtom ,crtatoCka-crta (vrsta G ].
Obrisi i bridovi zupCo.nika crtaju se punom debelom crtom (vrstO: A l ,au aksijalnome presjeku predo~uju se zubi zuptanika u punome It::=~:::!::~~~.!.!~~~~~~~~==:=;=~~~
presjeku uvijek se crtaju dijametralno zubi na 1obje strane zupeani<a) .
Podnofna se povr5ina predotuje somo u prl!l;je-J
ku . Ako mofe doci do zobune , podnofna se povr~ina prikazuje i u pogledu tankom crtom
(vrsta B l.

Pravac zubi zupeanika u odnosu na pov~

nu zupca u projekciji paralelnoj s osi zuptonika
predoruje se pomoru triju tankih crta od govarajueeg oblika i pravca I vrste B I .

-~

/-t-"' -~~~

t--+- ~ :.
, I /.
~

'-.. . .._.

'

'

._......-:; -~

--t"

Znhvat stoznika
se osi sijeku
pod bito kojim kutom

~je

/~'
t--+-. .
. I .
"Vij~
'

,/

u pog\edu i presjeku

LanOOni prijenos

Naziv

Vlacne opruge

Naziv

Cilindricna
zavojna tlacna opruga
od fice kruzna presjeka

~
~.
~ fi'T1

...:::

. . .
-

w
' !.

::;

~r::j:-lE:iJ:

Cilindricna
zavojna via-

- ::
-

w..

cna opruga
od zice kru-

m
m
~:~~~~ w W. =~

tna presjeka
I~m;;~;--t~~~~r:~~~t~~~l
Cilindriroa
zavojoa tla

...::: :::- o

Koni~a zavojna tl~a

oprugaod
iice krutna

~e~eka

9~ ~

'It::

!
1
~~~~~~

Konicna za-lvojna tla~na

~
opruga od
trake pravo-.c
...-::::;::::::..1.1~
kutna presjeI

<p...

,~-

.1. . }

;;;IIIIIUVl

'

'I

IIU

' " " ""n

rn'"'J"I\

Spiralna
opruga

;;;>II IIUUl

Cilindricna
zavojna fleksijska o~uga
od ztee krutna presjeka

Naziv

"~

.:::;~=o-

cE:r 1-

Naziv

r~ka~;;-:-i~l~~~~~~~~~k~
Pnn I o.-4

~~

zavojna vlacna opruga

od zice kruzna presjeka

'

ffi

Naziv

;~-~-~-1--t-.
-.---+----1

~----i--~~~~~~~~---l
1
;;:.~ utneOpruge

l =f

-l __

1-B-at-v-as_t_a_+_-

~sje~ka~_ __j__L!~~~L~~!::::=!..~.:::'"f:=:__j

1-

TDIN ISO 2162

PREDOC.A\IANJE OPRUGA

6.1.13.1

Spiralna
opruga s navijanjem ku- -1
cista

Tapiurndo upruge

Naziv

upruy"

"'" '"'"'

'"'"I""
Tanjurasta
opruga

Bez oka

Paket tanju.,.a
rastih opruga ~~~~~~I 12
(istosmjernol I~
,
1

i
,

,
rill!.

I ;

::s1

~
Sakom

C::~.,-.~
~ 2::::;

~ ~

St

l:!ii

(naizmjeni~no) ~~

13 E!~~~~i~~r~;~~T~~~:~~~~;~;f
~
~

to~fu:stih ~~~j::i!

_opruga

Bezokas
glavinom

'Sokomi
glavinom

~
~

1S'

KOTIRANJE

6.1.14.1
Pravilo

G)

Pomoene mjerne crte @ , mjernice@ i pokazne crte @ , crtaju se tankom punom crtom
(vrsta 8'1.
.

Pomocne mjerne crte ogrcri~uju mje.micu i obve~

:tatno 1do 3 mm prelaze preko nje .

ISO 129
Slika

:}t-tr__

--f--,------1-.~~@~-1~.

/g

LPoc~a toeka LK~ broj

/~

LKotni zav!Setak (strelica)

19

Mjernica pokazujekako !reba. predmet mjeri~i,a ne smije prelaziti pomoenu mjemu crtu.Slika pokazuje kotiranje tetive, luka i kuta. Mjemica
kuta je lu~ , opisan iz sjed!ta stronica .

Pomoenim mjernim crtama izvlaCi se kota

izvan projekcije . Obicno je to u produietku obrisa
predmeta ,ali se mogu crtati i koso, no me<:tusobno paralelno. Presjek obrisa i pomocne mjerne
crte mora se produnti H2 mm izvan njihova
sjecii;ta.

'W"'//h

~'

(!) Po

pravilu, pomoene mjerne crte i mjemice

ne smiju presijecati druge crte, osim ako to nije
moguce izb jeci .
Mjernica je neprekinuta i kada je na crtefu no
koji se odnosi prikaza n prekid .

-$

-1------1+----+

'

Presjeci pomocnih rnjernih crta i mjernica

moraju se izbjegavati , a kada ih nije moguce izbjeCi , nijedna crta ne sm ije imati prekid.
Simetrale i sredi5njice ne smiju se rabiti kao mjernice , ali mogu bit i uporab.ljene kao pomoene
mjeme crte . Udaljenost je od brida i me<:tusobna
udaljenost paralelnih mjernica 6 do 8 mm .

I
I

Mjernice moraju imati jasno oznacen kotni

zavrsetak , i to : strelicom , kosom crt om, me<:tutockom ili 'po potrebi pocetnom tockom .
Strelica se formira od dviju crta spojenih pod kutom izme<:tu 15 i 90. Me<:tutocka je zacrnjeni
krug promjera .: 1,5d , a pocetna tocka kruznica
promjera =2,5d ,gdje je d -sirina pune debele
crte vidljiva brida .
Na jed nom tehnickom crtefu srnije se uporabiti
samo jedan oblik strelice.

(j)

Na crtetima gdje ima dovoljno mjesta vrh

strelice postavlja se unutar mjernica , a gdje je
prostor ogranicen, mjernica se produfuje i strelica smjesta izvana. Strelice uskih kota mogu
se zamijeniti me<:tutockom, Streticu ne smije
krizati puni brid. Za kotiranje polumjera strelica moze biti unutar iii izvan obrisa predmeta,
ovisno o veliCini crteza i potumjera.

Gl

lJ[f

Kotni brojevi upisuju se no crtete primjenom jedne od dviju ponudenih metoda'

70

~lr.
~y

@ Kotni se broj upisuje iznad mjernice, no sre-

.,"'

dini po.ralelno s mjernicom , ali obvezatno tako da se mote citati odozgo it i s desne strone crte~o.
Kotni brojevi za kutove po ovoj metodi upisuju se na dva nacina .

...!....

~~~~
so
I

@ Kotni se brojelli upisuju taka da se mogu aiati odozgo s crte2a . Mjernice koje nisu horizontalne prekidaju se u sredini za upis broja..

10

35

9
Pokozna crta no crtezu moze se zavrsiti:
toekom 'aka zavrsava u predmetu ;
vrhom strelice,ako zavrSova no obrisu predmeto;
bez icego , ako zavrsa va no mjernici .
Polotaj kotno~a broja ovisi o danoj situaciji
i mote se nalazit :

350H9

15

16
1,5

blite strelici kod skracene kote, za simetricne

predmete,
na kroju pokazne crte ako je mjernica prekratka za ispis broja ,
iznad produzetka mjernice, iza strelice ako je ~
prostor ogranicen ,
"'
iznad horizontalnog produzetka mjernice kada
prostor ne dopusta smjestaj kotnoga broja no
mjernicu.

300
..LI--'..1.- - -

@)

Podvuceni kotni broj upozorova no to do taj

dio nije crtan u mjerilu. Kod dijelova crtanih u
pnekidu kotni se brojevi
ne podvlace.
Mjene koje se moroju tacna odrtati isticu se
okvirom.
80
120

Radi jednostavnijeg oznacovonjo i jasnijeg

citanja crte:l:o robe se simboli koji se stavlja.ju
ispred broja, i to :

- promjer ;

R - polumjer ;

0- kvadrat ;

S0 - promjer kugle
SR - polumjer kugle
- metrijski navoj

Ako je oblik predmeta u nekoj projekci~ jasno

prikazan , oznoka se mote izostaviti.

~1 ff33!-3~1

ISO 129

POSEBNE OZNAKE
Slika

Pravilo

f-----,0 --. ?3 'I

G)

Kada se veliina polumjera mofe izvesti iz

ostalihkota; polumjer se oznaava mjernicom i
simbolom R bez brojfune vrijednosti.

Kada su detalji jednako uaaljeni IIi kada

su jednako rasporedeni elementi ujedno i dijelovi
istoga crteza, kotiranje se mofe pojednostaviti
na slje.deci nacin :

@ Linearni razmaci detalja.

--$----+++

@ Ako postoji mogucnost zabune s obzirom

no duljinu razmaka I njihov broj, jedan se
razmak obwzatno mora kotirati .
18

Kutni razmaci provrta iii drugih karakteristicnih oblika .

@ Kutni razmcici mogu "se izostaviti ako je nji-

15

17' 18 (. 3061

hov raspored i veliina iz crteia otita.

Kruzni se razmaci mogu kotirati indirektno

pokaznom strelicom i ispisom broja elemenata po opsegu.

Ponavljanje detalja no tehnickome crtefu

omogucuje pregledno i jednostavno kotiranje s pomoeu pokazne crte i ispisa karakteristike detalja.
Time se izbjegava ponavljanje is toga kotnog
broja .

8Xf16 (iti Bprovrta -6)

(6provrta p10)

(0

Kako bi se izbjeglo ponavljanje istoga kotnog broja kod razliitih detalja, koji se ponavljaju, mogu se uporabiti velika slova tehnitkog
pismo bez tablice. Pokazne se crte mogu izostaviti.

A
A

=3x~12

B=3x~10

Sk~enjo se 'definiraju kulom i iznosom

aksijalnog posmika reznog alata alatnoga stroja,

N30',

--'r----

r------

!------

- 1 Sx4S 0

V////hK

Kada je kut sko~enja 45, taoo se kotiranje po. jednostavnjuje,

Slike pokazuju tri primjera u dvije razliite moguenosti kotiranp istog detalja ,

~ W///h

-.--------

30'v

iii

ili

lI

c-----

')////h

,__

-1

t/////~

211:45

go

91)0

Upustenja se kotiraju definiranjem promjera i kuta upustenja ili dubile i kula upu~tenja.

