Professional Documents
Culture Documents
semestar)
Ladislav Bognar, Milan Matijevi - Didaktika
Skripta za ispit
poseban dio bavi se uim didaktikim pitanjima kojima pripadaju cilj i zadaci o-o procesa, sadraji i
aktivnosti, dinamika o-o procesa, socijalni oblici i o-o ekologija i mediji te o-o klima i komunikacija
- podjela didaktike na specijalne didaktike ili metodike, i to metodiku odgoja i metodiku obrazovanja
metodika odgoja se odnosi na metodiku egzistencijalnog odgoja, metodiku socijalnog odgoja i metodiku
humanistikog odgoja
metodika obrazovanja se odnosi na metodiku znanstvenog obrazovanja, metodiku umjetnikog
obrazovanja i metodiku tehnolokog obrazovanja
- pedagogija se bavi fenomenom odgoja i obrazovanja na vioj teorijskoj razini i tu problematiku zahvaa
mnogo ire i kompleksnije od didaktike
- s obzirom na mjesto provedbe odgoja i obrazovanja razlikujemo institucionalnu i izvaninstitucionalnu
pedagogiju
institucionalnu pedagogiju ine predkolska, kolska i visokokolska, te specijalna i domska pedagogija
izvaninstitucionalnu ine obiteljska ped. i ped. slobodnog vremena
Gdje je u tome mjesto didaktici?
- didaktika je dio kolske pedagogije koju jo ine teorija kole, problematika permanentnog osposobljavanja
nastavnika i ostalih radnika kole, problematika suradnje s roditeljima itd.
- didaktika prouava odgojno obrazovni proces u njegovim razliitim oblicima, to je osnovna djelatnost
kole, pa moemo konstatirati da je ona najvaniji dio kolske ped.
- u didaktikom konceptu koji zagovaraju autori zauzumaju se za pluralistiki pristup, obrazlaui i razliite
teorijske pristupe i razliita rjeenja u praksi, uz istovremen kritiki odmak, te nuenje vlastitih rjeenja
Metodika odgoja
- vano je shvaanje pojma odgoja
- autori odgoj shvaaju kao meuljudski odnos u kojem ljudska jedinka zadovoljava svoje osnovne ljudske
potrebe, uz istovremeno prihvaanje odreenih opeljudskih drutvenih normi
odgoj tako ima svoj individulni aspekt (zadovoljavanje biolokih, socijalnih i samoaktualizirajuih
potreba), ali i svoj drutveni aspekt (ostvaruje se egzistencijalnim, drutvenim i humanistikim odgojem)
metodika egzistencijalnog odgoja, metodika socijalnog odgoja...
Metodika obrazovanja
- obrazovanje zadovoljavanje spoznajnih, doivljajnih i psihomotornih interesa pojedinca aktivnim
usvajanjem i daljim razvijanjem odreenih kulturnih i civilizacijskih dostignua
- metodika znanstvenog podruja bavi se svim znanostima iz procesa obrazovanja prirodne znanosti,
drutvene znanosti, ali i matematika i informatika koje su elementi znanstvenog jezika koji se koristi u svim
znanostima
- metodika umjetnikog podruja bavi se primjenom razliitih grana umjetnosti u obrazovanju, razvojem
umjetnikog stvaralatva i ovladavanjem umjetnikim jezikom
- metodika tehnolokog podruja polazi od tehnolokih dostignua, te od kineziolokih spoznaja, s jedne
strane, i interesa uenika za odreene radne i tjelesne aktivnosti, s druge strane
Odgojno-obrazovni proces
- odgojno-obrazovni proces je sustavno organizirana zajednika aktivnost nastavnika i uenika na
ostvarenju zadataka odgoja i obrazovanja
- u didaktici se jo koristi i izraz nastava, ali danas uz nastavu postoji niz izvannastavnih aktivnosti koje su
takoer odgojno-obrazovni proces
- nastavne aktivnosti prema kriteriju obvezatnosti: redovna (namijenjena svim uenicima), izborna
(okrenuta interesima uenika) i fakultativna nastava
prema duini trajanja: nastava po epohama (u duem razdoblju realizira se
iskljuivo jedan sadraj, npr. iz povijesti, a poslije toga due vrijeme neki drugi sadraj, npr. iz zemljopisa),
teajna nastava (u nekom kraem vremenu se realizira neki sadraj ili aktivnost), mikronastava (krae
vrijeme se intenzivno radi na svladavanju nekih vjetina ili stjecanju znanja)
zagovara kolu s jasno odreenim poetkom, te planom rada za godinu, mjesec, tjedan i svaki dan; za
svaki sat treba odrediti zadatke kako bi se uenici mogli dovesti do cilja
nastavu treba prilagoditi dj. prirodi i mogunostima, izbjegavajui pritom svaku prisilu
- svojim uenjem o koli, svojim udbenicima, kolskoj godini Komensky je sistematizirao dotadanje
spoznaje o koli i nastavi te udario nastavne temelje razredno-predmetno-satnom sustavu
- u toku 18. i u prvoj pol. 19. st. njegovo uenje je potisnuto i gotovo sasvim zaboravljeno
- poznati pedagozi su se bavili pitanjima cilja odgoja i poloajem djeteta u nastavi, a dosta je uinjeno na
irenju osnovnih kola po tadanjim europskim dravicama
- u to doba djeluje i poznati filozof i pedagog J. J. Rousseau on je ponovno aktualizirao znaenje
djeje prirode za odgojno djelovanje; odgajatelj je duan stvarati to povoljnije okolnosti za razvoj djeteta;
odgajaju priroda, ljudi i stvari; njegovo pedagoko uenje izraeno u djelu Emil ili o odgoju
Dalton-plan i Winnetka-plan
- kao didaktiki koncepti pokuali su prilagoditi nastavu sposobnostima i interesima svakog djeteta, te da se
prevladaju nedostaci raz-pred-satnog sustava
- povezuje ih ideja o ekstremnoj individualizaciji procesa uenja u nastavi i briga za neovisno
napredovanje svakog djeteta
- Dalton-plan kao didaktiki koncept razvila je 1920. godine Helen Parkhurst u Daltonu
naputa se frontalna nastava u radu s djecom starijom od 9 godina; uenicima se prua mogunost da
biraju jednu od triju razina programa, a svaki uenik radi prema vlastitim mogunostima i tempu; program je
podijeljen na mjesene i tjedne radne zadatke; uenici dobivaju pismene naloge s detaljnim uputama za
samostalan rad; uionice pretvorene u radne sobe i laboratorije; nema razrednih uitelja, ve rad po sobama
nadziru i pomau predmetni nastavnici
ako je neki uenik prije kraja mjeseca zavrio svoje zadatke, moe odmah preuzeti nove uenik je u
pojedinim predmetima na razini razliitih razreda(kola bez razreda)
glavne prednosti: poveana aktivnost uenika, sloboda rada i individualizacija uenja te razvijanje
odgovornosti svakog uenika za vlastito napredovanje
uoene su i odreene slabosti koje su se posebno manifestirale u zanemarivanju odgojne uloge uenikog
kolektiva te individualistikom odgoju koji je rezultat pretjerivanja sa samostalnim uenjem iz knjiga
- Winetka-plan nazvan je po gradiu Winetka u SAD-u u kojem je Carleton Washburne utemeljio originalan
koncept rada u koli
polazi od pretpostavke da rad u koli treba prilagoditi razvitku uenika, omoguujui im da proive deji
ivot; svaki uenik treba napredovati svojim tempom te razvijati vlastite sposobnosti i sklonosti, uz
minimalan program odreen za svaki razrd
za razliku od Dalton-plana, uenici u ovom sustavu rade i kolektivno (3 sata dnevno radi se individualno,
a 2 sata kolektivno)
na program sljedeeg razreda, u cjelini ili u dijelovima, moe svaki uenik prijei u svako doba kolske
godine
Jena-plan
- Peter Petersen (u njemakom gradu Jeni) je uoio nedostatke razredno-satnog i predmetnog sustava i
kreirao je ped. koncept kolske organizacije poznat kao Jena-plan
uzor za ureenje kolske zajednice je obitelj; u obitelji se dijete udobno osjea i prirodno razvija, pa
tako treba urediti i kolu; u kolama se nastoje stvoriti pogodnosti koje dijete ima kod kue; zajednitvo se
postie formiranjem grupa djece razliite dobi; svaka grupa ima jednog voditelja; nastoje se zaposliti i
roditelji kao pomagai u organizaciji sveanosti, izleta i svih drugih djelatnosti kole
i kolske prostorije su ureene po uzoru na obiteljski dom nema klupa poredanih za sjedenje u potiljak,
ve su tu brojni stolii, stolovi i leajevi koje djeca rasporeuju prema vlastitoj elji i potrebama
stjecanje znanja nije primaran pedagoki cilj, ali se i tome pridaje odreena pozornost znanje se stjee
uenjem prema vlastitom interesu i mogunostima; razvija se sposobnost samostalnog uenja i metoda
istraivanja
velika pozornost se posveuje igri ona je vaan aspekt djejeg ivota jer omoguuje kreativno
potvrivanje i druenje; to nije odmor ve prilika da se dijete prepusti vlastitoj fantaziji i kreativnosti
napredovnja i aktivnosti djece prate se uz neposredne kontakte roditelja i voditelja djece, te u obliku
izvjetaja
tako se bez predmetno-satnog i razrednog sustava stvaraju uvjeti za neposredan kontakt djece sa
stvarnou te za spontan i prirodan razvoj i uenje
Summerhillski model
- A. S. Neil (1921.)
