29SNA I HERCEGOVINA

BROJKAL
50;

Tf ;
plj:
14t1t-INflt
Ll\31(121"-Lei3ra
Ns:();;;:::AT8- . 11:9:1"a
13f" r""'"m"o
:
1(

IIRVATSKA DIONI KA TISKARNA.

1911.

Spomeni ka grada

3
.4
7

I 511

908 ( 4976) 911"

H I I

0136881

COB I SS

ffl,STIIISKA
.11ASAN KIKK - SzkRApIVO

,e,to*co

Predgovor.
Od g. 1906. izdaje zem. vlada svake godine
Izvjetaj o upravi Bosne i Hercegovine". Tim je
Izvjet:Ijima" glavna svrha, da pokau rad uprave u
ovim zemljama, nu time, to pokazuju taj rad, pokazuju ujedno i kulturno i materijalno stanje i napredak
naega naroda.
Podaci, koji se nalaze u tim Izvjetajima", ti u
se svih grana narodnog ivota, pa je upravo nemogu e
upoznati se s naim narodom, s njegovim kulturnim
i materijalnim stanjem, a ne poznati barem glavnijih
podataka, koji se nalaze u tim Izvjetajima".
Ali, naalost, do tih Izvjetaja" ne moe se
tako lako do i. tam'pju se u malenom broju primjeraka, no i tih se velika ve ina razaalje po raznim
uredima, da se u njima prae, a samo ih se nekoliko
odredi za prodaju, ali se i njima udari taka cijena,
da je do njih vrlo teko do i.
A ipak je gradivo, koje ti Izvjetaji" imaju, takovo,
da bi trebalo do i do svih slojeva naroda.
To je eto razlog, da sam iz do sada izilih
Izvjetaja" pokupio one podatke, koji se naj vie ti u
kulturnog i materijalnog stanja naeg naroda i da ih
evo tampom javnosti predajem.
Ovoj knjiici nije svrha ista kao i Izvjetajima".
Dok je Izvjetajima" svrha dati sliku uprave, njoj je svrha

I I.

dati sliku kulturnog i materijalnog stanja naeg naroda

i ujedno
samim brojevima pokazati smjer, kojim
se narod u kulturnom i materijalnom pogledu razvija.
Prema ovoj svrhi i probrao sam gradivo i poredao ga.
U prvom sam redu spomenuo zemlju i narod,
onda njegovo kulturno, a napokon njegovo materijalno stanje. U ovom dijelu, u kojem su izneseni
podaci o materijainom stanju naeg naroda, poredao
sam te podatke tako, da am najprije iznio podatke,
koji se ti u proizvodnje, onda podatke, koje se ti e
obrta, trgovine i prometnih sredstava, a napokon
podatke o vjeresiji i o bankama.
Osim ove glavne svrhe, koju sam spomenuo, jo
je jedna svrha, zato sam kupio ovo gradivo i zato
ga tampom izdajem.
U nas je prvi ministar Burian bacio u svijet
krilaticu, da su pravoslavni naj kulturniji elemenat u
Bosni i Hercegovini i danas se toj krilatici dosta
vjeruje. S druge strane sami pravoslavni isti u svakom
zgodom za sebe, da najbolje materijalno stoje. A brojke,
koje sigurno ne e krivo, govore, da se je prevario
barun Burian, a da se varaju i pravoslavni i da su
katolici onaj elemenat, kojega ide nadimak naj kulturniji", a muslimani oni, koji materijalno naj bolje stoje.
To se naj bolje vidi, kada se pregledaju poglavlja o
nastavi, obrtu i trgovini i diobi stanovnitva po zanimanju. Te iste brojke govore to vie, da seljak, jezgra
naroda, stoji kod katolika kud i kamo bolje no kod
pravoslavnih, pa je ovjek lijepo u neprilici trae i
makar to, u emu pravoslavni imaju prvenstvo pred
ostalim vjerama, te mora na koncu konca ostati pri

tome, da je jedino u emu pravoslavni imaju prvenstvo jo uvijek s&mo stanovnitvo i nita vie.
I a ko je uzgredna svrha, u koju izdajem ovu
knjiicu, da nestane pri a o nekakvu prvenstvu
pravoslavnih u Bosni i Hercegovini, mislim, da bi ona
sama opravdala njezin izlazak, jer valjda nema nita
gore no slabo poznavati i samoga sebe i druge,
s kojima si u dodiru.

Priregjiva .

I.
Zemlja.
Bosna i Hercegovina imadu 51.027 etvornih kilometara i to Bosna 41.908, a Hercegovina 9.119.
God. 1904. premjerena je zemlja, te su rezultati
toga mjerenja.
Zemlje u kulturi imade :
Njiva 11.550 etv. km.
Ba a 543
3.991
Livada
Vinograda 62
Panjaka 7.870
ume 26.104
Svega : 50.120 etv. klm.
Ostalo je u nekulturi.

1)

H.
1. Stanovnitvo.
Po zadnjem popisu stanovnitva od 10./10. 1910.
imala je Bosna i Hercegovina svega 1,898.044 stanovnika i to 994.852 mukih i 903.192 enskih.
Po vjerama je bilo 825.338 pravoslavnih, 612.090
muslimana, 434.190 rimokatolika, 8136 grkokatolika,
6.337 evangelika (5.847 augzburke i 488 helvetske
konfesije), 11.875 jevreja (8202 sefarda 3.655 eskenaza)
a ostalih 96.
U postocima bilo je pravoslavnih 43'48 /0, muslimana 32'25, rimokatolika 22'88, grkokatolika 0'43/ 0 ,
evangelista 0'34 0/0 , Jevreja 0'62/() .
Od god. 1895., kada je obavljen zadnji popis
stanovnitva pa do 10./10. 1910. poraslo je stanovnitvo za 329.952 stanovnika ili 21'04% i to : pravoslavni za 152.092 ili 22'45 /0, muslimani za 63.458 ili
11'54%, a katolici za 100.048 ili 29'8%.
Udara u o i, da je u ovo vrijeme znatno spao
godinji prirast stanovnitva, ako se poredi sa prirastom izmegju g. 1885.-1895. Dok su se izmegju g.
1885. i 1895. muslimani mnoili na godinu po 1 . 135%
pravoslavni 1'786, katolici 2'571, to su se u zadnje
vrijeme muslimani mnoili samo sa 0'74/0 , pravoslavni
1'44 /0, katolici sa 1918V0 .
Od g. 1878. neprestano se mijenja razmjer pojedinih vjera stanovnitva na tetu muslimana, a ve inom
na korist katolika. Dok je g. 1879. bilo muslimana
38'73i'o, pravoslavnih 42'88%, katolika 18'08% svega
stanovnitva, prema zadnjem je popisu bilo muslimana
32'251o, pravoslavnih 43'48%, a katolika 22'88,/ 0. Pao

je dakle relativni broj muslimana za 6'481o. a katolika digao se za 4'79/o.

