1.

ZATITA VODOVA

1.1.

KRATKI SPOJEVI U MREI

Kratki spoj u mrei nastaje kada elektrino naprezanje izolacije prijee

elektrinu vrstou izolacije.
Uzrok pojavi kratkog spoja je:
- Poveanje napona koji djeluje na izolaciju (pojava prenapona)
- Smanjenje izolacije (npr. Dodir vodia uslijed njihanja vodia)
- Istovremeno poveanje napona i smanjenje izolacije
S obzirom na trajanje kratkog spoja, dijelimo uzronike kratkog spoja na:
- Prolazne uzronike (prenaponi, troenje izolacije, dodir uslijed
njihanja vodia, premotenje nekim stranim sagorivim tijelom - ptica,
grana).
- Trajne uzronike (lom izolatora, oneienje izolatora, pad vodia na
drugi vodi ili na uzemljeni dio i premotenjem stranim tijelom koje
ne izgara pari padu na vodi).
Prolazni uzrok stvara na mjestu kratkog spoja elektrini luk koji se odrava i
nakon nestanka uzronika i to sve dok ne iskljuimo vod. Nakon iskljuenja, luk se
gasi, a ponovnim ukljuenjem luk se vie nee pojaviti.
Na mjestu kratkog spoja postoji otpor. To je obino otpor elektrinog luka.
Ako na mjestu kratkog spoja nema otpora, onda takav kratki spoj nazivamo
direktni kratki spoj.
Posljedice kratkog spoja:
- Uslijed velikih poetnih vrijednosti struje kratkog spoja, nastaju
snana dinamika naprezanja izmeu vodia. Ova naprezanja
moemo izbjei jedino ako bi vod iskljuili upravo u trenutku
nastanka kratkog spoja (osigurai). Osigurai se malo koriste u
mreama visokog napona, a prekidai ne mogu brzo iskljuiti vod,
pa se dinamika naprezanja na vod redovito javljaju pri kratkom
spoju.
- Struja kratkog spoja zagrijava vodie. Zato se vod mora iskljuiti
prije nego doe do termikih naprezanja i razaranja dijelova voda.
- Struje kratkog spoja izazivaju velike smetnje u telekomunikacijskim
ureajima i u njima se mogu pojaviti i po ivot opasni naponi.
- U blizini kratkog spoja, napon se slama, odnosno, toliko smanji sa
veinu ureaja (npr. strojeva) iskljui podnaponska zatita.
- Ako struja kratkog spoja tee kroz zemlju, na mjestu kratkog spoja
(spoja vodia i zemlje), pojavljuju se vrlo opasne razlike potencijala.
1

1.1.2. VRSTE KRATKIH SPOJEVA

S obzirom na broj vodia u kratkom spoju, kratke spojeve dijelimo na:
-

Jednopolne
Dvopolne
Tropolne

Jednopolni kratki spojevi

Ovo su karakteristine vrste jednopolnih kratkih spojeva s obzirom na nain
uzemljenja nul toke transformatora.
Zvjezdite je izolirano. Izmeu vodia
L1
i zemlje ne postoji galvanska ve
samo kapacitivna veza, tako da na
L2
a)
mjestu kvara tee samo kapacitivna
L3
struja. Tu struju nazivamo strujom
zemljospoja, takav jednopolni kratki
spoj nazivamo ZEMLJOSPOJ

L1
L2

b)
L

L3

L1
c)

L2
L3

L1
d)

L2
L3

Zvjezdite transformatora moe biti

uzemljeno preko PETERSENOVE
prigunice iji je induktivitet u
rezonanciji sa dozemnim kapacitetom
voda. Na ovakav nain, od struje
zemljospoja ostaje jedan mali dio
(kompenzirana ili preostala struja. To
je vrlo mala i uglavnom djelatna struja

Zvjezdite je uzemljeno preko

djelatnog otpora, koji smanjuje struju
jednopolnog kratkog spoja. U ovom
sluaju tee nekompenzirana struja
kratkog spoja i to uglavnom induktivna

Zvjezdite je direktno uzemljeno.

Ovdje je struja kratkog spoja
maksimalna.

Raspodjela struje i napona po vodiima kod jednopolnog kratkog spoja.

IL1=0
L1
IL2=0
IL3

L2
L3

Struje

Uf1
Uf2

L1
L2

Uf3
L3
Naponi
Ovdje je prikazana raspodjela struje i napona po vodiima kod jednopolnog
kratkog spoja. Vidi se da struja tee samo u bolesnoj fazi i vraa se kroz zemlju.
Fazni naponi zdravih faza su konstantni du zdravih faznih vodia. Na bolesnom
faznom vodiu, napon opada od nazivnog napona u izvoru do nule u toki kratkog
spoja.
IL1
L1

IL2

L2
IL3=0

L3

Struje
U12
L1
L2

Uf3
Naponi

L3

Ovdje je prikazana raspodjela struje i napona po vodiima kod dvopolnog

kratkog spoja. Struje teku samo po bolesnim fazama (jedna te ista struje tee po
bolesnim fazama). Struja zdrave faze jednaka je nuli. Fazni napon zdravog vodia
konstantan je du vodia. Linijski napon izmeu bolesnih faza postepeno opada od
pune vrijednosti u izvoru, do nule u toki kratkog spoja.
3

IL1
L1

IL2

L2

IL3

L3
Struje
Uf1
L1

Uf2

L2

Uf3

L3

Naponi
Ovdje je prikazana raspodjela struje i napona po vodiima kod tropolnog
kratkog spoja. Struje su jednake u svim bolesnim fazama. I fazni i linijski naponi
opadaju od nazivne vrijednosti u izvoru, do nule u toki kratkog spoja.
Elektrine veliine su jednake u sva tri fazna vodia. Zato tropolni kratki spoj
nazivamo simetrini kratki spoj, za razliku od jednopolnog i dvopolnog kratkog
spoja, koje nazivamo nesimetrinim kratkim spojevima.