- voen idejom da stvori kolu koja odgovara djetetu, a ne dijete koje odgovara koli
djeci se nastoji pruiti sloboda da budu ono to jesu i da osjete da su prihvaena
Neil smatra da je dijete po prirodi mudro i realno; ako mu se omogui da bude samostalno, ono e se
razviti najvie to moe
pohaanje nastave nije obavezno; raspored sati postoji, ali njega se moraju pridravati samo nastavnici
s djecom od 7 do 9 godina radi jedan uitelj; za stariju djecu nastavu organizira nekoliko uitelja, a svaki
uvodi dva predmeta
nastava se odrava od 9 do 13 sati; poslijepodne je slobodno, a veernji sati ispunjeni zanimljivim
aktivnostima
uenje je podreeno igri i slobodnom radu
ambicioznija djeca se opredjeljuju za pripremanje prijemnog ispita za koled
Summerhillsku kolu, dakle, karakteriziraju sloboda, igra, samoupravljanje, ljubav, prihvaanje,
povjerenje i potovanje linosti te koedukacija
kola koja to jest i nije objektivizirana kritika svih drugih kola utemeljenih na bubanju iz brojnih
knjiga i na tisuama nastavnih sati kojih se uenici ne mogu sjetiti ili ih se nerado sjeaju
uenik prouava dijelove programa koje omoguuju njegova predznanja, odnosno opi razvoj, a ne
kronoloka dob
uionice i kabineti prilagoeni su samostalnom radu, istraivanju i analiziranju
uitelj osigurava planove i programe pojedinim uenicima, stvara uvjete za rad, osigurava potrebna
nastavna sredstva, potie uenike...
13. konfuzna korelacija. neuspjeli pokuaji da se pri obradi neke nastavne sekvence iz jednog predmeta uz
to poveu svi ostali predmeti
- u nastojanju da se postigne stvarna koncentracija, danas pribjegavamo personalnoj i idejnoj koncentraciji,
subjektivnoj i objektivnoj te enciklopedijskoj i metodikoj koncentraciji
Didaktiki koncepti skupne nastave
- prikazani didaktiki koncepti koncentracije nastave pretee su skupne nastave
- psihologizam i pedocentrizam, kao teorijski koncepti i shvaanja u prihologiji i pedagogiji, svakako su
pridonijeli pojavi skupne nastave
zagovara se naputanje znanstvenog rasporeivanja sadraja u predmete
prednost se daje takvom rasporedu nastavnih sadraja da se potuje psiha djeteta
- E. Key, jedna od pobornica pedocentrizma, zahtijeva da tradicionalna forma odgoja zamijeni prirodni odgoj
koji dijete preputa njegovom slobodnom razvoju njena knjiga Stoljee djeteta naznaila ped. orijentaciju
na dijete
- utjecaj:
Haeckelov biogenetski zakon predmetni sustav nastave ne odgovara prirodi djeteta
Berthold Otto jedan od prvih zagovornika i utemeljitelja skupne nastave (Gesamtunterricht) slobodan
skupni rad uenika s nastavnicima i roditeljima
2.3. FRONTALNO, GRUPNO I INDIVIDUALNO POUAVANJE
- u proteklim stoljeima su se iskuavali razliiti sustavi s obzirom na broj uenika koji su istovremeno
pouavani (npr. Komensky je smatrao da jedan uitelj treba pouavati istodobno 100 i vie uenika...)
Bell-Lancasterov sustav
- otprilike istodobno na dva kraja svijeta A. Bell u Indiji i J. Lancaster u Engleskoj ponudili uiteljima novi
didaktiki sustav koji je ubrzo prihvaen
Bell tzv. monitorni sustav, tj. meusobno pouavanje uenika u sklopu kolske nastave (uitelj
pouava najbolje, a onda oni pouavaju slabije uenike)
10
Lancaster sustav uzajamnog pomaganja uenicima u kolama za siromanu djecu; ubrzo prihvatilo
stotinjak kola u Engleskoj
- nisu radili zajedno, ali se sustav spominje kao Bell-Lancasterov
Slobodni rad po grupama R. Cousineta
- i Roger Cousinet traio je u grupnom radu djece nain prevladavanja nedostataka razredno-predmetnosatnog sustava
polazi od psiholokih spoznaja o promjenama u razvoju djece od 9. do 12. godine ivota do tada je
dijete vie zainteresirano za predmete nego za osobe oko sebe
smatrao da je to tetno zanemariti pri modeliranju nastavnog procesa, odnosno ukupnog kolskog ivota
cjelokupan kolski rad djece od 9 i vie godina orijentiran je na slobodni grupni rad (najpogodnije su
grupe od 25-30 uenika)
2 osnovna principa: slobodno grupiranje djece u grupe i slobodan izbor sadraja grupnog rada
uitelj priprema materijal i omoguava uvjete rada
ne postoji obvezan nastavni plan i program
Individualizirana nastava R. Dottrensa
- Robert Dottrens, vicarski pedagog
model nastave koji karakterizira naglaena briga za napredovanjem svakog pojedinog uenika
individualizirana nastava uz pomo nastavnih listia
oslanja se na 2 bitne ideje: individualnu slobodu i rad prema dobi uenika
omoguiti svakom ueniku da radi onako kako njemu odgovara to je sredstvo za osiguranje djetetovog
normalnog ivota
konani cilj nije samo stjecanje znanja, ve i stvaranje mogunosti i buenje elje da se nastavi
obogaivanje vlastite kulture
- svaki nastavnik prema vlastitoj zamisli organizira rad s nastavnim listiima
- individualizacija se obino odvija nakon frontalne (kolektivne) nastave
11
osnovne djeje interese i potrebe ne moe zadovoljiti kola u kojoj su u prvom planu nastavni predmeti i
rad grupe, a ne uenik (pojedinac)
- dalje razvio W. H. Kilpatrick izloio koncept nastavnog rada po projektima
4 vrste projekata: projekti oblikovanja, prjekti estetskog doivljavanja, projekti rjeavanja problema,
projekti uvjebavanja vjetina
uenici prema interesima rade na odreenom projektu u grupi
taj rad ima ove osnovne faze:1. zajedniko postavljanje problema
2. iznoenje pretpostavki za rjeavanje problema
3. izrada plana za rjeavanje problema
4. izvoenje rada prema definiranom planu
5. izvoenje zakljuka
6. primjena zakljuka u praktinom ivotu
- pridonosi razvoju individualnih sposobnosti svakog uenika te njegovoj socijalizaciji
Montessori-sustav
- pedagogija M. Montessori temelji se na znanstv. promatranju spontanog uenja djece, poticanju vlastitog
djelovanja djeteta i njegove samostalnosti i na potivanju djetetove osobnosti i individualnosti
temeljno naelo je pomoi dijetetu u svim razdobljima, od roenja nadalje, u tjelesnom, umnom i
duevnom odrastanju, da bi se ono moglo razviti u neovisnog, slobodnog i samostalnog ovjeka
slobodni rad temelj je Montessori pedagogije
nema znaajnog poetka nastave nego djeca ulaze u razred kad je predvien poetak nastave i poinju s
radom prema vlastitom izboru (to moe biti itanje knjige, rjeavanje matematikih zadataka ali i zalijevanje
cvijea, hranjenje ivotinja ili slikanje slike)
za djecu vano opaanje stvari preko osjetila
Waldorfska kola
Prva waldorfska kola otvorena je 1919. u Stuttgartu. Ova kola je za poetak uzimala djecu radnika a kasnije
i svu ostalu djecu. Nakon toga otvorene su mnoge kole diljem svijeta, najvie u Europi. Steiner je prilikom
13
utemeljivanja kole ustrajao na tome da ona mora biti otvorena za svu djecu, da nastavnici imaju puni nadzor
nad odgojnim metodama, te da su u najmanjoj moguoj mjeri ovisni o utjecaju drave i raznih tvrtki.
Ime ove metode i potjee iz naziva tvornice Waldorf , a ovaj skraeni izraz esto se kolokvijalno koristi za
naziv ovog obrazovanja.