~"' 1>0

~ iR~
I

(j)

Kod djelomi~no nacrtonih projekcija simetricnih dijelovo .mjernice koje odreduju mjere preko osi simetrije moraju biti nacrtane 2 do 3 mm
preko te osi , a drug a strelica tada se izosta vlja,
Takvo se kotironje primjenjuje i kod predmeta s
cilindricnim otvorima koji se crtaju odvojeno, a
obraduju zajedno-

J<:

">

~I

ili

i~

l
-

U sastavne crteze objekata i

sklopova !reba unijeti glavne kote koje karakteriziraju objekt,a to su :
prikljune mjere,
vonjske mjere dijelova ,
vanjske mjere sklopova,
pomicne mjere (npr. hod zakret I i
dosjede.

I.L ,,.,

<>

"'

-;.,:::--

65
30

19

.
..
..

...

- --- - -"'

~--

(6)

<>
~

~
c--:z:
"'

"

"'

~ ~~
~
Is

Ako se detaljiranje izvodi u sastavnom crte~u ,kote svakoga pojedinog dijela grupiraju se odvojeno
koliko god je to vi~e moguce.

"'
"'

~~~~
...
<>

- 1-

;J

.,"'

A.'-..'-..

so

1.,51(45

-r--

10

!:!
D

".
N

22

33

Aka je potrebno kotirati ogranieeni dio prostora it i duzine s posebnim zahtjevima na povrSinu, mjesto se oznaci debelom crtam crta -ta~kacrta ( vrsta J I, uz abris predmeta . Aka se element rot ira, oznaka se ucrtava samo s jedne
strane. Aka pak crtef jasno pokazuje mjesto s
posebnim zahtjevom, kotiranje se mofe izostaviti.

QQ)

Elemente strojeva potrebno je vezati perima iii klinovima na vratila kaka bi prenosili snagu
i gibanje. Utori koji sluze za tu vezu kotirani su:

@ utor za pero na kraju vratila.

@ utar za pero u sredini vratila,
@ utor za pero u glavini _

_r--

r-

-------

f--

!--

-.____

8P9

8P9

~
+

:[

8JS9

,~~

/ ! "\.~ ~~
!;\1
---+---~
.;i
...,~~
~

1" i /~~~*-/A
X~'-..''
2Sk6

25k6

1!1

ISO 129

OPCE SMJERNICE
Pravilo

Stika

OSNOVA ZA KOTIRANJE
Premo funkciji predmeta koju on imo. u sklopu i
prema natinu primjenjene proizvodf"\ie, uvijek postoje neke povrSine , va tnije od drugih pa kotiranje !reba provoditi u ovisnosti o tim povrsinama.
zvanim osnova za l<otira:nje. Premo obliku predmeta osnova m kotiro.nje mogu biti :
CD prve dvije obrodene povr,ine ( nesimetrieni predmeti,
sredi~jica i jedoo povrsina okomita na nju
(jednstruko 1 dvostruko simetricni predmeti l,
dvije sredi~njice ( dvostruko i trostruko simetricni predmeti l .

1-- -- 1---+1--

l::::::::fr-

LANCANO I<OTIRANJE
Lancane kote oznacuju niz povezanih kola u pravcu. Primjenjuje se so.mo tomo gdje ne postoji opasnost od narusavanjo funkcionalnih zohtjeva
predmeta kado se zbroje tolerancije pojedinih mjera. Pogodno je zo kontrolu .
KOTIRANJE 00 ZAJEONICKE OSNOVE
Kotiranje u odnosiJ na zajedniCku osnovu mote
biti:
CD poralelno kotiranje ,
kotironje superponiranjem .
Po.rolelno se kotiranje sastaji od vise pojedina~~ kola mjerenih od jedne ili viSe fiksnih povrSiKotiranje superponiranjem pojednostavnjeno je
paralelno kotiranje i primjenjuje se kada je prostor
za kotiranje ogranicen , a mogucnost zobune izbjegnuta. Moguca su dvo nacina ispisa kotnih brojeva, koo i kotiranje u dva medusobno okomita
provca.

100

CD

780

"v

.-.

l---~r------l------~
.'1

~---~-------!:-----..,..--;!.;_

!;

780

470

1SQ!

KOORDINATNO KOTlRANJE
Umjesto kotiranja u dvo pravca , jednostavnije je
izraditi tablicu numeriranih detalja s pripadajucim brojeanim koordinatoma. Ovaj nacin kotironja prikladon je za obradu no koordinatnim ala tnim strojevima .

40

170

'I
90 16,5
20 13

-$?

-$-4 ~

20
20
2
3 100
100

4
s

75 17

35 21
ss 25

160

6
7

KOMBINIRANO I<OTIRANJE
U praksi se na crtet postavljaju i zahtjevi proizvof-- .
. dnje i zahtjevi kontrole proizvodo, pa se najcesce
kotira kombinirano . Lan~ano se kotiraju one du3
24
:!inske rnjere koje ne utjeeu no funkciju predme- 245
22
30
ta, a paralelno mjere po kojima treba mjeriti izra!521
dak u proizvodnji .
SI<RACENO KOTIRANJE
Jednako debljina predmeta oznacuje se slovom t
{ ISO 3898 I i ne crta se novo projekcga dok se
du~ina umjesto skracenom kotom mol:e istoknuti
slovo m l i brojCanim iznosom.
Kod eelicnih rdetkastih konstrukcija du~ina se
~tapa unosi brojem ( za detaljniji prikaz : simbol
profita, velicina i duzina ) .

---------:--1,5x4S"
20

52
90

155

LSS.SSxS -1850

I
50

PRAVILA KOTIRANJA

ISO 129

,- .... 1i!o

(!)

lzmjere navedene u crtefu odrose se oo

potpuno dovr~en predmet kako ga prikazuje cr
tet, a kotni je broj uvijek stvarna mjera bez obzira na mjerilo crtanja ili prekid .

Stika

..

--- ----

(1)

Premo pravilu svaka se kota unosi samo

jedanput, i to u onoj projekciji iii presjeku u kojem jf! dotilni detalj najjasnije pred~n. Smiju
se pooo;iti samo glavne kate u razlicitim projekcijama ako se predmet zbog svoje velit:ine r
na viSe listova .

2x4S0

...

t-

70

--...

"

{@)
1--

20

5.000

.J/

'\ I
4

Bt'

-~~
1:10

w.,.,. ~

Kod dane ukupne mjere ne smiju se navesti sve pojedine mjere u lancu. vee treba izostaviti mjeru koja je manje va:!:na i pri kojoj neto
cnost nece smetati i!i takvu mjeru !reba slaviti
u zagradu.

ll~-.onnT

~~~
.J

-$

~~

'+'

...

r---

20

""

iK

....

t-a- B
(1~

!..'::,~~

Is/ !!l ~

~~

~I

-~

80

C0 Kotirati treba izmedu vidljivih bridova, a

izmecl'u nevidljivih sam o onda ako taj dio predmeta nije nigdje prikazan vid!jivim . Kote treba
unositi samo na one dijelove predmeta koji se
projiciraju u pm voj veliCini , a ne na one s prikratom.
Vezane kote, koje radnik u proizvodnji treba istodobno .moraju biti zajedno,ane ro.zbaca
ne u vise projekcija.

1 X 1.5
.

1 :10

.I

U strojarskoj struci swe su izmjere no crtefima u mm , pa se jedinica mjere ne pi~e. Oruge

jedinice mjera I npr. col, stupanj ili Nm za mo- "'
ment I pisu se iza kotnog broja. Visinske kate temelja i betonskih podloga unose se na poseban
naCin u m, bez oznake jedinica mjere.
"'

,j_1

---r-

35
50' -

gJ

C2J

l'l,.

...

k.

~
20

,5

17

r-

----- '-

'--

(/). Kote kojepripadaju vanjskom obliku smjestaju se na jednu stranu , a kate za unutarnji
oblik no drugu stranu. lsprepletanje kota za
vanjski i unutarnji oblik predmeta nije pregledno
pa lako dolazi do zabune.

76

- r-

'/~

~S:t

T
I

~~

.s

M
I

Kate treba unositi prema tehnolo~kom postupku proizvodnje. Ako taj postupak konstruktoru nije pozna!, unose se najprije kote vazne
za funkciju IFI predmeta, ito redOm u smjeru
dimenzija pred meta ( duzine , visine, ~rine bilo
kojim redom ), a nakon toga nefunkdonatne (NFI
i pomocne 1P l kote istim redom .

Sklop

~~
....

~~

NF

F
".

u.

--

1-1NF
NF
IPI

-U.

"-I

NF

!!E.

~~
~

~~

-NF

ISO 406

KOTIRANJE TOLERANCIJA DU21NA I KUTOVA

Odmjere moraju biti izrafene u istim jedinicama kao i nazivna mjera. U slucaju primjene neke druge jedinice, ta jedinica mora biti upisana u nastavku vrijednosti odmjere ili , ako je ona ista za sve odmjere na crtefu,
upisuje se u ohliku opee napomene smjestene uza sastavnicu crteia.
Ako se upisuju obje odmjere, moraju biti izrazene istim brojem decimala, osim u slucaju kada je jedna odmjera nula.

Pravilo

G)

Slika

Tolerancije oznacene oznakama ISO:

@ nazivna mjera i oznaka tolerandje,

ako je

potrebno oznacavanje i brojcanih vrijednosti odmjera , one se ispisuju u zagradi.

30f7

3ot7

(:S.Si~)

Tolerancije oznacene brojconim vrijednostima:

@ nazivna mjer.a .. i vrijednost odmjere ,

aka je jedna vrijednost nula, pi~e se broj 0.

0.
32-0,02

32 +0,1
-0,2

Q)

Aka je tolerancija simetriCna u odnosu na

nazivnu mjeru, vrijednost odmjere pi~e se jedana prethodi joj oznaka t.
Oznaka granicnih mjera predmeta.
@ Za mjere ogranicene samo u jednome pravcu
dodaje se oznaka .. min." ili max.".

t:fJ,

250,1

25.1
24,8

25~8:8~

I ,2s:8;&~J

Oonja se odmjera upisuje na donjoj stroni,

a gornja na gornjoj ( i za osovinu i za provrt) .

(:[) Oosjedi oznaceni oznakama ISO :

@ nazivno mjera, najprije tolerancija provrta,

kosa crta, a zatim tolerancija osovine,
@ nazivna mjera , brojnik tolerancija provrta,
a nazivnik tolerancija osovine .