Razlozi. zato je relativni broj muslimana svaki
as to rnanji, a katolika to ve i, jesu nerazmjerno malen
broj poroda, a velik broj mrtvih slu ajeva, zatim seoba
kod rnuslimana, a povoljan razmjer megju brojern poroda
i slu ajeva smrti i donekle useljivanje kod katolika.
To se jasno vidi, ako se navede naravni porast pojedinih vjera u nekoliko zadnjih godina.
G. 1904. naravni porast muslimana iznosio je
3.871, pravoslavnih 10.736, katolika 4.091 ; g. 1905:
musl. 3.923, pravosl. 10.322, katol. 4.524 ; g. 1906:
musl. 7.843, pravosl. 13.320, kat. 7.739 ; g. 1901: musl.
7.174, pravosl. 14.847, kat. 9.112 ; g. 1909: musl. 6.596,
pravosl. 13.619, kat. 6.701.
Kako se dakle vidi od navedenih 5 godina rraravni
je prirast katolika u etiri bio razmjerno mnogo
znatniji nego kod muslimana.
Osim naravnog porasta uzrokom je slabom mnoenju muslimana jo i seoba.
Kako seoba znatno djeluje na brojevni porast
muslimana, vidi se naj bolje ako se uzme na oko, da
je do g. 1909. (ne ra unaju i g. 1908.) iselilo se muslimana svega 34.319, a povratilo se 4.982, dok se je u
isto vrijeme iselilo pravoslavnih 2.965, katolika 79, a
povratilo pravoslavnih 1.132, katolika 3.
Na razmjer pojedinih konfesija megju sobom
neznatno djeluje prijelaz iz jedne vjere u drugu.
Do konca g. 1909. bilo je svega 220 promjena
vjere i to :

4
muslimani su 55 izgubili 38 dobili
84
42
pravoslavni

82
111
katolici

13
4
protestanti
1
11
jevreji

11

1,

19

ff

2. Stanovnitvo po zanimanju,
osobito poljoprivrednici.
G. 1895. bilo je poljoprivrednika 1,385.291 t. j.
88'34/0 od svega stanovnitva. Od toga je bilo glavara
obitelji 221.581 ili 16% i 1,163.710 ili 840 10 ostalih
srodnika.
G. 1910. nabrojeno je 1,668 587 = 87'910,4) poljoprivrednika, dakle u relativnom broju 0'045 manje
nego u g. 1895. Od toga je bilo 283.163 ili 16 .970/0
glavara obitelji a 1,385.424 ili 83'035 srodnika. Od
glavara obitelji bilo je 105.636 muslimana, 118.776
pravosl. i 56.897 katolika.
G. 1895. bilo je vlasnika zemlje 5.833 1) slobodnih
zemljodjelaca 86.867, kmetova 88.970, slobodnih zemljodjelaca, koji su i kmetovi 22.655.
Po popisu od g. 1910. bilo je vlasnika sa kmetovima 10.463 (9537 muslimana, 633 pravosl., 267 kat.) ;
vlasnika bez kmetova 4.279 (3.021 musl., 760 pravosl.,
458 katolika) ; slobodnih zemljodjelaca 136.854 (77518
musl., 35.414 pravosl., 22.916 katolika) ; kmetova 79.701
(3.653 musl., 58.920 pravcrs1., 17.115 katolika) ; slobodnih
zemljodjelaca, koji su ujedno i kmetovi : a) preteno
slobodnih zemljodjelaca 314.453 (1.458 musl., 7.462
pravosl., 5.533 katolika.) b) preteno kmetova 16.963
1)

Raunaju se samo glave porodice.

(1.223 musl., 9.322 pravosl., 6.418 kat.) ; ostalih osoba

koje se bave poljodjelstvom 20.450 (9.226 musl., 6.265
pravosl., 4.190 katolika).
U relativnim brojevima bilo je g. 1910. vlasnika
sa kmetovima : muslimana 9115, pravosl. 605, katol.
2'55 postotaka ; vlasnika bez kmetova : muslimana
70'70, pravosl. 17'76, kat. 10'70 postotaka ; slobodnih
zemljodjelaca : musl. 56'64, prav. 25'88, kat. 16'75
postotaka ; kmetova : musl. 4'58, pravosl. 73'94, kat.
21'47 postotaka ; slobodnih zemljodjelaca, koji su
ujedno i kmetovi : a) preteno slobodnih zemljodj. :
m usl. 10'09 ; prav. 51'63, kat. 3828 postotaka, b) preteno
kmetova : musl. 7'21, pravosl. 54'95, kat. 37'84 postotka.
Kako se iz ovoga moe vidjeti, katolika imade
u razmjeru prema pravoslavnima mnogo vie vlasnika
bez kmetova, slobodnih zemljodjelaca i preteno
slobodnih zemljodj , dok ih ima mnogo manje kmetova.
Udara u o i lijep porast slobodnih zemljodjelaca
i znatno umanjenje ,kmetova, kojima je od g. 1895.
do danas spao broj od 88.970 na 79.701 dakle za
9.269, premda se je stanovnitvo umnoilo za 21'04%.

3. Otkup kmetova.
Od g. 1879. pa do 1909. otkupilo se je to posvema
to djelomice, 26.165 kmetskih naselja za 20,259.574 K.
Od god. 1898. dalje imamo poblie podatke. Od
te je godine pa do konca g. 1909. otkupljeno kmetovskih naselja 11.389 (9.520 posvema i 2.139 djelomice) u povrini od 88.747 hektara za 11,147.346 K.
Do godine 1904. kmetovi su se otkupljivali preteno
sa svojim novcem, dok se od g. 1904. otkupljuju velikom
ve inom s pozajmljenim novcem, koji im daje u naj vie
slu ajeva Privilegovana zem. banka za Bos. i Herceg.".

inovnitvo.
4.
Broj, vjeru i narodnost inovnika i ostalih, koji
su namjeteni u javnoj slubi prikazuju ove tablice :

Nastava.
Zemalja kr.
sv. Stjepana.

V1

Bosna i
Herceg.
Tugjih
drava.

0
rn
C>

Pravoslavni
Muslimani
Jevreji
Evang.
Bezvjerci

C*.

Magjari

cr,

CC>

Ruteni
esi
Bosanci

Grkokatolici
00
C

00

Csi

er,

C>

(.0

Cs)

2.24 I 1009

Po vjero ispovij esti:

Rimokatolici

Njemci

Poljaci

^-

Narodnost:

Svega:

a) Osnovne kole.