Ova pedagogija zauzima posve drugaije stajalite od klasine pedagogije, ije se metode primjenjuju u
dravnim vrtiima i kolama. Glavni cilj ove pedagoke metode je tenja za usklaivanjem djetetovog
duhovnog i zemaljskog dijela, kroz mnogo veu slobodu u odgoju. Njemu se pristupa kao pojedincu iji se
razum, emocije, i htijenje nastoje oplemeniti i razviti kao cjelovito bie.
Steeno znanje se ne provjerava pismenim i usmenim ispitivanjem i ne vrednuje se brojanim ocjenjivanjem,
ve waldorfski uitelj djecu ocjenjuje pismeno, na kraju svake kolske godine. U ovoj koli nema ni
ponavljanja razreda. Odgoj i nastava se ne razlau na teoriju i praksu, zbog ega nema odvojenog uenja
zasebnih predmeta, ve se nastava odvija po takozvanim epohama: jedan predmet ili tema se obrauju
dvaput godinje, u trajanju od tri do etiri tjedna.
U waldorfskoj privatnoj koli jedan uitelj prati djecu svih osam godina kolovanja, koje je ukupno
podijeljeno u 12 razreda. Ovo kolstvo objedinjuje osnovnu i srednju kolu zajedno. Ostale etiri godine
pohaa se predmetna nastava. Uenici koji ele maturirati pohaaju poseban trinaesti razred, koji je priprema
za dravnu maturu van waldorfske kole.
Posebna pozornost posveuje se godinjim dobima i obiljeavanju kranskih blagdana,. Religija proima
svakodnevan waldorfski odgoj. Nastoji se postii uivljavanje djece u vjerske predodbe, neovisno o
njihovim osobnim vjeroispovjestima. Nastava vjeronauka se organizira u skladu sa religijskom pripadnou
pojedinih uenika.
Rudolf Steiner je zahtjevao i posebno oblikovanje prostora u kojem borave djeca i uenici. Zidovi
waldorfskog vrtia primjerice obojani su bojom breskvinog cvijeta. Prostorije viih razreda takoer imaju
svoje boje.
Izvoenjem specifinih slikarskih i kiparskih vjebi razvija se kreativnost, ime se pokuava uspostaviti
cjelovit razvoj osobe kao duevno duhovnog bia.
14
Svi uporabni predmeti moraju biti od prirodnog drveta, kreativno oblikovanog. Trai se i ureenje arhitekture
kroz zaobljene linije i nepravilne, pokretne plohe. Uenici waldorfskih ustanova stjeu znanje kroz praktinu
primjenu teorijskog sadraja. Odgajaju se ivjeti u skladu sa ritmom prirode, i svemira, usklaujui svoje
dnevne zadatke sa ritminim mjenama u prirodi i u ljudskom tijelu. Uenici izvode i euritmijske vjebe.
Iako uenici ne ue antropozofiju kao predmet, njeno prouavanje se savjetuje onima koji rade s djecom u
koli. Roditelji imaju aktivnu ulogu u waldorfskom odgoju. Udruge graana su i zaslune za osnivanje
waldorfskih kola.
Iako uenici imaju raunarstvo kao redovan predmet, ne potjee se dodir sa elektronskim medijima posebice
sa televizijom. Djeca se najprije ue shvatiti nain djelovanja stvari kojima se koriste. Upoznaju princip rada
raunala, kako bi se izbjegao mogu negativni ili nepoznati utjecaj tehnologije na ovjeka.
Manheimski sustav
- 1900. J. A. Sickinger
- prvi pokuaji da se u razredno-satnom sustavu potuju individualne razlike meu uenicima
- uenike podijelio na paralelna odjeljenja, formirana prema sposobnostima i predznanju, odnosno darovitosti
elio omoguiti nastavniku da osigura optimalno napredovanje svakog djeteta
4 odjeljenja jednog razreda
- djeca s normalnim sposobnostima i predznanjem
- djeca s normalnim sposobnostima, ali zaostala zbog razliitih razloga
- djeca smanjenih intelektualnih sposobnosti
- darovita djeca
- danas se vie argumenata navodi u prilog integracije djece razliitih sposobnosti i predznanja u zajednika,
heterogena odjeljenja, uz traenje raznovrsnih organizacijskih rjeenja za uzimanje u obzir razliitih
edukacijskih potreba djece
Freinetov pokret
- Clestin Freinet
tragao za naelima rada u kojima e uenici biti aktivniji od uitelja
15
organizacijska rjeenja:
-
...
cijeli sustav rada karakterizira naglaena samostalnost uenika, ueniko literarno stvaralatvo,
povezivanje kolske i ivotne sredine, te kolska samouprava
16
pismeni upitnik, pitanja otvorenog (ispitanik sam daje odgovor) ili zatvorenog tipa (ponueni
odgovori). Anketiranje je veinom anonimno, a moe se provoditi grupno i individualno.
17
Testiranje
-
Studij sluaja
-
Analiza sadraja
analizirati se mogu uenikove pismene zadae, udbenici, radne biljenice, dnevnici...
Kvantitativna metoda
-
odgovara na pitanje koliko neega ima ili koliko je neto prisutno u nastavnom procesu.
Kazualna analiza
18
da bi se pojave mogle kontrolirati i predviati njih najprije treba razumjeti, a da bismo to mogli treba
ispitivati kauzalne veze meu pedagokim pojavama, odnosno treba utvrditi uzroke i posljedice u o-o
procesu.
19
Demokratska drutva
20
Grupe za igru
-
vaan initelj u postupnom slabljenju povezanosti djece i roditelja i ukljuivanju u iru drutvenu
zajednicu
grupa ima strukturu, a pojedinac u njoj ulogu i status (status = poloaj pojedinca u grupi / uloga =
nain ponaanja i aktivnosti koji se od pojedinca u grupi oekuje)
Odgojno-obrazovne grupe
Osnovna takva grupa: odjeljenje (optimalna veliina: 15-30 djece)
-
21
Sustav vrijednosti
= skup opih zahtjeva kojima se drutvo odnosi prema pojedincu.
= vrijednosti su konkretizirane moralnim normama
* Pojedinac se prema drutvu odnosi svojim potrebama. to je razlika izmeu vrijednosnog sustava drutva i
ljudskih potreba manja, drutvo je humanije
Znanost
= sustavno ljudsko iskustvo nastalo tijekom povijesti (podjela: prirodne i drutvene)
u odgojno-obraz. procesu vano je imati na umu da znanosti ne barataju apsolutnim istinama, kako
mladi ne bi razvijali iluziju da se sve zna i da su svi problemi rijeeni
Umjetnost
= drutveni fenomen koji omoguuje iskaz individualnog doivljaja stvarnosti, ali i oblik komunikacije meu
ljudima
- uvijek je uokvirena u drutveno uvjetovanu izraajnu formu koja mora biti razumljiva
(umjetniki jezik knjievni, glazbeni, scenski, filmski, plesni)
Rad
-
22
kola ne moe sama rijeiti taj problem jer je to iri drutveni problem, ali moe dati doprinos
prevladavanju otuenosti
Sport
-
kola taj problem ne moe rijeiti, ali moe razviti kritiki odnos prema tome
moe reafirmirati sport kao zdrav nain ivota, druenje, suradnju, sklad pokreta
moe dovesti u pitanje kompeticijski karakter sporta i njegovo oponaanje kapitalistike konkurencije,
suparnitvai razvijati ispravnu koncepciju sporta
5.4. RAZVOJ DJEJE DRUTVENOSTI
Dva oprena shvaanja: a) dijete se raa kao egocentrino bie koje se postupno socijalizira
b) ovjek se raa kao drutveno bie koje se mora individualizirati
Ruth Froyland Nielsen navodi etiri stadija u procesu socijalizacije:
1. asocijalni stadij (3-4 godine)
= potpuna odsutnost razlikovanja pojedinih komponenti drutva
= dijete zaokupljeno vlastitim tijelom i otkrivanjem njegovih mogunosti
2. egocentrini / predsocijalni stadij (4 7 godine)
= dijete izgrauje svijest o sebi, a istovremeno otkriva i razlikuje druge osobe
= rijetki kontakti s drugom djecom, povrna suradnja, postupno zbliavanje
3. stadij istraivanja faktora socijalizacije ( 7/8 13/14 godine)
= potpuna socijalnost: elja za druenjem s vrnjacima, pozitivan stav, prilagoavanje
drugoj djeci, poistovjeivanje sa sebi slinima
4. stadij svjesne organizacije socijalnih odnosa (13-14 godine)
= zajedniko razmiljanje, dogovaranje, pripremanje aktivnosti..
razvoj djeje drutvenosti je kontinuiran proces koji istovremeno ima karakter socijalizacije i
indivdualizacije
23
za odgoj i obrazovanje vano je da sva djeca prolaz kroz odreene razvojne periode. Zato se odgoj
mora prilagoditi karakteristikama tog razvojnog perioda djece odreene dobi. No, kako je tempo
individualan, i razlike meu djecom su velike pa ih treba uzeti u obzir.