..
Ako je potrebno oznaciti i brojcane vrijednosti odmjero tolerancija, one se dodaju u produzetku i pisu u zagradi .

:~\\~~

C-8.aL6

Oosjedi oznaceni brojcanim vrijednostima:

di naziv provrt i osovina ,
umjesto teksta mogu se ispred nazivnih mjero
upisati oznake pripadajucih pozicija elementa.

~ ~I
Provrt 3o!8:i
Osovina 30 :3;~

~m;olerancije

kutova prikazuju se po istim prokao i tolerancije duzina. Prim jeri kotiranja

tolerancija kutova prikazani su na slika ma desno.

!
116

jl60h8

@ kotnom broju svakog elementa sklopa pretho-

25-0,02
-0,06

28 H7

1128 H7 /h6

60FB

25.5min.

I
I
1

03
3 0+
+ 0.1'

1
2 GS30 :8;~

VQLj..Lr

I KOTIRANJE KONUSA,SUlENJA I NAGIBA

Stika

Provilo

<D

Konus se kotira kada je obraden i kada natijete na protukonus. Treba nanijeti C:etiri podatka :
dutina,
promjer ad kojega se reze konus,
oznakil ( pokozna crta, ~mbol ,omjer kQnu-

sa),
polavicni kut konusa. ll./2 ili kut konusa

';

-----

1--"0

I .r-__

a.

C Old :2tan(~)

-~

...

f--

92744=

~/////////-0

1+-H- ~ -

1-':::----- 1..

. -- -~

__ _g

1S. - A-B
L

49

c::v
:t:

.cj

. = -LH-h =tan ~
1.n

,,sf

r7#/1///,
r-

1'7

....

::;
0

--

Nagib se kotira omjerom nagiba pisanim

iza simbola na pokaznoj crti, te dufinom, kutom
i visinom jednoga kraja.

......

542'38"

20

~---~/ ~T

B.

I :3

Sutenje je obtika krnje piramide , a kotira

se jedna ko kao konus .

~""'

Morse 3

<t
a

<:]

-4=-~----. - - . - - . -

C>
N

-1-

DIN 1503040

----

////~///////

..

"'

_.., 1:100

r--

1:10:/-

- ------ 1-

;!
34' 23'

100

~-i)

100

NORMIRANI KONUSI
Konus C
1: 50
1 : 30
1: 19,212
1:20,047
1 ; 20,020
1: 19,922
1; 19,254
1: 19,002
1:19,180
1:
1:
1:
1;
1:

Cl./2

31.' 23"
57' 17"
129' 27"
125'43"
125'50"
126'16 ..
129' 15"
1'30'26"
129''36"

Konicni
Provrti
Morse
Morse
Morse
Morse
Morse
Morse
Morse

Primjeri primjene
zatici, konicni cijevni navoj.
naticnih razvrtaca i upustaca.
-

konus 0
konus 1
konus 2
konus 3
konus 4
konus 5
konus 6

Konicni izdanci no olatima i prihvatni konicni uvrti,

odnosno provrti no vretenima alotnih strojeva.

20
15
12
10

125'56"
154'33"
223' 9"

6
1: 5
1: 4
1: 3

41.5'49 ..

Metricki konus. Vretena a toto i strojevo, fini konieni navoj spruvo zo temljenje.
Stapajice lokomd:ivo. glavine brodskih vijuka.
Voljni lefoji , konusi no polugamo ~kieo za bu5enje.
Svornjaci s pojki, dijelovi opter. popreeno uzdliZno no sovijanje i torziju.
Vronj slovina ,svornjok kritne glove lokomotive, glodala za ukovnje.

542'38.

Tame spojke , loko rastavljivi dijelovi opter. poprecno i no torziju .

7 7'30"
9 27' 44"
45

Alatni strojevi, konitni navoj u tehnici dubokog busenju i u rudorstvu.

Stopajica i kritno gla.va brodskih strojeva alati no komprimironi zrak .
Tockalo, centrirni uvrti, upusteni vijci ,lecaste zakovice, skosenja vijaka.
Konus ventila , upusteni vijci zo drvo, upu5tene zokovice, totkalo.

60
75

Zostitno sko5enje centrirnih uvrta, skosenja provrta matica.

Upustene zakovice,lecaste upustene zokovice.

1 : 0,866
1 : 0,500
1 : 0,289
1 : 0,134

3QO

DIN 1501302

HRAPAVOST POVRSINE

6.1.15.1

Srednja crta profi!a m

Srednje odstupanje profila Ra

Srednja visina neravnina Rz

Postotak nosive diJZine pn

ln =lc!+lc2-+lcn Rmax !lm do 1 1!... 2,5 2,5) ... 4 4) ... 16
Pn = 1 100 [t. 1 . c IJm 0.1
o,25 o.s
1,6

{~~~
=

Oznako Pno 6
421. oznotuje postotak nosive
duiine no dubini 0,6 !lm ispod nojvi~e tocke.
POSTUPAK OBRADBE

Referentnoduzino [mm]

2.5

0,8 2,5

Blonjo.nje
Glodonje , bu~enje

POLoZAJ

VELICINE ZNAKA

25

0,6 2,5
0,25 o.a 2,5

Tokarenje , razvrtonje
Bru~nje

OSNOVNI ZNAKOVI
MAKSIMALNI 0 srednje odstupanje profila Ra fUm] ili stupanj
Obradba bilo Obrodba
Obrodba bez
BROJ
h-+h":roOFpa~vos=:;ti::'pC::o'.i:vri;:;:::;in:::,e.,:N-:;1:,-d;;::o;,N::,;.;lf'==-=:o::::------1
kojom meto- skidonjem
skidonjo mo- PODATAKAI--:'-b+n"'o>=ci::;n,;p~raz=:z:..:;:voa;rnfje:.!'..!:po::.s::;t::.upa=k:..:i::.li..!p~re:.:v:::la:.:k::::o,___ _ __,
dom
materiJala
terijalo ili za
l-"-c+r-"'efe~re::.:n::::tna=-d;::u:::1:::;1n::::o:..__ _~c::c:--------1
( samo uz
teeeno stonje
b
smjer
Znok
nopomenu)
povrsine
a
d prostironja I ..L I X I M I C I R
1-:-+t;.:r::;ag!!:ova,_:.;:..._t.:"::;SII<':.::re.;::d::ll.loi<::;:oma:.:"':;l:-=lkr:.:itn..:::o..Jic:.:med=ija=L:c:llkru:::t:::n.::.t.:
I '"':.::d:!.ijo.l~.
e dodatak za strojnu obradbu
(fl drugi podoci hrapavosti ( Rz, Rmox, pn)

JCffl
eVd

PRIMJERI OZNAKA
No radioni~kom crtezu hrupovost povr~ine treba definirati JEDINSTVENO- somo Ra ili samo N.

JL'mQ

*"; &ml\f :2': n;Jt

N8

oP.radba bilo
Ra :llf.l':
koJrn postupkom sa skidonjem materijala

bez s~jdanja
matenjolo

~ ~

1\

iNiO
gtocwno

t:: r

~ .~

.~W
0,2
~
..::L=.
dodat~':."r:'~ke b,c,d,e,lfl

'\,{,!z.
'

""

IL'SZ._
_/

-. ---- --tt
~

lit

sve su plohe
iste hrapavosti

ve6 broj ploha ima hropavost

N9, ali ima ploha s NG i N7.

vu~.A.nRA I HRfnA\ J!:>l POVR~INE

16.1.16.
ST

l-lh'AC>AVOSTI POVRsiNE

te>AI

' od
vi >lllll
---
isina

profila

.uru..

dutina

Ra
l..lrn
Rz
l..lrn
Rmax IJrn
k
mm
I
mm

O,OS 0

I o,oe I 0:16
o, 25

Veza kvalitete ISO tolerancije i stupnja hrapavosti za

pet podrucja mjera

.2 0~
l.J2 o,itiJ 1,:1.51 :
I o.osl 0.1
0.8
2,5

.~on~rotn: mJ.eri<e

Hrapavost povrsine prema

funkciji

DIN ISO 1302

1 na)p~ectzm,e

povrttne

;J.

0.2

~epropusne
1 prectzne

12.51 25
20 40
ll.4 o.s 1.6
a

lilrn':

100
so 1100 200 1400 I 800 1600
so 11~
161630
3.2
25 !:..L-+----L--1

" Oosjedne , brtve-

ne,li,e~ v~

tame.,~, ..., ski izgled

ne, nefunkcionalne pavrine

Za podrutje mjera :
3
.. .,_
ispod

31 do 18
18) do 80
801 do 250
iznad
250

------

............... .

~
Tokarenje
Blanjanje

1::