3.057 I 3.846

Kraljevina i
zemalja zastupanih u c. vlj.

Srbi
Hrvati

u")
00
C*4

Slovenci
Ostali

F-:

G. 1909./10. bila je u svoj zemlji 331 op a

pu ka kola u 308 mjesta, 138 konfesijskih (107
pravosl., 29 kat., 1 evang., 1 jevrej.) i 11 privatnih,
dakle svega 480 kola i).
Od op ih osnovnih kola bilo ih je u okruju
banjalu kom 56 u 53 mjesta, biha kom 35 u 31 mjestu,
sarajevskom 45 u 38 mjesta, travni kom 41 u 39
mjesta, tuzlanskom 73 u 69 mjesta i u mostarskom
81 u 78 mjesta.
Prema tome je naj slabije sa kolama stalo okruje
biha ko, gdje jedna kola dolazi na preko 7000 dua
i travni ko, gdje jedna osn. kola dolazi na blizu 7000
dua, a naj bolje okruje mostarsko, gdje jedna kola
dolazi na 3.280 dua.
Po povrini dolazi jedna osnovna kola na 106 km 2,
a po stanovnitvu na 3.954 osobe.
Koncem g. 1908./09. polazilo je op e osnovne
kole 27.549 djece, konfesijske 10.746, a privatne 655
i to : 30.494 dje aka i 8.456 djevoj ica. Po vjerama
bilo je 16.136 pravosl., 5.568 musl., 15.329 katoli ke,
1.343 jevr. i 572 inovjer. djece, dakle svega 38.950 djece.
Od djece, koja su bila obvezana polaziti kolu
polazilo je svega 16'56 /0.
Za kole je potroeno te godine 1,962.176 K.
U doba okupacije nala je A.-U. u zemlji 54 katoli ke i
56 pravoslavnih osnovnih kola.

9
G. 1908./09. bilo je u zem. mukoj u it. koli
svega 83 u enika i to : 32 pravosl., 23 musl., 26 kat.
i 1 jevrej, a u enskoj konfesijonalnoj 79 u enica, od
tih 57 kat. 13 pravosl. i 7 jevrejki.
Druga enska u iteljska kola otvorena je tek
ove godine.

Ovdje se moe spomenuti, da je u g. 1909./10.

odrano 84 te aja za nepismene u kojima je 2.513
u enika nau ilo itati i pisati.

b) Trgova ke kole.
G. 1908./09. bile su trg. kole u Trebinju, Livnu,
Travniku, Biha u, Br koj, Bjelini (sa 2 pripravna i sa
2 stru na razreda) i 3 trg. stru ne kole : u Sarajevu,
Mostaru i Tuzli (sa 2 1,ripravna i 4 stru na razreda).
U te je kole ilo 144 muslimana gjaka, 336
pravosl., 309 kat. i 89 jevr., dakle svega 878 gjaka.

e) Gim nazije.
1. Zemaljske.

Njih imade 4 i to : u Biha u, Mostaru, Sarajevu

i Tuzli. Biha ka je gimnazija otvorena ove godine.
U tuzlanskoj, mostarskoj i sarajevskoj gimnaziji
bilo je g. 1908./09. u enika 1015. Po vjerama je bilo
355 pravosl., 350 katolika, 209 muslimana.

c) Vie djevoja ke kole.

Ope vie dievoja ke kole
bile su u Sarajevu, Mostaru i Banjoj-Luci.
U njih je u g. 1908./09. ilo svega 545 u enica
175
pravosl., 267 katolkinja i 103 jevrejkinje.
i to :
Konfesijske vie djev. kole.
Njih je bilo u g. 1908./09. svega 8 i to : 1 pravosl.,
4 katoli ke (2 u Sarajevu, 1 u Biha u i 1 u Travniku)
s nastavnim jezikom hrvatskim sa 13 pravoslavnih
u enica, 204 kat. i 9 jevr.; 2 katoli ke s nastavnim
jezikom njema kim (u Sarajevu i Tuzli) sa 16 pravosl.,
172 kat. i 45 jevrej. u enica ; napokon jedna muslimanska sa 19 u enica muslimanskih.
U svim ovim konfesijskim kolama bilo je dakle
550 u enica i to : 101 prav., 376 kat., 54 jevr, i 19 muslim.
U svim viim djev. kolama bilo je svega 1.095
enica
i to : 276 prav., 643 kat., 157 jev. i 19 musl.
u

d) U iteljske kole.
Njih danas imade 3 i to : 1 muka i 2 enske.
Zemlja uzdrava muku i jednu- ensku, dok drugu
ensku uzdrava kat. zavod K eri Boje ljubavi".

2. Konfesijske.
Potpuna gimnazija konfesijska samo je jedna
i to : nadbiskupska velika gimnazija u Travniku. U
njoj je bilo g. 1908./09. 241 u enik : 3 muslimana, 5
pravosl., 221 kat. i 11 jevreja.
Osim ove potpune gimnazije imaju 2 franjeva ke
esterorazredne gimnazije : jedna u Visokom i jedna
na irokom-brijegu (franjeva ki probandati).
G. 1908./09. polazilo je ove gimnazije 136 gjaka
i to : irokobrijeku 49 katolika, a viso ku 83 katolika,
2 jevreja i 2 pravoslavna.
Dakle u svim gimnazijama bilo je 1.392 u enika :
362 pravoslavna, 212 musl. i 703 katolika.

f) Realke
imaju dvije : jedna u Banjoj-Luci, a druga u Sarajevu.
U njih je ilo g. 1908./09. 618 u enika, 172 pravosl.,
129 musl., 241 kat. i 72 jevreja i to :

10
U Banjoj-Luci bilo je 103 pravosl., 63 musl., 97
kat. i 17 jevreja, a u Sarajevu 69 pravosl., 66 musl.,
241 kat. i 55 jevreja.
Osim ovih kola imadu jo : mektebi, c. i kr.
vojni ki penzionat, erijatska suda ka kola u Sarajevu
(sa 28 pitomaca) 42 medrese g. 1908./09. sa 1.613 u .,
tehni ka srednja kola i 2 zanatlijske k (1 u
Mostaru i 1 u Sarajevu) sa 152 u enika.

iv.
1. Duhan
G. 1909. sadio je duhan 21.851 sadilac i to :
16.946 u Hercegovini, a 4.906 u Bosni.
Posagjenih strukova bilo je kod procjene u Hercegovini 119,361.000 a u Bosni 14,465.000, dakle svega
133,826.000 komada.
Iste godine otkupljeno je u Hercegovin i46.231'22
m. centi za 4,748.791 K, a u Bosni 6.036'15 m. centi za
403.999 K, svega 52.267'77 metr. centi za 5.152.790 K.
Cjelokupni prihod monopola duhana iznosio je g.
1909. 15,466.000 K, a izdatak 8,450.000. ista je prihoda bilo dakle 7,516.000 K.
G. 1907. izvezeno je u inozemlje 1.112 m. centi
sirova duhana u vrijednosti od 303.980 K, te 31 m.
centa duhana za puenje i 1,505.145 komada cigareta
u vrijednosti od 331.413 K, svega u vrijednosti od
635.393 K.

