Ja Trgovac

Broj 24 | Sij/Velj 2013.
Purlsa
sekto .
2012
Godinag
o
n
z
e
r
p
o
rasta
U fokusu
Kartivnaonje
poslo
Fiskalizacijuana
8 milijardi k sijenju
fiskalizirano u
aj
Borba
za svakog
kupca
Dossier: Grad Zagreb
Uvodnik
Maroje Sablji
glavni urednik
Naprijed! Ne nazad
Otvara nam se trite od 500

milijuna ljudi visoke platene moi, a
mi se okreemo istoku i neimatini
jo veoj od vlastite
uvjetima u kojima cijena diktira gotovo sve. No iskoristimo zato ono ime raspolaemo: kvalitetu i autohtonost to
e na zapadu znati prepoznati i za to e biti voljni platiti
vie. To je upravo ono to i kod nas ljudi prepoznaju, ali se
na alost ne opredjeljuju za jeftiniji proizvod jer ele proi
povoljnije, ve zato to si ne mogu priutiti bolji.
Logino je da se nitko ne eli odrei trita Cefte na kojima
smo prepoznati i dobro prihvaeni te da se ulau znatni
napori da to tako i ostane, no ne smijemo svu energiju
potroiti samo na tu kartu koja jednako tako prua samo
privremenu sigurnost i opstanak. Jedno vrijeme dobro e
doi mali predah i pregrupiranje, no kad tad doi e trenutak da vie neemo imati gdje uzmicati i zato im prije
treba promijeniti takav stav i nain promiljanja te se okrenuti prema naprijed, ne nazad, jer gotovo da smo doli do
ruba ivice.
nismo im nita jo ni ponudili da bi pouzdano mogli znati.

Paualno govorei iz vlastitog iskustva i zapaanja, svaki
stranac koji posjeti nau zemlju bude oduevljen onime to
proba, prvenstveno tu mislim na hranu. Zato onda odmah
kreemo s premisom da ju ne bi kupovali u njihovim supermarketima kada bi im bila dostupna?
Na naem tritu, u pojedinim kategorijama proizvoda,
moda nismo konkurentni cijenom jer teko da se moemo
mjeriti njihovim volumenima i rabatima i zato razumijem
strepnju u pojedinim sektorima proizvodnje u dananjim
maroje@jatrgovac.hr
IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 3 / Broj 24 / Besplatni primjerak

GLAVNI UREDNIK:
Maroje Sablji
IZVRNI UREDNIK:
Goran Pavlovi
AUTORI I SURADNICI:
Boana Lovakovi, Nielsen
Katarina Litva, NHS
Milanka ori, Nielsen
Mladen Koi, GfK Croatia
Branka Bajt, Okomito
Davor Perkov, VP Libertas
Marina Kili, novinar
www.jatrgovac.hr
Kristina rep, Valicon

Emily ONeill, IGD
Jana B. Marelja, STeP Ri
GRAFIKI UREDNIK:
Miroslav iptar
FOTOGRAFIJE:
Goran Kati, iStockphoto
PRIJEVOD:
Marijana Pasari
PRODAJA I MARKETING:
Branko Jemenjak,
Daria Maroevi
telefon: 01/559 5056
e-mail: prodaja@jatrgovac.hr
TISAK: GZH d.o.o.
Radnika cesta 210, 10 000 Zagreb
IZDAVA:
KunaPak d.o.o.
Ilica 1a, 10 000 Zagreb
telefon: 01/559 5056
e-mail: redakcija@jatrgovac.hr
Puls
sektora.
2012
Godina
og
opreznst
ra a
U fokusu
o
Kartin
poslovanje
Fiskalizacija
8 milijardi kunasijenju
fiskalizirano u
aj
Borba
za svakog
kupca
NAKLADA: 8.020 primjeraka
oliko smo dugo ekali i prizivali tu Uniju da bi sad,

eto, netom prije njenog dolaska gotovo strepili od
prvog susreta pa ak i zazirali od nje. Umjesto da
joj krenemo u susret mi se povlaimo. Otvara nam
se trite od 500 milijuna ljudi visoke platene moi, a mi
se okreemo istoku i neimatini jo veoj od vlastite. Pa
zar smo toliko nesigurni u sebe da predajemo borbu prije
no li smo uope odmjerili snage s takmacima sa zapada.
Tko kae da kod njih nema mjesta za nae proizvode, a
Sijeanj - Veljaa 2013.
Sadraj
6
Vijesti
| VIJESTI
Investicije Agrokora od dvije mlrd. kn
14
| DRUTVENO ODGOVORNO
POSLOVANJE
Mercator donirao pet tona voa i povra
16
| PULS SEKTORA
18
| GOSPODARSKO-SOCIJALNA
Godina opreznog rasta
SLIKA HRVATSKE
Tmurna svakodnevica
20
| FISKALIZACIJA
Uspjean start
AJ
22
str.
30
| POSLOVNI SAVJETI
32
| DOSSIER GRAD ZAGREB
40
| INTERVJU:
Osobna potronja u
prosincu potonula
6,1 posto
AGROKOR KONC
prosincu prole godine u Hrvatskoj

je promet u trgovini na malo pao
6,1 posto na godinjoj razini, vie nego
mjesec dana prije i znatno vie nego to
se oekivalo. Dravni zavod za statistiku
objavio je prvu procjenu prema kojoj je
promet od trgovine na malo, to su ga
ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave
tom djelatnou bez obzira na svoju pretenu djelatnost, u prosincu nominalno
pao za 2, a realno za 6,1 posto u odnosu
na isti mjesec prethodne godine. Prosinac
je ve 10. mjesec zaredom kako potronja
pada, i to bre nego u studenom, kada
je promet u trgovini na malo skliznuo
5,7 posto. Pad potronje ponajvie je
posljedica rasta nezaposlenosti, smanjenja raspoloivog dohotka i potroakog
pesimizma.
7 taktika uspjeha malih trgovaca u 2013.

Gospodarsko srce Hrvatske
DARIO KOBEAK
Trnice Zagreb
42
| POTROAKI TRENDOVI
44
| KARTINO POSLOVANJE,
Investicije u
52
| PROCESIRANO VOE
58
| PROIZVEDENO U
ene i kupnja
Peglanje koje nitko ne izbjegava
grokor u 2013. godini u

Hrvatskoj planira investirati oko
dvije milijarde kuna, ali se s obzirom
na situaciju u okruenju moe
dogoditi da iznos bude i manji, o
emu e se odluiti tijekom godine,
Dem, pekmez, marmelada
HRVATSKOJ
Kannan
60
| INTERVJU: CHRISTOPH TILL
62
64
| VIJESTI IZ REGIJE I SVIJETA
66
| BRENDOVI
Henkel
| GLOBALNA KRETANJA
Evolucija trgovine iz susjedstva
NAEG DJETINJSTVA
Eva iz srca mora u srca potroaa
67
| CJENOVNA POLITIKA
68
70
| NOVO NA POLICI
Rat cijenama se ne isplati
| IZLOG
Tedeschi: Lani smo

rasli za pet posto
rihod Atlantic grupe u 2012. godini vjerojatno je vei za 5 posto

od 4,7 milijardi kuna iz 2011. godine,
a ove godine oekuje se slian rast
prihoda, kazao je Emil Tedeschi, predsjednik uprave Atlantica. lanstvo
Hrvatske u EU donijet e nam vie prilika i marketinkih alata. Moi emo
brendirati nae hrvatske proizvode s
Made in EU. Pripremamo se za organski rast i meunarodnu ekspanziju,
zakljuuje Tedeschi.
www.jatrgovac.hr
CERN
u ovoj godini dvije milijarde kuna

izjavio je predsjednik Agrokora Ivica
Todori. U svakom sluaju, koncern
trenutno u ladici ima pripremljene
investicijske projekte vrijedne
milijardu eura, otkrio je Todori. Kao
jedan od moguih projekata naveo
je poveanje proizvodnje svinja i

prerade mesa, to bi bio projekt
vrijedan oko 350 milijuna eura, a
meu projektima su i nove tvornice
stone hrane, kao i nove farme.
Govorei o utjecaju izlaska Hrvatske
iz CEFTA-e na Agrokor kazao je kako

bi odreene probleme mogao imati
PIK Vrbovec koji znaajno izvozi u te
zemlje, ali da je jedna od mogunosti
kupnja ili gradnja industrije mesa u
nekoj od zemalja CEFTA-e.
Tesco zainteresiran za
suradnju s hrvatskim
proizvoaima
ritanski trgovaki lanac Tesco odrao je B2B sastanke

pod nazivom Hrvatska kao nabavno trite za Tesco
s dvadesetak hrvatskih tvrtki koje bi eljele plasirati svoje proizvode na police Tesca, treeg po veliini trgovakog lanca u svijetu. Izuzetno smo zadovoljni odranim
sastancima i ve smo donijeli odluku o suradnji s nekim
hrvatskim tvrtkama, poruili su iz Tesca nakon sastanaka. Rije je o prvom u nizu planiranih susreta na kojima
bi se poslovna suradnja mogla i proiriti, to bi moglo
znaiti da postoje izgledi kako e se na nekom buduem
popisu nai i hrvatske prehrambene tvrtke.
www.jatrgovac.hr
Vijesti
est hrvatskih tvrtki dobilo
zeleno svjetlo za izvoz u
Rusku Federaciju
KARIJERE
Boris Luki mijenja
Marina Dokozia na elu
Lidla Hrvatska
est hrvatskih tvrtki dobilo je odobrenje za izvoz

svojih mesnih i mlijenih proizvoda na trite Ruske
Federacije od nadlenih ruskih slubi. Pravo izvoza
u Rusku Federaciju ostvarila su dva objekta Vindije i
po jedan objekt PIK Vrbovca, Belja, Koke i Perutnine
Ptuj-Pipo akovec. Uprava veterinarstva Ministarstva
poljoprivrede zaprimila je poetkom veljae dopis
Federalne slube za veterinarski i fitosanitarni nadzor
Ruske Federacije, kojim je est tvrtki u poslovanju s
hranom iz Hrvatske dobilo odobrenje za izvoz svojih
mesnih i mlijenih proizvoda na trite Carinske Unije,
navode iz resornog ministarstva.
jesto
predsjednika Uprave trgovakog
lanca Lidl Hrvatska, poevi od 1. oujka
2013., preuzima 37-godinji Boris Luki, dosadanji lan
Uprave za prodaju. Dosadanji
predsjednik Uprave Marin Dokozi, koji je poduzee vodio pune
etiri godine, s istim datumom
preuzima funkciju predsjednika
Uprave Lidl Portugal. Boris Luki
je karijeru u trgovakom lancu Lidl
Hrvatska zapoeo 2003. godine od
kada je obnaao brojne funkcije.
Godine 2010. prelazi na funkciju
direktora prodaje, a ubrzo nakon
toga postaje i lan Uprave.
Ansgar Bornemann novi

direktor Nestl Adriatica
nsgar Bornemann
od sijenja
2013. godine
preuzeo je poziciju regionalnog direktora
tvrtke Nestle
Adriatic koja
obuhvaa trita Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije,
Makedonije, Crne Gore i Kosova.
Njegovo sjedite bit e u Beogradu s uredima u Beogradu i Zagrebu. Njegov prethodnik, Marco
Travaglia, vratio se u Italiju te preuzeo poziciju glavnog menadera
poslovanja u Nestl Purina PetCare za junu Europu. Istovremeno,
na poziciju direktora sjevernog
dijela regije i glavnog menadera
poslovanja za trita Slovenije,
Hrvatske te Bosne i Hercegovine
imenovan je Miljenko Vai, bivi
regionalni direktor prodaje.
Agristar otvorio novi pogon za

proizvodnju ajeva
vrtka Agristar iz Vinjevca otvorila

je sredinom sijenja novi pogon za
proizvodnju filtar ajeva u Gospodarskoj
zoni Tenja. Uz postojeu proizvodnju
u Vinjevcu kraj Osijeka, novi pogon
ukupne povrine 850 etvornih metara
omoguit e znatno poveanje proizvodnih kapaciteta, kao i novo zapoljavanje, poruuju iz tvrtke. U novi
pogon se preselila proizvodnja ajeva u
filtar vreicama, dok proizvodnja ajnih
mjeavina-dodataka prehrani i pojedinanog ljekovitog bilja u rinfuznom
pakiranju ostaje u Vinjevcu. Moe se
rei da je 2012. godina zavrila uspjeno
za Agristar jer je, uz dovretak projekta
izgradnje nove tvornice, tvrtka za svoje

proizvode dobila i prestino priznanje
Best Buy Award za 2012/2013, istie
Tomislav Kurbanovi, direktor tvrtke.
akoveki mlinovi s 28 mil. kuna dobiti
rupa akoveki mlinovi u 2012. je

ostvarila 27,9 milijuna kuna dobiti, to
je znaajan porast u odnosu na 2011. kada
je dobit iznosila 8,6 milijuna kuna. Osim
na matino drutvo izvjee se odnosi i na
tvrtke Radnik Opatija, Trgovina Krk, METSS
akovec, Vraap Zadar, Trgostil iz Donje
Stubice i Trgocentar iz Virovitice. Ukupni
prihodi Grupe u 2012. iznosili su 1,1 milijardu kuna i vei su za etiri posto nego u
prethodnoj godini. Tvrtka je u proloj godini
prema godini ranije poveala i ukupne
rashode, za 2,4 posto, na 1,07 milijardi kuna.
U izvjeu Uprave se meu ostalim navodi
kako su akoveki mlinovi i cijela Grupa
zavrili 2012. s rezultatima kojima mogu biti
zadovoljni.
www.jatrgovac.hr
Poslodavci otkazali kolektivni

ugovor u trgovini
rvatska udruga poslodavaca u trgovini otkazala je kolektivni ugovor te djelatnosti jer, kako kau, prema Zakonu o
reprezentativnosti takvi dokumenti ne mogu vie imati nedefinirani rok trajanja. Otkazani je ugovor, kau u HUP-u, na snazi
od 1998. i nije odgovarao postulatima moderne trgovine. U
Sindikatu trgovine Hrvatske (STH) zabrinuti su zbog otkazivanja kolektivnog ugovora jer smatraju da je to uvod u smanjenje plaa za zaposlene u trgovini koje u prosjeku iznose
4000 kuna neto. STH smatra da Udruga trgovine pri Hrvatskoj
udruzi poslodavaca nije imala nikakav razlog za otkazivanje
Kolektivnog ugovora za trgovinu ocjenjujui da je otkazivanje
alostan i sramotan in te zloin prema radnicima.
Dobit Plodina lani poveana

gotovo 14 posto
aloprodajni lanac Plodine prolu je godinu zavrio s dobiti u

iznosu od 39,9 milijuna kuna, to je gotovo 14 posto vie u
odnosu na dobit iz 2011. godine. Ukupni poslovni prihodi Plodina
lani su iznosili 3,19 milijardi kuna i bili su sedam posto vii od poslovnih prihoda iz 2011., na to je prvenstveno utjecalo poveanje prihoda od prodaje robe na veliko i malo za sedam posto. Na
poveanje poslovnih prihoda utjecalo je i irenje maloprodajnog
lanca, budui da su tijekom 2012. otvorena etiri nova prodajna
prostora supermarketi u Novigradu i Novalji te hipermarketi
u Rijeci i Zagrebu. Tako je na kraju 2012. maloprodajnu mreu
Plodina inio 71 supermarket, odnosno hipermarket ukupne
povrine od 130.500 m2.
Vijesti
KARIJERE
Peter Szabo novi direktor
Unilevera u Hrvatskoj,
Sloveniji i BiH
eter Szabo
je imenovan za novog
direktora Unilevera u zemljama Adrije
pa je tako
od 1. veljae
preuzeo odgovornost za voenje Unileverovih
tvrtki u Hrvatskoj, Sloveniji te
Bosni i Hercegovini. Novi maarski direktor odgovoran je za uinkovito poslovanje regije zajedno
s Andrasem Gyenesom, koji je od
1. prosinca 2012. imenovan CEOom Unilevera za regiju Maarska i
zemlje Adrije. Dosadanja direktorica Unilevera za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, Gordana Periki, odluila je napustiti Unilever nakon 15
godina rada u kompaniji.
Zoran Mabi novi direktor

prodaje Karlovake
pivovare
oran
Mabi
imenovan je
za direktora
prodaje i
lana menadment tima
Karlovake
pivovare te
e biti odgovoran za daljnji razvoj i implementaciju prodajnih kapaciteta i
strategija Karlovake pivovare s
ciljem postizanja optimalnog poloaja na tritu, trinog udjela
i pozicioniranja marki. Mabi je
stekao bogato iskustvo radei kao
direktor prodaje i marketinga za
jugoistonu Europu u kompaniji
one2play te kao direktor prodaje
u Alca grupi. Tijekom obrazovanja
stekao je dva magisterija: na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te
Executive MBA na CBA.
10
Pevec iri
poslovanje, otvara
centar u Makarskoj
akon uspjeno provedenog steaja,

tvrtka Pevec d.d. nastavlja iriti mreu
prodajnih centara. U oujku e biti otvoren prodajni centar Makarska, a u prvoj
polovini godine planira se i proirenje
na podruju Zagreba ime bi se ukupan
broj njegovih prodajnih centara poveao
na 14. Kako su izvijestili iz Peveca, centar
u Makarskoj ima 4000 etvornih metara
prodajnog prostora i zaposlit e 25 novih
djelatnika. Iz Peveca navode da su 1. sijenja njihovi zaposlenici potpisali ugovore
o radu na neodreeno vrijeme, ime je
zavren steajni preustroj tvrtke.
Izvoznici bi
mogli gubiti 350
milijuna kuna
godinje
danom ulaska Hrvatske u Europsku

uniju, Hrvatska prestaje biti lanica
Cefte. to e to znaiti za izvoznike
koji na ta trita godinje izvoze oko
645 milijuna dolara hrane, trenutno nitko ne moe rei. U najboljem
scenariju, carinske regulative se
nee drastino mijenjati. U najgorem sluaju, kako se moe iitati iz
poruka Hrvatske udruge poslodavaca
(HUP), izvoznici e godinje gubiti
350 milijuna kuna, a uz to bi bez posla
moglo ostati izmeu 3000 i 4000 ljudi.
S druge strane, iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) tvrde kako je veina
prehrambenih kompanija ve proanalizirala uinke, prednosti i nedostatke
otvaranja EU i gubitka Cefte trita.
Izlaskom iz Cefte ugroava se pozicija
na naem najvitalnijem tritu, a procjenjuje se da e novi nameti na tim
tritima prelaziti 50%, kau u HGK-u.
Agrokor e distribuirati proizvode