Glodanje
Brusenje
Razvrtavanje

Poliranje

--

Obradba zuba

1-:::----::-------:--+-~
!;'~r~H~:
[:,~~r n

Obradba navqa

Ru~na

~~~r~~Yu

obradba

zaotaa
u
.
U

'~I

-=

..:.

i
Fino hladno
i

JJI ti~~nie

navoia

STLIC>AM l Hh' A! MYU!:> II I"UVI ~INE.

r
r
t2oot'zOo

N1 N2 N3IN41NSIN61NT NSIN9fi\OO N11 N12

~os o,1 I o.2 I c ~aJ,z 6,3 12,5 25 so

N1 N2IN3 N4IN5lN6 N7 NS N9

IIIN12

!i.S

DIN 150286
Toleroncije su podijeljene u 18
pa kvalitete ( oznoka brojeml
liteta ozna~uje stu.panj tocnosti
tolerancije ,a velicina toleroncijskog polja ovisi o nazivnoj mjeri
i izraiova se brojem jedinica tolerancije:
Za

Dosjed u sustavu Oosjed u sustavu

jedinstvenog
jedinstverie
provrta
osovine

o 1 .;.sao mm

i0,4S ViJ0,0010 [IJ.m]

Za 0 =500 +3150mm

10.0040+2,1 [IJ.m]
Za kvalitetu 6 do 18 utvrdeni su
f.aktori jedinica tolerancija po
redu R 5 ( 10 .... 2500).

Polozaj tolerancijskog polja u odnosu na nul-crtu oznacen je slovom, i to:

VEUKO SLOVO- unutarnja mjera , MALO SLOVO- vanjska mjera.

zc

NACIN UNOSENJA NA
TEHN!CKE CRTEZE
To\erancije:

provrti .(unutarnje mjere)

050k6
+

ISO-TOL.
~ SOkS

tt

I +0,018

I +0,002

osovinthanjske mjere l

ISO-DOS.
0 023
50H7/k6 +

-0.018

1. prednost

h:~nF==t=r-+=F~:..:..:.j-+-t-+---+=F::.t'~l-+-1-+-1--+-f~

2. prednost
3. prednost

1
I

(!)
........

~
,_
(!)

{3.
0

(fJ

I
I

(j)

0
-1

0
(!)

03::J

(')

~=

(i)

I TOLERANCIJE OBLIKA
. OSNOVNE OZNAKE
Vrsta

Osobina
pmvocrtoos t

Pravac

0
>N

a.

.!!!.
;:; Mjesto
c

t:J

<lbris plohe

c::..

para\elnost

II

okomitost

j_

L..

'-

!!!

0
t-

Tocnost
vrtnje.

. kruznost vrtoje

ravnost vrtnje

ci tindricnost vrtnje

'"''"'"" 'rt" ,

..

..

. .Teorijski -tocna .mjero .

!so

.Projicirooo podrucje toterandje

..

I
~

...

A~

HI

lal

0.1

I 0.1 IAI

lolo.ozj
! .

j/jo.ozjac

I 141-l

\-$-l<~>o.osj

..

@ Oznake ostotih svojstava element a veza-

.. .

nih za podrucje .toterari~ije pisu se .uz okvir

ili pokaznom c.rtam povezuju s okvirom.

Vrijedi li tolemncijo ncr ognmicenoj du2:ini,

duljin.a se odvajo kosom crtom od toleroncije.

...

referentni element

<1'0.1

6provrta

..

referentno s\ovo

referentni t.rals!J,~

\.ttl o.osj

l..LI<~>0.2 r OE

npr: .6 provrta"

sebne. okvire jedon ispod.drugog.

'

It!

elemeota prema kojem se osobina usporeduje 10 -E: nne in zo oznaku odvojenih asnavicol.

~e

Sl ika

Pri tolernneijama polozajo .pojavljuju .se.

i slovna oznoka odabronoga.referentoog....

ti oznociti viseto\erirooih svojsto

.va.jednag
Trebaetemento,
oznoke
upisuju u po-

Ia!

0.3

!l.01

II

0.06

Uvjet maksi"mum -moterijata

Pravi lo
.CD Pri to\emncijama ob!Iko crtaju se sumo
dva prnvokutnika.

_I I_!
,
..

slovom

..

i
I

~ ~

Oznacavanje referentnog elementa:.

. ..

ozo~ka referentnog etementa

~ijecima,

.1zravna

''Mjest&referentnog etemen ta.,

L/

simbo( tolerirane osobine

vrijednost to lerandje

ili ,6x"' piSu se iznad okviro.

'

.,,k" -r/lo.oz!A
I j I

@ Qodotne o;:nake

Oznaka referentno~
elementa losoovice

Oznacavanje tolerancije:
okvir

miw

stovom

..

. -$.. ....

"

smjestaf,, ::
koaksijalnost
simetricoost

Oznaka toteri raoog

elementa

0
('\

wL
A

izrovoo

obris crte

nagib

Sjmbot

Opis

?imbot

'

DOPUNSKE OZNAKE

mvnosl
Tolerancije kruznost
oblika
cilindricoost

IDIN ISO 1101

I POLOZAJA

lAlBie!
6x

..
..

\-$-! .po.osl

Inei~bOCeno j;;j
-$-

rne izl!oceno
0.1

IAI

0.05

AI

o.os

\Ill

0.01!100

I I
B

AB

C.:p_

Kada se neka uza tolerancija na agranicenoj duZini dodo toleranciji djelog elementa,
onda se to upisuje u donjem dijelu toleroncijskag okvira.

{![!

Ako se toleronc i ja odnos i no odl'ed en u

plohu ili crtv, pokazno crto sa strelicom mo
ro blti odmoknuta od mjernice najmanje t.
mm u stronu, do se izbjegne za!Juna.

0,1

II f--__;;_--l

0,05/200

-11

I
.

..,. _ell

I
-

---.--

'-

~.

Ako se tolernncija odnosi na os ili srednJu. geometrijsku ravninu, pokazno crta i

stretica crtaju se u produzetku mjernice.

Ako se tolerondja odnosi na sve sredisnjicom _prikazane osi iti srednje geometrijske ravnine, slrelica pokazne crte dodiruje
simetralu.

F-+~r-~
I

-i

-11-

Prostorna toleroncija lezi u smjeru po

kazne stretice koja spaja tolerirani element
s okvirom. lspred tolerandje .,t stoji znak
.<~> oko os provrta mora lezoti unutar cilindro promjera t = 0.1 mm.

$: ----~.---+-t
~
II 0.2 A.:,.

Smjer. prostorne tolerondje -~pcenito

okomit je na geometrijski oblik ptedmeto:.
.

I1J

.....

: Ii I pzz.
j__
r------

\'+'
(""t-)-;;'-/-<P._,0...:,1_1Bj_.-

@1--+-,-l.

~~~
~
~'1-----,.f//Jr
~0~.1i.AOl

-~

rr/10.1

ty~

lrh.

~ja:;

Troii li se neki smjer prostome toleroncije koji odstupo ad okomice;zeljeni smjer

tolerancije mora se definira!i velicinom
kuta a. prema osi predmeta ..

-----

'-.

v~

1---

r-

1&
i~
r-l /o.!
!'~
~-

Aka .se ista taleroncijo odnosi no viSe

ploha,.oznaka maze biti upisono izrovno
ili pomocu zajednickog ispisa uz poziv no
slov~u oznaku to(eriranog elementa.

Koda se koo reterentni e_lement koristi jedno od ploha proizvodo, relerentni trokut se postov lja nc element il i no pomocnu mjernu crtu, vidljivo odmaknut od
mjern ice-.

.8

+-----t-----1-

Ako se kaa referentni element adredi

os i!i srednja geometrijska rovnina, referentni se lrokut crta u produzetku mjernice. U nedostatku prostora referen tni trokut
se maze uporobiti umjesto strel ice.

- - - 1----

0
~d Referentni trokut stoji na simetrali
je referentni element:
os Hi srednja rovnina pajedine osnovice,
zajednicka as ili ravnina dvaju elemenata.

=liD

---~

-@

Kada se okvir izrovno maze spoj iti s

osnavi com {referentnim elementom) jednom
crtom, slovno oznaka nije potrebna.

..

aII

elementa, ond(l se taj die oznaci debe!om crtom, crta-tockacrta (vrsta Jl i kotira.

r~~~ ~
11---~-~ 8

r-{f!lo.2 1

~ Odnosi li se tolerancija no ogranicen

0.1 1

Vrijedi li osnovica soma za agroniceni

and a se taj dio oznac i debelom
0 elementa,

l
.

l/1

0,1,

crtom, crta-tocka-crta (vrsta Jl i kotira.

Kada su za neki element propisane to

ii~ smjestaja, obrisa ili nagiba, mjere
"" odreduju
koje
teorijski tocan polozai, kut ili
obris ne moraju se toler irati. Te se mjere
upisuju u pravokutni okvir, npr.f3jj].Oopustena odstuponja no izradenom komadu ogranicena su iznosom tolerancije oblika odnos
no polozaja.

~
~

0Jf-

6x<!>15H7
4>0,1 A

$-+-+

I~

miD
to_

cb

dJ

t>(>

- I--

II'Pl-Ako za navedenu toleranciju vrijedi

uvjet ma~imuma(DINIS02692l upisuje se
simbol
'
izo vrijednosti tolerancije,
izo referentnog slova,
iza jednog i drugog, ovisno o tome vrijedi
li uvjet moksimuma za toleri rani "'"' '"'
za osnovicu it i za oboj e.

X[@

[II-

~
. @.

,-jL 0.1

~f+-+
~ @ID

Toleroncije pravca ili mjesta cesto sene

no sam elemenat, nego no njegovu
vanjsku projekciju. Takva projitirana podru
cia tolerancije oznacavaju se simbolom .

sf

'

+-..
'J.I

~'"""''

l-$-1410,041 AI

14-1<~>0.041 A@

l-$-l<~>o.ot.l A

I I

DIN 5

PROSTORNO PREDOCAVANJE

6.1.18.1

Prostorna predod~ba prikazuje u jednoj slici predmet s tri glavne dimenzije. Primjenjuje se za razja5njenje
kompliciranih oblika, da se lakse shvati ortogonalna projekcija.