progresivisti tvrde kako je vano utvrditi koje vrste interesa djeca imaju, koje probleme, ciljeve
24
sociolozi shvaaju kolu kao posrednika koji mlade ljude osposobljava ta rjeavanje problema
sadanjeg ivota
filozofi odgoja u filozofiji odgoja vide osnovni izvor za odreivanje cilja uenja
CILJEVI EDUKACIJE
POJEDINAC
ORGANIZACIJA
DRUTVO
EKONOMSKI
CILJEVI
zarada
materijalne nagrade
produktivnost
rentabilnost,
zaposlenost
ekonominost
privredni rast i razvoj
SOCIJALNI
CILJEVI
drutveni presti
samostalnost, drutvena
mo
redukcija konflikta
samoupravljanje
drutvena stabilnost
razvoj drutvenih
odnosa
HUMANISTIKI
CILJEVI
zanimljiv posao
razvoj sposobnosti,
znanja, vjetina
motivacija
zadovoljstvo
svestrani razvoj
linosti
zadovoljstvo i
srea ljudi
Pastuovi govori o odgojnom idealu, odgojnim ciljevima i zadacima koji su u hijerarhijskom odnosu
25
podruje
1.PRIPREMNI
2. RAZVOJNI
3. ZAVRNI
KOGNITIVNO
objanjenje ivota
znanje
spoznaja
uvjerenje
AFEKTIVNO
ispunjenje ivota
privlanost
doivljaj
raspoloenje
DJELATNO
ostvarenje ivota
sposobnost
vjetina
navika
W.Schulz = nastava ima emancipacijski zadatak koji se ogleda u kompetentnosti koja se postie znanjima,
sposobnostima i stavovima koji pridonose odravanju/mijenjanju drutva
Zadaci su grupirani u tri podruja: podruje stvarnog, socijalnog i osjeajnog iskustva
Nae odreenje cilja i zadataka (B-M)
-
treba razlikovati odgojne i obrazovne ciljeve i zadatke, te njihov drutveni i individualni aspekt
drutveni aspekt
individualni aspekt
egzistencijalni odgoj
socijalni odgoj
humanistiki odgoj
znanstveno obrazovanje
umjetniko obrazovanje
tehnoloko obrazovanje
OSTVARENJE LINOSTI
STJECANJE ZNANJA
SPOSOBNOST I SENZIBILITETA
bioloke potrebe
socijalne potrebe
samoaktualizirajue potrebe
kognitivni interesi
afektivni interesi
psihomotorni interesi
26
zadaci humanistikog i emancipacijskog odgoja emancipacijski odgoj potreban je sve dok postoje
poniavajui uvjeti ivota, otueni i prisilni mehaniki rad, hijerarhijski odnosi meu ljudima koji
ometaju razvoj ljudske jedinke
Individualni aspekt
= shvaa se kao ostvarenje linosti optimalni razvoj svih potencijala pojedine ljudske jedinke.
Ostvaruje se realizacijom ovih zadataka:
ZADACI
bioloke potrebe
socijalne potrebe
samoaktualizirajue
potrebe
egzistencijalni odgoj
ostvarivanje zdravog
naina ivota,
prehrane, kretanja,
igre, aktivnosti
razvoj zajednitva u
ureivanju okoline,
ouvanju prirode,
zatiti ivotinja
stavovi i uvjerenja o
reprodukciji i
ouvanju ivota,
ouvanje prirode
socijalni odgoj
vanost rada, podjele
rada, spolni odnosi,
brak, raanje i
podizanje djece
sposobnost dogovora,
izvravanja dogovora
prihvaanje moralnih
normi
osjeaj sigurnosti,
pripadnosti kolektivu
osjeaj vl.vrijednosti,
doivljaj ljubavi
humanistiki odgoj
spremnost na
pomaganje starijim i
nemonima, odgoj za
mir i razoruanje
tolerancija, uvaavanje
razliitosti, nenasilje,
suradnja.
razvoj pozitivne slike o
sebi, ostvarenje svojih
mogunosti,
samoaktualizacija
Individualni aspekt
= individualni aspekt cilja obrazovanja jest stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i senzibiliteta.
Moe se ostvariti realizacijom ovih zadataka:
27
ZADACI
kognitivni (spoznajni)
interesi
afektivni (doivljajni)
interesi
psihomotorni
(djelatni) interesi
znanstvenog
obrazovanja
stjecanje znanja o
prirodnim i drutv.
pojavama,kvantit. i
kvalitat. odnosima
razvoj stavova i
uvjerenja, odnos prema
prirodnim i drutv.
uvjerenjima
razvoj sposobnosti
miljenja, inoviranja,
djelovanja na
promjene
umjetnikog
obrazovanja
stjecanje znanja o
pojedinim
umjetnostima i jeziku
tih umjetnosti
doivljaj umjetnikog
djela, izraavanje
vl.doivljaja, stav
prema djelu
razvoj sposobnosti
izraavanja govorom,
pismom, crteom,
glazbom, pokretom..
tehnolokog
obrazovanja
stjecanje znanja iz
tehnologije, sporta,
rekreacije o uvanju
zdravlja
uivanje u radu,
kretanju,stvaralatvu,
zdravlje, ljepota tijela i
pokreta
ovladavanje radnim
operacijama, prirodn.
oblicima kretanja,
sport.vjetinama
Sadraji i aktivnosti
Sadraji = odnose se na drutveni aspekt odgojno-obrazovnog cilja
-
humanistikog odgoja
znanstvenog odgoja
umjetnikog obrazovanja
kognitivne
psihomotorne
28
socijalne
socijalni sadraji odnose se na prihvaanje odreenih drutvenih normi; sadraji odgoja za humane
odnose meu spolovima, sadraji pripreme za brak i obiteljski ivot, sadraji odgoja za ljudska prava,
graanski odgoj
tehnoloki sadraji - sadraji opetehnikog obrazovanja, domainstva, prehrane, odijevanja, hobiaktivnosti, ali i struno obrazovanje za odreeno zanimanje
29
Odgojno-obrazovni program
= dokument u kojem su naznaeni odgojni i obrazovni ciljevi, zatim odreen broj mikrojedinica, te
napomene o realizaciji, odnosno vanijim uvjetima koje treba osigurati za realizaciju (materijalna oprema,
prostor za aktivnosit uenika, strunost uitelja)
= odreuje opseg, dubinu i slijed pouavanja nekog sadraja
OPSEG odreuje kvantitetu injenica i generalizacija
DUBINA odraava dubinu mikroanalize nekih sadraja prouavanja u nastavi
= opseg i dubina determinirani su stupnjem kolovanja, ciljevima odgoja i obrazovanja, psihofizikom
zrelou, prethodnim iskustvima uenika
sadraji koji su izabrani za neki stupanj kolovanja trebaju biti rasporeeni i sloeni kako bi uitelji
mogli lake izraditi svoje izvedbene programe i organizirati ostvarivanje predvienih nastavnih
ciljeva
30
core curriculum jezgrovni kurikulum, predstvaja praksu kada se neka struka (predmet) uzima
kao centralna jezgra oko koje se ostale struke grupiraju
najee se curriculum neke kole ne oslanja samo na jedan od prethodnih kriterija (orijentacija), ve
se u njemu ukrta vie njih.
Na temelju okvirnog programa svaka kola izrauje izvedbeni program rada
31
32
* u podruju znanosti u umjetnosti nove se spoznaje i tvorevine svakodnevno umnaaju. Svaki izraeni
program je nakon godinu dana siromaniji za sve ono to je u tom razdoblju bilo stvoreno ili otkriveno. Kako
rijeiti taj problem?
naelo egzemplarnosti = izabrati samo reprezentativne primjere i od toga strukturirati program. Postojei
programi u opeobrazovnim i strunim kolama nisu uvijek raeni uz uvaavanje tog naela pa su prepuni
nevanih pojmova i injenica (didaktiki materijalizam!)
prihvaanje ovog naela omoguuje da se prevlada tendencija neprestanog uvoenja novih predmeta u
kole
princip historinosti i suvremenosti = pitanje osuvremenjivanja kolskih programa
znai u strukturi programa dati odgovarajue mjesto povijesnim injenicama i dogaajima te, isto tako,
odgovarajue sadraje iz suvremenog ivota.
povijesnih sadraja treba u programu biti toliko da se shvati i razumije sadanjost i suvremenost
*** Sadraji programa neke kole ili razreda mogu biti strukturirani u vee ili manje cjeline.
Teorija i praksa kolskog programiranja prua vie argumenata za integriranje sadraja u vee cjeline,
odnosno zagovara se strukturiranje (integriranje) sadraja u manji broj cjelina, osobito u poetnim razredima
O.