2. Rudokopnje.
1. Ugljeni majdani
nalaze se u Kreki. Zenici, Kaknju, Brezi, Banjoj-Luci.
U manjim koli inama kopa se ugljen kod Ugljevika,
upanjca, Livna, Mostara i Gacka.
Uloena glavnica u ugljene rudokope iznosila
je g. 1909. 1,845.962 K, a dobitak izuzevi gubitak
zeni kog majdana 489.018 K.
1 U Bosni 1 Hercegovini imadu svega 4 tvornice duhana
(u Sarajevu, Banjojluci, Travniku i Mostaru) i 7 otkupnih ureda
(u Ljubukom, Stocu, apljini, Trebinju, Srebrenici i Fo i).
)

13

12
Iste je godine bilo zaposleno u rudnicima 34
inovnika, 53 nadglednika i 2.526 radnika (2302 doma a
i 224 strana), a proizvedeno 6,961.140 m. centi ugljena.
Od proizvedenog ugljena je 5,862.155 m. centi prodato u Bosni i Hercegovini, 944.590 m. centi izvan zemlje
u krajevima oko Save i Dunava i 154.395 m. centi u
Dalmaciji za obalnu plovidbu.

2. eljezna industrija.
eljezo se vadi iz eljezne ruda e, koja se kopa
Vareu.
U varekom majdanu bilo je g. 1909. 16
u
inovnika, 22 nadglednika i 856 radnika.
eljezne se je ruda e proizvelo u toj godini svega
1,183.882 m. centi, od ega je 1,029.549 m. centi predano vlastitim pe irna, a 158.970 m. centi izvezeno
preko Bos.-Broda i Metkovi a.
eljezara u Zenici izradila je g. 1909. 223.072
m. centi eljezne valj ane robe. U njoj je bilo zaposleno 6 inovnika, 8 nadglednika i 704 radnika.
itava eljezna industrija iznosila je g. 1909.
1,200.692 m. centi eljezne ruda e, 490.615 m. centi
sirovog eljeza i 46.768 m. centi ljevane robe, a radilo
je kod nje 923 radnika, izmegju kojih je bilo 100
stranih a 823 doma ih.
3. Rudarska druba Bosnia"
stoji pod upravom vlade, koja ima 65 od sto dijelova.
Ovo je drutvo proizvelo u majdanu Semizovacevljanovi u: manganove ruda e 56.810 metr. centi,
a u majdanu u Dubotici kromove ruda e 3.315
m. centi.

U majdanu Semizovcu je bilo zaposleno 2 inovnika, 4 nadglednika i 167 radnika.

U rudokopu sinjavca i talionici ive u Makari
radilo je 27 radnika i 1 inovnik te je proizvedeno
2.678 m. centi sinjavca i 28 m. centi ive.
4. Rudnik soli I solare dali su g. 1909. 1,893.019
hl. slatine. Od toga je svareno 711.429 hl., a 1,173.944
hl. predano tvornici amoniak sode u Lukavcu.
Te je godine proizvedeno soli 216.863 m. centi,
a radilo je 247 (214 doma ih i 33 strana) radnika,
9 inovnika i 14 nadglednika.
5 Ostala rudarska poduzea.
U majdanu u Bakovi ima kod Fojnice vadilo je
Gornjo-ugarsko rudarsko i talioni ko drutvo u BudimPeti zlatorudno sumporno eljezo, te je g. 1909. bio
u tom majdanu zaposlen 1 inovnik, 5 nadglednika i
114 radnika, koji su iskopali 72.590 m. centi te rude.
Kako se vidi iz gornjega proizvedeno je g. 1909 :
slatine 1,893.019 hl. u vrijednosti od 185.205 K
mrkog ugljena 6,961.140 q. u vrijedn. 3,846.334 K
eljezne ruda e 1,200.692 q. u
583.274 K
n
manganove ruda e 56.920 q. u
166.958 K
kromove
23.205 K
3.315 q. u
sinjavca
5.356 K
2.678 q.
sumpornog eljeza 72.652 q.
94.479 K
)1

dakle svega u vrijednosti od

4,904.811 K,
dok je vrijednost rudarske proizvodnje (soli, sirovog
eljeza, kovkog eljeza, predmeta iz ljevanog eljeza,
i predmeta iz valj anog eljeza i ive) bila 12,952.502 K.
Oko proizvagjanja i taljenja rude bilo je zaposleno 99 inovnika, 107 nadglednika i 4917 radnika

15

14

(3.253 kod rudokopnje, 1.493 kod talionice i 171 drugdje)

Od radnika je bilo doma ih 4.346, austrijanaca 375,
ugar.-hrv. dravljana 187, a inozemaca 9.
U samim zem. erarnim majdanima (i majdanima
drutva Bosnia") radilo je 4.050 radnika i to : 3671
doma ih, 239 austrijskih, 131 ug.-hrv. dravljana i 9
inozemaca. Po vjeri bilo je od ovih radnika 2.175
kat., 1.244 musl., 593 prav., 26 grkokat. i 12 ostalih.
Radni ka nadnica iznosila je od 1 I( do 4 K 50 h.
U svim rudnicima zajedno dobili su god. 1909.
radnici u ime zaslube 3, 455.255 K. Poprije no iznaala je radni ka nadnica 258 h.