DIMETRIJA

IZOMETRIJA

KOSA PROJEKCIJA

~~~IH.
g~z
'0~q, .Y~z
10? J.. Q(~
6
\ ..
0

'VI).

'\

. 1:1

~:~~~~--l=l
y..;s \

x dufina I
~x
prikrata p=2,3,4 ... ; !1=30~45,60
Bitni dijelovi vidljivi u \rilllQ dime?ijarT)a .~:~od potrebe kot1ranJa. NaJprak- Z.9rno"predocen g(9vni pogled.Najzor- Za zornu sliku uglatih predmeta .
niJO slika za rotOCIJSke precmete.
tltm,a !
a:b:c =1: lfp :1

h.

~-l-

--,

-~

d:106a

!L/ 0,35a
y

1/ -

"'-......V

1/

a=d

Odnos velitina osi elipsa i polozaj velike osi za tri ravmne

E 1 1: 1,7 velika os horizontal no
Ez 1: 1,7 velika os udesno za 30
E 3 1:1,7 velika os ulijevo za 30

E1 1 : 3 velika os horizontalno
Ez 1: 3. velika os udesno za 7
E 3 1: 1 -kruznica Hocno 10:9)

E1 1:3 velika os do!je lijevo za 730'

Ez 1:3 velika os udesno za 7 30'
E3 1:1 kruznica

Primjer predocavanja i kotiranja jednog predmeta

Odre<tivanje sredista lukova za crtanje elipse u izometriji

E1

/-?')~

E~

,#;\})> ~

~~ ~~
~""'

.
k
.
Sk racem postupa crtanJa

~E 3

--. 2v ~

~~

J\V~ ~""~

~;;::;:

~)(

Priblitan postupok crtanja elipse u dimetriji

~y

x\3

r-,

....,

!_..Y'"-Z.

y"--t_
1-

a:

"

"
M

>

! z'

-"
r r

\it

Y1f3d

SI(ICIR,AM II='

16.1.19.

lJ Ut'( I IONALNOJ

PRC1 II- t:<t 'IJI

Skica je prostoru~no izveden crtel! odoka po svim pravilima crtonja razmjerno predmetu. Crte treba vuci jednim potezom dosta brzo i vje;!bati vucenje sve duljih crta u cetiri glavna smjera. Ruku gibati u ramenu, a
cijelu podlakticu drzati na podlozi. Najprije vuCi sve tanko, a poslije podebljati mekom olovkom vidljive
obrise i bridove. Za skiciranje su potrebne dvije tehnicke olovke tvrd'JC.e HB i B. a sirine 0,3 i O,Smm.
Skiciranje u ortogonalnoj projekciji najuspjelije se provodi po prikazanim fazama od 1 do 6 ,a cijeli postupak crtanja treba provesti na jednom crte~u.

PLAN RADA:
utvrditi po!ozaj za nacrt
odrediti broj projekcija
simetricnost predmeta
najvece dimenzije

+.
!

_____ _j_ ___ _

CD Odrediti velicine pojedinih projekcija i povuti simetrale prema

simetricnosti predmeta .

Tanko crtati glavni oblik pred-

~r~f~k~~a~~dine prema van u svim

*llfi-rt....--tl-+-t-.,-.,ili-t-r+l
1

Podebljati vidljive bridove ovim

redom, kruznice i lukove, horizontale, vertikale i kose bridove kroza

sve projekcije ( paziti na poclud,ara-1
nje projekdja l . !zvuei crte lorna i
oznaciti tragove presjetnih ravnina.

Premo

pravitima kotiranja
unijeti slijepe kote (bez brojeva)
vodeti racuna o tehnolo!lkim postupcima obradbe.

Mjeriti predmet i unosili

,azo

broje-

ve.

DOVRSITI SKICU:
Unijeti znokove obradbe tolerancije, oznat<e presjeka,naziv
predmeta, malerija!. kao i ostal e podat ke po trebne za proi zvodnju.

A-A

020

Postoi.Je
Poz.

K0/11. 4

Sl20

ISO-

rot.

(/ 8J.I7 LH' OfS

10

Zagreb, ftJ.kolovoza !993.

r-;:t-41

6.1.20~SIMBOU ELEMENATA ZA PRIJENOS SNAGE I GIBANJA j ISO 3952/2

VRATILA
Simbol

REMENICE

Znacenje
glatko

stupnjevono
~uplje

s prolaznim
vratilom

supl je s prirubnicom
i prolaznim vratilom

+ -++-

cvrs ti prsten

+ -t+

prsten za fiksira nje

~ oznaka smjera vrtnje

v6 \

LEZAJI
Simbol

Znacenje

radijalni

~~
I~I

radijal.- aksija L
jednosmjerni
radijal.-aksijal.
dvosmjerni

VRETENA
Simbol
~

Znacenje

otvoreni remens ki prijenos

:f

1:

---f-L'----~

+---+

I
X
I

I
X

-Ei

f~

*
-+-t--tr
:

prijenos pogonskom i jalovom remenicom

I

J.

I
X

Xi'-

prijenos klioostim remenom

prijenos zateznom remenicom

prijenos preko pomocne remenice

t-

..-'t

t''\

,..>t,,
-r- +-7 ----t-HI

\'..__ j

'

' '

-i I

0---
I

prijenos stupnjevanim remenicoma

I
I

MEHANIZMI SA ZAPINJAtEM

,.;,r-~
---,
I

jednoredni lan~ani prijenos

/~---;;-+
.t
-t-\.. '\
. -. --\f:t

-r-

I,

EfVI'

vreteno i matico

LANCANICI

polukrizni remenski prijenos

vreteno

vreteno s
ukljuc,- isklju~.
maticom

-t~
-++:
- .
i _,I-

~JF-W

I
~

krizni remenski prijenos

ro
-

',_+.,...,.

t'fr"+
'
\

' ....-~-/

[--~-]

,L
'--

vonjsko ozubljenje

'--

tt f

unutarnje ozub!jenje

zubna tetva

ISIMBOLI ELEMENATA ZA PRIJENOS SNAGE I GIBANJAI ISO 3952/2

SPOJKE
Simbol

Znacenje

___J L__

spojka
- opcenito-

kruta

II

TARE NICE

zupfusta
dvostrono

r:-;-;--, 11

Q..L!:::J

torno
jednostrono

torno
dvos trona

elasticna
uprovljiva

f---8B----+---------------1
outomatska
- opcenito-

--am-- '~"'fu"''oo
_o'o'o_

u,,o-

za pustonje u rad

1---U-.::-B:---1---si_g_u,-n-o-sn_o_s_-1
razornim
element om
11
sigurnosno
bez razornog
element a

-a: ff.L

-j

1l

,_r--/xl

prijenos sa
sto:l:ostim
tarenicamo

,I~ IC::_~'--1,1,_

_,-.--'l

zupcosto
jednostrano

~l~t=

elosticno

-EB- -~::~l~V:-R:&
~)

Znocenje
prijenos s
cilindritnim
torenicoma

1--~--+--kom-pe-nza-cij-ska-1.-ti~ -{1J
~

Oopusten simbol

Osnovni simbol

prijenos s
cilindricnom i
tonjurastom
torenicom

ZUPCANICI
Oopcsten simbol

Osnovni simbol

Znocenje

ttt%ti

celnici 5'
- rovnim zubima
- kosim zubima
- strelicostim zubimo

zupcanicki prijenos s
celnicima:
- vanjski,
- unutornji .

-"-

--{_-

_x

stoinici

$
.:. -+

(8i
-1

!-

-o-

'

f"C-$ _
, "I

-t _!-

x-

hipoidno

X ,:

zupeanik i
zubna letva

$
-{x}-

puzni prijenos

_L ::-._

\;. 7
vijconici

koenica
- opeenito-

11 uza strehcu upJsab s\ovo: M -mehomcko, H- h1drouliCno, P- pneumatsko 1 E -elektrouprovlJOiiJe.

6.1.21.
'UI

-~_IMBQhl 7 A\lA, R A
10
'n"i::.
~ crte:Zima

OSNOVNE OZNAKE
OznQ.ka

ISO 2553

TIPICNI PRIMJERI KOMBINACIJA OSNOVNIH

I DOPUNSKIH OZNAKA

Br.

Naziv

lzgled

Rubni zavar izmedu limova s

potpunim taljenjem povijeni'l
stranica

Jednostroni 1- za var

Q;J II

!2

Jednostrani V-zavar

~ v

Kutni udubljeni zavar

Jednostrani V-zavor
s jednom zak~enom.
stranicom

I~

Jednostrani ravni V-zavar s

korijenim ravnim zavarom

Jednostrani Y--zavar

I~ y

/\.

Jednostrani Y-zavar
s jednom zako~enom
stranicom

I~-" 1 y

Jednostrani U-zavar
s parolelnim iii kosim
stranicama

I~

Jednostrani J -za var

~ I-'

Korijeni za var

C7

11

Zavar u otvoru

I~
r., ..:>.A.

t.
12 Tockasti za var

13 Li nijski zavar

~i~

0
:@:

ravna ( obi~no obraaena I

ispupeena

....--..

udubljena

jednostr.

\Z

jednostr.

II

jednostr.

..._...

~~~!

s II

I~

sY

lirt19vi .s

s II
a~

Neprekidni
kutni zavcr

lsprekidani
kutni zavar

.4

lzmjenicni
isprekidani
kutni zavar

Zavar u
duguljastom
otvoru

Unijski zavor

UPI::>r ..... ~JA NA

l:'u"'<~"""

I~

IUZO<lKQ

~- ~

Nat pis

z~

I.
I

. (e)

1[ 1. \
I

at>.nxl!el

J1 J

[
1 1

DOPUNSKE OZNAKE
Oblik pov~ine zavaro

Definicija

OA

: -:;'A

~ X

(osnovne

Br. Vrsta zavaro

v
-

Dvostrani ispup~eni
V-zavilr

~KI

O:zno.ka

Jednostroni ravni V- zavar w~~~

G~AVNE_Ivt!E~~ I

10 Kutni zavar

iel< .~~g-

Naziv

IBr.

z t:, nxl (e)

~t'r 11
1

af\.. nxl7lel
aV nxiL (e)
l

z"- nxl71el
zVnxlL(e)

l'~'tJ~"I
I

-~!ell

ur
1

crmxl(el

II~~~

c:@nxl(el

Zavar u
o kruglom
otvoru

~Etle)~

dnnx(el

To~kasti

~r=tjE

dQn x(el

zavar

~IFRE NAJV.Ai:NIJIH ZAVARIVACKIH

MJESTO OZNAKA NA CRTE11MA

.L
2
3

=::::::--v

r-1

Oznaka

I 234-

oznoko zavorenog spoja

pokozna (referentna) crta
pokozna (identifikacijskal crta
strelica
5- spoj

1
11
111
113
114
118
12
131

moie biti IZNAD iii ISPOO pokazne crte 2.

r*

r-

Sarno za simetricno zavorene spojeve

135

Lice je zavarenog spoja na

strani strelice.
Uce
je zavarenog spoja na
V7t?59
~-K
suprotnoj stroni .
Ad2 Pokazna crta mora biti rovno i poralelna s donjim
Ad 3 rubom crteia Ui, ako to nije moguce, okomita.
~

;=t\

141
2

r-

21
221
23
24

b
8 B 1rE2J [S;3 _J[L I r
Strelica mora biti
usmjerena prema
zako5enoj stronici.