U kasnijim godinama kolovanja tolerira se vea diferencijacija sadraja na vie manjih programskih cjelina
poetni razredi O = osnove znanosti o prirodi i drutvu
srednji stupanj O = osnove znanosti o prirodi i osnove znanosti o drutvu
zavrni razredi O = povijest, zemljopis, biologija, kemija, fizika
* za svaku diferencijaciju ili integraciju u programiranju treba imati valjane strune argumente, temeljene na
poznavanju struke podruja koje se programira te znanosti o odgoju i obrazovanju. U svakom sluaju, treba
izbjegavati pretjeranu diferencijaciju na osnovnokolskim i srednjokolskom stupnju obrazovanja
Svim uenicima nastoje se pruiti jednaki uvjeti za stjecanje opeg i strunog obrazovanja. tu se susreemo s
nunou prihvaanja principa jedinstva i razliitosti koji stoje u dijalektikom odnosu. Ipak, uoavaju se
33
individualne razlike meu uenicima taj se problem moe ukloniti poveanom brigom za
individualizacijom sadraja, metoda i oblika, tj. ve spomenutim prilagoenim programima.
34
nakon definiranja sadra i aktivnosti, dogovara se nain realizacije: zajedniki, u grupama, u paru, u uionici
ili izvan nje, ...
-
tjedno planiranje prisutno u razrednoj nastavi, razrauju se o-o zadaci i sadraji te nain realizacije
- planiranje se ne smije svesti samo na zajednike aktivnosti jer tada proces ne bi uzimao u obzir
individualne potrebe vano je da svaki uenik samostalno planira svoj rad, to se ui (manja djeca mogu
zajedno s uiteljicom planirati svoj dnevni, a starija tjedni rad)
- stariji osnovnokolci i srednjokolci mogu izraivati i svoj mjeseni plan napredovanja
Provedbeni stupnjevi etape dogovaranja:
1. ispitivanje o-o potreba
2. programiranje
3. planiranje
4. pripremanje
Obrazovni aspekt etape dogovora
-ispitivanje potreba svodi se na spoznajne, doivljajne i psihomotorne interese u sklopu znanstvenih,
umjetnikih i tehnolokih aktivnosti i sadraja
Odgojni aspekt dogovora
-odnosi se na ispitivanje biolokih, socijalnih i samoaktualizirajuih potreba (boravak na svjeem zraku,
podizanje kvalitete odnosa u grupi i sl.)
35
REALIZACIJA
- sredinja etapa o-o procesa
- vremenski traje najdue i u njoj se ostvaruju o-o zadaci
- dva stupnja: organizacija i izvoenje
Organizacija
-
godinja na razini kole (kalendar kole, kada e se ii na ekskurzije, izlete., kad su blagdani kao i
sve redovite aktivnosti)
na organizaciju o-o procesa utjee i profil uitelja radi li istovremeno s vie razreda, odnosno jedan
razred s vie uitelja ili ne
profil uitelja utjee na dnevnu artikulaciju kad jedan uitelj izvodi nastavu u jednom odjeljenju ima
vee mogunosti za kvalitetnu dnevnu artikulaciju
dnevna artikulacija uvjetovana je i duinom boravka djece u koli (problem nastave u smjenama kod
nas)
Integrirani dan
-zapoinje dogovorom s uenicima to e se sve raditi, moe ga se zapisati na neko vidljivo mjesto
- zatim slijede tri mogue varijante:
1. svi uenici realiziraju iste sadraje, ali se vrijeme strukturira po potrebi
2. uenici se podijele u nekoliko veih grupa, a svaka je angairana na drugom sadraju
3. svaki uenik radi samostalno na izvrenju dogovorenog, sam odluuje o slijedu aktivnosti i vremenu
koje e na koju aktivnost potroiti
- u praksi najee kombinacija svih triju varijanti tokom dana
36
osnovna pogreka tradicionalne didaktike je u tome to je obino jedan od ova 3 aspekta proglaavala
opevaeim (najee spoznajni) pa je za sva podruja traila da se zasnivaju na zakonitostima tog
aspekta (to je imalo negativne posljedice na metodiku umjetnikog i tehnolokog podruja)
Odgojni proces
-
svaki od ta tri aspekta bit e razliito prisutan u svakom od podruja odgoja (u egzistencijalnom e
biti naglaeniji bioloki aspekt, u drutveno-moralnom socijalni aspekt, u humanistikom
samoaktualizirajui aspekt, itd.)
odgoj se odvija kao jedinstvo biolokog, socijalnog i samoaktualizirajueg aspekta, a obrazovanje kao
jedinstvo spoznajnog, doivljajnog i psihomotornog aspekta
37
sudjeluju i jedni i drugi pri emu treba izbjegavati zapadanje u odreene klieje te nastojati da o-o
proces uvijek bude stvaralaki
2. naelo ekonominosti odnosdi se na racionalno troenje vremena i materijalnih sredtsava
3. naelo adekvatnosti katkad e biti adekvatnije potrioiti vie vremena i novca, da bi se ostvarili
odreeni zadaci
4. naelo primjerenosti prilagoavanje organizacije o-o procesa dobi djece i njihovim psihofizikim
karakteristikama
5. naelo integracije zahtjev da se pojedino vremensko razdoblje (godina, mjesec, tjedan, dan)
sagledaju u svojoj kompleksnosti i specifinosti
6. naelo diferencijacije naglaava potrebu mikrostrukturiranja o-o procesa
7. naelo individualizacije zahtjev da se svakom pojedinom ueniku omogui zadovoljenje njegovih
interesa i potreba
8. naelo personalizacije omoguavanje sudionicima o-o procesa da pokau svoju autentinu linost
9. naelo socijalizacije - naglaava da je o-o proces ujedno i proces uratanja pojedinca u kolektiv
EVALUACIJA
-
praenje i ocjenjivanje odnose se na sve aspekte kako odgoja tako i obrazovanja (vidi koji su koji
ranije)
svako o-o podruje ne pridnosi jedna ko tim aspektima pa je teko ponuditi jedinstven model praenja
i ocjenjivanja
priopavanje: usmeno pred razredom, usmeno u 4 oka, zabiljeke u uenikovu biljenicu, roditelju na
informacijama, roditelju na roditeljskom sastanku, roditelju pismeno, roditelji i ueniku pismeno na
kraju obrazovnog razdoblja
38
sintetiko o.- prihvaenije zbog jednostavnosti, ali su mu pedagoke vrijednosti ograniene (brojevi
ili slova za ukupnu sliku o ueniku)
potrebno je razlikovati zabiljeke u funkciji praenja od onih u funkciji vrednovanja (prve ne moraju
biti toliko jasne ueniku koliko druge, treba paziti na terminologiju)
svaki ocjenjiva s vremenom izgradi vlastiti sustav pa je svaka ocjena, osim to je pokazatelj znanja
negok uenika, ujedno i pokazateljkriterija ocjenjivanja nekog uitelja (taj kriterij ovisi i o
pedagokom aspektu na kojem je neka kola utemeljena
suvremene kole nastoje se temeljiti na konceptu "pedagogija uspjeha za sve" to znai da obavezne
kole ne bi trebale biti selektivne
potrebno je ee analizirati krtierije ocjenjivanja svakog uitelja te ih u tom smislu obrazovati kako
njihova osobna jednadba ne bi previe utjecala na uspjeh uenika
39
9. POGLAVLJE:
PROGRAMU
- Frontalni oblik
Oznaava rad jednog nastavnika pred odjeljenjem, ali i pedagoku situaciju u kojoj trideset uenika paljivo
prati nastavnikovo izlaganje i pouavanje. Ovdje dominira jednosmjerna komunkacija, samo povremeno
dopunjena razgovorom ili uenikim neverbalnim povratnim informacijama uitelju o tome koliko ga
razumiju ili koliko su motivirani za praenje izlaganja.
Uitelj pri frontalnom radu ne moe uzimati u obzir individualne interese i prethodna iskustva. Priprema se
za rad s odjeljenjem unaprijed pretpostavljajui da su interesi i potrebe u njemu priblino isti. Najvanija
prednost ovakvog naina rada je ekonominost, odnosno mogunost da se istovremeno pouava trideset ili
vie uenika priblino istih predznaja i potreba. Koritenjem nekih tehnikih medija te izvoenjem
demonstracijskih pokusa pred odjeljenjem uz takvu se nastavu mogu postii i pedagoki efekti. Glavni
nedostatak ovakve nastave jest to to uitelj kad istovremeno radi s velikom grupom uenika ne uzima u
obzir njihove posebnosti odnosno individualne razlike, a isto tako veliki je problem i to to dio uenika esto
ak ni ne slua uiteljevo izlaganje. Razlog nesluanju moe bitioskudno predznanje, ali i jednolinost
uiteljeva izlaganja.