3. Popis obrtnih poslova g. 1907.

G. 1907. dala je vlada popisati sve obrtne poslove (pod njima se razumijevaju takogjer i trgova ki)
te je rezultate toga popisa izdala u Izvjetaju o
upravi za g. 1908". Budu i da je ovaj popis do sada
naj ta niji, to su iz njega ovdje i navedeni podaci.
G. 1907. bila su u Bosni i Hercegovini 46593
obrtna poduze a, erarna i privatna. U njima su radile
101.664 osobe (vlasnici i pomo ni radnici) ili 5 74%
od svega stanovnitva.
Obrtni nastani bili su razdijeljeni po okrujima
ovako:
Sarajevsko okruje 10264 sa 29470 zaposlenih osoba
Tuzlansko
9780 16457
Travni ko
8447 17529
Banjalu ko
7925 18347
Mostarsko
6016 9641
Biha ko
4161 10220

dakle svega
46593 obrtna nastana sa 101664
>1
I

ff

zaposlene osobe. Prema tome jedan obrtni posao otpada na 28 stanovnika, a na 1095 km 2
Erarnih poduze a bilo je samo 64 i to sve samo
velikih. Ostalo su bila privatna poduze a (44327) i
poduze a, koja se ra unaju u ku ni obrt (2202).
Od 44327 privatnih obrtnih poduze a ra una ih
se samo 167 = 2'5% u veliki obrt (to su obrtni
poslovi, u kojima radi 20 radnika ili vie), a ostalo
su mali obrti.
U svoj zemlji ima dakle231 veliko obrtno poduze e.
Privatni mali obrti ve inom su posve mali, tako
da je u njima zaposlen velikom ve inom samo vlasnik.
Broj srednjih obrtnih poduze a, u kojima uz vlasnika
radi i nekoliko radnika, neznatan je.
Od 44327 priv. obrtnih poslova 29400 = 65'96%
spadalo je u proizvodne obrte, a 15087 = 34'14/ 0 u
trgovinske.
Vlasnika je u ovim poslovima bilo 44034 i to
29'243 = 66'41 u proizvodnim i 14791 = 33'59 u trgovinskim obrtima.
Megju vlasnicima bile su 143 juridi ke osobe
(91 dioni ko drutvo i 3 komanditna).
Po vjeroispovijesti bilo je vlasnika u proizvodnim
obrtima: nzuslimana 41'53"10 , pravoslavna 31'3110, katolika 24'59% i jevreja 1731 0, a u trgovinskima : muslimana 54'31010, pravoslavnih 26'87, katolika 13'30,
i jevreja 512%.
Po pripadnosti bilo je u proizvodnim obrtima
87'740/ doma ih, 5'570/0 ug. hrv. dravljana, i 3'910/0
austrijskih, a u trgovinskima 93.53% doma ih, 3'04
ug. hrv. i 1'78 .austrijskih dravljana.

17

16
U svim obrtnim poslovima bilo je 55434 namjetenika, od toga 38023 u privatnim obrtnim poslovima.
Od ovih 38023, to su zaposleni u priv. obrtima, njih
je 24735 = 65'06% namjeteno u velikim obrtima.
Svi ovi namjetenici primili su 31,166.148 K.
Od te svote otpalo je 10,548.121 K na erarne velike
obrtne poslove, 15,912.049 K rra 167 privatnih velikih
obrtnih poduze a. Na velika dakle obrtna poduze a
otpalo je od cijele svote 26,510.170 K, dok je na sva
ostala poduze a otpalo 4,655.978 K.
Od priv. trgovinskih poduze a trgovine sa
stalnim nastanom imale su 11999 obrtnih poslova i
3736 obrtnih dijelova.
Vlasnika je bilo 11784 i to po vjeroispovljedi
6192 = 52'55/0 muslimana, 3466 = 29'41 pravoslavnih, 1447 = 12'28 katolika i 632 = 5'36 jevreja,
a po pripadnosti 11.169 = 94 .78/doma ih, 330 = 780%
ug. hrvatskih i 1'72% austrijskih dravljana.
U svim tim trgovinama radila su 3652 obrtna
namjetenika, od kojih je po vjeri bilo: 1436 = 39'32%
pravos!avnih, 1160 = 31'360/o muslimana, 746 = 20'43
katolika i 303 = 8'30 jevreja.
Brojno su bile naj ja e zastupane trgovine ivenik sredstava, bakaluci i trgovine mjeovitom robom.
One su imale 6261 obrtni posao i 691 obrtni dio.
Od 6162 njihova vlasnika bilo je 3585 = 58'18%
muslimana, 1672 = 27'13 postotaka pravoslavnih,
611 = 9'92 postotka kat. i 232 = 3'76 postotka jevreja.
Uz ove trgovine, trgovine sa itom gotovo su
sve u rukama muslimana i pravoslavnih.

4. Tvornice.
Broj je tvornica u Bosni i Hercegovini neznatan,
a i ono, to ih ima, moe se re i, da je sve tugjinsko.
Istom u zadnje vrijeme po inje se i dorna i kapital
ulagati u neke novije tvornice, ali i taj je kapital
tako malen, da se gotovo i neopaa.
Koncem godine 1910. bile su u Bosni i Hercegovini ove vanije tvornice:
Dionika pivara u Sarajevu. Osnovana je 1893.,
te ima kapital od 3,000.000 K. G. 1908./09. proizvela
je 84.767 hl. pive.
Pivara u Banjoj Luci jest vlasnitvo Trapista.
Proizvodi godinje do 6000 hl pive.
Pivovara u Tuzli proizvodi na godinu do 9000
hl pive.
Sarajevski paromlin na valjke osnovan je g. 1908.
sa dioni kim kapitalom od 750.000 K.
Tvornica e era u Usori je u vlasnitvu Dioni kog drutva za preragjivanje i vrijedniju upotrebu
poljoprivrednih proizvoda", koje je osnovano g. 1892.
sa dion. kapitalom od 2,500.000 K.
Rafinenju petroleja u Bos. Brodu imade Danica", dioni ko drutvo za kemi ke proizvode" osnovano g. 1893. s dion. kapitalom od 3,000.000 K. Proizvodi na godinu 1200 vagona petroleja, 150 vagona
benzina.
Bosansko dioni ko drutvo za elektrinu u Jajcu,
osnovano g. 1897. s dion. kapitalom od 6,000 000 K,
proizvodi: kalijev karbid, eljezni silicij, silicij, klorovo vapno i jetki natrijum.

19

18

Bosanska tvornica maffnezita u ep u, osnovana

g. 1908. s dion. kapitalom od 400.000 K.
Prva bosanska tvornica amonijakove sode u Lukavcu kod Tuzle osnovana g. 1893. s dion. kapitalom
od 4,500.000 K.
Pehar" prva b.-h. pecara vo a, fabrika konserva so iva i poduze e za unov ivanje vo a u Sarajevu, osnovano g. 1910. s dion. kaoitalom od 200.000 K.
Prva bos.-herc. tvornica svijea, safuna, kristalne
sode i masnih proizvoda Vda" u Sarajevu, osnovana
g. 1910. s dion. kapitalom od 300.000 K.
Prva bos.-herc. pecara voa i fabrika likera u
Docu kod Sarajeva osnovana je g. 1903.
Prva bos.-herc tvornica ibica u Docu kod Travnika osnovana g. 1901.

