DOKIMOLOGIJA

Kolegij: Sustavna pedagogija

Mentorica: dr. sc. Renata Marinkovi, red. prof.
Studentice: Maja Budimir i Dajana Dali

Znanstvena
terminologija
Dokimologija (gr. dkimos: dokazan, estit
+ logija) - znanstvena disciplina o ocjenjivanju

kolska dokimologija - prouava razne

oblike ocjenjivanja u koli te sve imbenike koji
uvjetuju izbor modela i kriterije kolskoga
ocjenjivanja
Evaluacija - sustavni proces prikupljanja,
analiziranja i interpretiranja informacija o
stupnju ostvarivanja ciljeva odgoja i
obrazovanja, odnosno ciljeva nastave
unutarnja evaluacija
vanjska evaluacija

 Ocjenjivanje - dodjeljivanje odreene ocjene za

postignute rezultate uenika, odnosno
razvrstavanje uenika u odreene kategorije
prema postignutim rezultatima u uenju i
dogovorenim kriterijima
ocjena - znak ili sustav znakova kojima se
oznaava odgovarajua razina postignua u uenju
brojano ocjenjivanje
opisno ocjenjivanje
samoocjenjivanje autoevaluacija
sintetiko i analitiko ocjenjivanje

Chris Kyriacou - svrhe kolskog ocjenjivanja:

1. osigurati nastavnicima povratne informacije o
uenikom napretku
2. uenicima osigurati pedagoke povratne informacije
3. motivirati uenike
4. osigurati evidenciju napretka
5. iskazati dosadanja postignua
6. ocijeniti ueniku spremnost za budue uenje

Povijest dokimologije
Osnivanje odbora za empirijska
prouavanja naina ispitivanja i
metrijske vrijednosti kolskih ocjena u
SAD-, Velikoj Britaniji, Njemakoj,
Francuskoj...
Znanstvenici u Hrvatskoj: Ramiro i
Zoran Bujas, Ivan Furlan i drugi
Povijest ocjenjivanja u Hrvatskoj
mijenjala se ovisno o drutvenopolitikom ureenju

kolska
dokimologija
- prouava ispitivanja i procjenjivanja uenikih odgojnoobrazovnih postignua u kolama
- nastoji pronai naine i postupke to objektivnijeg i
pouzdanijeg, a time i valjanijeg ispitivanja i mjerenja
uenikih znanja i drugih odgojno-obrazovnih postignua
Motivacija za uenje i kolska ocjena:
unutarnja i vanjska motivacija

Individualizacija ocjenjivanja
Razredno-nastavno ozraje i ocjenjivanje
natjecateljsko i suradniko

Samostalno praenje i ocjenjivanje uenika

portfolio, samoocjenjivanje

Znanje i ocjena
Raznolikost skala ocjenjivanja u svijetu
Ocjenjivanje u Hrvatskoj: ve 90 godina
upotrebljava se skala od pet stupnjeva:
nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar
(4), odlian (5)

Kriteriji ove skale objanjeni su u Nacionalnom

okvirnom kurikulu
Dokimoloki primjeri iz svijeta:
Kanada: A, B, C+, C i C Engleska: A+, A , B+, B , B-, C+, C, C-, D+, D,
D-, E

Meunarodne organizacije za
ocjenjivanje, praenje i napredak
PISA - Programme for International Student
Assessment
Najvee meunarodno obrazovno istraivanje
Provodi se u zemljama lanica Organizacije za
ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)
ENQA European association for quality assurance
in higher education
Europska udruga za osiguravanje kvalitete u
visokom obrazovanju
Osnovana 2000., Bolonjski proces
Tri tijela: Glavna skuptina, Odbor, Tajnitvo
Razvoj kvalitete visokog kolstva u Europi

Hrvatske organizacije za
ocjenjivanje, praenje i napredak
NCVVO Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja
Provoenje ispita temeljenih na nacionalnim
standardima
- 2006. - nacionalni ispiti
- 2009. - probna dravna matura
- 2010. - dravna matura
AZVO Agencija za znanost i visoko obrazovanje
Edukacija, radionice za predstavnike visokih uilita
Vanjsko vrednovanje postojeih visokih uilita
lanica: ENQA, INQAAHE, CHEA, ECA, CEENQA, IMHE,
OECD

Subjektivni i objektivni naini ocjen

aliza subjektivnog naina ocjenjivanja

zliiti faktori sudjeluju pri oblikovanju uenikih odgovora na ispitu

ki od njih su:

edovoljno jasni i neodreeni odgovori

enikove verbalne mogunosti

ogunost opaanja i vjeto koritenje percipiranim podacima

mocionalna otpornost

Pogreke nastavnika pri

ocjenjivanju
osobna jednadba
halo-efekt
logika pogreka
pogreka sredine
pogreka diferencijacije
pogreka kontrasta
tendencija prilagoavanja kriterija ocjenjivanja
kvaliteti uenike skupine

Objektivniji postupci mjerenja

znanja
Prvi pismeni testovi: kraj 19. st.u
SAD-u.
Testovi znanja
Metrijske karakteristike testova znanja:

valjanost
objektivnost
pouzdanost
osjetljivost instrumenata
normiranost

Tipovi testova znanja

-izvan obrazovnih institucija testovi znanja uspjeno se
primjenjuju ponajvie u radu slubi za profesionalnu
orijentaciju te prilikom stupanja ljudi u radni odnos
- oekivani ispit testom znanja odreenoga tipa utjee na
nain kako
uenici ue i kako se pripremaju za ispit
-

ispitivanje vjetina

 Testovi znanja novoga tipa

- ele izbaciti nedostatke tradicionalnih
testova i klasinih testova
- istraivanja su dovela do zakljuka da bi
testovi znanja novoga tipa mogli
unaprijediti procjenjivanje uenikih
znanja u kolama jer omoguuju
nijansirano odgovaranje

ZAKLJUAK:
Nekoliko problema dokimologije u praksi:
nedostatna edukacija nastavnika o
pravilnom ocjenjivanju
neusklaenost standarda ocjenjivanja na
globalnoj razini
jeste li se susretali s ocjenama tipa -2, 2,
+2 ili 2/3?
vaa pozitivna i negativna iskustva u vezi s
ocjenjivanjem
dravna matura; za ili protiv?