40
Individualni oblik
U Americi je prvi pokuaj individualizacije nastave realiziran u gradu Gueblou i poznat je kao Guebloplan, a u Europi je prvi takvo neto pokuao O. Decroli. Dananjem shvaanju individualizacije najblie je
uenje E. Clapardea tzv. kola po mjeri. On je smatrao da u uvjetima kolektivne nastave nastavnici ne mogu
pruiti svim uenicima ono to oni mogu primiti, a isto tako ne mogu traiti od uenika ono to ne mogu
pruiti. Rjeenje je vidio u koli po mjeri gdje se nastavni zahtjevi postavljaju prema sposobnostima,
interesima i mogunostima uenika. Njegove ideje su se razraivale dalje u sklopu projekta nove kole pa
se tako pokualo nai didaktika rjeenja kako u kolektivnoj nastavi omoguiti nastavniku da uzima u obzir
individualne razlike meu uenicima. Pojavila su se tako rjeenja diferencijaacije nastave, a to se ostvarivalo
dijeljenjem odjeljenja na vie grupa, izdvajanjem pojedinca iz kolektiva, davanjem uenicima individualne
nloge za rad, oritenjem tehnologije... ali uza sve to ipak je nastavnikova savjetodavna uloga ostala
nezamjenjiva.
Danas postoji dilema u didaktikoj literaturi: treba li smisao kolovanja biti u tome da svi uenici postignu
unaprijed odreenu razinu znanja i sposobnosti ili je potrebno omoguiti da svaki uenik postigne optimalne
rezultate.
Na temelju spoznaja pedagogije, didaktike i psihologije vie je argumenata za drugu opciju, ali naalost u
praksi se vie koristi ova druga. Veina studija jo uvijek osposobljava budue nastavnike preteno za
frontalni rad iako bi trebalo raditi na tome da se upotrtebljavaju razliite nastavne metode koje bi omoguile
uzimanje u obzir individualnih razlika uenika.
Rad u paru
Rad u paru ima veliki motivacijski utjecaj na aktivnosti uenika. Meusobno se kontroliraju i potiu na rad.
Sposobniji i ekstrovertirani uenici e poticati i ukljuivati u kolektivni rad one izolirane i introvertiranije
uenike. Potie se komunikacija. Par moe biti sastavljen od uenika istih ili razliitih intelektualnih
sposobnosti, uenika s razliitim predznanjem, razliitih osobnosti... Sve to ovisi o pedagokim ciljevima,
psihofizikoj zrelosti uenika... Rad u paru pridonosi i osamostaljivanju uenika.
Rad u parovima susreemo u svim etapama o-o procesa, a a postoje njegove razliite varijante:
1. svi parovi rade iskljuivo identian zadatak, npr. pokus iz kemije
41
2. svi parovi rade jedan dio identinog zadatka, a drugi dio se prema odreenom kriteriju diferencira,
npr. rjeavanje matematikih zadataka
3. grupa parova radi identian zadatak, npr. pokus o propusnosti vrsta tla, pojedine grupe razliitu vrstu
tla.
4. svaki par u odjeljenju radi poseban zadatak, npr. sastavlja reenice u slovnici ili plan za razliite
izlete...
5. I unutar para mogu se diferencirati zaduenja lanova, znai svatko radi svoj dio pa na kraju
zajedniki raspravljaju o obavljenim zadacima. Druga varijanta je da rade zajedno na zadatku,
zajedniki trae rjeenja, a trea varijanta je da jedan preuzme ulogu uitelja a drugi uenika.
Grupni rad
* utjecaj Deweyja, a najdosljedniji Roger Cousinet
Ovaj socijalni oblik rada karakteristian je po unutarnjoj dinamici i didaktikim vrijednostima. Njime
dobijemo vee mogunosti meusobnog komuniciranja uenika, odreene mogunosti potivanja
individualnih razlika meu uenicima, te odgajanje nekih pozitivnih karakteristika linosti. Pridonosi i
razvoju socijlanog ponaanja djeteta., ali o socijalnoj zrelosti djeteta ovisi koliko e grupnog rada biti u koli.
- U najranijoj dobi kao i u prvoj godini kolovanja djeje grupe su neformalne, labilne i kratkotrajne, a motiv
grupiranja je najee neposredan zajedniki interes za neku aktivnost.
- oko 9. godine dogaaju se promjene u socijalnom ponaanju, poinju uoavati da u grupi mogu zadovoljiti
neke svoje potrebe ( potovanje, ljubav, sigurnost, samopotvrivanje). Dakle ve od prvih godina kolovanja
u koli se mogu njegovati razne aktivnosti s manjim grupama djece, a radi njihova privikavanja na rad u
manjim grupama. Ve u 3. i 4. razredu moe se postupno prelaziti na grupni rad.
Kod grupnog rada jako je vaan nain formiranja grupa. Ponekad je to dirigirano,a ponekad spontano, ovisi o
psihofizikoj zrelosti uenika i prirodi zadatka. Karakteristike socijalnih odnosa u grupi uenika moemo
odrediti sociometrijskim testom. U poetnim razredima, zbog labilnosti socijalnih veza, rezultati sociograma
vrijede oko 10-ak dana.
Grupni rad je koristan i kao strategija pedagoke terapije. Ponekad se koristi da bi se socijalizirali izolirani
pojedinci ili uklonili negativni efekti ekstravertirane djece.
Za odreivanje broja lanova grupe posebno je vano kakve se socijalne veze i kakva komunikacija trebaju
odvijati u grupi. Za sve stupnjeve kolovanja mogu se preporuiti grupe od 3 do 5 lanova.
42
U grupnom radu lanovi grupe uvijek sjede licem u lice, a voa grupe treba osigurati da svi lanovi budu
aktivni. Trajanje samostalnog grupnog rada ovisi o interesu lanova grupe i karakteristikama radnih zadataka.
Radni zadaci mogu biti i potpuno isti i potpuno razliitim pa tako govorimo o podijeljenom i nepodijeljenom
grupnom radu, odnosno diferenciranom i nediferenciranom grupnom radu.
Pedagoka radionica
Izmjenjuju se individualni rad, rad u parovima te grupni rad. Za organiziranje pedagoke radionice potrebno
je osigurati odgovarajui prostor i opremu.
Svaki od prikazanih oblika rada pridonosi razvoju nekih karakteristika linosti, a pomau i socijalnom i
emocionalnom sazrijevanju pojedinca.
Mogue su brojne varijante kombiniranja socijalnih oblika. U osnovnoj koli samostalnog rada treba biti
barem toliko koliko i frontalnog rada uitelja s itavim odjeljenjem.
43
dva puta tjedno u stanu radi pruanja instruktivne pomoi. Tako pruanje instruktivne pomoi zove se
patronano pouavanje.
Rad uitelja u tandemu i timska nastava
Smatra se da je organizacija nastave u kojoj sudjeluju timovi strunjaka bogatija i dinaminija i da pridonosi
uklanjanju monotonije u nastavi. Timska nastava moe se definirati kao organizacija nastavnog procesa u
kojoj se ostvaruje ljudska suradnja veeg broja nastavnika na principu podjele rada u sklopu nastavnog
predmeta ili programa veeg broja predmeta (Nikovi). Za Decherta timska nastava je forma organizacije
nastave u kojoj sudjeluju pouavatelji i njihovi uenici gdje dva ili vie nastavnika preuzimaju odgovornost
za cijelokupnu nastavu ili znatan dio nastave za istu grupu i rade zajedno. Iz svega reenog uoavamo da je
timska nastava skup nastojanja usmjerenih na reorganizaciju nastavnikog kolektiva s ciljem da se unaprijedi
nastava i to tako da dva ili vie nastavnika dijele odgovornost za pripremanje, planiranje, realizaciju i
vrednovanje izvoenja nastave za dvije obrazovne grupe ili vie njih.
U dobro organziranoj timskoj nastavi smiljeno se izmjenjuju razni socijalni oblici rada od individualnog i
individualiziranog preko rada u parovima i manjim grupama do onoga s velikim grupama uenika. Postoje tri
vrste timske nastave:
-horizontalna; u svim paralelnim odjeljenjima jednog razreda sastavlja se tim od nekoliko nastavnika iste
specijalnosti
-vertikalna; zajedniku odgovornost preuzima vie predmetnih nastavnika razliite specijalnosti
-kombinirana
- metode su razraene samo za moralni odgoj: metoda uvjeravanja, navikavanja, poticanja, spreavanja i
ponegdje metoda natjecanja
10.2. SUSTAV ODGOJNO-OBRAZOVNIH STRATEGIJA
- budui da razliiti autori imaju razliite metode i postupke, zadatak didaktike je da sve te uoene
postupke prema odreenim teorijskim polazitima sistematizira, ali i kritiki preispita te stvori sustav
strategija koji e biti rezultat uopavanja postojeih iskustava
- osim induktivnog, potreban je i deduktivni pristup polazei od definicije odgojnih i obrazovnih
zadataka, potrebno je za svaku grupu zadataka odrediti i postupak kojima se oni mogu ostvariti
MATRICA ODGOJNIH POSTUPAKA (na osnovi matrice odgojnih zadataka)
Odgojni aspekt
Bioloke potrebe
Egzistencijalni odgoj
Zdrava prehrana,
boravak na zraku,
kretanje, istoa
Drutveni odgoj
Igre, simulacije,
dramatizacije, drutveno
korisni rad..