5. Pilane.
God. 1909. bilo je 14 parnih pilana umske
uprave u Ilidi, 1 u Zavidovi u, 1 u Pribini u, 2
u Han Kompaniji, 1 u Drvaru, 4 u Sarajevu i 1 u
Vozu i), 5 modernih vodenih (1 u llidi, 1 u Pribini u
i 3 u Sarajevu) i 39 obi nih doma ih vodenih pilana.
Izvoz um. proizvoda u g.1909.prikazuje ova tabla:
Koliina u metri kiin eentima

Gorivo drvo
608.47099
Japija i drvo za
gragju
1,316.271.48
eljezni ka podvala (veleri)
223.27983
Duiee
140.22369
Rezana roba
3,383.777.51
Drveni untur
154.68117
Svega

Trgovinska vrijednost u metri kom

centu u krunama

Vrijednost
ukup-

092

559.793.30

314

4,138.09244

338
8.72
695
530

754.68582
1,222.750.56
23,517.25369
819.81020

Ila

32,007.38601 K.

6. eljeznice.
eljezni ka mrea iznosi u svoj Bosni i Hercegovini 1.629 km.- Od toga una 111'5 km. nOrmalno
tra nih i 1.517'5 km. uskotra nih eljeznica.
Normalne tra nice imade jedino pruga Dobrlin13anja-Luka.
Od 1.517'5 km., to ih imaju uskotra ne eljeznice otpada 999'9 km. na eljeznice, koje stoje u prometu bos.-herc. zem. eljeznica, a 517'6 km. na umske
eljeznice.
Najvanije su uskotra ne eljeznice :
1. Bos.-herc. zemaljske : Bos. Brod -- Metkovi ,
Doboj Simin Han, Lava Bugojno, Donji Vakuf
- Jajce, Sarajevo Uvac, Megjegje Vardite,
G abela bos.-herc. granica Hum Trebinje, UskoP1 je zem. granica u ukupnoj duljini od 911'6 km.
2. Lokalna eljeznica : Ilide Ilide banja i
Karanovac Gra anica duge su 7'3 km.
3. Industrijske i Tegle e eljeznice. Rudarska
eljeznica Vogo a evljanovi , tegle a eljeznica :
Podlugovi Vare, i jo neke neznatnije imaju 75'3 km.
duljine.
4. Elektri ka gradska eljeznica u Sarajevu duga
je 5'7 km.
5. Uskotra ne umske eljeznice imaju 517'6 km.
duine. Od njih su naj vanije pruge : Usora Pribini, Zavidovi Olovo Kusa e ; Dalrnatinska granica Ribnik i Ilide Kobilj-d 5.
Sve zemaljske uskotra ne eljeznice (9116 krn.)
stajale su zemlju 158,038.74 - '74 K, tako da svaki metar
stoji 1.732 K.

21
20
i uzdrava op ina, dok sve ostale ceste gradi i uzdrava zemlja.
Godine 1907. bilo je glavnih cesta 2037'21 km,
kotarskih 2182'55 i putova za jahanje 176'920 km.

Namjetenici.
31./12. 1909. bilo je svih namjetenika na
bos.-h&c. zem. eljeznicama 1.886 i to : 855 iz Kraljevina i zemalja zastupanih u carevinskom vije u,
591 iz zemalja krune sv. Stjepana i 440 iz Bosne i
Hercegovine. Pod namjetenicima razumijevaju se :
inovnici, pod inovnici, pisarni ki pod inovnici i pripravnici, te poslunici.
Od 440 bos.-herc. zem. pripadnika, to su bili
namjeteni na eljeznici, 368 ih je bilo poslunika.

8. Veresija.
a) Statistika hipotekarnog prometa g. 1908.
Koncem g. 1908. bilo je u cijeloj Bosni i Hercegoviui tereta na nekretninama 105,422.215 K.
U samoj g. 1908. uknjieno je 11376 optere enja
sa svotom od 17,983.293 K. Od te svote otpada:
7,394.417 K
na ku e
7,331.878 K
na slobodni selja ki posjed
2,273.761 K
kmetovska selita
50.451 K
gradilita i ostale nekretnine
933.583
K
obrtni ke i tvorni ke zavode
203 K
rudnike
G. 1908. bilo je 5909 slu ajeva rastere enja u

Promet na eljeznicama.
Broj otpremljenih putnika iznosio je g. 1907.
2,317.000, g. 1908. 2,490.000, g. 1909. 2,772 000.
Teretni promet iznosio je g. 1907 : 420,620.000
kilomet. bruto tona ili 190,203.000 klm. neto tona,
g. 1908 451,529.000 klm. bruto tona, a 203,816.000 km.
neto tona, g. 1909. 527,154.000 kilomet. bruto tona, a
222,388.000 klm. neto tona, dakle za same 2 godine
uve ao se je promet za 106,534.000 klm. bruto tona.
Prometni primici iznosili su g. 1908.: 13,157.953 K
a g. 1909. 14,802 270 K, a izdaci g. 1908.: 9,572.540,
g. 1909.: 10,454.323 K. Izvanredna potreba iznosila je
g. 1908. : 2,404.749 a g. 1909. : 3,693.352 tako da je
vika bilo g. 1908.: 1,180.664, a god. 1909.: 654.595 K.
Od bos.-herc. zem. eljeznica bile su aktivne
samo pruge : Bos -Brod Sarajevo Metkovi i
Doboj Sirnin Han, dok su sve ostale bile pasivne.

svoti od 6,429.594 K.
Naj vie su vjerovnicima banke. Tako je Privilegovana zem. banka za Bosnu i Hercegovinu vjerovnicom
u 2106 slu ajeva, ostali zavodi u Bosni i Hercegovini u 1191. K tomu dolaze kao naj brojniji vjerovnici
trgovci, 3715 ih na broju i ostali privatnici (2786).
Da se vidi kako se hipotekarni promet razvija,
mogu se navesti rezultati iz g. 1906. i 1907.
G. 1906. bilo je opter. 9907 u svoti od 10,872.268 K
14,080.681 K
10305

G. 1907.
Ako se porede rezultati od g. 1906. i g. 1908.
izlazi, da je u same dvije godine broj optere enja
narastao za 1469 slu ajeva i za 7,112.025 K.