Perutnine Ptuj Pipo akovec
erutnina Ptuj je u svrhu racionalizacije i optimizacije poslovanja sklopila

sporazum o suradnji kojim e djelatnost
distribucije proizvoda Perutnine Ptuj - Pipo
akovec na hrvatskom tritu obavljati
poduzee iz sustava Agrokora. Sporazum
e se poeti primjenjivati od
1. travnja ove godine, a osim
smanjenja trokova i racionalizacije poslovanja, bitan element
za donoenje ovakve odluke je
uspjeno savladavanje poveane
trine konkurencije u europskim
okvirima u kojima e se nai
Hrvatska polovinom ove godine
kada budu ukinute dosadanje
granice. Direktor Perutnine Ptuj -
Pipo akovec Predrag egovi naglasio je

da ustupaju na uporabu manji dio distributivnih kapaciteta specijaliziranoj tvrtki za
ovu vrstu djelatnosti, a vei dio skladita,
ukljuujui i vozni park, prodat e na slobodnom tritu po povoljnim uvjetima.
Dukat izdvaja dostavu i nudi ugovore vozaima

Dukat e do kraja travnja iz poslovanja
izdvojiti dostavnu djelatnost, objavljeno
je iz te mlijene industrije. Sadanjim, ali
i novim vozaima dostavnih vozila bit e
ponuen nastavak suradnje kroz model
vanjskog suradnika. Na ovakav su se potez u Dukatu odluili zbog okrupnjavanja
i jaanja udjela velikih trgovakih lanaca

koji sve vie investiraju u vlastite logistike
kapacitete. Sadanjim e vozaima Dukat
osigurati stimulativne uvjete za nastavak
suradnje, kau u tvrtki. Inae, glavni Dukatov konkurent Vindija, ve funkcionira
prema takvom modelu dostave.
www.jatrgovac.hr
Podravka prolu godinu

zakljuila s gubitkom od 20
milijuna kuna
rupa Podravka u protekloj je godini poslovala s gubitkom od

20,1 milijuna kuna, a glavni uzronik gubitka su jednokratne
stavke koje u razini neto dobiti ukupno iznose 131,8 milijuna
kuna, te se prvenstveno odnose na usklaenja vrijednosti materijalne i nematerijalne imovine te otpremnine u skladu s programom zbrinjavanja vika zaposlenika. Bez jednokratnih stavki neto
dobit Grupe Podravka u 2012. godini iznosi 111,7 milijuna kuna,
to predstavlja rast od 7 posto u usporedbi s godinom ranije.
Ukupna prodaja Grupe Podravka u 2012. godini iznosila je 3,63
milijarde kuna te je na istoj razini kao 2011. godine. Prodaja stratekog poslovnog podruja (SPP) Prehrana i pia iznosila je 2,8
milijardi kuna,
to predstavlja
smanjenje
prodaje od 1
posto, dok je
prodaja SPP
Farmaceutika
porasla za
4 posto, na
827,4 milijuna
kuna.
Spar otvorio kvartovski

supermarket u centru Zagreba
rgovaki lanac Spar Hrvatska otvorio je u centru Zagreba

kvartovski supermarket povrine 300 etvornih metara. Prodavaonica se nalazi na uglu Vlake i Drakovieve ulice te je prvi
kvartovski supermarket ovoga lanca koji je smjeten u sreditu
Zagreba. Nakon sedam Interspar hipermarketa u zagrebakim
trgovakim centrima te dva kvartovska Spar supermarketa u novozagrebakim naseljima Sopot i Sredie, Spar Hrvatska otvorio
je novi gradski supermarket namijenjen brzoj i svakodnevnoj
kupovini, navode iz tvrtke te dodaju da se radi o moderno ureenom prostoru s bogatom ponudom dnevno svjeih namirnica
te toplotekom.
Vijesti
KARIJERE
Agrokor uao u projekt otvorenih inovacija
oncern Agrokor i kompanija NineSigma, jedna

od vodeih svjetskih kompanija u provoenju koncepta otvorenih inovacija, potpisali su
1,5-godinji ugovor o suradnji. Ugovor, kojim se
Agrokoru posredno otvara suradnja s mreom od
preko dva milijuna inovatora iz razliitih podruja
u vie od 140 zemalja, potpisali su predsjednik
Agrokor koncerna Ivica Todori i predsjednik
uprave NineSigme za Europu Rick Wielens. Ovim
ulaganjem zapoinjemo s usvajanjem nove
inovacijske strategije, kazao je Todori na predstavljanju projekta dodajui kako je krajnji cilj
suradnje stvaranje izvoznih proizvoda koji e biti
prihvaeni na meunarodnom tritu.
Novi direktori marketinga i

opskrbnog lanca u Podravci
prava
Podravke donijela
je Odluku o
imenovanju
Gordane
Periki za
direktoricu
sektora Marketing i Ivana Galovia
za direktora
Lanca opskrbe Podravke.
Gordana Periki u Podravku dolazi s pozicije
regionalnog Country menadera
te lanice Uprave Unilevera za
Hrvatsku i jo pet zemalja regije.
S radom u Podravki poela je 21.
sijenja 2013. godine. Ivan Galovi bit e nadlean za organizacijsku cjelinu koja e objedinjavati
nabavu, proizvodnju i logistiku.
Galovi u Podravki poinje raditi
1. oujka.
Roko Vodopija novi

predsjednik Uprave Dione
oko Vodopija od 1.
sijenja 2013.
godine preuzeo je dunost
predsjednika
Uprave trgovakog lanca
Diona, priopeno je iz Gavrilovia u ijem
sastavu posluje ova maloprodajna
tvrtka. Vodopija iza sebe ima
bogato meunarodno iskustvo
upravljanja razliitim segmentima
poslovanja u vodeim regionalnim
tvrtkama srednje i jugoistone
Europe. Kao Predsjednik Uprave,
Vodopija e razviti strategiju poslovanja i voditi Dionu kroz proces
transformacije.
12
Belje sadi 57 hektara novih vinograda

i iri proizvodnju
radicionalna baranjska Vinceka

u Belju manifestacija je kojom se
obiljeava poetak nove vinogradarske
sezone, od koje se puno oekuje, ali bila
je to i prigoda za rezimiranje prologodinjih vinogradarsko-vinskih aktivnosti,
odnosno za najavu novih investicija.
Trenutano raspolaemo s 583 hektara vinograda, a im vremenski uvjeti
dopuste krenut emo u sadnju novih 57
hektara graevine, kae Goran Pajni,
predsjednik beljske uprave naglaavajui kako se na Belju proizvodi oko tri
milijuna litara vina, ali vrlo brzo, ve za
dvije godine, kada mladi vinogradi budu
u punom rodu, proizvodnja e biti pet
milijuna litara. U ovom trenutku Belje

na zalihama ima priblino dva milijuna
litara, to Pajni naziva normalnim prijelaznim koliinama.
Gavrilovi dio proizvodnje seli

iz Petrinje u itluk
esna industrija Gavrilovi odluila je preseliti dio proizvodnje u BiH. Naime, ulaskom
Hrvatske u EU Gavrilovievi proizvodi na tritima
regije bit e znatno skuplji pa su u tvrtki odluili
dio svoje proizvodnje preseliti iz Petrinje u itluk
u Bosni i Hercegovini kako zbog poskupljenja ne
bi izgubili trite zemalja CEFTA-e iz koje Hrvatska mora izai. U itluku, kamo sele proizvodnju obarenih kobasica i polutrajnih proizvoda,
pokrenuli su suradnju s tvrtkom GIPI d.o.o. Istiu
da premjetaju proizvodnju onih proizvoda koji
se na tom tritu najbolje prodaju. To je ujedno i
prvi proizvodni iskorak Gavrilovia izvan Hrvatske,
u kojem, kako kau, nee imati dodatna ulaganja
u proizvodnju jer ona odlazi u postojei pogon
tvrtke koja im je novi strateki partner.
www.jatrgovac.hr
Pekarne Klara prepolovile

gubitak
rupa Zagrebake
pekarne Klara
prolu je godinu zavrila s gubitkom od 7,5
milijuna kuna, to je
dvostruko manje u odnosu na vie 14 milijuna
kuna gubitka iz 2011.
godine. Osim na matino drutvo, rezultati se
odnose i na tvrtku Prehrana trgovina d.d., u kojoj Zagrebake pekarne
Klara imaju vlasniki udio od 60,94 posto, te tvrtku za poslovanje
nekretninama Desortis d.o.o, koja je u stopostotnom vlasnitvu Z.P.
Klare., a Grupi je sredinom prole godine pripojena tvrtka ker Klara
trade d.o.o. Inae, Grupa Z.P. Klara prole je godine ostvarila ukupne
prihode u iznosu od gotovo 329 milijuna kuna, to je za 33 milijuna
kuna, odnosno 11 posto vie u odnosu na prihode iz prethodne godine. Ukupni rashodi Grupe istodobno su poveani za 8,6 posto, na 336
milijuna kuna. Tvrtka je na kraju prole godine imala 761 zaposlenika.
Ove godine bez pravog oporavka

maloprodaje
ako je u prosincu 2012. godine oekivano trgovina na malo ostvarila

rast na mjesenoj razini (13,5% realno, odnosno 13,3% nominalno), na
godinjoj su se razini negativna kretanja intenzivirala, piu analitiari
Raiffeisen banke. Promet od trgovine na malo u spomenutom je mjesecu
zabiljeio realan pad od 6,1% godinje, dok je u nominalnom izrazu pad
iznosio 2,0% godinje. Na razini cijele godine, analitiari RBA procjenjuju
da je realni pad trgovine na malo iznosio 4,1% u odnosu na 2011. godinu. U ovoj godini RBA analitiari ne oekuju oporavak trgovine na malo,
iako predviaju da e stopa rasta ipak biti blago pozitivna. Meutim, to
e vie biti posljedica uinka baznog razdoblja s obzirom na razmjerno
visoke stope pada tijekom prole godine, nego pozitivnih kretanja.
dm etvrtu godinu uzastopno

najpoeljniji poslodavacu
rogerijski lanac dmdrogerie markt etvrtu

godinu zaredom izabran je
za najpoeljnijeg poslodavca
u anketi portala MojPosao.
U anketi je dm dobio 15,1
posto ukupnih bodova, to
je poveanje od 1,7
postotnih bodova u
odnosnu na rezultate
prethodnog istraivanja.
Na drugom mjestu je Ina
s 3,1 posto bodova. Velik
skok napravila je Pliva
koja je prole godine
www.jatrgovac.hr
bila deseta, a sada je trea s

2,5 posto bodova. U prvih 10
tvrtki nalaze se redom i T-HT,
Agrokor, Atlantic grupa, IKEA,
Mller i Zagrebaka banka,
pri emu su IKEA i Mller prvi
puta meu najboljih deset.
Drutveno odgovorno poslovanje

Mercator donirao
voe za djeje
domove i 90 obitelji
onacijom voa i povra za djeje

domove i ugroene obitelji Mercator
Hrvatska nastavio je s drutveno odgovornom kampanjom usmjerenom na popularizaciju voa i povra u svakodnevnoj
prehrani hrvatskih graana. S tim ciljem
Mercator ve nekoliko godina tijekom
sijenja i veljae provodi akciju 5 na
dan u kojoj se voe i povre dijeli prema
bojama i uinkovitosti na organizam te

se u trgovinama ovoga trgovca svakoga
tjedna nudi izbor sezonskog voa i povra
po snienim cijenama. Donacijom vie od
pet tona voa i povra djejim domovima
diljem Hrvatske i distribucijom paketa za
90 najugroenijih obitelji u Hrvatskoj elimo pravovremenom reakcijom odgovoriti
na potrebe drutva u kojem poslujemo,
a elja nam je donatorsku akciju 5 na
dan idue godine jo vie proiriti diljem
Hrvatske, naglasio je Samo Gorjup, predsjednik uprave Mercatora-H.
KOZMO
Kozmo darovao 152 tisue

kuna za razminiranje
D
Lidl pomogao Djejem
vrtiu Krijesnica u
Hrvatskoj Kostajnici
rgovaki lanac Lidl nastavio je sa svojim humanitarnim aktivnostima u Hrvatskoj donacijom

novanih sredstava i robe za Djeji vrti Krijesnica
iz Hrvatske Kostajnice. Spomenuti djeji vrti se
trenutno nalazi u financijskim problemima pa e
donacija Lidla u iznosu od 10 tisua kuna, od ega
je jedan dio novani a drugi u prijeko potrebnim
prehrambenim proizvodima te igrakama, olakati
svakodnevni ivot ove ustanove. Donirani proizvodi
ukljuuju viemjesenu zalihu itarica za doruak, okoladne namaze, prutie od itarica, med,
mlijeko te aj i prepeenac, a maliani su darovani i
mnotvom razliitih igraaka te priborom za likovno
izraavanje kako bi im boravak u vrtiu bio ljepi,
kreativniji i ugodniji. Djeji vrti Krijesnica sagraen
je 1977. godine. Za vrijeme domovinskog rata je devastiran, a obnova je dovrena 1996. i 1997. godine,
kada je vrti ponovno zapoeo s radom.
rogerijski lanac Kozmo donirao

je 152.000 kuna Hrvatskom
centru za razminiranje (HCR), a
sredstva e biti koritena za financiranje projekta razminiranja u mjestu
Zaseok Badarii uz naselje Paljuv u
opini Novigrad, tlocrtne povrine
25.000 m2. U posljednjih nekoliko
mjeseci graani Hrvatske kupnjom
prigodnih razglednica prikupljali su
sredstva namijenjena razminiranju
u sklopu akcije Volim Hrvatsku, kupujem u Kozmu. Taj je iznos potom
udvostruen sredstvima Vlade SADa i ITF-Enhancing Human Security iz
Zagrebaka pivovara dobitnik certifikata Poslodavac partner

Dobivanjem prestinog
certifikata Poslodavac partner
i ostvarivanjem maksimalnog
rezultata u kategoriji rada,
motivacije i nagraivanja
Zagrebaka pivovara svrstala se meu vodee tvrtke u
motiviranju i nagraivanju
14
zaposlenika. Uestalo praenje

radnog uinka i adekvatno
nagraivanje zaposlenika
jedne su od kljunih odrednica
poslovanja Zagrebake pivovare, ali isto tako i poruka za nove
zaposlenike, istiu iz pivovare.
Komunikacija i nagraivanje
Ljubljane (Ustanova za unaprjeenje

sigurnosti ljudi). Iz Kozma navode
kako su ovom akcijom eljeli osvijestiti ovaj veliki problem te na taj
nain pridonijeti sigurnosti graana
i ouvanju ivota. Primopredaji
donacije nazoili su Dijana Pletina,
ravnateljica Ureda za razminiranje
Vlade RH, Kreimir Profaca, predsjednik Uprave drogerije Kozmo, Miljenko Vahtari, ravnatelj HCR-a, Marija
Pleec Pongrac, voditeljica ITF ureda
u RH, Joso Klapan, naelnik opine
Novigrad, i Davor Loni, koordinator
razminiranja u Zadarskoj upaniji.
zaposlenika visoko su na listi

prioriteta Uprave i mogu posluiti kao primjer veini drugih
tvrtki koje, i kad imaju razvijene
procese upravljanja ljudskim
resursima, esto zaostaju u
podruju sustavnog praenja
kvalitete rada svih zaposlenika i
njegova povezivanja s nagraivanjem. Za uspjeh u upravljanju ljudskim potencijalima