Socijalne potrebe
Sastanci, dogovori,
postavljanje cilja,
perspektiva, rasprava
Objanjavanje,
upuivanje, razgovor,
rad na tekstu,
demonstracija
Proslave roendana,
sveanosti, susreti, igre,
izleti, ajanke, posjeti
Podrka, suosjeanje,
pohvala, razumijevanje,
pomaganje, simpatija,
ljubav, nagrada,
priznanje
Samoaktualizirajue
potrebe
Humanistiki odgoj
Pomaganje nemonim
osobama, uvanje
zdravlja, zatita
ivotinja
Potovanje pravila,
zahtjev, skretanje,
opomena, kritika, zabran
Terapija pokretom,
glazbom, crteom
igrom, realitetna
terapija, autogeni
trening, aktivno sluanje
Odgojne strategije, metode i postupci mogu se sistematizirati prema razliitim kriterijima. Prema kriteriju
usmjerenosti metoda i postupaka na zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba postoje strategije egzistencije,
socijalizacije i individualizacije.
ODGOJNE STRATEGIJE, METODE I POSTUPCI
Strategija
Egzistencija
Metode
Zdrav nain ivota
Praktini radovi
Sigurnosti
Socijalizacija
Komunikacija
Afirmacija
Postupci
Zdrava prehrana, kretanje, istoa
Igre, simulacije, dramatizacije
Samozatita od opasnosti u kui,
sigurnost u prometu
Sastanci, dogovori, perspektiva,
rasprava, dopisivanje
Proslava roendana, sveanosti,
45
Kooperacija
Individualizacija
Sluanje
Poticanje
Terapija
Prema matrici obrazovnih zadataka odreuju se obrazovni postupci kojima se mogu ostvariti ti zadaci. Tako
se dobiva matrica obrazovnih postupaka:
Obrazovni aspekt
Kognitivni (spoznajni)
interesi
Znanstveno obrazovanje
Pouavanje-odgovori na
pitanja, objanjavanje,
demonstriranje
Afektivni (doivljajni)
interesi
Psihomotorni (djelatni)
interesi
Umjetniko obrazovanje
Uenje o umjetnosti,
heuristiki razgovor,
objanjenje, rad na
tekstu, analiza djela
Doivljaj-sluanje,
gledanje, itanje
izraavanje-gluma, ples,
slikanje, pisanje
Crtanje, pjevanje,
sviranje, govor, pisanje,
plesanje, itanje, gluma
Tehnoloko obrazovanje
Demonstriranje radnji i
pokreta, opisivanje,
eksperimentiranje,
projektiranje
Izlobe, sportske
priredbe, susreti, izleti,
logorovanja, projekti
Vjebanje, praktini
radovi, vjebe
oblikovanja, vjebe na
spravama, igre
I ovdje se obrazovni postupci mogu strukturirati prema razliitim kriterijima. Ova matrica nudi dva kriterija
jedan je po podrujima, a drugi po interesima. Po drugom kriteriju vidi se da je za zadovoljavanje spoznajnih
interesa bitno poduavanje i uenje, a te su metode dominantne u znanstvenom podruju. Za doivljajne
interese bitno je doivljavanje i izraavanje doivljaja, a to je dominantna aktivnost u umjetnikom podruju.
Za djelatne je interese vano vjebanje koje je prisutno u svim podrujima, a posebno u tehnolokom
obrazovanju.
OBRAZOVNE STRATEGIJE, METODE I POSTUPCI
Strategije
Metode
Postupci
46
Pouavanje
Problemsko pouavanje
Heuristiko pouavanje
Programirano pouavanje
Uenje otkrivanjem
Istraivanje
Simulacija
Projekt
Doivljavanje
Izraavanje i stvaranje
Interpretacija
Evaluacija
Kreacija
Vjebanje
Uenje uenja
Uenje jezika
Praktini radovi
Tjelesno vjebanje
Stvaranje
Znanstveno stvaranje
Umjetniko stvaranje
Radno-tehniko stvaranje
47
- zdrav nain ivota predstavlja osiguravanje uvjeta za odravanje samog ivota i normalan rast i razvoj
- djeca postupno shvaaju da se ljudska egzistencija ostvaruje radom, a da je rad preoblikovanje prirode u
skladu s ljudskim potrebama
- u ovu strategiju ulazi i metoda sigurnosti i samozatite djeci prijete mnoge opasnosti koje ugroavaju
njihovu sigurnost (vatra, plin, struja, promet) razliitim igrama, simulacijama i akcijama djecu
moemo osposobiti da izbjegnu mnoge opasnosti ili, ako se u njima nau, da se znaju produktivno
ponaati
10.3.2. Strategija socijalizacije
- obuhvaa metode i postupke kojima se ostvaruju potrebe pojedinca za drugim ljudima, za ljubavlju i
pripadanjem, za vlastitim potvrivanjem, ali i drutvene potrebe za zajednikim ivotom ljudi
KOMUNIKACIJA uspostavljanje kontakata, razmjena informacija s drugim ljudima te
m e
meusobno razumijevanje
AFIRMACIJA obuhvaa niz postupaka kojima se djeca navikavaju traiti dobro u drugim l j u d
ljudima, pridavati vanost svakoj osobi, prihvaati razliitost meu ljudima
KOOPERACIJA osposobljava mlade ljude da se vie okrenu suradnji nego natjecanju i da o v l a
ovladaju postupcima kojima se mogu rijeiti sukobi na produktivan nain, pri emu nitko nee biti poraen
10.3.3. Strategija individualizacije
- obuhvaa metode i postupke kojima se potie i omoguava razvoj odgajanika u samostalnu i autonomnu
ljudsku jedinku, u samoaktualiziranu i autentinu linost
SLUANJE moe biti aktivno i pasivno
- uz to vezan ii razgovor, prednost ima razgovor prihvaanja i tzv ja-govor koji je
48
TERAPIJA IGROM obino se koriste lutke koje predstavljaju roditelje, baku i djeda, brata i s
sestru, uitelje i druge osobe iz djejeg ivota
- kad se dijete dovoljno oslobodi, ono e u igri simbolino prikazati
kon
49
HEURISTIKO POUAVANJE
- takoer polazi od problema, ali se odgovor ne daje izravno nego se uenik postupno dovodi do rjeenja,
omoguavajui mu da sam doe do zakljuka
PROGRAMIRANO POUAVANJE
- problem koji se pouava dijeli se na osnovne elemente prezentirane ueniku, a zatim mu se daje zadatak
koji zahtijeva odreenu aktivnost vezanu uz taj sadraj
- kad uenik rijei zadatak, dobiva povratnu informaciju o ispravnosti ili neispravnosti onoga to je
uradio i uputu za daljnji rad
Strategija uenja otkrivanjem podijeljena je u tri metode, istraivanje, projekt i simulacija (za sve je
karakteristino tzv. iskustveno uenje)
ISTRAIVANJE
- metoda kojom uenici pouavaju stvarnost
- etape uoavanje i definiranje problema trebaju izvravati zajedniki nastavnik i uenik
- nakon toga slijedi formuliranje hipoteze (mogu djeca koja su sposobna za apstraktno r a
razmiljanje
- prikupljanje podataka, promatranje, praenje
- na osnovi dobivenih podataka izvode se zakljuci o istinitosti ili neistinitosti p o s t a
postavljenih hipoteza
SIMULACIJA
- koristi se kada sudjelovanje u stvarnim situacijama nije mogue, tj. kada se uenici pripremaju za
sudjelovanje u stvarnim situacijama
Igra uloga uenici u odreenim ulogama meusobno komuniciraju u zamiljenoj situaciji
Plan-igra nosioci pojedine uloge su grupe uenika, komuniciraju pisanom komunikacijom
Igre s pravilima strategijske igre (mlin, ah) i igre na sreu (karte)
PROJEKT
- polazi se od problema i postavljanja hipoteza, ali se poslije toga izrauje pismeni plan rjeavanja tog
problema
- nakon toga se radi na tom planu, a steena iskustva se sistematiziraju i izvode zakljuci
10.4.2. Strategija doivljavanja i izraavanja doivljenog
50
- postoji metoda recepcije umjetnikoga djela, metoda interpretacije i reprodukcije te metoda evaluacije
RECEPCIJA UMJETNIKOG DJELA
- odnosi se na plodonosan susret uenika s umjetnikim djelom
- treba odabrati djelo koje nije ni ispod ni iznad njihovih recepcijskih mogunosti
- osnovni postupak jest prianje pria uz sviranje, gledanje slikovnica ili dijafilma, animaciju lutke ili
glumu, ples i pantomimu
INTERPRETACIJA I REPRODUKCIJA
- u susretu s umjetnikim djelom uvijek se zauzima i odreeni stav koji moe biti pozitivan ili negativan
- svaki uenik ima pravo na svoj stav i treba mu omoguiti da ga obrazloi i eventualno konfrontira s
drugim stavovima (kroz raspravu, kritiku)
KREACIJA
- ostvaruje se slikanjem, oblikovanjem, stvaranjem glazbe, pisanjem poezije