7. Ceste
se dijele u glavne ceste, kotarske ceste, kolnike i jahae putove i op inske putove. Op inske putove gradi
dr.

22

23

b) Kotarske pripomo ne zak(ade

imale su godine 1909. 4,282.638'94 K irnovine i to:
kotarske pripomo ne zaklade 3,881.177'63 K, a pri uvne zaklade 529.146'04 K i zaklade za osiguranje
142.315'27 K.
G. 1909. podijeljeno je zajmova:
a) iz kot. pripomo nih zaklada
6,360.732'75 K
b) iz pri uvnih
2527'77 K
svega 6,363.26032 K
Iste je god. otpla eno zajmova:
a) kot. pripomo noj zakladi
5,435.729'72 K
b) pri uvnoj
3098'13 K
ukupno 5,438.827'85 K
Godine 1909. iznosili su zaostaci 6,899.238'41 K
i to: kot. pripomo ne zaklade 6,860.987'95 K, a pri uvne zaklade 38250'46 K.
Vrijedno je spomenuti, da je od svih okruja
naj manje zadueno kotarskim pripomo nim zakladarna
tuzlansko. Ostala okruja zaduena su razmjerno
jednako.
11

>1

9. Nov ani zavodi*).

1. Dioni ka drutva.
Koncem g. 1910. bilo je u itavoj Bosni i Hercegovini 20 dioni kih drutava, koja su se baviia nov anim poslovima. Od tih je bilo 5, koja su pripadala
ili posve stranom kapitalu ili doma em, ali tako, da
je u njima bilo kapitala pripadnika svih vjera. Dalje
je bilo 10 njih, koja su pripadala pravoslavnima, i
* Podaci o novanim zavodima i njibovu poslovanju do
konca g. 1909. uzcti su iz ,Bos.-herc. Kompasa".

koja isti u u firmi srpsko ime, 3, koje imaju u firrni

ime hrvatsko, a 2 ime muslimansko.
Osim nov anih zavoda, u kojima je velikom
ve inom strani kapital, a to su Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu i
Privilegovana agrarna i komercijalna banka u Sarajnru, ostali su svi, izuzev Hrvatske centralne banke
u Sarajevu i Srpske banke u Mostaru, zavodi s malenim kapitalom i malenirn prometom.
Da se vidi, kako stoje pojedine vjere sa nov anim
zavodirna nave u ovdje sve narodne nov ane zavode,
koji su bili u Bosni i Hercegovini na koncu g. 1910.,
njihov kapital, rezervni fond, uloke i dobit, to su
ga imale krajem te godine.

A. Hrvatski:
I. Hrvatska trgova ka banka i tedionica (dioniarsko drutvo) u Livnu. Osnovana g. 1905. Krajem
g. 1910.: upla ena d. glavnica 137.640 K; rezervni
fond 54.736.10 K; tedovni uloci 341.064.21 K; isti
dobitak 27.906.07 K.
2. Hrvatska banka (dioni arsko drutvo) u Travniku. Podrunica u Bugojnu. Osnovana g. 1907., d.
g. 150.000 K; r. f. 30.252.13 K; t. u. 257.477.20 K;
. d. 24. 522.39 K.
3. Hrvatska centralna banka za Bosnu i HercegovInu (dioni arsko drutvo) u Sarajevu. OsnoVana g.
1907. Podrunice u Mostaru i Tuzli. D. g. 2,000.000 K;
r. f. 170.353.24 K; t. u. 1,627.578.99 K; . d. 156.945.10 K.
Ukupno su imale sve ove banke dioni ku glavnicu 2,287.640 K; rezervni fond 255.341.47 K; uloaka
2,428.967.70 K; dobitka 209.373.56 K.

25
24
Ove god. osnovana je Hrvatska zadruna banka
za Bosnu i Hercegovinu s d. glavnicom od 200.000 K,
koja se sada povisuje na 500.000 K.

B. Muslimanski:
Njih je bilo samo dva i to:

I. Prva muslimanska trgova ka banka u Bjelini

.(dioni arsko drutvo) osnovano 1909.
D. g. 100 000 K; r. f. nema; t. u. 118.882.50 K;
. d. 13.513.44 K.

2. Prva muslimanska banka u Br kom

(dioni ar-

sko drutvo). Osnovana g. 1903. d. g. 200.000 K; r. f.

34.138 K; t. u. 496.80020 K; . d. 27.263.20 K.
Obadva ova zavoda imaju dakle: d. g. 300.000 K;
t. u. 615.682.70 K; . d. 35.556.68 K; r. f. 34.138 K.
Ove je godine pridola Muslimanska kreditna
banka u Fo i (dioni arsko drutvo) i Muslimanska
banka d. d. u Banjoj-Luci 1 ).

C. Srpski :
I. Srpski kreditni zavod (dioni arsko drutvo) u
Bos. Gradici. Osnovan g. 1907. D. g. 200.000 K; r. f.
4.481.13 K; t. u. 277.177.71 K; . d. 15.708.75 K.

2. Srpska banka i tedionica (dioni arsko drutvo)

a Trebinju. Osnovana g. 1910. D. g.200.000 K; (g.1911.
poviena na 400.000 K) r. f. 5007 K; t. u. 1,058.790.34 K ;
. d. 25.015.75 K.

3. Srpska trgova ka banka (dioni arsko drutvo)

u Brkom. Osnovana g. 1905. D. g. 150.000 K; r. f.
55.060 K; t. u. 315.509.28 K; . d. 22.043.24 K.

4. Srpska tedionica u Bos. Dubici (dioni arsko

drutvo). Osnovana god. 1908.

r.

Krajem godine 1909. imala je d. g. 60.000 K;

f. 3083; t. u. 56.286 K; . d. 9.168 K.

ar4. Srpski kreditni zavod u Banjaj Luci, dioni

Osnovan
g.
1905.
D.
g.
200.000
K;
r.
f.
sko drutvo.

95.200 K; t. u. 776.311.32 K; . d. 37.373 24 K.

arsko dru5. Srpska tedionica u Bijeljini (dioni
tvo). Osnovana god. 1906. D. g. 200.000 K; r. f.
50.420 K; t. u. 266.120.74 K; . d. 45.093.38 K.

6. Srpska tedionica (dioni arsko drutvo) u Lijevnu. Osnovana g. 1906. 31 /1.2. 1909. imala: d. g.

100.000 K; r. f. 17.703 K; t. d. 70.785 K; . d. 10.282 K.

7. Srpska banka (dioni arsko drutvo) u Mostaru.

) D. g. 900.000 K; r. f. 227.000 K:
snovana g. 1903. 2
t. u. 1,620.712.52 K; . d. 107.761.92 K.

8. Prva srpska tedionica (dioni arsko drutvo) u

Prijedoru. Osnovana g. 1905. D. g. 200.000 K; r. f.