311

312
3Z

DlMENZIJE ZAVARENOG SPOJA !Pravila i definicijel

~ ~

43
441
7

41

sY.I

~4~'1

Mjere koje se odnose no poprecni presjek zavora pi~u se na

lijevoj strani oznoke.
Duljine zavorenoga spoja i koraka piSu se na desnoj strani
oznake.
Odsutnost podotaka s desne straml oznake zno6 do je
zavoreni spoj neprekidan dui cijeloga radnog komada.
Ako nije oznaeena velicina s,su~eoni zavareni spoj u potpunosti je provaren .
a 5 1'.. 200

~~~ J

72
74

ZNACENJE VELIC1NA 1Z TABL1CE

.GLAVNE MJERE"

a
z
n
l
e
c
d

nojrnonji razmak od povr5ine k~mada

d~~~a provora ( ne veti od de )ine
na nieillirno u sPOiu l
visina.najveee.9 trokuta koji se maze
ucrtat1 u presj\ik zovara
Stramc;a na)v_~g ttOKUtO Kql Se mo2e
ucrtah u presjek zavara
broj segmenata zavora
duljina segmenta zavora (bez kratera)
razmak izmed\.1 segmenta zavara
~itina otvora: ~irina zavan:1
promjer otvora; promjer tocke

E!ektrolucno zavorivonje
Elektrolucno, bez zostitnoga plina
Elektrolu~no, obiofenom elektrodom
Elektrolueno, golom zicom
Elektrol ueno, s punjenom elektrodom
Zavarivanje polo!enom elektrodom
Elektrolueno, pod z~titnim pra5kom
Zavarivanje MIG (u inertnom p!inu l
Zavarivanje MAG (u neinertnom p!inul
Zavorivanje Tl6 !W- elektrodo, inertni plinl
Elektrootporno zovarivanje
Elektrootporno, totkasto
Elektrootporno, ~avno, s preklopom
Elektrootporno, brada vieasto
Zavorivonje iskrenjem
Elektrootporno, celno pritiskivanjem
Plinsko zavarivanje
PIamen om kisik -acetilen
P!amenom kisik- propon
Plamenom zrak- plin
Zavarivanje u skrueenu stanju, tlakom
Zavarivanje ultrazvukom
Kovacko zavarivanje
Zavarivanje eksplozijom
Orugi postupci zavarivanja
Zavarivanje pod troskom
Zavarivanje indukcijom

1~Zavarivonje

7 "' 200

z=aV2

Slova a ili z postavljaju se ispred vrijednosti mjere zavara

( postoje dva naona ozna~avanjal.

Postupok zovorivonja

<n:naka

4-_;

Ad 1

POSTUPAKA PREMA ISO 4063

912
913
916
94
942
943
944
952

laserom
Lemljenje
Tvrdo lemljenje
Tvrdo lemljenje plamenom
Tvrdo lemljenje u peei
Tvrdo lemljenje indukcijom
Meko lemljenje
Meko lemljenje plamenom
Meko lemljenje u peci
Meko lemljenje uranjanjem
Meko lemljenje lemilicom

DODATNE OZNAKE
Zavar po zatvorenoj konturi
(unaokolol

Montafni
zavar

J;.~+~ I

a4 1'-..

_l

1-t----+-+
Kru~.ic

f\O spoju

strellce 1
pokazne crte.

Zastavica na
spoju stretice i
pokazne crte.

Oznaka
postupka.
zavonvonp

Oznaka l<va!itete zavara

specijalna S

/111
B~<:Ji

izmedu ra~lJI no pokaznoj crti (Sifral.

kvoliteta l

kvo!itela

6.1.22.1

SIMBOLI

u PROCESNOJ

INDUSTRIJI

I DIN 2429

Ventili
Spojni simbol

Zna~enje

[><]

zapoma armatura
-opcenito-

nepovratni
kutni ventil

[X:]

a'rmatura sa statnim namje~tanjem

nepovrotni
ventil s kuglom

[>(]

prolazni zaporni
ventil

t:;]

nepovrotna
zaklopka

re<lucimi kutni
ventil

kutni zaporni
ventil

CSJ

zapoma klapna
{leptir ventill

[><!]

zaJX!I'na armatura
sa s1gurnosnom
funkcijom

trokraki zapomi
ventil

[XJ

membranska
armaturo

sigurnosni ventil
s utegom

ventil s kuglom-s plovkom

membranska
armature u
kutnoj izvedbi

c*n

sigurnosni ventil
soprugom

t><J

nepovro tni
prolazni ventil

crijevna spojnica

[2]

prskajuea plocico
-izbocena

CffJ

kaniena trokraka
slavina

tetverokraka
slavina
-opcenito-

Spojni simbol

Znatenje

Spojni sim bol

[)j<J

D<::J

Znatenje
zasun
prolaini reducirni
venti!
.

Slavine

[):(]

prolazna zaporna
slavina
-opcenito-

[)!(]

zaporna kuglasta
slavina

[)!()

zaporna konitno
slavino

CB

zaporna kutna
slavina
-opcenito

kuglosta kutna
slavina

koni~na

Cffl
CZiJ

kutna

slavina
trokraka
slav ina
-opcenitokuglasta trokraka
slav ina

@
@

kuglasta
eetverokrako
slovina
koni~na

eetverokraka
slavina

Pogoni

r)((J

rutni pogon
armature

c*J

stapni pogon
armature

pogon armature
- opeenito s pornocnom energijom -

rnembronski
pogon

c*:J

pogon armature
elektromotorom

s pogonom preko
fluida

pogon armature
elektromagnetom

c*3

pogon armature
plovkom

~
~

pogon tlakom medijo uz fiksno pode5enu situ utego

pogon tlakom medijo uz fiksno podeSenu situ opruge

-+<}-

zapoma armature
zatvorena

~~

zaporna arma t ura

otvorena

Prikaz natina spajanja

-1[><]f-

prirubnicki

-[><J-

zavareno

--3><1--D<E-

utaknuto
utaknuto i
zavareno

-t><1l;><\J

spojeno navojem
armatura s prikiju~kom na kuei~te

DIN 2481

Posude, aparati, toplinske naprave i strojevi

Spojni simbol

D
D

Znacenje
posuda
-apcenitoposuda s
ispupeenim
podnicama
posuda s
konicnim
podnicama

posuda s
ravnim
poklopcem

otvorena posuda
s podotkom o visini
punjenja

posuda s
plivajucim
krovom

kontejner za cvrste,
tekuee i plinovite
rnaterijale

0
.

iJ

~~

Znatenje

Spojni simbol

izmjenjivac top!ine
skrizanjem
linija protoka

~
~

c)=

-<E
~

kuglasta
posuda

Spojni si mbol

bacva , bure ,
bubanj
plinska boca
posuda s
ugrodenim
elementimo

~
~
~
~
~
~

izmjenjivo.c topline
bez kritanja
I inija pratoka
izmjenjiva~ topline

s cijevnim snopom s
fiksnim podnicoma
cijevni spoj
s ptivajueom
glavom
izmjenjvo.t topline
s cijevnim snoporn s
plivo.jucom glavom
cijevni snop s
U -cijevi
izmjenjivac topline
s dvostrukom cijevi
izmjenjivac topline
s .!zv)jenim
ctjevtma
izmjenjiva topline
s orebrenim
cijevima
plocasti
izmjenjivac
topline
spirolni
izmjenjivac
topline

posuda s izmjenljivim podnicama

-opcenito-

porni kotoo

posuda s rupicastim
dnom

@)

industrijske peci
-opcenito-

posuda s
dnom

~vrstim

posuda s
omotacem
posudo 5
omotocem iz
polucijevi
posuda s
omotocem iz
punih cijevi
posuda s
e\ektricnim grija~em
izvana
posuda s omotocem
i nnij~licom,pogon
elektromotorom

0
~

filtarski aparot
-opeenitof iltor zo tekuane
-opeenito-

filtar s cvrstom
podlogom , za
rostresiti sloj

traklJSti filtar
za tekuCine

l$1-

filtor za pli n ;
filtar za zrak
-opcenitoaporot za
prosijavonje
-opcenito-

'

Znacenje
oparat za
prosijavanje
s 2 sita
apa~t za.
prostJOVO.OJe
s pagonom

-<p-

separator
-optenito-

aparat za
sortiranje
-opeenito-

w
-Y
v

vi$J
0=
0=

0=
'

separator
-opeenitoseparator veti ke
sile, kamoro za
talofenje
odvajat
vlage
separator suhi
-opcenitoelektrostoticki
separator,
mokri
separator s centrifugalnom silom
(CIKLON)
centrifuga
-opcenitocentrifuga s punim
omota~em

centrifuge sa
sitos tim
omotacem

tanjurasta centrifuga , tonjurosti

separator

-Et
-Et

pufna centrifuga s

Q=
l"\,:'. . 1
--Y'v--1

punim ornotocem
puzno centrifuga
sa sitom
centrifugo s punim
omotocem, 5
etektromotorom
mjesac
-opcenitognjetnica
-opeenito-

Simboli za instalaciiske crteze

Spo jni simboli

Zno~enje

Spojni simboli

0+

protocno grijalo
vade

[Jfl]

sa sklopkom

@)-

aparot zo vrucu
vodu , - opcenito-

>(

s promjenljivom
svijetlocom

~.

infrocrveni rostilj

0
[IF

sigurnosno svjetiljka u trajnome

spoju

GJ

parilo hrone

)(

u priprovnosnom
spoju

svjetiljka
- opcenito-

DIN 40 717
Zna~enje

ploca za poziv i
odziv
elektri~ni

sat

aporo t za kontrolu
kartico, pokretan. .OCno
centrala vatrojavnog
urettaja

~
~

stroj za pranje
rublja

lcOJI

sporedni votrojav s
pritisnim dugmetom

su~ilo

zo rublje

rn

temperoturni
dojavnik

[ill]
E@]

stroj za pranje
posu<!a

[Z]

policijski dojavnik

susilo zo ruke,
su~ilo za kosu

s prem~cenjem zo
niz zaruljo
svjetiljka s dodotnom
sigumosnom svjetiljkom u trajnom spoju
svjetiljka s dodotnom
sigu~osnom sljetiliJ4?m
u pnprovnosnom spoJU

rnm

grijonje prostorijo,
-opcenito-

[!]
[I]

CD

svjetiljka zo izbojnu
svjetiljku

)!ami

okumulocijsko
grijalica

I~I

propusno ldjucanka

I--f

svjetiljka za fluorescent nu cijev

.rc::A

infracrvena
grijalica

[]

dojovnik na svjetlosne zrake, svjetlosna

prepreka

I I
40W

niz svjetiljki npr. 3

svjetiljke po IIJW