- ova metoda znai stvaranje odreene podrke stvaralakim impulsima djece, znai omoguavanje
ueniku da ostvari svoju inspiraciju kad za to osjeti potrebu i to prezentira drugima
10.4.3. Strategija vjebanja
- osnovno za ovu strategiju jest viekratno i dugotrajno izvoenje odreenih radnji i postupaka to vodi
njihovu usavravanju i automatizaciji, tj. izvoenju bez veeg napora uz minimalan broj pogreaka
Uenje uenja metoda kojom se djeca uvjebavaju koristiti razliitim izvorima (grafiki, t e k
tekstualni, matematiki, tehniki)
Uenje jezika bitno da bude tzv. prirodno uenje, tj. da se ui u komunikaciji
Uenje praktinih radnji 2 pristupa: uenici izvode samostalno neku radnju sve dok ne p o s t
postignu zadovoljavajui stupanj sigurnosti i preciznost, ili da te o p e r
operacije
51
Etape:
Inspiracija
Rad na ostvarivanju inspiracije
Zavretak stvaralakog ina
Komunikacija sud drugih ljudi
Postupci kojima se potie stvaralatvo:
Oluja ideja postupak kojim se eli doi do ideja kako rijeiti neki problem, ideje se slobodno i z n
iznose i nijedna se ne smije kritizirati
Morfoloka analiza pojava o kojoj se radi podijeli se na to vei broj varijabli i za svaku se n a v
navede to vei broj elemenata
Radionica budunosti nastoji se nai rjeenje za neki konkretan problem koji je aktualan za one k
koji u tom postupku sudjeluju
Scenarij postupak kojim se pronalaze putovi prijelaza od sadanjeg (nezadovoljavajueg) stanja
u e n
52
54
- kolska arhitektura i opremljenost kolskog prostora uvelike utjee na izbor i izmjenu mjesta za
odvijanje pedagokih aktivnosti i strategija uenja i pouavanja
- opremu u svim specijaliziranim uionicama u koli treba prilagoditi naglaenoj orijentaciji na
samostalan rad uenika u grupama, parovima ili individualno
- U k. zgradi treba urediti razliite prostore za uenje, druenje, igranje i rad
- Prostori za uenje i rad predvieni su za grupni i individualni rad, za rad manjih grupa u. (6-10) i
okupljanje velikih skupina uenika (300-400)
- Uputno bi bilo graditi zgrade za najvie 600 uenika koji se mogu, bez rada u smjenama, angairati u
kolskoj zgradi od jutra do mraka
11.3.1. Biblioteno-informacijski prostor
- Mjesto mu je obino uz sredinji hol
- Sastoji se od vie funkcionalnih prostora za individualni i grupni rad te prostora za smjetaj nastavnih
medija; najvie prostora zauzima knjini fond, a tu su jo i videoteka, fonoteka, dijateka, folioteka,
fonoteka te baza kompjutorskih programa i podataka
- Osnovne informacijske funkcije: prikupljanje, obrada, uvanje i posuivanje informatike grae te
osiguranje uvjeta za rad korisnika s raznovrsnim bankama podataka
- Svaki BIC trebao bi imati odgovarajuu tehniku za umnoavanje i kopitranje, videokasetne i
kompjutorske sustave i druga tehnika pomagala koja omoguuju koritenje razliitih medija; prostor i
oprema trebaju biti dostupni uenicima 10-12 h dnevno
11.3.2. Specijalizirane uionice za razrednu nastavu
- Trebaju, osim lako pokretljivog namjetaja za sjedenje, pisanje i crtanje, imati i drugu opremu koja
omoguuje fleksibilnije oblike i pedagoki vrednije strategije rada
- Stolovi i stolci moraju veliinom biti primjereni fizikoj razvijenosti uenika
- Mala priruna biblioteka, kuti za igranje, tepih u sredini uionice, panoi na bonom zidu, ormarii za
ostavljanje dijela ili itave opreme, raznovrsne didaktike igre za koje e materijal izraivati sami
uenici, nastavnici i uenici viih razreda
11.3.3. Specijalizirane uionice za znanstveno i umjetniko podruje
55
- to je obino jedna vea prostorija za zajedniki rad odjeljenja (25-30 uenika) te manja prostorija za
pripremanje nastavnika i rad manjih grupa uenika
- suvremene kolske zgrade imaju specijalizirane uionice s opremom za fiziku, kemiju, biologiju,
povijest, zemljopis, matematiku, materinski jezik, strani jezik, likovnu kulturu i glazbenu kulturu
- osnovna prednost: racionalizacija uvanja i koritenja opreme te nastavnikova radnog vremena,
motivativna prednost smatra se da ureenost i opremljenost specijaliziranih uionica veoma
motivacijski djeluje na uenike
11.3.4. Specijalizirani prostor za radno-tehniko i tjelesno-zdravstveno podruje
- u zgradama za osnovne kole ureuju se i opremaju polifunkcionalni radioniki prostori u kojima
uenici upoznaju raznovrsne materijale, alate, aparate i ureaje te uvjebavaju izvoenje jednostavnijih
praktinih operacija (rezanje, buenje, bruenje, sastavljanje)
- u takvim su radionicama materijali, alati, aparati i strojevi nuni za realizaciju programa i ciljeva
osnova tehnike kulture (takve su radionice i u opeobrazovnim srednjim kolama)
- prostori za TZK dijele se na otvorene (dvorane za TZK, bazeni te adaptirane prostorije za vjebanje) i
zatvorene
-
Jo jedna skupina medija su kompjutori i fonolaboratoriji za uenje jezika, te internet. Neki u vizualne medije
ubrajaju i simulatore i trenaere.
Vizualni mediji
U njih ubrajamo slikovnice, nastavne listie, knjige, crtee, grafofolije, modele, makete...
Auditivni mediji
-kasete i CD, ponekad i telefon. Pruaju velike mogunosti za unaprjeivanje nastave jezika i glazbe.
Audiovizualni
Televizijske emisije, filmovi
Programirani materijali i kompjutori
Osnovno je obiljeje programiranih materijala (udbenika) sustav tzv. malih koraka. Najmanji korak zove se
lanak. Niz lanaka koji ine smislenu cjelinu ine programirani materijal. lanci mogu biti sloeni na dva
naina: u linijskom slijedu i uz grananje.
Multimedijalnost u odgoju i obrazovanju
Integracijom dvaju ili vie medija radi njihova meusobnog pojaavanja, dopunjavanja ili obogaivanjau
djelovanju nastaju razni multimedijski sustavi.
U ovakvom sustavu vano je da mediji ne ponavljaju iste informacije.
Didaktiki osmiljenom integracijom apersonalnih nasatvnih medija pridonosi se objektiviranju procesa
uenja i pouavanja, a istovremeno i njegovoj racionalizaciji. Racionalizacija i optimalizacija procesa uenja
bitne su karakteristike suvremene obrazovne tehnologije.
Simulacija i demonstracijski pokusi
Simulacija je skup postupaka kojima se oponaaju objekti, strojevi, stanja i procesi u umjetnim uvjetima, a
radi njihova temeljitijeg upoznavanja ili uvjebavanja odreenih radnji. Izvodi se obino na modelima
dtvarnih objekata ili strojeva, odnosno fizikalnim modelima koji omoguuju pokazivanje odreenih procesa.
Simulacije klasificiramo ovako:
57
- prema formi provoenja; igra uloga, plan-igra, metoda sluajeva, simulacijske igre, misaoni pokusi i
kompjuterska simulacija
- prema prirodi komunikacije; simulacije tipa ovjek-ovjek, stroj-stroj, kompjuterska simulacija
- prema sustavnom pristupu; deterministike i sohastike simulacije te statine i dinamine simulacije
Demonstacijski procesi namjerno su izazivanje prirodnih pojava radi njihova promatranja i prouavanja.
Uvjetovanost izbora nastavnih medija
Izbor nastavnih medija ovisi o ciljevima odgoja i obrazovanja, o iskustvu i psihofizikim karakteristikama
uenika, o karakteristikama sadraja uenja, o sposobnostima uitelja i njegovim stavovima te o prednostima
i nedostacima raspoloive nastavne opreme. Pri izboru nastavnih medija i mjesta izvoenja nastavnih
aktivnosti ne smije se zaboraviti da nastava treba pridonijeti ravnomjernom razvoju kognitivnog, afektivnog i
psihomotornog podruja.
- anti komunikacija
59
60
61
Podrazumijeva dominaciju osjeaja ugode ili osjeaja neugode kod sudionika odgojno-obrazovog procesa.
62