Zagrebakoj pivovari certifikat
je dodijelila tvrtka Selectio,
vodea savjetnika kua u
podruju upravljanja ljudskim
resursima.
www.jatrgovac.hr
ADV 111/2013 HR
Savrena logistika.
Vea uinkovitost. Diljem svijeta.
Je li va protok robe pregledan? Vai rokovi kratki? Mogu li se smanjiti vae zalihe u skladitu ili fiksni i ostali trokovi? U mrei
nabave, proizvodnje, skladitenja i distribucije pokreemo skupa s vama ljude, robu i podatke prema jasnom cilju: poboljanju
vae logistike radi ostvarivanja prednosti u odnosu na konkurenciju. Uvjerite se i sami u pokretaku snagu GW-a.
Servisni telefon +385.1.3436926
www.gw-world.com
Puls sektora
Godina opre
ime zapoeti osvrt o trinim kretanjima, a da ne zvuimo
sumorno i s prizvukom neutemeljenih predvianja ili
pretenciozne retorike? injenicama? A to nam drugo preostaje?
akle, stopa nezaposlenosti je koncem 2012.

godine prela 21% (po
privremenim podacima DZS-a), BDP je vidio
plus samo u turistikoj sezoni, a godinja stopa inflacije
nam je dosegnula najviu
toku od 2008. godine. U
ovakvoj situaciji previanje
pozitivnog pomaka naeg
gospodarstva, a time i maloprodajnog sektora, dovodi
nas kako ve spomenusmo
na sklizak teren. Povjerenje
hrvatskih potroaa je na sad
ve uobiajeno niskim granama, pa smo tako i dalje meu
pet najpesimistinijih zemalja
Europe (uz Italiju, Portugal,
Maarsku i Grku).
NAPOKON POMAK
Nielsenov Growth Reporter,
istraivanje koje objedinjuje
podatke o prodaji svih kategorija koje se prate putem
panela maloprodaje (najmanje dvije godine) pokazalo
je porast potronje tijekom
2012. u odnosu na 2011.
godinu. Pozitivno kretanje
ostvareno je u svim kvartalima, ali se rast maloprodaje
zabiljeen u zadnjem tromjeseju 2011. godine nije ponovio jednakim intenzitetom u
zadnjem kvartalu 2012. Ipak,
na godinjoj razini u 2012.
godini biljeimo ukupni rast
od 1,8%, od ega +0,2% dolazi od poveanja cijena, dok
16
je koliinski rast 1,6%, to je

ipak najvia godinja stopa
oporavka od poetka krize.
Djelomian oporavak maloprodaje (sve se nekako skanjujem rei rast) moemo
dijelom pripisati uspjenoj
turistikoj sezoni te iznadprosjeno toplom ljetu. Nielsenov
Indeks povjerenja potroaa
svake godine pokazuje rast
od prosjeno jednog boda
dolazi ponajprije od kategorija prehrane koje u 2012. godini biljee vrijednosni rast od
3,9%, dok kategorije neprehrane vrijednosno stagniraju
na -0,6%, ali im je komadna
prodaja pala za -2,8% u odnosu na 2011. godinu.
REZULTATI U PREHRANI
Veina kategorija prehrane
biljei rast (vrijednosno),
dok je pad prisutan u svega nekoKategorija prehrane dala
liko njih. Najvei
je glavni poticaj lanjskom
rast prodaje vrijednosno zabiljeoporavku maloprodaje
ili su smrznuto
meso (+28,1%),
nakon rujanskog mjerenja, ali kobasice (+16,9%), vino
(+9,2%), svjee meso
se do konca godine taj rast
(+9,0%), dodaci kolaima
istopi. Spomenuti oporavak,
(+9,8%), voda (+8,9%) i
odnosno rast maloprodaje
keksi
(+7,1%).
Neke
kategorije
biljee visok
rast, poput
male kategorije
pakiranih kroasana
(+30,6%) - dijelom zbog
ulaska novih igraa, a dijelom zbog inovacija. Najvei
koliinski pad biljei kategorija konzervirane tunjevine
(-14,0%), vakaih guma
(-8,3%) te ledenih ajeva
(-7,6%). Rast kroasana nije
izvukao iz minusa grupu
slatkia (-7,6% koliinski),
jer najvee kategorije (okolade i praline) biljee pad
(vei komadni nego vrijednosni ) uslijed poveanja
cijena i trenda smanjivanja
Kretanje panela maloprodaje
Vrijednosno kretanje
Koliinsko kretanje
Nominalni rast
Nominalni rast-ukljuujui diskontere

Izvor: Nielsen
www.jatrgovac.hr
u 2012. ukupni rast maloprodaje iznosio je
1,8%
eznog rasta
koliinski) i kakaa (+7,3% no
koliinski pada -2,0%), dok
ajevi rastu po svim pokazateljima (+1,6% vrijednosno
i ak 4,0% komadno uslijed
veliine pakiranja. Zanimljivo je da kategorija okolada

za kuhanje vrlo dobro podnosi krizu - vrijednosno je
bez promjene, dok koliinski
raste 1,8%. Keksi biljee
jednak vrijednosni (+7,1%) i
komadni rast (+6,9%), a

koliinski rastu 5,2%.
Grupa toplih napitaka dobro
se nosi s padom kupovne
moi raste +4,2%, to dolazi ponajprije od rasta kave
(+4,4% vrijednosno i 1,9%
Indeks povjerenja potroaa (Hrvatska i svijet)
Svijet
i samo 1% komadno), krema

za lice (+3,3% i komadno
+4,6% uslijed inovacije BB
kreme) te boja za kosu
(+2,7% i 1,7% komadno).
Najvii pad
biljee sredKoliinski rast od 1,6%
stva za ienje
u 2012. najvia je stopa
WC-a (-15,0%
i -19,8%
oporavka od poetka krize
komadno),
osvjeivai
ulaska jeftinih brendova).
prostora (-14,0% te -12,6%
Dakle, hrane se ne odriemo,
komadno), sredstva za oblikuhamo, pijemo (zbog rasta
kovanje kose (-8,4% i komadvina i mineralne, rekli bismo
no -10,3%) te prezervativi
da je gemit omiljena kom(-5,4% i komadno -6,1%).
binacija) i peemo kolae, no
Kad moemo oekivati rast
ipak manje kupujemo pojedi- kategorija neprehrane? Nene vrste proizvoda (tunjevina
zahvalno je predviati jer su
u konzervi, vakae gume)
kategorije neprehrane tee
te smo dodatno utedjeli pri
pogoene padom kupovne
kupovini kategorija nepremoi - trgovake robne marhrane.
ke iznimno su jake u ovim
kategorijama (papirnata konTEDNJA NA NEPREHRANI
fekcija, njega tijela i lica itd.),
U kategorijama neprehrane
no i njihove cijene su rasle i
zabiljeili smo vrijednosni
dovele ih blizu etabliranim
rast deterdenata za runo
brendovima koji su sniavali
pranje posua (+6,3% te
cijene po jedinici u zadnje
komadno +4,8%), gelova za
dvije godine. Ipak nije sve
tuiranje (+4,3% vrijednosno
tako sivo prostora za rast
ima, ne samo u kategorijama
prehrane. Ako nam prostor
za rast nije oit, trebamo ga
stvoriti, to nam pokazuje
uspjean rast kategorija kroz
inovacije u neprehrani (BB
kreme za lice).
to nam donosi 2013? Osim
ulaska u EU, nadamo se jo
uspjenijoj turistikoj sezoni,
jo jednom iznadprosjeno
toplom ljetu koje e donijeti
rast sezonalnih ljetnih kategorija to bi moglo rezultirati
jo jednom godinom opreznog rasta.
Hrvatska
Izvor: Nielsen
www.jatrgovac.hr
Boana Lovakovi
Voditelj kljunih klijenata, Nielsen
17
Gospodarsko-socijalna slika Hrvatske
Katarina Litva
Gospodarska savjetnica, NHS
TMURNA
svakodnevica
U hrvatskom gospodarstvu teko je detektirati bilo kakve
pozitivne trendove. Prevladavajua kretanja su ve dugo
vremena gotovo iskljuivo negativna, a niti pogled u budunost
ne donosi mnogo ohrabrenja
oraavajui su zadnji podaci

o pokazateljima siromatva
Dravnog zavoda za statistiku
(DZS) po kojima je stopa rizika
od siromatva porasla s 20,6% u 2010.
na 21,1% u 2011. godini. Ako se zna
da je ta stopa jo u pretkriznoj 2008.
iznosila 18,9%, onda su jasni obrisi
negativnog trenda koji se oituje u
porastu broja osoba s primanjima
ispod praga rizika od siromatva koji
za samako kuanstvo iznosi 2020 kn,
za etverolano kuanstvo 4242 kn, a
za kuanstvo s dvije odrasle osobe bez
djece 3030 kn. U Hrvatskoj je stopa
rizika od siromatva znatno vea od
prosjeka EU 27 od 16,5%, dok tek
nekolicina zemalja ima neznatno veu
stopu rizika od siromatva od Hrvatske, a to su Bugarska, Grka, Rumunjska i panjolska.
SIROMATVO E RASTI
Meutim, ni kod jedne od navedenih zemalja ta razlika u usporedbi s
Hrvatskom nije statistiki znaajna,
to nam govori kako je siromatvo
praktiki podjednako zastupljeno u
Hrvatskoj i u navedenim zemljama.
Posebno zabrinjava rast stope rizika
18
od siromatva kod zaposlenih s 5,0%

u 2010. na 5,3% u 2011. godini, to je
pokazatelj poveane rizinosti od siromatva zaposlenih koji su, u odnosu
na samozaposlene, nezaposlene, umirovljenike i ostale neaktivne, najmanje
rizina kategorija. Procjene su kako
e u 2012. godini stopa biti jo vea s
obzirom na provoenje gospodarskog
modela tednje ije se negativne posljedice u najveoj mjeri odraavaju
upravo na zaposlene. Materijalna
deprecijacija u Hrvatskoj - kao pokazatelj materijalnih uvjeta koji utjeu
na kvalitetu ivota kuanstava i prika-
osoba koje si ne mogu svaki drugi

dan priutiti obrok koji sadri meso
ili ribu. Takoer je bitno spomenuti
da 64,5% osoba ive u kuanstvima
koja ne mogu podmiriti neoekivani
financijski izdatak iz vlastitih sredstava, a 26,4% osoba ive u kuanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci
zbog financijskih potekoa kasnila
s plaanjem rauna za reije. Kao i
ranijih godina, u najteoj materijalnoj
situaciji ive stariji od 65 godina kod
kojih stopa rizika od siromatva iznosi 46,6%, a to se poglavito odnosi na
ene koje ive same, zatim jednoroditeljske obitelji, obitelji s troje ili vie
djece te nezaposlene.
MAKROEKONOMSKI UVJETI
Analiza izvjetaja Financijske agencije
pokazuje kako je od sijenja do prosinca 2012. broj blokiranih graana zbog
neizvrenih osnova za plaanje porastao za 16,19%, s 211.234 na 245.441.
Iznos ukupnog
duga graana zbog
Stopa rizika od siromatva u Hrvatskoj
neizvrenih osnood 21,1% jedna je od najveih u Europi va za plaanje u
promatranom razzuju postotak osoba koje si, iskljuivo
doblju porastao je za treinu, s 13,2 na
zbog financijskih razloga, ne mogu
17,68 milijardi kuna. Godinja prosjepriutiti tri od devet stavki materijalna stopa inflacije za 2012. godinu izne deprecijacije - iznosi 34%. Primjenosila je 3,4%, to je znaajan porast u
rice, 9,7% osoba ivi u kuanstvima
odnosu na godinu ranije kada je iznokoje si ne mogu priutiti odgovarajusila 2,3%. Intenzivniji inflatorni pritisci
e grijanje u najhladnijim mjesecima,
kojima su u najveoj mjeri pridonijele
zatim 69,3% osoba ivi u kuanstvima cijene energenata, a potom i prehrane,
koje si ne mogu platiti tjedan dana
zapoeli su od kolovoza kada je stopa
godinjeg odmora izvan kue i 16,9%
inflacije iznosili velikih 4%, dok je u
www.jatrgovac.hr
6% pad kupovne moi u proloj godini

rujnu s 5% dosegla najviu razinu zabiljeenu tijekom 2012. godine. Prosinac
je, pak, donio rast potroakih cijena za
4,7% na godinjoj razini. Inae, vano
je naglasiti kako se stopa inflacije vea
od 3% smatra pokazateljem bolesnog
gospodarstva. Poveanje stope PDV-a
na 25% kumulativno je uzrokovalo niz
poskupljenja, a nastavak porezne presije u 2013., kao to je ukidanje nulte
stope PDV-a i uvoenje stope od 5% na
kruh, mlijeko, lijekove i druge kategorije proizvoda, prouzroit e jo snanije
inflatorne pritiske. Analizom trokova
ivota etverolane obitelji u proteklih
godinu dana, imajui u vidu i posljedini utjecaj inflacije, moe se zakljuiti

kako su mjeseni trokovi ivota porasli
prosjeno za 350 kuna, a u 2013. godini
moe se oekivati rast trokova ivota
za dodatnih nekoliko desetaka kuna
na razini mjeseca. Takoer, planirano
uvoenje poreza na imovinu dodatno
e opteretiti kune proraune mnogih
graana. Promatrajui kretanje na tritu rada, od prosinca 2011. do veljae
ove godine, moe se primijetiti da je
broj nezaposlenih porastao s 315.438
na 370.133 ili za 17,34%, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegla je razinu
od visokih 21,1%. Analiza kretanja
broja nezaposlenih od kolovoza prole
godine, kada obino prestaju sezonska
www.jatrgovac.hr
od prosinca 2011. do studenog 2012.

godine prosjene mjesene neto plae
kretale su se po prosjenoj stopi pada
od 0,26% mjeseno, dok je prosjena
razina cijena biljeila sve vei rast, to
je rezultiralo prosjenim
padom kupovne moi
Mjeseni trokovi ivota u 2012. su
dohotka od 0,45% po
porasli prosjeno za 350 kuna
mjesecu u promatranom
vremenskom razdoblju.
Porast razine cijena je intenzivniji
dine mogao dosei zastraujuu brojku
od pada neto plaa, a rezultat toga je
od 400.000. Meutim, negativne brojke
realno vei pad neto plaa u odnosu
tu ne staju. Naime, na razini godinjeg
na nominalni koji na prvi pogled nije
prosjeka zabiljeen je i pad industrijske
toliko intenzivan. Navedeno se moe
proizvodnje za 5,5% u 2012. u odnosu
dokazati kretanjem kupovne moi
dohotka koja u rujnu 2012. pokazuje
najvei pad i to od 6,61% u odnosu na
prethodni mjesec, to je u prvom redu
posljedica visoke inflacije. Naime, navedeno je posljedica rasta cijena prehrane i reija, ponajprije struje i plina,
to je dijelom prouzroeno rastom
stope PDV-a u oujku, a dijelom je uzrokovano suom i rastom cijena energenata u cijeloj regiji to se odrazilo i
na domae trite. Moe se zakljuiti
kako je rast stope PDV-a znaajno
pridonio rastu cijena jer je primjetno
da su se inflatorni pritisci intenzivirali
od travnja 2012. godine kada jo nisu
nastupile posljedice sue i od tada
konstantno pokazuju sve vee vrijednosti iz mjeseca u mjesec. Pad cijena
zabiljeen je jedino kod cijena obue
i odjee, ali rije je o smanjenju cijena
koje nije znaajno jer je posljedica sezonskih snienja. Za cijelo promatrano
razdoblje (od prosinca 2011. do studenog 2012.) kupovna mo dohotka pala
je za priblino 6% te su procjene da e
se takva tendencija nastaviti i u sljedena prethodnu godinu. Najizraeniji
em razdoblju. Razlog tome je to se
pad zabiljeen je u podruju rudarstva
posljedice sue jo uvijek nisu do kraja
i vaenja (-15,7%), zatim u preraiodrazile, ukinuta je nulta stopa PDV-a
vakoj industriji (-5,1%) i neto manje
te uvedena stopa od 5% za kruh, mliintenzivan od 2,2% u podruju opskrbe jeko, lijekove i knjige, to e zasigurno
elektrinom energijom, plinom, paizazvati nova poskupljenja tih artikala,
rom i klimatizacijom. Promatrajui po
a posebno je osjetljivo poskupljenje
mjesecima, lani je najintenzivniji pad
kruha i mlijeka jer su to namirnice
industrijske proizvodnje, od 7,7%, zabi- koje zadovoljavaju osnovne egzistencijalne potrebe graana. Uvjetovano
ljeen u rujnu, to se terminski poklapa
jaanjem eura, loim trendovima robs najveom zabiljeenom inflacijom
ne razmjene te neizvjesnou u javnim
koja je u rujnu dosegla najveu razinu
financijama u prvih nekoliko mjeseci
sa spomenutih 5%.
tekue godine moemo oekivati laKUPOVNA MO
gano slabljenje kune, to ujedno znai
Aritmetika sredina prosjenih neto
dodatan pritisak na ve rastue cijene
plaa za prvih 11 mjeseci 2012. goi poveanje rata kredita u eurima kod
dine iznosi 5477 kuna. U razdoblju
ve prezaduenih graana.
zapoljavanja, pokazuje kako je broj nezaposlenih mjeseno rastao za 14.921 i
uz isti mjeseni trend te ostale neizmijenjene uvjete moe se oekivati kako
bi broj nezaposlenih u oujku 2013. go-
19
Fiskalizacija
preni stavovi i pogledi koji su u proteklih nekoliko mjeseci lomili koplja je