(/)
Lfj

ventilator

OJ

dojavnik pozara

aparat za
klimatizaciju

1~-1

isklopka za
zatamnjivanje

rashladni oparat ,
npr. a~arat zo duboko lattenje
aparat za smrzavanje

fi

telefonski aporat

reflektorna
svjetiljka

(x
,X,

CD

Znocenje

Spojni simboli

[jJ

-o
[I]
[ID

predaparat

lu~l

starter
elektri~ni

aparat
-opeenitokuhinjski stroj
elektri~i

stednjak

1*=*1

=D
::(]

zvono
zujalo

~uvarski

dojovnik potresonjo

visestruki telefon,
npr. kucni telefon

[]8[]3-

interfonski tZm)enu~rn
aparat npr. kucni iii
veZ!li telefon
istodobni interfonski
aparat , kucri ili
vezni telet'on

gong

antena

krusna pee

0:::7

truba

pojaea!o

[ill]

ploca za
podgrijavanje

=t>

siren a

Q]

zvucnik

przenico

&

akumulacijsko
grijalo vode

mikrovalna pecnica

elektricna bravo
si!jnalna svjetiljka ,

SVJetlosno zarulja
svJet!osni signal

'

=9

~
~

dojavnik

radio~ aparat

[Q]

televizor

Spa jni sirnbol

Znacenje
vod
-opcenito-

-'"'\./'-

.-.

gibljivi

Z~enje

Spo jni simbol

svijetle6:J. tipko

kueni prildju~ni

or mane

[]

impulsoo tipko

kobelska glava,zo.vlini
ogranak,kratka strana =kabelski uvod

<D>

efekt pribtizenjJ.
-opcenito-

odvojno kutijo

dJ
cP

zakriljen

--

u zemlji

nadzemni,
npr. slobodni vod

[Z]

/77

na fbuci

lR

u :!:buci

ispod ibuke

~~

m
rn
..!..

Znoeenje

\.::1

Spojni simbo!

po izboru
pretvara~

-opcenitoispravtja&i aporot,npr.
napra\C za Rrikljueak
na izmj. struju
osigurac
-opcenito-

fj}

~
fi

sklopka na pribl i zenje ( sklopkoJ

efekt dodira
-opeenitosklopka na dodir
(izmjenitno sklopka l
zamrafivac
(isklopko)

niskonaponski
osiguroe I NH l

)..

jednostruka
uticnica

m5titna strujna
sklopko, letveropolna

.lt

uticnica sa zastitnim
kontaktom

z~titni

trofozna uticnica so
zo~titnim kontaktom,
npr. peteropolno

u cijevi elektri~ne
instatocije

II Ill
----l..
7
I

razdjelnik, rosktopno postrojenja

m5titni vodic (PEl,
neutralni vodie (PEN),
vodic za izjednaea\Qnje
potencipla (Pll
po izboru (PEl

l.

po izboru ( PEN l

I
1

'----

i
0

i
.........

~3

motorna zastitna
sklopka, tropolna

isklopljiva

isklopka zo
nufdu

)(

blokirono

sklopko
-opcenito-

~3

~v1
rJ

3/N/PE

trostruko

ako je potrebno
rozlikova nje

sklopka 1/1 I isklopka jednopolna l

po izboru

rf

sklopka 1/2
(isklopka dvopolnal

r,

telekomunikacijska
uticnica

napajanje vodi
prema gore

sklopka 1/3
(isklopka tropolnal

w!=u

antensko utilnica

EJ

brojilo

napajanje vodi
prema dolje

r--,

veda

'd

napajonje provodi
prema ~ore 1
prema olje

-l

auto mat

s kontrolnom
:!:oruljom

neutralni vodic (Nl.

nul vodic ( M l

---

-\l-4

okvirna crta
spoj

vodi~a

kutija

sk!opka 5/llserijsko sklopka

jednopolna)
sklopka 6/1 (i~mjenitna jednopolna
sklopka J

sldopka 7/1 (krizna

sklopka jednopolna )

OJ

dt

vremenska sklopka

c:tJ

tipka

1~1

utienica s rastavnim
tronsformotorom ,
npr. za brijaCi aparot

u kl orcni sat,npr. za
prek a panje tari fe
struje
vremenski relej ,
npr. za rasvjetu
stubi~ta

relej za svje!lucanje, sklopka za

svjetlucanje
relej tonfrekventnoga mreznog
upra vljanja

6.1.23j
SIMBOU ELEKTROTEHNICI
Vrste struje, napona, impulsa i modulnih impulsa
Oznako

Znolenje

Oznoko

----

istosmjerno struja
istasmjerni napon

""'-'

izmjenicna struja,
izmjenicni napon

JL
-l.f
--

niskofrekventna
izmjeni~na struja,
izmjenicni napon

,.,__
""',.,__

visokofrekventna
izmjenicna struja,
izmjenicni napon

-w-

Znacenje
otpor ovisan o
magnetskom
polju

-cp-

Hallov generator

~
--c:J-

fotootpornik
poluvodicko
isprovljocka dioda

~-II-

8i3

kopocitivna
(varicapl dioda
tu nelska dioda
Z-dioda za rad
u probojnom

podru~ju

'l

1)1 /

"'

-ifD3:

Zenerove diode u
protuspoju,
groniCnik
fotodioda

svijetleca diode

fotoelement
.backward"
( natroina, unitunels ko l dioda

pozitivni pra vokutni i mpuls

negotivni provokutni impuls
pozitivni i negativni
pravokutni impuls,
npr. dvolika struja

11-

stupnjeviti impuls
npr. za potrebe
brojenja

Poluvodi~ki
Spojni simbol

Znolenje

DIN 40 700

Oznoka

Znalenje

JL

PAM-impulsno-amplitudno moduliran

.:R::.

PPM-imputsno-fazno
moduli ran
PWM-impulsnomoduliran

_R::

-~irinski

ft

PCM -impulsno- kodno moduliran

npr. petollani kod

elementi

Spojni simbol

Znacenje
dvosmjerna dioda
(varistor)
ispravljocki
a parol

!:(1

tiristor
-opeenito-

povratno nevodljiva tiristorska

dioda

Itt

povratno vodljiva
tiristorska
diodo

+
~I

~
~~

~#
~

dvosmjerna
tiristorska
dioda
povrotno nevodljiva
tiristorska trioda
I anodno upro'lljivo l
povratno nevodljiva
tiristorska trioda
(katodno upravljival
isklopno tiristorska
triodo (anodno
upravljiva l

DIN 40700

1)

Spojni simbol

v--1)

v-1)
~
e

11

@
@
@
~

povratno nevodl)iva
tiristorska
tetroda
povratno vodljiva
tiristorska triode
(anodno upravljiva l

qw

dvosmjerna
tiristorsko triodo
( trijakl

(@)

1) Uokvirenje se primjenjuje soma kada to iziskuje preglednost.

Znatenje
PNP -trazinstor

NPN -tronzistor
PNP-fototranzistor
jednostojni tranzisto( s

bazom N-1ipa (unljunction transistor, d1od1;1 s

dvostrukom bo.zom)

11

N -kanatni FET sa
zapornim slojem

11

P-kanalni FET sa
zapornim slojem

1)

obcgaceni IG-FE T
s P- kanalom no
N -supstratu

11

obogaceni I G - FET
s N -konalom no
P-supstrotu

11

obogaceni P-kanalni
IG-FET s izvedenim
prildjulkom no su pst.

11

N-kanalni obogaeeni
G-FET i internom
vezom supstrotuvod

11

osiroma~eni

N-kanalni
IG-FET
11

N-kanolni IE-FETsdvije
Uf"avljal!ke elektrode i

sczvtdenim prildjtl!kom
na -Supstmt

Posude, aparati, toplinske no prove i strojevi

Spojni simbol

-0
-S
-ES:fl

'$1

Znacenje

susilo
-opeenitosu~ilo -oblik kutije

susi!opleten.;t re~etko
suMo:
tanjurasto,
prstenasto etatno
su~ilo s ulazom i
izlazom i prikljuCkom
za grijanje
suMo s
rasprsivanjem
strojza
usit njovonje
-opeenitodrobilica
~optenito-

dlllbilica s
voljcima

mlin
-opeenito-

obliku listo

rnije~alico

re5etkasta
mijeSolica

sidrasta

cL
oL

Jn
Q

0
0
c$
~
~
~

mijesalica
-opcenito-

Spojni simbol

mije~lica

Znatenje

Spojni simbol

Znacerje

@
r@
r@
@y
@)

roots
vakuumska crpka

potisna crpko

r@y

turbo- molekularna
crpka

ekscentricne
putne crpke

ejektorska
vakuumska crpka

crpke za
tekuCine

riJ

difuzijska
crpka

centrifugal no
crpko
stapna crpka
membranska
crpka
zuptasta crpka

vijeana crpko

elektlllmagnetska
crpka

kompresor
vakuumska crpko
-opcenito-

volurnetricka
( vakuumska l crpka

@
@

DIN 2481

volumetritko
( vakuurnska l
crpka -oscilirajuea
stapna vakuumska
crpka

~
@
@)
@
@

turbo-vakuumska
crpka
-opeenitovokuumska crpka s
radijalnim tokom
vakuumska crpka s
aksijolnim tokam
vakuumska crpka
s prstenom

adso rpc i j ska

crpka
getter- crpka
crpka za
isparavanje
ionska crpka

kria- crpka

membranska
vakuumska crpka

ventilator
-opcenito-

mije~lica

rl?J

rotacijska
volumetricka
crpka

@;

radijalni
ventilator

ptotasta
rnij6alica

rotacijska
plunger
vakuurnska crpka

kruzna mije~lica,
centrifugal no
mjesalica

1J

( krilna I
rotacijska
vokuumska crpka

aksijalni
ventilator

pogonski stroj
-opeenito-

rotacijska
stapna vakuumska
crpka

elektromotor
-opeenito-

spiralna
mijesalica
propelerska

stroj za
oblikovanje
- opcenitocrpka za
tekucine
-opcenito-

vakuumska crpka
s prstenom

q-

turbina

;~I

-c::J-

m-

Otpornici i kondenzatori
Znecenje
Znacenje
;~ra\
Otpornik
-opcenito-

--6
. H

po izboru

---

s odvojcima

s kliznim
kontektom

-o::J-

cisti djelatni

--{I]-

prividni otpor

:-

promjenlji vi s
nelinearnom
karakteristikom

__fYYY\_

------------~

neprekidno promjen\ji vi s kliznim

kontaktom
( potenciometar)
naponski ovisan otpernik ( promjena )
otpora suprotna
promjeni nopona l