1.1. ZEMLJOSPOJ
Jednopolni kratki spoj u mrei sa izoliranim zvjezditem, naziva se zemljospoj. Struje
zemljospoja su kapacitivnei teku kroz dozemne kapacitete.
IL1

L1

IL2

L2

IL3

L3
IC1

IC2

IC3

Ovdje su prikazane prilike u zdravoj mrei sa izoliranim zvjezditem.

U faznim vodiimai kroz dozemne kapacitete teku kapacitivne struje. One su jednake
po veliini, a faznim naponima prethode za 900. Suma kapacitivnih struja jednaka je
nuli, tako da kroz zemlju (u zemlji se sve struje zbrajaju), ne tee nikakva kapacitivna
struja.
IL1
L1
IL2
L
2

IL3

L3
IC1=0
=0

IC2

IC3

IC1+IC2
Napon bolesner faze u toki zemljospoja jednak je nuli, dok fazni naponi
zdravih faza postaju jednaki linijskim naponima.
Kroz dozemni kapacitet bolesne faze ne tee struja, jer je fazni napon bolesne
faze jednak nuli.

TETNE POSLJEDICE ZEMLJOSPOJA

Posljedica je termiko optereenje vodia i izolatora uslijed elektrinog luka na
mjestu kvara. Elektrini luk se moe proiriti i na zdrave faze i na taj nain se
pretvara u kratki spoj.
Struja zemljospoja nije velika, ali na mjestu gdje utie u zemlju stvara velike i
po ivot opasne potencijalne razlike. Zbog poveanja napona zdravih faza, poveava
se i mogunost pojave korone.
Struju zemljospoja moemo priblino izraunati pomou izraza:

=
()
1000
Gdje je: U (kV) ..linijski napon vodia
L (km) duina vodia

1.2.

PRENAPONI U ELEKTRINIM MREAMA

Svako poveanje potencijala u nekoj toki mree, odnosno poveanje razlike

potencijala izmeu te toke i zemlje, koje stvara po izolaciju napone, odnosno jakost
elektrinog polja, naziva se prenapon.
Normalni rad elektrinih mrea, veoma esto remete prenaponi koje moemo
podijeliti na:
5

Komutacijske (unutranje ili pogonske)

Atmosferske (vanjske)

U komutacijske prenapone ubrajamo prenapone koji nastaju pri promjeni

reima rada mree. Oni se javljaju pri promjeni optereenja, ukljuenju ili iskljuenju
voda u praznom hodu, pri iskljuivanju kratkog spoja, pri zemljospoju jedne faze
preko luka.Komutacijski prenaponi nastaju na raun energije nagomilane u
elektroenergetskom sustavu. Zbog toga je i najvea vrijednost (ampliituda) ovih
prenapona ograniena.
Izmeu amplitude komutacijskog prenapona i amplitude radnog
(pogonskog)napona, postoji odreeni odnos. Ove prenapone dijelimo u tri grupe:
- Prenaponi usljed luka
- Rezonantni prenaponi
- Ferorezonantni naponi
U veini sluajeva, amplituda ovih prenapona dosee 2UN, gdje je UNnazivni
napon mree. Protiv komutacijskih prenapona se borimo na taj nain da ako je
mogue sprijeimo njihovo nastajanje, a ako nije mogue, nivo ije dijela mree
podeavamo tako da oni mogu podnijeti propisima odreene vrijednosti prenapona.
Atmosferski prenaponi nastaju udarom groma u vodove. Energija groma ne
ovisi o pogonskom naponu mree, i zbog toga atmosferski prenaponi predstavljaju
najveu opasnost po elektrine mree i postrojenja. Odnos izmeu amplitude
atmosferskog prenapona i radnog napona, utolikoo je vei ukoliko je radni napon
manji.
Atmosferske prenapone dijelimo na:
- Inducirane prenapone
- Prenapone direktnog udara groma
Inducirani prenaponi nastaju prilikom udara groma u neposrednoj blizini mrea
ili postrojenja. Prenaponi direktnog udara groma nastaju pri udaru groma u bilo koji
element mree ili postrojenja.
Prenaponi direktnog udara groma su uope najopasniji prenaponi. Inducirani
prenaponi doseu vrijednosti 300 400 (kV) te su zbog toga posebno opasni. Pri
direktnom udaru groma prenaponi dosei i do nekoliko tisua kilovolti, a struje
3 250 (kA).
Osnovne karakteristike prenapona su:
- Amplituda
- Vrijeme trajanja utjecaja na izolaciju
- Brzina promjene napona
Amplituda prenapona je opasna po meufaznu izolacijui po izolaciju izmeu
dijelova pod naponom i zemlje. Brzina promjene prenapona se izraava u (kV/m).
Vrijeme uspostavljanja prenapona naziva se elo vala. Ono se kree u granicama
od 1-10 (s). Ukupno trajanje prenaponskog vala kree se od 5-200 (s), ali najee
je 5-30 (s).
6