li fiskalizacija prilika za rast
ili put u propast hrvatskog
gospodarstva, rezultirali
su brojnim i nita manje
unim raspravama izmeu
poduzetnika - obveznika
fiskalizacije i dravnih
institucija koje zakon im-
uvoenja fiskalizacije u
prometu gotovinom, istiu
iz Sredinjeg ureda Porezne
uprave Ministarstva financija. Pritom naglaavaju
kako od samog poetka
produkcijskog rada servisa
za zaprimanje podataka (27.
prosinca 2012. godine) pa
do danas nije bilo niti jednog prekida u radu sustava
fiskalizacije niti je sustav
reznom nadzoru odnose se

na neprovoenje postupka
fiskalizacije u prometu gotovinom u cjelini ili obveznici
fiskalizacije od Financijske
agencije nisu nabavili digitalni certifikat koji se u
postupku fiskalizacije koristi
za elektroniko potpisivanje
elemenata rauna te za identifikaciju obveznika fiskalizacije prilikom elektronike
pak fiskalizacije izdavanja

rauna, poruuju iz Porezne uprave.
NEPLANIRANO VISOKI TROAK
Da sustav funkcionira na
zadovoljavajuoj razini potvruje i iskustvo lanova
Hrvatske interesne udruge
ugostitelja (HIUU) iz koje
istiu da se, unato manjim
problemima koji su se po-
Uspjean st
razmjene podataka. Nadalje,
sadraj rauna nije bio prilagoen s podacima potrebnim za potrebe provedbe
postupka fiskalizacije kao
to je vrijeme izdavanja rauna (sat i minuta), oznaka
osobe na naplatnom ureaju, oznaka naina plaanja
rauna (novanica, kartica,
ek, transakcijski raun,
ostalo) ili rauni ne sadre
Jedinstveni identifikator
rauna odnosno zatitni
kod izdavatelja obveznika
radio oteano na bilo koji
fiskalizacije.
nain. Ukupno je od 1. do
U daljnjem provoenju
31. sijenja 2013. godine
poreznog nadzora vie
fiskalizirano vie od 118
milijuna rauna u ukupnom se nee izricati opomena
obveznicima fiskalizacije
iznosu od 8 milijardi i 45
koje se zatekne u prekraju
milijuna kuna. U periodu
ve e se izricati
zabrana
U prosjeku su ugostitelji
obavljanja
potroili oko 7000 kuna za
djelatnosti
peaenjem
uvoenje fiskalizacije
poslovnih
prostorija i
izricanjem novanih kazni
od 8. do 31. sijenja poza porezne prekraje pa
rezni je nadzor obavljen u
slijedom navedenog savje9154 ugostiteljska objekta
tujemo svim obveznicima
pri emu je otkriveno 454
fiskalizacije, koji e biti
prekrajnih radnji, u 422
obvezni fiskalizirati raune
objekta nedostaci su otklood 1. travnja i 1. srpnja
njeni u zadanom roku, dok
2013. godine, da na vrijeme
je est poslovnih prostora
zapeaeno. Najei nedos- obave sve predradnje kako
bi mogli provoditi postutaci koji su otkriveni u po-
Prvi mjesec implementacije Zakona o

fiskalizaciji protekao je prilino mirno.
Ugostitelji ipak upozoravaju da se s
konanim sudom o uspjenosti zakona
treba priekati turistiku sezonu kada
sustav dosegne punu optereenost
plementiraju. Kakvi e biti

konani uinci uvoenja
fiskalnih blagajni tek ostaje
za vidjeti nakon to svi sektori, trgovina od 1. travnja
i svi ostali od 1. srpnja,
implementiraju fiskalne
blagajne u svoje poslovanje.
Nakon protoka odreenog
vremena moi e se raditi
analize stanja i sinteze zakljuaka. Danas, pak, moemo govoriti o nainima
implementacije i uincima
nakon prvog mjeseca provedbe, koji su posluili kao
svojevrstan lakmus papir za
sve ostale obveznike fiskalizacije na koje se zakon jo
ne primjenjuje.
SUSTAV FUNKCIONIRA
Iz Porezne uprave je uspjeno odraen veliki posao
20
javili prvih dana primjene

Zakona o fiskalizaciji, moe
konstatirati da sustav normalno funkcionira. Rijetki
su bili zastoji u internetskoj
vezi i povezivanju sa sustavom Porezne uprave, kau, a
najvie izazova su imali oni
ugostitelji koji su u zadnji
tren krenuli u provedbu
procesa pa su morali ekati
na instalaciju programa i
podrku angairane informatike kue ili su odabrali
loije informatiko rjeenje
koje je prouzroilo tehnike
probleme i dodatne izdatke.
U Udruzi smatraju kako ni
do ovih problema ne bi dolo da se uvoenje fiskalizacije nije radilo 20 dana pred
kraj godine, bez kvalitetnih
radionica i treninga koji
su u drugim zemljama bili
uobiajena praksa. Zakon
o fiskalizaciji je donesen i
provodi se s ciljem lakeg
ulaenja u trag gotovini,
sprjeavanju porezne utaje
te vee transparentnosti cjelokupnog poslovanja. Ipak,
posljedica fiskalizacije je bila
vei financijski troak nego
to smo oekivali. U prosjeku su ugostitelji potroili
oko 7000 kuna za uvoenje
fiskalizacije. Vjerujemo u
dobar uinak sustava, ali
www.jatrgovac.hr
8 milijardi kuna fiskalizirano u sijenju

pritom naglaavamo da
sada on nije u potpunosti
optereen te e se pravo stanje stvari, pa i njegova kvaliteta i protonost, vidjeti u
srcu sezone kada svi ugostitelji dosegnu maksimum
opsega poslovanja, te kada
na sustav budu prikljueni
i drugi poduzetnici koji
zapoinju s procesom fiskalizacije u travnju odnosno
tart
srpnju, naglaava Marijana
Bubri, voditeljica glavnog
ureda Hrvatske Interesne
Udruge Ugostitelja.
Iz Ceha ugostitelja i turistikih djelatnika Hrvatske
obrtnike komore istiu
kako su glavne potekoe
s kojima su se ugostitelji
susretali prije svega bili
tehnike naravi pa se tako
najvie problema pojavljivalo prilikom spajanja
na internet. Osnovni je
problem to su ugostitelji
objektivno imali manje od
dva mjeseca za uvoenje
blagajni, kau u Cehu, dok
su pojedini propisi vezani
za primjenu fiskalizacije
objavljeni krajem godine
te je stoga bilo puno nejasnoa i krivih interpretacija.
Oni ugostitelji koji su ve
ranije raspolagali s kvalitetnom informatikom
opremom imali su puno
manje obaveza i problema prilikom
uvoenja
www.jatrgovac.hr
fiskalnih blagajni, dok su

oni sa slabijom tehnikom
podlogom morali uloiti
znaajnija financijska sredstva. Sigurni smo da e
ugostitelji, kada proe izvjesno vrijeme primjene fiskalnih blagajni, biti skinuti
sa stupa srama i da nee biti
prozivani kao utajivai poreza. Primjena fiskalizacije
napravit e reda na tritu,
na kojem e opstati postojani i kvalitetni ugostitelji
koji savjesno izvravaju
svoje obaveze, poruuju iz
Ceha ugostitelja.
RJEENJA I OBVEZE
Slaven Jambrovi, menader u akovekoj tvrtki
Kuzmi Pro koja se ve
15 godina bavi iskljuivo
distribucijom POS opreme,
naglaava kako su u tvrtki
zabiljeili rast narudbi
zbog uvoenja fiskalnih
blagajni. Poglavito se to odnosi na studeni i prosinac
2012., dok je intenzitet potranje u sijenju bio neto
manji nego u prethodna
dva mjeseca. Iako se ve
prije znalo za
fiskalizaciju,
ljudi su kao
i obino
ekali zadnje trenutke. Robe
smo imali dovoljno na lageru,
ali smo za drugi val
fiskalizacije odluili biti jo bolje
opskrbljeni, istie Jambrovi,
dodajui kako
cijena hardvera koji se

koristi u obavljanju transakcija. Probleme oekuje
u prvom redu u nemogunosti uspostavljanja ili
prekida internetske veze
za pojedine trgovce, kao i
visini invesZbog nepridravanja Zakona ticije koja se
do njih zaho fiskalizaciji u sijenju je
tijeva kako bi
nastavili svoje
zapeaeno est objekata
fiskalizirano
poslovanje.
Zakljuak svega je to to
taju i poslovni subjekti u
e se i na fiskalnim blasektoru trgovine na malo, a
gajnama pokazivati manji
troak implementacije mogao bi predstavljati dodatni
promet u odnosu na pretuteg na negativnoj strani
hodni period, ba kao to
ionako tekog poslovanja
su to pokazivale i one nemalih trgovaca u Hrvatskoj. fiskalne. Dakle, sustav ciTrgovcima je svakako nejeenja spuve je usavren,
to lake jer ovog puta ue
no vode nema, pesimistina tuim grekama, naano zakljuuje Vukeli. Na
lost kolega ugostitelja, a i
nae pitanje o eventualnoj
neke djeje bolesti sustava
odgodi primjene Zakona
su prevladane, kae nam
na trgovce, to su u vie
Boris Vukeli, predsjednik
navrata traili od ministra
Ceha trgovine HOK-a. On
Slavka Linia, predsjeddodaje kako je pozitivno to
nik Ceha trgovine istie
to je konkurentski pritisak
kako je takvo to iluzorno
na strani ponude rjeenja
oekivati, ali smatra kako
za fiskalizaciju
bi jednomjeseni period
doveo do
prilagodbe, kakav su imali
snienja
ugostitelji, svakako morali
imati i trgovci.
oekuje neto veu potranju negoli je to bilo na
poetku uvoenja Zakona o
fiskalnim blagajnama.
U tom drugom valu, koji
nastupa od 1. travnja,
obveznici fiskalizacije pos-
21
aj
aj je u m
Vrijednosna prodaja kategorije iznosi 129

milijuna kuna to je za 1,5% vie u odnosu
na isto razdoblje prole godine, dok je
koliinski rast vii za 1,7%
opularan i konzumiran diljem svijeta, na

ovom blagotvornom
toplom napitku navodno da moemo zahvaliti
pukoj sluajnosti. Naime,
prema znanoj legendi aj je
2737. prije nove ere otkrio
kineski car Shen-Nong koji
je iz opreza i zdravstvene
preventive uvijek zahtijevao da se sva voda za pie
obavezno prokuha. Tako je
jednom prilikom dok je bio
u lovu u njegovu posudu s
22
prokuhanom vodom vjetar

donio list aja koji je vodi
dao poseban miris, boju i
aromu, to je nakon kuanja
cara potpuno oduevilo.
Tako je, eto, barem prema
toj legendi, otkriven aj.
Kolijevka aja, Kina, izvor
je naravno i njegova imena,
no zbog razliitih kineskih
dijalekata i itanja njegova
simbola danas ga neki poznaju kao te odnosno na
engleskom tea ili th na
francuskom, dok je kod nas
rije aj derivirana od cha,

cima te stupnjevima tehnoodnosno chai to su na ovim
loke dorade, a u zadnjih 12
prostorima pak proirili
mjeseci (prosinac 2011. Perzijanci. Zahvaljujui Perstudeni 2012.) na hrvatskom
zijancima aj na hrvatskom
maloprodajnom tritu (bez
moemo naruiti u velikom
Cash&Carryja, specijalibroju zemalja istone Euroziranih trgovina, ljekarni i
pe, Azije i Bliskog Istoka
diskontnih objekata) projer ime za aj na svim
dano je 599 tona ajeva, to
jezicima tih zemalja zvui
je za 1,7% vie u odnosu na
veoma slino.
isto razdoblje prole godine.
aj se inae temelji na
S druge strane, vrijednosna
ajevcu, biljci koju botaprodaja iznosila je 129 miliniari nazivaju Thea Cajuna kuna to je za 1,5% vie
mellia pri emu dominiraju
u odnosu na isto razdoblje
dvije sorte: Camellia sinensis prole godine. Kategorija
(kineska sorta) i Camemellia
ukljuuje sve proizvode za
assamica (Indija i ri Lanka). pripremu ajnih napitaka,
Kineska sorta raste do visisve vrste ajeva: pakirane
ne od 3 do 4 m, ima manje
ajeve, ajeve u filter vreicanazubljene listove i najbolje
ma, instant ajeve (bez obuspijeva u umjerenoj klimi,
zira jesu li za djecu, odrasle,
a moe podnijeti i mraz.
medicinski, dijetni, ...), ali ne
Camemellia assamica, pak,
ukljuuje ledene ajeve.
moe narasti i do 30 metara.
U zadnjih godinu dana, najvei koliinski udio u prodaji
Istini za volju ovako visoko
imaju ajevi u filter vreicadrvee nije mogue nai na
plantaama aja
gdje se stalnim
Kroz formate supermarketa
podsijecanjem
proda se 40% ukupne
tijekom berbi
visina odrava
kategorije
na 1 do 2 metra.
Specifinost
ma, to iznosi 85,6%, slijede
ove biljke su veliki i glatki
instant ajevi s 10,5%, te
listovi te otpor na visoke
ajevi u rinfuzi s 3,9%. Anatemperature do iznad 40C.
lizirajui ajeve s obzirom
Naime, biljka aja mnogo je
na svrhu primjene najvie
otpornija od kakaovca, to je
se kupuju regularni ajevi
omoguilo aju znatno veu
(85,8%), zatim ajevi za bebe
rasprostranjenost uzgoja od
(7,8%) i na kraju medicinski
kultura kave. Postoje tisue
ajevi (6,4%).
vrsta ajeva, no ono to je
bitno je da su sve jednako
SEZONALNA KATEGORIJA
vrijedne i da kod svih posProdaja po kanalima ne
toje blagotvorno dokazani
pokazuje neka prevelika
uinci na zdravlje ovjeka.
iznenaenja. Najvaniji
formati za ovu kategoriju su
RAST U SVAKOM POGLEDU
supermarketi (301 2500
aj se prodaje u raznim
pakiranjima i razliitim obli- m2) kroz koje se proda 40%
www.jatrgovac.hr
599 tona aja prodano je prole godine
modi
ukupnih koliina, slijede
hipermarketi (iznad 2500
m2) s 24%, velike trgovine
mjeovitom robom (101
- 300 m2) s 18%, srednje
trgovine mjeovitom robom (41 - 100 m2) s 13%, te
male trgovine mjeovitom
robom (do 40 m2) s 5%. Na
tritu ve godinama dominiraju domai proizvoai ajeva. To su Franck
(Franck, Gloria), Cedevita
(Cedevita, Naturavita), Podravka (Podravka, Ciciban,
Lino), Agristar (Agristar),
a od stranih najprodavaniji
su Hipp (Hipp, Bebivita
- iskljuivo baby) te Milford. Bitno je spomenuti

i trgovake robne marke
ija je koliinska prodaja
u zadnjih godinu dana (u
odnosu na isto razdoblje
prole godine) porasla za
respektabilnih 26%. Gledajui sezonalnost kategorije,
nije zauujui podatak da
se u zimskim mjesecima
proda 35% vie ajeva nego
u ljetnom periodu. Ima
ljudi koji uivaju u ispijanju
vrue alice aja, no ima i
onih drugih poput mene
kojima je aj sinonim za
bolest, pa tako evo jedna
poruka za takve: aj ujutro
budi, u podne oputa, naveer umiruje, zimi grije, ljeti
smanjuje znojenje...pa ako
ste se pitali kada je dobro
piti aj, odgovor je uvijek.
Milanka ori
Analitiar, AC Nielsen
Koliinski udjeli
prema svrsi aja
Prosinac 2011. - Studeni 2012.
Koliinski udjeli
prema tipu aja
Regularni ajevi
ajevi u filter vreicama
86%
ajevi za bebe
86%
Instant ajevi
8%
11%
Medicinski ajevi
ajevi u rinfuzi
6%
4%
Lokacija prodaje (koliinska) prema tipu trgovine

100
90
5
13
80
70
18
60
50
24
40
Velike trgovine
mjeovitom robom
(101 - 300m2)
40
Supermarketi
(301 - 2500m2)
10
%
Srednje trgovine
mjeovitom robom
(41 - 100m2)
Hipermarketi
(2501m2 +)
30
20
Male trgovine
mjeovitom robom
(0 - 40m2)