Nomot.
induktivnost

DIN 40712
~i~~il

I~

sa stupnjevi to
promjenljivim
induktivitetom

-H-

Kandenze tor,
kapacitet
-op~enito 7

;rm~[

Znecenje

CD
0

mjerni instrument,
opeenito s obostronim
otklonom
ompermetor

EY

titni kondenzator

po izboru

-iJD-

nepo!arizirani etektrolitni kondenzator

s jezgrom

--{,~--

provodni kondenzator, koaksijalni

___:~

kapacitet oom jestivi (trimer l

-opeenito-

s jezgrom i
zracnim rasporom
zakriljen

Znacenje

Znecenje

Spojni simbol

generew,
oscilator
--opcenito-

14gz I

s podatkom o
frekvenciji

izmjenjivec,
vibrator

~
~

G
I>

ispravljatki
aparat
is pravljacki
aparot
pojacalo

~
~
....__
~

"-

DIN 40 716
~Fm~t

Znaeenje

voltmeter zo is~?~
smjerni i izmjenieni
_n_opon

CD

univerzolni mjerni
instrument

instrument s kritnim
kozoljkame

Spojni si mbol

Zneeenje

P!"ii ,.,;i._,,,'=' sheme

Spojni simbol

polarizirani elektro-

-1[]---.!

M j;:., , ii instrumenti

i~6~t

Zna~enje

Znecenje

niski propust

DIN 40700
prijomnik,
prijemni aporat

teleprinter

filter
-opcenito-

sinkronoskop

~
~
2

pretvornik
frekvencije
pretvara~

impulse

visoki propust

[ZIJ

korektor
izoblieenja

pojasni
propust

EJ

usporni clan

pojasna
bra no

dB

~lan

za
prigu5enje

DIN 40715

Rotocijski elektricni strojevi

Jednostavni
-spojni simbot

Spojni simbol

Jednostavni
spojni simbol

Znoeenje

Spojni simbol

motor s ka veznim
notorom, statorski
no motu spoju
zvijezda

istosmjerni
serijski motor

motor s ko lutnim
notorom s dvo
ogranka, no mot
stataa u spoju
zvijezda

istosmjerni
usporedni
generator

motor s kaveznim
rotonom bez zaletnag namata, nije
samozaletan

generator s uzbudom
s trajnim magnetom
(npr. tahogenerator J

serijski motor
(univerzatni motor)

motorskaveznim
notorom i zaletni m
namotom no statoru s kondenzatorom

~~L>.
G
_ +

i6l
@+

PriguAnice. tronsformatori, transduktori

Jednostavni
spojni simbol

Spojni simbol

Zna~enje

Jednostavni
spojni simbol

Spojni simbol

prigu~nica

3 odvojena
namota

dvofazni
transform at or
linijski/
fazni

$7j7(]

generators cilindricnim notorom (turbogenerator) bez prigu.Snag koveza. Statorski namot u spoju
zvijezda s m.i-vodi~
generator s istaknutim pdovima (stroj
s unutarnjim potovima), statorski no mot
u trokutnome spoju

DIN 40 714
Zna~enje

slrujni
transform ator

jednofazni
transformator
2odvojena
namota

II II

Znacenje

~tedni

][l

spoj

naponski
transformator

istosmjerni
mjerni
transformator
transduktor

tnofazni
transformator
YNd5

magnetsko
pojacato

Naz..iv i

-...t~~~ke

ng"ere
~~ ,..nwak.
();?7X 31

A-A

Htt;; !5
'

l:k

"'

"'

'~~
"'

">

""
~~
~
~
~

Plan diinen~(j>.

!),.

"///?//.~

.li'L2

7/\//

~~

<')

'

!-..

._

I
'

rf
~

IJ)t

'

1t
"

Hf!2.x1,5.

Ozna.ee

"'
~

obradbe:
Novo.-

stara.

V'

---

/-

~
~

fb;e.

Pr>lor~ z:

dTh

'r1t!ii/Jll}'e~:::<. R-est.
pd s,m.
Npry.
T

Tfl.pr 2.x

Ha.terfjC.tl
C15JH
pcci'rtCo,n

I
r
r
r
r
r
r
r
r
r

Doclafo..k
1.2. Obrada i hrapavost povrsine (tekstura povrsine)

Tehnicke povrsine strojnih dijelova su sve one povrsine koje su dobivene obradom
odvajana eestice iii nekom od abrade bez odvajanja eestice. Stoga, tehnicke povrsine
nisu idealno glatke geometrijske plohe koje razdvajaju dva dijela iii medija, nego su to,
mikroskopski gledano, hrapave plohe karakterizirane nizom neravnina razlicitih velicina,
oblika i rasporeda. Velicina hrapavosti tehnickih povrsina moze utjecati na:
o smanjenje dinamicke izdr:Zijivosti,
a pojacano trenje i trosenje tarno opterecenih povrsina,
a smanjenje preklopa kod steznih spojeva,
o ubrzavanje korozije.

1.2.1. Novi nacin oznacavanja hrapavosti tehnickih povf'Sina (ISO 4287:1996 i

ISO 1302:2001):
a) Na tehnickim crtezima
Zahtjevi na hrapavost povrsine oznaeeni slovima imaju sljedeee znacenje:

a - zahtjev za hrapavost povffiine;

a, b- dva iii vise zahljeva za hrapavost povrsine Ra, Ramax, Rz1;
c - postupak abrade iii prevlaka;
d - smjer prostiranja tragova obrade;
e- dodatak za strojnu obradu.

Osnovni graficki simboli:

dopusteni svi postupci (uz napomenu),

obrada odvajanjem eestice,

obrada bez odvajanja cestice.

:r:"

c)

b)

a)

d)

e)

8
d'

a)

b)

c)

d)

e)

f)

g)

Slika 1.8 Grada grafickog simbola za oznacavanje kvalitete povrsine na tehnickim

crteiima
A - osnovni i dopunski simboli i njihove izmjere prema tablici 1.1;
B - dopunski znakovi i slova;
C- potpuni graficki simbol (slova u padrucju c mogu biti velika iii mala)

'J>-2.

Amenckt naCin profciraryO.

.....

~
~

E vropsh nacin proJiCirarva

~---.

/
@

'

..

~-3

~Rz

11

.p120 H7
Rz 6,1

.p120 h6
SJika 1.12 Zahtjev za stanjem povrsine uz kotni broj

Rz 6,5

Ra 1,4

Slika 1.13 Uporaba pomocnih mjernih crta za isticanje zahtjeva hrapavosti cilindricnih
tijela

,;--;~

U Ra 1,7
= L Ra 0,9

F'

Slika 1.14 Oznaka hrapavosti u slucaju skucenog prostora za crtanje

Tablica 1.11zmjere grafickog simbola i oznaka na slici 1.8

Znaeaika
2,5
Visina brojki i slova; h
1--[)ebljina crte za simbole; d~- 0,25
~ljina crte za slova; d
3,5
Visina; H,
Visina; H2
7,5

Dimenziie mm

3,5

10

14

20

0,35

0,5

0,7

1,4

5
10,5

10
21

14

20

30

42

28
60

15

Primjena oznaka hrapavosti na tehnickoj dokumentaciji

Ra 0,7
rro

Rz 11

o:;

Rp 1,3

Slika 1.9 Smjer citanja teksta (poloi:aj grafickog simbola)

Rz 11

Rz 6,5

Rz 11

Rz 6,5

Slika 1.10 Zahtjev za stanjem povrsine na obrisu koji predstavlja povrsinu

tokareno

Rz 3,5

'
28
a)
Slika 1.11 Alternativna uporaba pokazne crte

b)

Rz 6,4

Rz 1,3

Slika 1.15 Pojednostavljeni prikaz V1 ( vecina povrsina s istim kvalitetom)

F(FF)
Rz 6,6

Rz 1.1

Slika 1.16 Pojednostavljeni prikaz V2 ( vecina povrsina s istim kvalitetom)

/~ -~-rr
kromirano

Rz

~/ / : / / / / /

1.s

I
~:

o!
V1'
13-j

Slika 1.17 Postavljanje zahtjeva za stanje povrsine prije i poslije abrade

b)

u tekstu

izvjestaja, ugovora iii clanka

Slovne oznake za graficke simbole na slici (uz izvorni tekst znacenja):

APA

-V

(any manufacturing process permitted),

MRR

-~

(material shall be removed),

NMR

-~

(material shall not be removed),

Prim jeri:

tokareno
na crtezu
MRR tokareno Rz 3,2

~glodano

MRR glodano Ra 0,7; Rz1 3,1

MRR U Ra 0,9; L Ra 0,3

NMR Fe/Ni 15 p Cr r; Rz 0,6

MRR Ramax 0,7; Rz1max 3,3

Ra 0,7
Rzt 3, 1

_L

u Ro

0,9

Ro

0,3

-!'

FefN; 15 p Cce
Rz 0,6

Ramax 0,7
Rztmax 3,3

1.2.2. Stari naCin oznacavanja hrapavosti tehnickih povrsina

U prilogu ovih materijala, na stranicama koje slijede, su i dvije stranice oznaka

hrapavosti povrsine po starom nacinu oznacavanja u vrlo sazetom obliku.

Prik:azJva'?.Je

koflrarye. navcva.
unuto.mfna.vo;i"

vanjsld navqj
1116

H16

'

M12

'.,

'
<:II

"'

'I,

II

""

H1G

G;

II)

<:\1

!!.!

26,17

~
sk:fop:

~1 - uvrtn/ v(fak
2- rna flea
3 - podlozna plocica
It- ploco.

Md

S-kuc'i.fe

T:
-r
I

P- korak

><

"-\t

C:>

Sfrojno rezanje novq;a ftokarenje)

(oblrkova'!i=' iz::lo.za za ala t) .
vanjsk/

(F
"
~)
- ----

"

--6 r---.-,

1-

'i}.

<5

L--------~ ~.

dJ< du

(2+s)R.

'

unutarnji

(2+ s)A

P!, - u.:spon navq;a

P - korak:

lz tablt"ca
prirucmko.

5. Strojni dio prikazan nacrtnom projekcijom (N,112) u mjerilu M1 :2 I reba kotirati (mjeriti i upisati kotne
brojeve na mjemice). Nacrtajte isti strojni dio u iznmetriji (samo u pogledu) prema danom planu
dimenzija u pribliznom t.ljerilu M 1:5.

w
'h

6. Kotirajte slijepim
.
. .kotama (bez kotnih brojeva, ali navodeCi oznake ;, R, M i sl.) vra!ilo, te unesite
znakove abrade. !<:onus i ciiindricna ploha s utorom za pero fino su obradene.

A .. ,
-

1--- 1------

-"-- 1-

-- f{----- f.A ... ,

VRIJEME ZA RAO: 1 sat

A-A

'

'
'
'
'
'
'
'
''
'
'
''
'

'

'