103.056 K; t. u. 474.143 K; . d. 33.583.03 K.
9. Srpsk; kreditni zavod (dioni arsko drutvo) u
D. Tuzli. Osnovan god. 1907. D. g. 225.000 K; r. f.
43.614 K; t. u. 529.506.71 K; . d. 22.224.12 K.
Prema tome koncem g. 1910. imali su svi ovi
zavodi; d. g. 2,435.000 K; r. f. 604.625.13 K; t. u.
5,445.342.52 K: . d. 328.253 K 39 h. 3)
Osim ovih narodnih nov anih zavoda imade ih,
kako je ve spomenuto i drugih, u koje su uloili
kapital ili stranci ili doma i ljudi razli itih konlesija.
Naj vaniji su od njih :
) Sadanja dioni ka glavnica iznosi 1,000.000 K.
Ove se godine osniva Srpska centralna banka s dioni kom
glavnicom od 3 mil. K.
2

$)

Osniva se Muslimanska banka u Sarajevu s kapitalom od

3,000.000 K.

26

Privilegovana zem. banka za Bosnu i Hercegovinu

u Ssrajevu sa 5 Dodruni ca i 9 ekspozitura. Osnovana
g. 1895. D. g. 10,000.000 K; r. f. 1,703.430 K; . d
1,290.066.51 K.
Priv. agrarna i komercijalna banka za Bosnu
Hercegovinu u Sarajevu. Osnovana god. 1909. D. g,
8,000.000 K; t. u. 756.787.70 K; . d. 103.859.91 K.
Osim ovih postoje jo:
Kreditna banka i tedionica u Sarajevu (d. g.
300.000 K); Prva banjalu ka tedionica (dioni ko drutvo) sa 160.000 K d. glavnice; Trgova ka banka
(dioni arsko drutvo) u Trebinju (d. g. 150.000 K).
Osim ovih nov anih zavoda imadu svoje filijale
u Bosni: Austro-ugarska banka (d. g. 210,000.000 K);
Union Banka iz Be a (d. g. 60,000.000 K); Magjarska
banka i trgova ko dioni ko drutvo filijala Sarajevo
i Ljubljanska kreditna banka podrunica Sarajevo.
2. Zadruge
nemaju u nov anom poslovanju onolike vanosti kao
dioni ka drutva, no ipak i u njima imade dosta sabrano narodnog kapitala, te emo se ukratko osvrnuti
i na njih.
Sve su zadruge do jedne ili hrvatske, ili muslimanske, ili srpske.
Dok Srbi ne stoje u dioni arskim drutvima,
koji se bave nov anim poslovirna, prama Hrvatima
odve sjajno, to stoje vanredno lijepo u zadrugama,
jer su oni sami koncem god. 1909. imali od svih 17
zadruga, koje se bave nov anim poslovima, njih 9,
dok Hrvati nijesu imali vie od 5, a muslimani 3.
Koncem g. 1909. bile su ove hrvatske zadruge
sa ograni enim jamstvom :

27
Prva hrvatska tedna i vjeresijska zadruga u
Bos. Brodu; Hrvatska tedna i vjeresijska zadruga u
Odaku (novo osnovana); Prva hrvatska tedna i
vjeresijska zadruga u Sanskommostu; Hrvatska zadruga
za tednju i zajam u Vareu; Prva hrvatska tedna
i vjeresijska zadruga u Zenici, sve ove s ukupnim
kapitalom od 122.320 K, rezervnim fondom od
6.396 K i dobitkom od 11851 K.
U isto vrijeme bile su svega 3 takove muslimanske zadruge i to: Muslimanska tedionica u Fo i;
Prva muslimanska kreditna zadruga u Tenju ; Muslim.
tedionica u Zenici sa udjelima od 331.925 K, rezervnim
fondom od 45.643 K i istim dobitkom od 35.544 K.
Kako je spomenuto Srbi su imali koncem g. 1909.
9 zadruga s ograni enim jamstvom, i to:
Srpska tedionica u Sarajevu; S. t. u B. Brodu;
S. t. u Bugojnu, u Fo i, u Gacku, u Bos. Krupi, u
Bos. Novom, u Trebinju i u Zenici sa udjelima u
iznosu od 833.239 K, rezervnim fondom od 71.931 K
i istim dobitkom od 9430 K.
Do danas je Muslimanska tedionica u Fo i
prela u Muslimansku kreditnu banku u Fo i (dioniarsko drutvo), a Srpska tedionica u Trebinju, Fo i
i Gacku u Srpsku banku i tedionicu (dioni arsko
drutvo) u Trebinju, odnosno Fo i i Gacku.
Osim toga osnovane su ove godine: Muslimanska tedionica u Stocu (zadruga s ograni enim jamstvom); Srpska tedionica (zadruga s ograni enim
jamstvom) u:Stocu; Hrvatska tedna i vjeresijska zadruga (s ograni enim jamstvom) u Stocu i Hrvatska
tedna i vjeresijska zadruga u Derventi (zadruga
s ograni enim jamstvom).

28

3. Selja ke zadruge.
Prva selja ka zadruga, osnovana u Bosni i Hercegovini jest Hrvatska selja ka zadruga s ograni enim
jamstvom u Oraju, koja je osnovana g. 1905. Iza nje
je dola u g. 1906. samo Hrv. selj. zadruga s ograni enim jamstvorn u Nevesinju.
Kako se vidi ove dvije najstarije selja ke zadruge
osnovane su uz ograni eno jamstvo zadrugara. Razlog
je tome naj jednostavniji: tako je htjela vlada, koja se
je s prva ustru avala dozvoljavati selja ke zadruge
s neograni enim jamstvom.
Istom god. 1907. po ela je vlada dozvoljavati i
selja ke zadruge s neograni enim jamstvom, te danas
imademo Srpsku zemljoradni ku zadrugu u tipcima",
koja je g. 1907. osnovana uz takovo jamstvo.
G. 1908. po ele su se neto e e osnivati ove
zadruge, te ih je u toj godini i u dvjerna slijede ima
t. j. godine 1909. i 1910. osnovano: 43 srpske i 17
hrvatskih.i
U g. 1911. osnovano je do sada 59 srpskih, 44
brvatske i 2 muslimanske.
Posada je dakle osnovano svega 165 selja kih
zadruga i to: 102 srpske, 61 hrvatskih i 2 muslimanske.
Od osnovanih hrv. zadruga rade sve, dok od
srpskih radi tek jedna polovina.

!*

ZAiii
Z- BCAAjNA
KA

Gdje je to.
Strana

Predgovor.
I. Zeml,j a.
II. 1. Stanovnitvo
2. Stanovnitvo po zanimanju.
3. Otkup kmetova
4. inovnitvo
III. Nastava.
IV. 1. Duhan
2. Rudokopnje
3. Popis obrtnih poslova g. 1907.
4. Tvorniee
5. Pikon.e
6. el.j ezni ee.
7. Ceste.
8. Veresi.ja .
9. Noveani zavodi

1
2
4
5
6
7
11
11

17
18
20
21
22