Izvor: Nielsen
www.franck.hr
Uivajte u mirisima i okrepljujuim okusima

Planinskog i Mediteranskog aja. Krenite i
Vi tragom prirode.
Posjetite nas i na
facebook.com/Franck-ajevi
aj - na polici
AGRISTAR
vrtka Agristar na tritu nudi tri osnovne grupe ajeva: ajeve u filtar vreicama, ajne mjeavine i pojedinano ljekovito bilje. Kod ajeva u filtar
vreicama razlikujemo ajeve s aroma omotaem meu kojima su najprodavaniji kamilica, ipak, menta, kopriva, umsko voe i narodni, zatim bez
aroma omotaa s najpopularnijim okusima kamilice, mente i umskog voa,
dok aj mix nudi est razliitih ajeva u aroma omotau. Kod ajnih mjeavina - dodataka prehrani razlikujemo osam vrsta pri emu su najprodavaniji
Uvena, Sljezov aj, Dietherb,
Prostaherb i Relaxherb.
Pojedinano ljekovito bilje
pakirano je u papirnate
vreice od 40-250 g, a
najprodavanije vrste su
kamilica cvijet, menta list,
zeleni aj, kopriva list, lan,
ipak, kadulja i matinjak list.
BIOFARM
iofarm nudi iroku paletu filtar vreica ajeva te rinfuznih pakiranja (ljekovito bilje).
Linija rinfuznih ajeva nedavno je dopunjena
te je sada dostupna i u osvjeenoj ambalai, dok je asortiman filtar vreice ajeva, uz
poznate okuse kao to su brusnica, umbir/
narana, ginseng/limun, aloe vera/narana i
echinacea/malina, nedavno proirena sa est
novih okusa: Relax, Power, Fitessential, Exotic,
Activity i Djeji aj. Takoer, u kategoriji filtar
vreica ajeva Biofarm nudi i ajne mjeavine
s namjenom kao to su Diabetomix, Laksamix, Uromix, Pulmomix i Sanmix. Uskoro
emo na trite plasirati i nau limitiranu
ediciju ajnih mjeavina premium kvalitete
neobinih okusa, istiu iz Biofarma.
CEDEVITA AJ, NATURAVITA
tlantic Grupa je na tritu prisutna s asortimanom konzumnih i funkcionalnih ajeva s brendovima Cedevita aj i Naturavita. Paleta Cedevita
ajeva sadri etiri biljna, etiri prava i est vonih ajeva, a omiljeni okusi
su kamilica, ipak s hibiskusom i umsko voe. Meu pravim ajevima
najpopularniji je Zeleni aj, a meu vonim ajevima
Narana s cimetom te Brusnica i nar. Perjanica
Naturavita ajeva je poznati Uvin H aj
koji se prodaje u tri razliita pakiranja,
a paletu nadopunjuju jo etiri vrste Kamilica, Kadulja, Sljez i Sljezov korijen.
Cedevita ajevi mogu se kupiti u
svim trgovakim lancima, a Naturavita ajevi se osim u maloprodaji
prodaju i u kanalu ljekarni. Novost
u ponudi je Cedevita Kids aj s
okusom jagode i vanilije.
MILFORD
ponudi Milford ajeva postoje dvije vrste pakiranja - obiteljski i

kuvertirani. Najpopularniji su ajevi iz grupe obiteljskih pakiranja s
velikim izborom okusa. Milford je u proloj godini ponudio brojne novitete,
ukupno 17 novih proizvoda, koji su popraeni marketinkim aktivnostima
na prodajnim mjestima. Novosti su uvedene u ponudu biljno-vonih ajeva
(Rooibos-Limunova trava-Acerola, Limun verbena-Rumarin-Limun, Rooibos-Kadulja-Brusnica te Menta-Smokva-Jabuka-Datulja), ajeva za podizanje imuniteta (Echinacea, Kadulja, Lapachoa, Ginseng, Acerola), i ajeva za
djecu (Slatka breskva i Vesele bobice). Novi okusi u kuvertiranom pakiranju
su Nar, Tropik i Zeleni aj s citrusima.
24
TWININGS
winings ajevi potjeu iz Velike Britanije,

a njihove se recepture razvijaju od 1706.
godine i danas su jedni od vodeih u svijetu u
kategorijama tradicionalnih ajeva - crni aj,
zeleni aj i bijeli aj, kao i u netradicionalnim tzv.
biljnim i vonim ajevima. Najprodavaniji od
crnih ajeva je Earl gray i English breakfast, od
zelenih Mint, Pure green i Narana, a od ostalih
Vanilija, Crveno voe i Narana cimet, dok sve
vie poklonika ima i Twinings bijeli aj. Od specifinih vrsta i okusa nudi se Jasmin, Pure pepermint, Kamilica i Med u kombinaciji s vanilijom,
te Jagoda i Mango. Iz tvrtke Dupin, uvoznika
Twiningsa za Hrvatsku, meu novitetima istiu
zeleni aj Brusnicu te dodaju kako e se u prvoj
polovici godine lepeza proizvoda nadopuniti
Earl gray ajevima s posebnim dodacima.
www.jatrgovac.hr
aj - na polici
ENCIAN
HiPP
ajpopularniji okusi u Encianovoj ponudi funkcionalnih ajeva su aj brusnica,

uti aj i aj mjeseeva dijeta. aj brusnica u
pakiranju od 50 g sadri 100% istu brusnicu
i tradicionalno se koristi za ouvanje zdravlja
urinarnih organa. uti aj 50 g popularan je
meu ljubiteljima aja koji preferiraju jedinstven i osvjeavajui okus te blago slatkastu
aromu. Snanog antioksidativnog djelovanja
uti aj isti i ubrzava metabolizam, titi srce i
krvne ile te umanjuje posljedice stresa i umora.
aj mjeseeva dijeta dolazi u pakiranju od 75 g
(biljna mjeavina), izvanredno potie izluivanje
suvine tekuine, regulira metabolizam, daje
osjeaj sitosti i isti organizam. Encian ajevi
mogu se pronai u veini
trgovakih lanaca,
drogerija i ljekarni.
ako se ubrajaju u zajedniku kategoriju proizvoda,

Hipp ajevi za dojenad i malu djecu po svojoj se
namjeni bitno razlikuju od ostalih ajeva
u vreici. Hipp u svom asortimanu ima
10 razliitih vrsta ajeva te u ovom segmentu nudi najiru ponudu na tritu.
Radi se o instant ajevima u 200-gramskom pakiranju koji su prisutni u svim
trgovinama koje imaju kategoriju djeje
hrane. Iz Hippa istiu kako prodaja ovih
ajeva nema sezonalni karakter zbog
stalnog intenziteta konzumacije. Najprodavaniji okusi su aj od komoraa, aj od
kamilice i aj za laku no, a u ponudi se
nalaze i ajevi za posebne namjene kao
to su aj za probavu te aj za dojilje.
GOOD NATURE
FRANCK
ranck u asortimanu ajeva nudi biljne, vone

i prave ajeve (crni, zeleni i uti aj), zatim
Wellness liniju ajeva, Tragom prirode, premium i sezonske ajeve te Freeze tease i Fora
aj. Meu najprodavanijim okusima, uz ipak
i kamilicu, posebno se istiu okusi brusnica i
umsko voe koji dolaze u pakiranjima od 55
g. Obzirom na lidersku trinu poziciju, Franck
ajevi mogu se nai u gotovo svakom maloprodajnom objektu u Hrvatskoj. Vodei trgovaki
lanci u svojoj ponudi imaju veinu okusa iz asortimana Franck ajeva, dok se u u drogerijama
dm-a mogu pronai proizvodi iz linije Wellness
ajeva i Tragom prirode, navode iz proizvoaa. Kao apsolutni hit unutar asortimana, koji
ujedno promovira novu kategoriju proizvoda na
hrvatskom tritu, istiu hladne ajeve od 100%
prirodnih sastojaka bez eera i umjetnih sladila
te djeje ajeve u dva vona okusa.
26
ood Nature je robna marka ajeva farmaceutske tvrtke Alkaloid, a kao

najtraeniji izdvajaju se aj od koprive, planinski aj te ipak i kamilica.
Od vonih varijanti najpopularniji su aj od borovnice, koji sadri ak 25%
udjela ploda borovnice u svom sastavu, i aj od umskog voa. Good Nature
ajevi prisutni su na prodajnim mjestima Mercatora, Plodina i Kauflanda te
u Mueller drogerijama. S obzirom na jaku konkurenciju
meu domaim proizvoaima na hrvatskom
tritu, glavni cilj nam je raznim cjenovnim
akcijama i setovima s dodatnom vrijednosti
privui panju potroaa, istiu iz distributera, tvrtke Orbico. Pritom dodaju kako e se
u narednom periodu posvetiti sampliranju ajeva
kako bi to vie potroaa
dolo u priliku isprobati
Good Nature ajeve.
PODRAVKA
ria o Podravka ajevima poinje 1973. godine od kada su tritu

predstavljene brojne vrste ajeva i ajnih mjeavina. Danas se u asortimanu nude etiri kategorije: biljni ajevi (Kamilica, Hibiskus, Lipa, Metvica,
Rooibos i Ciciban), pravi ajevi (Zeleni aj, Indijski aj), voni ajevi (ipak,
umsko voe, Jagoda s vanilijom, Brusnica, Borovnica, Aronija i Crni ribiz),
ostalo (Zimski mix - mix kutija ajeva okusa ipak, kamilica, brusnica i borovnica). Najprodavaniji ajevi su Kamilica, ipak i Brusnica. Tijekom prole
godine obnovljen je izgled pakiranja cijelog asortimana
Podravka ajeva te su uvedeni aroma
omotai koji uvaju aromu. Takoer,
tijekom studenog paleta vonih ajeva
proirena je s etiri
nova okusa: ljiva,
Jabuka s cimetom,
Narana s cimetom i
kliniem te Malina i
kupina s vanilijom.
www.jatrgovac.hr
Sve o kategoriji
aja pronaite na
www.jatrgovac.hr
aj lojalnost potroaa
BORBA
za svakog
kupca
U kontekstu sve otrije konkurencije i

podijeljene lojalnosti, svaki kupac koji
je migrirao s jednog brenda na drugi, od
iznimne je vanosti za rast
jerovali ili ne, aj

je nakon vode najee konzumirani
napitak na svijetu
i samo u Americi popije
se 65 milijardi serviranja
godinje, to znai da aj
svakodnevno pije oko 160
milijuna Amerikanaca.
Mnogoljudne zemlje i
najvei proizvoai Kina
i Indija, gdje ispijanje aja
Emirata sa 6,24 kg po glavi

stanovnika godinje.
TRENDOVI U NAS
Prema rezultatima GfK
Consumer Panela, u prvih devet mjeseci 2012. u
odnosu na isto razdoblje
godine ranije, nevjerojatno
zvui podatak da je u situaciji stagnacije volumena
na FMCG tritu, potronja aja u
kuanstvima
Kategorijom dominiraju
rasla 18%
domai brendovi koji dre
koliinski
te 13% vrioko 70% trita
jednosno. U
Srbiji biljeipredstavlja sastavni dio
mo slian trend, dok u BiH
kulture i svakodnevice,
to nije bio sluaj. U kategoipak nisu i najvei potroai riji aja u Hrvatskoj vlada
ovog umirujueg i blagotosedam imena: Franck, Cevornog napitka. Zanimljivo
devita, Podravka, Agristar,
je da se na treem mjestu
Trini udjeli
konzumacije aja po glavi
kategorije aja
stanovnika s 3,22 kg nalazi
sijeanj 2012. - rujan 2012
Irska (Velika Britanija nalaTrgovake marke
zi se tek na sedmom mjes10%
tu), neto vei potroai
Inozemni brendovi
su Marokanci s 4,36 kg po
20%
stanovniku, dok su apsolutDomai brendovi
ni rekorderi u potronji aja
70%
itelji Ujedinjenih Arapskih
28
Lord
Nelson
(Lidl),
Hipp i
Milford.
Franck i
Cedevita dre
50% trita, dok
spomenutih sedam
velianstvenih zajedno dre 75% trita.
U 2012. svi su poveali trini udio osim
Cedevite i Podravke,
a za istaknuti je da
kategorijom dominiraju domai brendovi
koji dre oko 70%
trita, inozemni oko
20%, a trgovake marke svega 9%.
FRANCK VS. CEDEVITA
Jedno od kljunih pitanja je kako poveati
lojalnost svom brendu? Promatrajui etiri
www.jatrgovac.hr
50% trita dre Franck i Cedevita

jaka igraa - Franck, Cedevitu, Podravku i Lord Nelson - vidimo da oko 850 tisua kupaca kupuje neki od
ovih brendova ili vie njih.
Prikaz podjele lojalnosti ajeva u prvih devet

je brendove od kojih Franck
mjeseci 2012.
ajevi uzimaju volumen, a
razmjena je vea od oekivane. Donji desni kvadrant,
pak, pokazuje konkurente
Cedevita
Podravka
od kojih Franck
U kategoriji aja u Hrvatskoj gubi, i to vie
107,9
37,0
od oekivanog.
vlada 7 imena: Franck,
U ovom sluaju
18,8
Cedevita, Podravka, Agristar, to je Agristar,
175,9
0,4
brend u usponu
Lord Nelson, Hipp i Milford
koji je u 2012.
256,2
63,6
5,4
45,7
bitno ojaao i
zaprijetio lideriSvega 6600 kupaca kupuje
ma, no ne sumnjamo da e
6,6
71,6
17
sva etiri brenda, 256 tisua
odgovor vodeih brendova
kupaca kupuje iskljuivo
ubrzo uslijediti.
9,6
18,5
Franckov aj, dok je najvee
Mladen Koi
Lord
preklapanje izmeu Francka
20,9
Sales Manager, GfK Croatia Franck
Nelson
i Cedevite. Zanimljivo je da
ak 176 tisua kupaca kupuIlustracija migracije kupaca u 2012. na primjeru Franck aja
tona/1000 litara
je i Franck i Cedevitu, dok
je 108 tisua lojalno Cedevitinim ajevima.
Napredak
Uspjeh
Cedevita
6
5
Neto dobitak/gubitak
MIGRACIJA POTROAA
U kontekstu sve otrije
konkurencije i podijeljene
lojalnosti, svaki kupac koji
je migrirao s jednog brenda na drugi, od iznimne
je vanosti za rast. Franck
ajevi su u 2012. rasli u volumenu i vrijednosti, a klju
uspjeha je, izmeu ostalog,
i privlaenje kupaca Cedevitinih i Podravkinih ajeva. Gornji desni kvadrant
priloene matrice pokazu-
Ostali
4
3
2
Konzum
Teekanne
Lidl
Podravka
0
-1
Twinings
Milford
-2
-3
Agristar
0
Upozorenje
20
40
60
80
Index lojalnosti
100
120
140
160
Alarm
Izvor: GfK Croatia
Poslovni savjeti
Branka Bajt
Partner/strateg OKOMITO
7 TAKTIKA USPJEHA
malih trgovaca u 2013.

Upoznajte sedam efikasnih taktika koje mali trgovci mogu
primijeniti u svom poslovanju i time ostvariti bolje
prodajne rezultate
rite maloprodaje se snano i

ubrzano mijenja. Mali trgovci
kao segment maloprodaje sve
su vie ugroeni i kao posebno
osjetljivi poslovni subjekti izloeni
velikim trinim pritiscima. Postoji li
prostor za poboljanje i ouvanje zdravog poslovanja tema je ovog lanka
kroz sedam malih ali efikasnih taktika
za uspjeh u nadolazeoj poslovnoj
godini.
1. UPOZNAJTE SVOG KUPCA
Marketing tradicionalno predstavlja
slabost malih trgovaca. Kljuna podruja marketinga koja mogu pomoi
malom trgovcu su poznavanje kupaca,
cjenovna politika i promocija. Poznavanje vlastitih kupaca i njihovih
kupovnih navika, potreba i ponaanja
neophodno je za uspjeno poslovanje.
Dob, prihod, faza ivotnog ciklusa,
ivotni stil i navike neki su od faktora
koje je potrebno detektirati u odnosu
kupca i maloprodajnog mjesta. Poznavanje kupaca kljuno je za definiranje
ponude i osiguranje prodajnosti. Samo
asortiman koji odgovara potrebama
kupaca odanih lokaciji maloprodajnog
mjesta moe osigurati potrebnu prodajnost. To se posebno odnosi na male
trgovce koji su vezani uz lokaciju, flek-
30
sibilni su i odabirom asortimana prema lokacijskim preferencijama mogu

znatno poboljati prodajni rezultat.
treba izbjegavati sputanje cijena kao

jedini nain nadmetanja s konkurentom. Jednom kada spustite cijenu ne
moete nazad. Stoga je potrebno vrijednost povoljne kupnje izraziti akcijskim ponudama, vezanom kupnjom,
gratis ponudama koje nisu bazirane
nuno na samom smanjivanju cijene
nego na dodatnoj vrijednosti za kupca
kroz povoljnost u kupnji.
3. PORADITE NA PROMOCIJI
Zabluda je smatrati da mala trgovina
ne treba promociju. Svaki proizvod na
tritu treba i mora imati promociju
ako elimo dobro svom poslovanju.
Stoga, kako bi se uope mogao promovirati, svaki mali trgovac treba moi
odrediti po emu se razlikuje od drugih i zato bi kupac kupio ba kod njega. To predstavlja konkurentsku prednost koju je potrebno komunicirati u
prodajnom mjestu te drugim kanalima
komunikacije. Pri tome treba istaknuti
proizvode s osjetljivom cijenom poput
svakodnevnih namirnica,
Danas je kljuno dinamiki upravljati nove proizvode, sezonsku ponudu ili ponudu
cijenama i brzo se adaptirati
proizvoda koje drugi
konkurenti nemaju u popromjenama
nudi. Svakako je korisno
rauna o proizvodima osjetljive cijene. isprobavati nove kanale komunikacije
To su proizvodi koji najsnanije utjeu poput newslettera, direktnog markena percepciju prodajnog mjesta kod
tinga (letci is l.) na podruju ire lokakupca, a mogu biti najee kupovani
cije prodajnog mjesta.
proizvodi, proizvodi kojima zbog drugih razloga raste cijena i sl. Izuzetno je
4. BUDITE PRISUTNI NA INTERNETU
Vrlo esto u praksi mali trgovci zabitno da mali trgovci redovito provjenemaruju ulogu i vanost interneta,
ravaju cijene konkurenata i svoje cijesmatrajui ga nebitnim za poslovanje
ne adaptiraju sukladno tome, s tim da
2. PAZITE NA DEFINIRANJE CIJENA
Jako vana vjetina malog trgovca je
definiranje cijena. Danas je kljuno
dinamiki upravljati cijenama i brzo se
adaptirati s obzirom na promjene kupovnih navika potroaa. Zamka tog
procesa je nestabilno cjenovno pozicioniranje ime se smanjuje prilika da
kupac svrsta prodajno mjesto u svojoj
svijesti, a time i da zna kada kupuje
u njemu, to kupuje i zato. Stoga je
bitno za male trgovce da pri odreivanju cjenovnog pozicioniranja vode
www.jatrgovac.hr
marketing tradicionalno predstavlja slabost malih trgovaca

male trgovine. Takav stav je pogrean.
Internetske stranice su produena
ruka prodajnog mjesta, moe se rei
ak drugo prodajno mjesto. Internetske stranice slue za komunikaciju
vanih informacija poput adrese,
lokacije, radnog vremena, ponude,
promocije, konkurentskih prednosti,
usluge i sl. Vano je shvatiti da, premda je e-trgovina u zaetku na naem
tritu, vrlo e brzo nositi znaajan
udio u ukupnoj trgovini, stoga je sada
vrijeme za zauzimanje poloaja i privikavanje potroaa. Iz tog razloga
internetske stranice trebaju biti pos-
novog kupca. Potrebno je stalno

voditi rauna o istoi, urednosti,
osvjetljenju. Mala trgovina isto tako
kao i velika mora projicirati poziv
na kupnju, atmosferu koja zvukom
i mirisom poziva
kupca. Oznaavanje
Zabluda
je potrebno kritiki
promatrati i biti siguran da dovoljno
jasno komunicira kupcu gdje je to.
Pri izlaganju proizvoda, kadgod je to
mogue aplicirati, vrlo je uinkovito
za prodaju prikazati proizvode u pravom kontekstu koritenja. Primjerice,
Potrebno je pratiti kakav je asortimanski miks, koje brendove i proizvode

nude, po kojim cijenama, kako su
izloeni i kako su postavljene prodajne akcije. Zatim je potrebno prouiti
je smatrati da mala trgovina

ne treba promociju
strukturu konkurentskog prodajnog
mjesta, police i redove s policama,
bone police i koji proizvodi su gdje
postavljeni te oznaavanje. Prouavajte prodajno osoblje, kako su obueni,
kako pruaju uslugu, rjeavaju reklamacije i sl. Uvijek moemo uiti od
konkurenata ili barem se usporediti
s njima. S obzirom na situaciju malih
trgovaca jedna od dobrih opcija je
udruiti se s drugim malim trgovcima
i time ojaati svoju poziciju na tritu.
7. RAZVIJTE ODNOS KUPCEM
Nae trite jo je daleko od percepcije
znaaja brige o kupcu kakva je na razvijenim tritima. Kod nas kupac jo
uvijek nije kralj i pitanje je kada e to i
postati. Prednost malog trgovca je to
moe direktno razvijati odnose s kupcima. Puno je zahtjevnije privui novog kupca nego zadrati starog. Pristojnost, zainteresiranost i ljubaznost
ine okruenje koje svaki kupac eli za
sebe. Stoga je nuno educirati prodajno osoblje da slua kupca, suosjea s
njim, postavlja pitanja kako bi saznali
to on tono treba te, to je i najvanije, brzo rjeava problem. Mnoga iskustva su pokazala da je najbolja metoda
rjeavanja problema s kupcima kada
ih se pusti da do kraja objasne svoj
problem te kada ih se potakne da izraze kako bi najvie voljeli da se njihova
reklamacija rijei.
tavljene slinom logikom kao i internetska prodaja, dakle s pregledom

proizvoda, ponude, akcijskih ponuda i
sl. Ugoajem i strukturom podsjeaju
na online prodaju, tako da se kasnije
lako moe integrirati sustav prodaje
putem interneta.
5. UREDITE PRODAJNO MJESTO
Bez obzira na naviku da mala trgovina izgleda kako izgleda potrebno je
gledati svoje prodajno mjesto oima
www.jatrgovac.hr
kada u trgovini za ureenje interijera

vidimo sloeni i servirani stol sa stolicama, priborom, posuem, ukrasima,
stolnjacima i salvetama. Posebno mali
trgovci koji nisu poput unificiranih
velikih trgovakih lanaca imaju slobodu izraziti se ureenjem interijera na
jedinstven nain.
6. PRATITE KONKURENCIJU
Konkurenciju je nuno kontinuirano
pratiti pa ak i velike trgovake lance.
VISOKA OEKIVANJA
Kada o stvarima koje poznajemo
razmiljamo na novi nain, raaju se
nove ideje i rjeenja. Stoga je kljuno
primjenjivati navedene taktike koje
svakom malom trgovcu mogu donijeti
poboljanja. Uz to je vano usvajati
moderne tehnologije, umreiti se i
biti u kontaktu s drugim trgovcima,
redovito i ponovno na kreativan nain
promiljati svoje prodajno mjesto i sve
aktivnosti koje se provode. Osniva
Walmarta Sam Walton je rekao: Visoka oekivanja su klju svega.
31
Trite Grada Zagreba

Grad Zagreb je nositelj ukupnog gospodarstva Hrvatske, no koliko je to dobro za
ravnomjerni razvoj zemlje vie je nego upitno. To se ve poelo osjeati u izrazito
konkurentnom sektoru maloprodaje, gdje ubrzano dolazi do zasienosti trita pa se
veliki trgovci okreu malim formatima, a pojedini oping centri stavljaju klju u bravu
agreb je kao glavni

grad ujedno i gospodarsko, sveuilino,
financijsko i politiko
sredite Republike Hrvatske,
a prema upravno-teritorijalnom ustroju ima status
upanije. Zauzima povrinu
od ukupno 641 km2, a na
njegovom podruju, prema
popisu stanovnitva iz 2011.,
ivi 790.017 stanovnika ili
18,4% stanovnitva zemlje.
U ukupnom bruto domaem
proizvodu Hrvatske udjel
Grada Zagreba je 31,4%,
dok u ukupnom prihodu
hrvatskoga poduzetnitva
zauzima udjel vei od 50%.
Podaci o teritorijalnoj rasporeenosti poslovnih
subjekata na upanijskoj razini
pokazuju da
je neto manje od jedne
treine ukupno registriranih
poslovnih subjekata (pravnih
osoba) smjeteno
u Gradu Zagrebu.
S druge strane,
udjel
Grada Zagreba za subjekte

obrta i slobodnih zanimanja
bitno je manji i iznosi 18,2%.
NAJVEI IZVOZNIK I UVOZNIK
Na podruju Grada Zagreba
radi treina ukupno zaposlenih u Hrvatskoj (oko 31,2%),
pri emu u strukturi zaposlenih 82% od ukupnog broja
zaposlenih radi kod pravnih
osoba. Od ukupno zaposlenih u realnom sektoru hrvatskoga gospodarstva Grad
Zagreb najvei udio zauzima
u sektoru graevinarstva
(40,5%), zatim u sektorima
trgovine (37,3%), prijevoza i
skladitenja (30,0%) i preraivake industrije (19,2%).
Grad Zagreb je kao upanija

najvei izvoznik, s udjelom
u ukupnom robnom izvozu Republike Hrvatske od
37,4%, ali i najvei uvoznik s
udjelom u hrvatskom uvozu
od 60,1%, uz dosegnutu pokrivenost uvoza izvozom od
35,9%. U razdoblju od sijenja do rujna 2012. ostvareni
robni izvoz Grada Zagreba
dosegnuo je iznos od 19,8
milijardi kuna s porastom
od 10% u odnosu na isto
u prvih devet mjeseci 2012.

godine registrirano 603.835
dolazaka turista ili 5% vie
nego u istom razdoblju godine ranije.
STRUKTURNE KARAKTERISTIKE
Prema podacima Financijske
agencije (FINA), poduzetnici
s podruja Grada Zagreba,
njih 31.147 (33% od ukupnoga broja poduzetnika u
Hrvatskoj), ostvarili su kroz
devet mjeseci 2012. godine
ukupan prihod od 245
U prvih devet mjeseci 2012.
milijardi kuna,
sektor trgovine ostvario je
to je udjel od
prihod od 89,4 milijardi kuna 53,4% na razini hrvatskoga
poduzetnitva.
U ukupnim investicijama
razdoblje prethodne godine,
u dugotrajnu imovinu, kao
dok je uvoz istodobno pojednom od razvojnih pokarastao 3,2% na 55,1 milijardi
zatelja, udjel poduzetnika
kuna, to je rezultiralo vanjGrada Zagreba na razini RH
skotrgovinskim deficitom
od 35,2 milijardi kuna. Pet
najznaajnijih izvoznih trita su Italija, BiH, Njemaka,
Slovenija i Srbija, pri emu je
47% izvoza orijentirano na
trite EU-a, a od ukupnoga
robnog izvoza 74% je udjel
preraivake industrije. Grad
Zagreb je i turistiko sredite
kontinentalne Hrvatske, s 44
hotela i 6626 postelja, uz prisutan stalan rast turistikih
dolazaka i noenja. Tako je
Gospodarsko
32
www.jatrgovac.hr
9157 poduzetnika posluje u sektoru trgovine na veliko i malo

je 54,8%, uz investiranih
14,8 milijardi kuna. U promatranom je periodu kod
zagrebakih poduzetnika
Grada Zagreba 37,9% ostvareno je u trgovini na veliko i

malo, 20,1% u preraivakoj
industriji, 8,4% u djelatnosti opskrbe
elektrinom
Ukupne investicije u trgovini
dosegle su 1,7 milijardi kuna energijom,
plinom, parom
u periodu sijeanj-rujan 2012. i klimatizaciji,
7,2% u djelatnosti informaradilo 339.809 zaposlenih, to
cija i komunikacija, a slijede
je 40,3% ukupno zaposlenih
graevinarstvo s udjelom od
u hrvatskom poduzetnitvu.
5,0%, strune, znanstvene i
Strukturno, prema djelatnostehnike djelatnosti s 4,5%
tima NKD 2007, najvie posudjela, prijevoz i skladitenje
lovnih subjekata, njih 29,4%,
s 4,3% te financijske djelatdolazi iz djelatnosti trgovine
nosti s udjelom od 4,2%. U
na veliko i malo. Na drugom
tih osam djelatnosti ostvareno
mjestu po brojnosti su struje 91,6% ukupnoga prihoda
ne, znanstvene i tehnike djepoduzetnitva Grada Zagrelatnosti s udjelom od 21,4%,
ba. Od ukupnoga broja poa na treem graevinarstvo
duzetnika na podruju Grada
s 10,2%. Slijedi preraivaka
Zagreba 97,8% su
industrija u kojoj djeluje 9,1%
mali poduzetnici,
od ukupnog broja zagreba1,5% srednje veliki,
kih poduzetnika te djelatnost
a 0,7% veliki. No,
informacija i komunikacija
veliki poduzetnici
sa 7,0%. Prema parametru
ostvaruju 63,8 %
zaposlenosti, pak, prednjai
ukupnoga prihotrgovina s 25,7%, dok je druda poduzetnigorangirani sektor preraitva Grada
vake industrije u kojem radi
16,1% zaposlenih. Na treem
mjestu slijedi djelatnost prijevoza i skladitenja s 10,0%,
graevinarstvo sa 7,4% te
strune, znanstvene i tehnike djelatnosti sa 7,2%.
U ukupno ostvarenim
investicijama na prvom
mjestu je graevinarstvo s udjelom od
19,7%, a slijede financijske djelatnosti iji je
udjel 12% te trgovina
s udjelom od 11,8%.
U strukturi ukupnoga
prihoda poduzetnitva
Zagreba. Slijede mali s udjelom od 21,1%, dok je udjel

srednje velikih 15,1%. Kod velikih poduzetnika radi 49,3%
od ukupnog broja zaposlenih
u zagrebakom poduzetnitvu,
kod malih njih 36,2%, a kod
srednje velikih 14,5%. U segmentu investicija udjel velikih
poduzetnika je 66,1%, malih
25,5%, a srednje velikih 8,4%.
GOSPODARSKI SUBJEKTI
S obzirom na visoku koncentriranost poduzetnitva na podruju
Grada Zagreba kao
gospodarski najjae
upanije, velik dio
uspjenih hrvatskih kompanija
upravo u Zagrebu ima svoje
sjedite. Meu
najveima su:
INA, Pliva
Hrvatska,
Konar-Elektroindustrija (s
tvrtkama
koje posluju u okviru toga

poslovnog sustava), Dukat,
Kra, Ericsson Nikola Tesla,
Atlantic Grupa, Agrokor
koncern s povezanim tvrtkama, dm - Drogerie Markt,
Siemens, IBM Hrvatska te
velik broj srednjih i malih
tvrtki. Uspjenih i razvojno
orijentiranih tvrtki ima u
svim sektorima zagrebakoga gospodarstva, a mnogi od
njih su i meu najuspjenijim hrvatskim kompanijama. Uz Grad Zagreb vezana
je visoka koncentracija
ukupne poslovne aktivnosti, a izmeu ostalog i 77%
izravnih stranih ulaganja u
RH. S obzirom da visokih
40% udjela u BDP-u Grada
Zagreba ostvaruju klasine,
intelektualne i financijske
usluge, taj podatak ukazuje
na pozicioniranje Zagreba
u pravcu metropolskoga
razvoja, smatraju u HGK-Komori Zagreb. Po
njihovom miljenju, u
gospodarskoj strukturi
nastavit e se tercijarizacija, no razvojni
prioritet u tom dijelu
je jaanje sektora
intelektualnih usluga
na raun klasinih,
obiljeenih niom
obrazovnom strukturom radne snage.
Industrijsko opredjeljenje razvoja
Grada podrazumijeva jaanje visoko
tehnolokih industrija odnosno
onih s potencijalima vee
srce Hrvatske
www.jatrgovac.hr
33
Trite Grada Zagreba

dodane vrijednosti, trino
konkurentnih i izvozno orijentiranih, ali i s ekolokom
komponentom, no trebalo
bi zadrati i tradicionalne
proizvodnje, temeljene na
prirodnim resursima, navode iz Komore.
SEKTOR TRGOVINE
U djelatnosti trgovine na
veliko i malo posluje 29,4%
od ukupnog broja poduzetnika u Gradu Zagrebu
ili njih 9157 kod kojih radi
25,7% od ukupnog broja
zaposlenih u poduzetnitvu,
odnosno ukupno 87.330.
Tijekom devetomjesenog
razdoblja 2012. godine
sektor trgovine u ukupnom
prihodu poduzetnika Grada
Zagreba ostvario je udjel
od 37,9% uz dosegnut iznos
od 89,4 milijardi kuna, dok
je u ukupnim investicijama
zagrebakog poduzetnitva
udjel toga sektora bio 11,8%
uz investiranih u razvoj
ukupno 1,7 milijardi kuna.
Nominalni indeks prometa u trgovini
na malo za
prvih deset
mjeseci 2012.
u usporedbi s
istim razdobljem prethodne
godine zabiljeio
je rast od 1,5%.
No, uzevi u obzir
inflaciju mjerenu
indeksom potro-
akih cijena, promet u trgovini na malo na podruju

Grada Zagreba realno biljei
negativne stope. Komora
Zagreb podrava koncept
razvoja trgovake djelatnosti
kroz specijalizirane prodavaonice, tzv. kvartovske
trgovine, ali i markete i supermarkete ukoliko svi oni
pozitivno posluju, ulau u
modernizaciju djelatnosti i
zapoljavaju ljude. Takoer,
u taj razvojni segment ulaze
i trgovaki centri, a na njihovim poslovodstvima je da
prije ulaska u takve investicije procjene imaju li perspektivu pozitivno poslovati,
navode iz Komore. irenje
prodajne mree dovodi do
porasta konkurencije to
je, kako istiu, pozitivno
za potroae jer dovodi do
snienja cijena roba koje
se nude, a irenje prodajne
mree utjee i na poveanje
zaposlenosti. U konanici,
pak, to moe rezultirati i
pozitivnim uinkom na
gospodarska kretanja te na
poveanje kvalitete i kvantitete u sektoru trgovine.
No, kljuan parametar, kako
za razvoj trgovine, tako i
svih ostalih sektora gospodarstva, je kupovna mo
stanovnitva. Prema rezultatima studije GfK Purchasing
Power Europe 2012./2013.,
koji obuhvaaju 42 zemlje
Europe, prosjena kupovna
mo graanina Europske
unije je 12.802 eura, dok ona
u Hrvatskoj iznosi oko 5085
prologodinjim iznosom od
53,9 milijardi kuna, dok se u
2013. i na ovaj stavki oekuje odreeni pad, na 53,1 milijardu kuna. Smanjit e se i
potronja na alkoholna pia
i duhan s 10,2 milijarde koliko je ostvareno u proloj, na
10,0 milijardi u 2013. godini. Na Grad Zagreb otpada
skoro treina nacionalne
osobne potronje. Tako su
graani glavnog hrvatskog
grada lani potroili ukupno
71,4 milijardu kuna, no i
tu se oekuje
Graani Zagreba raspolau blago rezanje
prorauna
s najveom kupovnom moi kuanstava
se taj izu Hrvatskoj sa 6540 eura po pa
nos za 2013.
stanovniku
procjenjuje na
70,9 milijardi
kuna. Sukladno tome, smanjit e se poeura. S tim iznosom Hrvattronja na hranu i bezalkoska zauzima tek 30. mjesto
holna pia s 15,4 milijarde u
s 39,7 posto prosjene ku2012. na 15,3 milijarde kuna
povne moi u Europi. Neto
u ovoj godini. Negativan
bolja situacija je u Gradu
trend oekuje se i u podruZagrebu, koji je vodei
ju alkoholnih pia i duhana
meu hrvatskim upanijama, iji graani s kupovnom te e se potronja na te proizvode smanjiti s 3,0 milimoi od 6540 eura na razini
jardi u ovoj na 2,9 milijardi
godine raspolau sa 128,6%
kuna u 2013. godini, procjehrvatskog prosjeka, ali i tek
njuju u Euromonitoru.
51,1% prosjene kupovne
moi stanovnika Europe.
Prema podacima Euromonitor Internationala, ukupna
osobna potronja hrvatskih
graana u 2012. godini
iznosila je 237,7 milijardi
kuna, no u 2013. se oekuje
smanjenje potronje koja bi
tako trebala iznositi 234,9
milijardi kuna. Najvei dio
kunih budeta graana odlazi na segment hrane i bezalkoholnih pia s ukupnim
Broj i struktura poslovnih subjekata, rujan 2012.

Pozicija
Registrirane
pravne osobe
Trgovaka drutva
Poduzea i zadruge
Ustanove, tijela,
udruge, organizacije
/registrirani/
Obrti i slobodna
zanimanja /
aktivni/
Grad Zagreb
94.537
registrirani 56.629
aktivni 39.949
registrirani 23.969
aktivni 206
13.939
16.739
Republika Hrvatska
ukupno
291.059
registrirani 159.738
aktivni 113.904
registrirani 66.607
aktivni 2.109
64.714
92.027
Izvor: DZS, studeni 2012.
34
www.jatrgovac.hr
18,4%
Unato svim ovim negativnim pokazateljima, Hrvatska ima 250 m2 povrine
trgovakih centara na tisuu
stanovnika, to je iznad
prosjeka lanica Europske
proteklih nekoliko godina

trendovi su izrazito negativni s obzirom na to da je od
2009. godine zatvoreno vie
od 30% malih trgovina. Ono
to ipak ohrabruje je usporavanje negativnih kretanja u
Zagrebaki poduzetnici
2012. godini
ostvarili su kroz devet
jer se broj
mjeseci 2012. ukupan prihod trgovakih
obrta i dalje
od 245 milijardi kuna
smanjuje,
ali ne tako
intenzivno
unije od 190 m2 na tisuu
kao u prethodne tri godistanovnika. Zagreb i okolica
ne. Iz Udruenja trgovaca
su prema koncentraciji trgo- Obrtnike komore Zagreb
vakih centara daleko iznad
smatraju kako se novi val
tog prosjeka. Od znaajnijih
zatvaranja obrta oekuje s
projekata u 2013. u ovom se
poetkom primjene obveze
sektoru oekuje dovretak
fiskalizacije, dijelom radi
Trgovakog centra Point u
dosadanje porezne nedisnaselju Vrbani koji e imati
cipline, a veim
oko 50 lokala na 13.000 m2
dijelom zbog
povrine te e predstavljati
nemogunosti
kombinaciju maloprodajnih
savladavanja tehprostora, restorana i zabavnolokih zahtjeva
nih sadraja. S obzirom na
uvoenja fiskalivisoki stupanj zasienosti
zacije, odnosno
trita, u nadolazeem petroka nabave
riodu trgovaki centri e se
opreme,
fokusirati na konsolidaciju
svoje pozicije. Tako je King
Cross najavio znaajnu
obnovu centra u cilju podizanja konkurentnosti,
a jo uvijek nije poznato
to e biti sa zatvorenim
trgovakim centrima
Mandi na itnjaku
i Cascade u samom
centru grada.
stanovnitva zemlje ivi u Zagrebu
uporabe i odravanja. To se
prvenstveno odnosi na trgovce obrtnike koji prodaju
na otvorenom, bilo stalno ili
povremeno. U Udruenju
izraavaju zabrinutost i za
opstojnost svih ostalih obrtnikih trgovina na zagrebakom podruju s obzirom da
se bitka za kupca postupno
seli i na njihov teritorij.
Naime, otvaranje malih
kvartovskih trgovina postaje
sve ea praksa i kod etabliranih, velikih trgovaca,
to izravno ugroava
obrtniku trgovinu
koja se teko moe
nositi s novopridolom konkurencijom. Perspektiva
razvoja, ili bolje
reeno opstanka, u svjetlu navedenih trendova prilino
je tmurna.
Stoga su
prijedlozi
trgovaca
obrtnika
ILAVOST OBRTNIKA
Na podruju Grada
Zagreba trenutno posluje oko 2700 malih
trgovaca - obrtnika. U
ili i u smjeru da se i nekim

administrativnim mjerama,
u smislu pozitivne diskriminacije, zatiti mala obiteljska
trgovina. Naalost, za to nije
bilo sluha kod mjerodavnih
institucija, navodi predsjednica Udruenja Marija
Subota. No, pritom dodaje
kako e bez obzira na crne
prognoze mala trgovina opstati jer odgovara mentalitetu
graana, starosnoj strukturi
i platenoj sposobnosti
kupaca koji u malim trgovinama kupuju najnunije
potreptine kao i percepciji
potroaa da je mala trgovina uvijek nadohvat ruke.
Kao vaan uvjet u ouvanju
male trgovine navode i
udruivanje na nain da se
okrupnjavanjem postignu
bolji uvjeti u nabavnoj cijeni proizvoda. U tom cilju
djeluje i Udruga malih
trgovaca Zagreb, odnosno Savez udruga malih
trgovaca RH. Nadalje,
povezivanje tipa selo
grad, ili povezivanje
zeleno-plavo, dakle
povezivanje malih
proizvoaa i malih
trgovaca odnosno
povezivanje kontinentalne i obalne
hrvatske, u velikoj
mjeri mogu pomoi
opstanku i razvoju
male trgovine,
zakljuuju iz Udruenja trgovaca
Obrtnike komore Zagreb.
Struktura ukupnoga prihoda poduzetnitva Grada Zagreba prema NKD 2007 /u%/
Trgovina
Preraivaka
Industrija
Opskrba
el. energ.
plinom,
parom,
klimatizacija
Informacije
i
komunikacije
Graevinarstvo
Strune,
znanstvene i
teh.
djelatnosti
Prijevoz
i skladitenje
Financijske
djelatnosti
Ostale
ukupno
37,9
20,1
8,4
7,2
5,0
4,5
4,3
4,2
8,4
Izvor: DZS, studeni 2012.
www.jatrgovac.hr
35
Zagreb - trgovaki lanci

BILLA
illa je lanica Rewe Grupe

koja je osnovana 1927.
godine u njemakom Klnu
kao udruenje samostalnih
trgovaca. Danas je Rewe
Grupa internacionalna
kompanija koja posluje u
13 zemalja te upoljava
oko 323.000 ljudi. Billa
je zapoela poslovanje u
Hrvatskoj 1999. godine kao
prvi strani lanac supermarketa na tritu te je jedan
od prvih koji je prezentirao
koncept privatne robne
DIONA
marke (Clever). Do 2004.
godine Billa je jedini strani
supermarket u Hrvatskoj
te se irila organskom
ekspanzijom, dok je 2005.
godine obavljena akvizicija
trgovakog lanca Minaco
(30 duana). Billa trenutno
ima 57 supermarketa u svim
regijama Hrvatske (osim
juga Dalmacije) formata od
srednjih do velikih supermarketa te oko 1700 zaposlenih. U Gradu Zagrebu se
nalazi 13 supermarketa.
iona je jedan od najstarijih maloprodajnih

lanaca u Hrvatskoj. Poeci
dananje Dione seu u
davnu 1947. godinu kada
je osnovano poslijeratno trgovako poduzee Zvijezda
koja se sredinom 1970-ih
godina udruuje s Trgoprometom u jedinstveno poduzee Slavija. Deset godina
kasnije Slavija se udruuje s
GAVRANOVI
oduzee Gavranovi osnovano je 1991. godine

te je osnovna djelatnost
u poecima poslovanja
bila iskljuivo veleprodaja.
Gavranovi danas ima mreu
od 140 maloprodajnih objekata koji se nalaze u Gradu
Zagrebu i osam hrvatskih
upanija. Veina prodavaonica su objekti do 500 m2 u
manjim mjestima, kvartovima veih gradova ili turistikim sreditima. S obzirom
36
PPK Zagreb, to predstavlja

poetak dananje Dione.
Od 2003. godine Diona je u
sustavu Gavrilovi grupacije
te se od tada do danas irila
i izvan Zagreba akvizicijom
manjih, lokalnih lanaca kao
to je Merkur Rab na Rabu i
Istracommerce u Istri. Diona
danas broji 200-tinjak prodavaonica, od ega je 100 u
Zagrebu.
GRACIN
na formate prodavaonica
te njihove pozicije asortiman je formiran kako bi
zadovoljio dnevne potrebe
kupaca. Gavranovi trenutno zapoljava gotovo 600
djelatnika. Iz tvrtke istiu
kako u posljednjih nekoliko
godina biljee kontinuirani
rast prometa od oko 10%,
dok tijekom 2013. u planu
imaju izgradnju jednog
veeg prodajnog centra u
Karlovcu te vie akvizicija.
oduzee Gracin usluge

osnovano je 1993. godine s osnovnom djelatnou veleprodaje robe iroke
potronje. Godine 1996.
tvrtka je otvorila prvu maloprodajnu trgovinu da bi
se danas mogli pohvaliti s
15 maloprodajnih jedinica
u Gradu Zagrebu. Pod nazivom Panda posluju kao
trgovine iz susjedstva koje
pokrivaju potrebe i elje

pojedinih gradskih etvrti.
U ljeto 1999. godine tvrtka
je pokrenula svoju prvu
liniju za proizvodnju i konfekcioniranje toaletnog
papira pod komercijalnim
imenom Panda po emu je
postala prepoznatljiva. U
poduzeu je danas oko 80
stalno zaposlenih djelatnika.
www.jatrgovac.hr
KAUFLAND
aufland je njemaka
tvrtka osnovana davne
1930. godine, a u znaajniju
ekspanziju i irenje poslovanja krenula je 1968. godine.
Uz matino njemako trite,
tvrtka danas posluje jo u
ekoj, Slovakoj, Poljskoj,
Rumunjskoj i Bugarskoj.
U Hrvatskoj je Kaufland
KONZUM
prisutan od 2001. godine te
ukupno ima 30 poslovnica
ije se prodajne povrine
kreu od 3000 do 6000
m2. Kaufland Hrvatska k.d.
ukupno zapoljava oko 2500
djelatnika, a na podruju
Grada Zagreba i Zagrebake
upanije posluje sa sedam
prodajnih objekata.
onzum je vodei maloprodajni lanac u Hrvatskoj sa

svojih 700 prodajnih mjesta,
oko 12.000 zaposlenih i ukupnim prihodom koji je u 2011.
godini premaio 12 milijardi
kuna. Prvu samoposlugu
Konzum je otvorio u Zagrebu
1957. godine, dok udruivanjem etiriju maloprodajnih
lanaca trgovina (rnomerec,
Konzum, Moslavka i Slavonija) 1970. godine nastaje Unikonzum. Osamostaljenjem
Hrvatske, 1992. Unikonzum
LIDL
rgovaki lanac Lidl svoje

je poslovanje u Hrvatskoj
zapoeo 2006. godine kada
je u jednom danu otvoreno
ukupno 13 trgovina. Od tada
Lidl kontinuirano provodi
strategiju ulaganja u irenje
svoje prodajne mree pa
tako danas ima 82 trgovine u Hrvatskoj, od ega je
njih 11 u Zagrebu. Lidlove
trgovine prisutne su diljem
Hrvatske, od Vukovara do
www.jatrgovac.hr
postaje dioniko drutvo a

Agrokor dvije godine potom
preuzima kontrolni paket
dionica i postaje veinski
vlasnik. Godine 1995. mijenja
se ime iz Unikonzuma u Konzum te se provodi restrukturiranje poslovanja. Konzum u
Gradu Zagrebu ima ukupno
173 prodavaonice razliitih
formata (Super Konzum,
Konzum maxi i male Konzum
prodavaonice), u kojima
zapoljava vie od 3100
zaposlenika.
MERCATOR-H
Dubrovnika, a opskrbljuju ih
logistiko-distributivni centri
u Jastrebarskom i Peruiu.
Lidl Hrvatska prvi je diskontni trgovaki lanac u Hrvatskoj. U redovitoj ponudi ima
bazni asortiman od oko 1500
proizvoda koji se nadopunjuje tematskim akcijama, pa
se broj proizvoda povea i
na 2500. Tvrtka Lidl Hrvatska
danas zapoljava gotovo
1800 zaposlenika.
ercator-H osnovan je
2001. godine kada je
i otvorio svoj prvi Mercator
centar u Puli, a potom i
supermarket u Zagrebu. Godine 2009. Mercator je preuzeo brend Getro Cash&Carry te danas u Hrvatskoj ima
ukupno 121 trgovinu robom
iroke potronje, od ega
je 16 Getro Cash&Carry
centara te 23 Getro marketa.
Mercator Hrvatska zapoljava ukupno 3000 djelatnika.
Prisutan je u svim veim

gradovima Hrvatske, dok je
mrea najrazvijenija na podruju Zagrebake upanije
gdje ima 25 prodavaonica
veinom u formatima tzv.
kvartovskih trgovina supereta i market. Na podruju
Grada Zagreba Mercator-H
ima tri Getro Cash&Carryja,
dva hipermarketa, est
supermarketa, tri superete
i dva marketa (od toga 1
Getro market).
37
Zagreb - trgovaki lanci

PREHRANA TRGOVINA
METRO
rehrana trgovina je registrirana kao

Agromljekarski kombinat jo davne
1964. godine. Tijekom godina je mijenjala
nazive i drutvene oblike te je od 1971.
godine bila poznata kao itokombinat Prehrana. Provedenom pretvorbom 1996.
godine dobila je naziv koji je zadrala sve do
danas - Prehrana trgovina d.d. za obavljanje
trgovinske djelatnosti. Rije je o zagrebakom lancu marketa iju maloprodajnu mreu ini 85 prodavaonica formata kvartovskih
trgovina i marketa koje se nalaze u gotovo
svim dijelovima Zagreba te Samoboru i Ivani Gradu. Prehrana trgovina u veinskom je
vlasnitvu tvrtke Zagrebake pekarne Klara,
a zapoljava oko 400 radnika.
UNION
ananje trgovako drutvo Union svoje

korijene vue iz 1954. godine kada je
osnovano poduzee Trnjanski magazin. Od
1972. godine poduzee mijenja naziv u RO
Union te se od tada upotrebljava naziv Union
u razliitim organizacijskim oblicima. Nakon izvrene pretvorbe, od 1992. godine posluje kao
dioniko drutvo Union. Osnovna djelatnost
drutva je trgovina prehrambenim proizvodima na veliko i malo. Union d.d. danas posluje
na uem i irem podruju Grada Zagreba s 14
prodavaonica prehrambene odnosno mjeovite robe. Dijelom se radi o samoposlunim
prodavaonicama, a dijelom o klasinim malim
trgovinama. Union je lan udruenja Ultragros.
VRUTAK
38
SPAR HRVATSKA
rgovaki lanac Vrutak osnovan je

1990. godine te se bavi veleprodajom i maloprodajom prehrambenih
proizvoda i ostale robe iroke potronje. Danas zapoljava 105 radnika,
a tijekom 2012. godine ostvario je
ukupni promet u iznosu od 105 milijuna kuna. Asortiman obuhvaa vie od
15.000 prehrambenih i neprehrambenih proizvoda iroke potronje na 2700
m2 prodajnog i 2000 m2 skladinog
prostora u Vodovodnoj ulici te 285 m2
prodajnog prostora u Krapinskoj ulici
u Zagrebu. U ponudi se posebno istie
najvei izbor vina u Hrvatskoj: 1600
etro Cash & Carry u Hrvatskoj je

poeo poslovati krajem 2001.
godine, otvorenjem prvog veleprodajnog centra u zagrebakom Jankomiru.
Danas je tvrtka jedan od najveih
trgovakih lanaca u dravi te posluje s
ukupno sedam veleprodajnih centara u
Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru, Osijeku i
Varadinu te s Metro Drive In centrom u
Dubrovniku. Poslovni koncept kompanije fokusiran je na profesionalne kupce
iz HoReCa kanala, kioske i prehrambene
trgovine na malo. Metro u Hrvatskoj
trenutno zapoljava 1200 radnika.
vinskih etiketa u Vodovodnoj i 880 vina

u Krapinskoj 16, navode iz Vrutka. Tvrtka
se nalazi u vlasnitvu Mie i Martina Matia te je lanica grupacije Ultragros.
par Hrvatska d.o.o. svoje je poslovanje u Hrvatskoj zapoeo 2005.

godine kada je i otvoren prvi Interspar
hipermarket u Zadru. Nakon vie od
sedam godina poslovanja Spar danas
ima ukupno 15 Interspar hipermarketa
i sedam Spar supermarketa u cijeloj
Hrvatskoj. Od toga se u Zagrebu nalazi
sedam Interspar hipermarketa, koji su
prosjene veliine oko 3500 m2 s ponuenim asortimanom od gotovo 40.000
proizvoda, kao i tri Spar supermarketa
ija je povrina 300 400 m2. Prvi
zagrebaki Interspar otvoren je 2006. u
City Centeru one na Jankomiru, a danas
se hipermarketi nalaze u gotovo svim
trgovakim centrima u Zagrebu.
www.jatrgovac.hr
MJESENI MAGAZIN I PORTAL
IZVOR INFORMACIJA S PODRUJA

MALOPRODAJE I INDUSTRIJE
ROBE IROKE POTRONJE
www.jatrgovac.hr
Trite Grada Zagreba - intervju
TRADICIJA
ZA BUDUNOST
Trnice Zagreb imaju dugu povijest, bogatu tradiciju, povjerenje graana i priliku za
budui rast, istie Dario Kobeak, Voditelj podrunice Trnice Zagreb
rnice nisu samo mjesto na

kojem se obavlja kupnja,
ve i institucija drutvenog
ivota te turistiki adut
koji se sve vie prepoznaje.
Meutim, kako bi trnice
to i ostale u nadolazeem
vremenu potrebna su velika ulaganja, navodi Kobeak.
Provedite nas malo kroz bogatu povijest Trnica Zagreb. Od kada posluju i
kako se njihova mrea irila po Gradu
Zagrebu?
Poetak rada zagrebakih trnica

see u 1850. godinu kada se prva
trnica nalazila ispred Katedrale,
tonije kod Kaptolske kleti, da bi
koncem 19. stoljea bila preseljena
na Trg bana Josipa Jelaia. Godine
1928. Poglavarstvo Grada Zagreba
donijelo je odluku o izgradnji sredinje gradske trnice na lokaciji
Dolac 2, koja je dovrena 1930. godine. Te godine Grad osniva svoje
poduzee Trnice Zagreb u ijem
sastavu se nalaze Trnica Dolac,
Meani plac - stara trnica Kvatri,
Trnica pod renjom (Trenjevaki plac) i veletrnica sa sredinjom
zgradom-burzom roba, dananja
Trnica Branimirova. Poslije Drugog
svjetskog rata, kako je rastao grad,
tako se poveavao i broj zagrebakih
trnica. Od 2000. godine, pojavom
mega shopova na Trnicama Zagreb
mijenja se struktura prodavaa tako
da je sve vie proizvoaa, a sve manje obrta i trgovina. To je pridonijelo
imidu odnosno brendu trnica kao
mjesta gdje se tre domai, svjei i
kvalitetni proizvodi.
40
Na koji nain je ustrojen njihov rad

danas. Koliko ih ukupno ima i koje su
osnovne djelatnosti?
Od 2007. godine Trnice Zagreb posluju u sklopu Zagrebakog holdinga

i to na 23 lokacije s oko 2500 komitenata koji imaju u zakupu poslovno
- prodajne prostore. U sklopu Trnica
Zagreb posluje i Veletrnica, Hladnjaa
i Zelena trnica. Veletrnica s vie od
160 komitenata, smjetena na adresi
Slavonska avenija 7, najvea je u Hrvatskoj te osim grada Zagreba zadovoljava
i potrebe cijele sjeverozapadne regije.
Veletrnica i hladnjaa smjetene su u
Izmjena strojarnice na
Veletrnici i hladnjai
te ureenje Trnice
Dolac glavne su
investicije u 2013.
istonom dijelu grada, desetak minuta
od samoga centra. Idealno je smjetena
da slui Zagrebu i njegovim stanovnicima u dnevnoj opskrbi irokom paletom
proizvoda kako to su voe, povre,
meso i mesne preraevine te riba i
riblji proizvodi. U okviru podrunice
trenutno zapoljavamo 382 djelatnika.
Smatrate li da je posljednjih godina
pojavom velikih formata trgovina i brojnih trgovakih lanaca iznimno bogate
ponude i konkurentnih cijena dolo do
pada popularnosti kupovanja na trnicama te koje su komparativne prednosti
kupovanja na trnici u odnosu na trgovake lance?
Svakako da su s ekspanzijom trgovakih lanaca trnice izgubile

jedan dio kupaca. No, bez obzira
na to trnice su zadrale svoj prepoznatljivi arm i bogatstvo ponude pa veliki broj naih sugraana i
dalje cijeni iskustvo kupovanja na
gradskim trnicama, ne samo zbog
visoko kvalitetnih namirnica koje
se tamo nude, ve i zbog druenja
i zadovoljstva koje osjeaju u takvom nainu kupnje. Na trnicama
se moe nai arolika ponuda proizvoda iz cijele Hrvatske i svijeta i
upravo takvu ponudu istiemo kao
nau komparativnu prednost. Tako
bogatu i kvalitetnu ponudu mesa
i mesnih preraevina, ribe, sezonskog voa i povra neete pronai
nigdje drugdje osim na trnicama. Ponudu trnica nadopunjuju
brojni obrti i zanati, to sve skupa
zagrebake trnice ini poeljnim
mjestom za obavljanje kupnje. A
koliko su trnice vane za prepoznatljivost grada govori i injenica
da se Dolac nalazi na svim brourama koje komuniciraju turistiku
ponudu Zagreba.
Kakvi su financijski rezultati Trnica Zagreb u 2012. u odnosu na ranije godine?
Trnice Zagreb trenutno se nalaze u

procesu konsolidacije. U zadnjih smo
nekoliko godina poslovali s gubitkom, ali smo primjenjujui razliite
mjere za optimizaciju poslovanja
uspjeli te gubitke smanjiti. U sklopu
tih mjera reducirali smo i broj zaposlenika. Najvee probleme u poslovanju stvara nam globalna gospodarska
kriza koja se negativno odraava na
www.jatrgovac.hr
1850. godine otvorena je prva zagrebaka trnica

kupovnu mo graana, to se, dakako, reflektira i na smanjenje broja
naih zakupaca. Odlaskom zakupaca
mi gubimo dio prihoda pa se u ovom
trenutku fokusiramo na zaustavljanje trenda odlijevanja zakupaca s
naih trnica. Kada u tome uspijemo
vjerujem da emo i u ukupnom poslovanju ostvariti pozitivan rezultat.
Meutim, kriza je i dalje u punom
jeku te se moda i najjasnije oituje
upravo na trnicama to mi svakodnevno osjeamo. Moe se rei da su
ljudi nekada kupovali na kilograme, a
danas kupuju na komade.
iznajmljujemo trne prostore klupe,

tandove, kuice, a na veletrnicama
iznajmljujemo hladionice odnosno
izlobeno-prodajne prostore. Trnice
kao takve nude uslugu najma prostora.
Ono to je u naoj mogunosti i u to
ulaemo velike napore je da se obnove
prostori i oprema kojom upravljamo. S
druge je strane bitno naglasiti kako su
za nae zakupce iznimno bitni lokacija
trnica, koje se nalaze diljem grada, te
prepoznatljivost po kojoj su poznate i
brendirane kao mjesta na kojima graani dolaze kupiti kvalitetne namirnice
i druge proizvode. Takoer, na trnicama se promovira
domaa proizvodnja te smo ponosni
da u ovom trenutku
treina zakupaca
dolazi iz segmenta
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, dok se taj
broj u sezoni penje i
iznad 50 posto.
Ve je neko vrijeme
u planu rekonstrukcija plohe trnice
Dolac. to je s tim
projektom kao i s ostalim investicijama
u infrastrukturu na
trnicama u Gradu
Zagrebu?
Dario Kobeak
Trnice Zagreb
Koje usluge Trnice Zagreb pruaju

svojim zakupcima? to se sve ini kako
bi mali prodavai predstavili svoje
proizvode graanima, odnosno potroaima?
Percepcija graana je da trnice prodaju proizvode, ali to nije tako. Proizvode prodaju nai zakupci, a mi samo
www.jatrgovac.hr
U proteklih smo
nekoliko godina
obnovili plohe na
trnicama Britanski
trg i Trenjevaki
trg, dijelove plohe
na Sajmitu Sesvete
i na Zelenoj trnici.
U ovoj godini uloit e se znaajna
sredstva u izmjenu
strojarnice na Veletrnici i hladnjai
te ureenje Trnice
Dolac. Ureenje
Dolca odvijat e se u
suradnji s Gradom s obzirom na to da
je u planu ureenje i okolnih cesta, fasada i drugi radovi koji nisu u naoj ingerenciji. Poetkom veljae raspisat e
se natjeaj za projektno rjeenje kako
bi se dobio konani obris za sve ono
to se na tom prostoru planira urediti.
U kolikoj je mjeri to za ovu popularnu
trnicu vano govori i injenica da se u

obnovu plohe na Dolcu nije ulagalo ve
40 godina. U ovom je trenutku jedino
sigurno da e se sanacijski radovi obavljati tijekom ljetnih mjeseci, no jo nije
odlueno hoe li se plac za to vrijeme
premjestiti na neku alternativnu lokaciju ili e se posao odraivati etapno.
Rije je o neophodnim investicijama.
Svjesni smo injenice da se godinama
nije ulagalo u odravanje trnica pa
smo sada intenzivnije krenuli u njihovu
obnovu te planiramo uloiti znaajna
sredstva kako bi trnice zasjale jednim
novim sjajem.
Koje promjene u ovom dijelu trgovine na malo donosi ulazak Hrvatske u
Europsku uniju? Hoemo li i dalje moi
na trnicama nai svoje omiljene autohtone domae proizvode?
Pridruivanje Hrvatske Europskoj

uniji zahtijeva provoenje odreenih
zakona i pravilnika koji su postali
praksa na europskom tritu. Prije
nekoliko godina s takvim zahtjevima
i uvoenjem novih standarda suoio
se odreeni broj proizvoaa sira i
vrhnja. Takoer, Zakon o fiskalnim
blagajnama imat e veliki efekt na
poslovanje svih trnica u Hrvatskoj.
Dvije treine svih zakupaca na zagrebakim trnicama ine mali obrtnici
i trgovci koji e biti u obvezi izdavati
Uz svoju primarnu
funkciju trnice su i
mjesto gdje se promovira
domaa proizvodnja
fiskalizirane raune. To je tehniki
izvedivo, ali stvara odreene nove
trokove za ljude koji i bez tog novog
troka posluju na rubu pozitivnog
rezultata. Bojim se da e to mnoge od
njih primorati na prestanak poslovanja ili odustajanja od prodaje robe na
trnicama. U svakom sluaju, smatram kako e prvi uinci pristupanja
Europskoj uniji na poslovanje trnica
biti negativni, no mnogo toga se jo
uvijek moe uiniti, poglavito ako se
donese adekvatna poljoprivredna strategija koja e urediti cijelo trite pa
e i trnice, kao zavrni subjekt proizvodno-prodajnog procesa, moi u
boljoj mjeri ostvariti svoje potencijale
koje itekako ima.
41
Potroaki trendovi
Prof.dr.sc. Davor Perkov
Prodekan Visoke poslovne kole Libertas
ENE i kupnja
Odluku o kupnji ene ponajprije donose na temelju izgleda,
ponaanja, stava, ljubaznosti i ukupne razine komuniciranja trgovca
onkurencija moe kopirati vae

proizvode, cijene, pozicioniranje
proizvoda, ali ne moe kopirati
odnos poduzea i djelatnika prema kupcima ili, preciznije reeno, prema enama koje su tema ove kolumne.
Naime, upravo ene odluuju o potronji 80% prosjenog obiteljskog budeta.
u stanju, kako pie psiholog Paco Underhill u knjizi Zato kupujemo, cijelu
grupu prodavaa, trgovina ili proizvoda
strpati u Darwinov ko za smee ako
ne udovoljavaju njihovim potrebama
i eljama. Ovo je tim vanije kada se
uzmu u obzir emocije i dojam kao
imbenici utjecaja na odluku u kupnji
(posebice ena koje su
njenije i senzibilnije
Mukarci uglavnom kupuju planski,
od mukaraca). Naime,
brzo se kreu, ne vole pitati ni ekati o poznavanju proizvoda i prodaje ovisi samo
ene i mukarci nisu dva razliita svi7% uspjeha trgovca, u to ubrajamo
jeta ve su, prema renomiranom ameznaajke, glavne argumente prodaje,
rikom piscu poslovne filozofije Tomu funkcionalnost i ugled poduzea. S
Petersu, to dvije potpuno udaljene i
druge strane, ritam govora, boja glasa i
dramatino drukije galaksije! ene
nain izraavanja imaju 38% udjela u
nisu ni ravnopravne s mukarcima jer
utjecaju na kupca te donose jedizvravaju 2/3 poslova u svijetu, zaranostavnost, stvaranje simpatije
uju tek 10% ukupnih prihoda, a poi uvjerljivost u nastupu, dok
sjeduju samo 1% ukupnih nekretnina.
na nain kako je prodava
odjeven, kako se dri i
ENE SU GLAVNE
komunicira, kako se
Pitanje je kako e mukarci, koji s
rukuje, gdje gleda i
jedne strane uvjerljivo dominiraju u
koliko slua, otpada
menadmentu, donositi takve odluke o
ak 55% utjecaponudi koju e, s druge strane, domija na kupnju.
nantno razmatrati ene kao glavne za
Moe se, dakle,
trokove u trgovini. Kupnja jest i uvijek
zakljuiti da
e biti namijenjena veinom enama.
ene odluke
Stoga nije udno to ene mogu izazvati ponajprije
tektonske poremeaje u svijetu kupnje,
donose na
dok se mukarci, kada kupuju, uputaju
temelju
u neto to je uroeno enama. One su
izgleda,
42
ponaanja, stava, ljubaznosti i ukupne

razine komuniciranja trgovca. Koliko
ena koje uu u prodavaonicu zaista
neto i kupi? Marketing, oglaavanje,
promocija i lokacija mogu ih privui,
ali zadaa zaposlenika prodavaonice
jest da ih pretvori u kupce (eto, u hrvatskom jeziku nema ni enskog roda za
tako estu imenicu).
U korist prodavaima ide i injenica da se 70%
svih odluka
o kupnji
donese
impulsno,
na licu
mjesta.
www.jatrgovac.hr
ene odluuju o
DRUTVENI POLOAJ ENA
Osim osobnih i marketinkih, postoje i neke socioloke odrednice koje
su ene uinile iznimno vanima za
nain ivota, proizvodnju i trgovinu.
Kada su sredinom 1970-ih ulogu
domaice ene zamijenile radom
izvan kue, promijenila se i dinamika ivota obitelji, to je pak dovelo
do poetka kraha nekad popularnih
robnih kua u centrima velikih gradova. Dok su bile kod kue ivale su
kompletnu garderobu sebi i ukuanima pa su 1950-ih u SAD tri od etiri
domainstva posjedovala ivai stroj.
Danas ivai stroj u toj zemlji ima
samo 5% domainstava. Kataloka
prodaja, TV prodaja i on-line kupnja
procvali su veinom zahvaljujui promjenama enskih dunosti i oskudici
raspoloivog vremena. Kada je rije
o susretnoj prodaji izmeu trgovca
i kupca (u prodavaonici), ene vole
prostornost, sigurnost i mir, te velike
i kontrastne natpise. Infuzija enske energije utjee na nain na koji
prodavaonica izlae svoje proizvode.
Prije nego kupe proizvod za zdravlje
i ljepotu vole ga prouiti i proitati
etiketu, osobito ako je rije
o novitetu na tritu.
Ako usporedimo
www.jatrgovac.hr
80% potronje kuanstva
suvremene DIY (uradi sam) centre

kao npr. Bricostore, Bauhaus, Home
Depot (djelomice i Pevec), bit e
nam jasnije zato emo nerijetko
tamo naii na ene kao kupce, dok
je tako neto nezamislivo oekivati
u tradicionalnim eljezarijama. Ovi
prodavae, kupuju impulsno, 86%

ih gleda cijene, znaju to ele i tek u
25% sluajeva se odlue za isprobanu
odjeu, obuu i sl. U prodavaonicama raunala posjetitelji su najee
mukarci, ali stopa prorauna, tj.
postotak kupaca koji je neto kupio,
najvie se odnosio na ene.
ene u prodavaonici vole prostornost,
One nisu dole
sigurnost i mir, te velike i kontrastne natpise da mataju o
novom hard
trgovci su ureenjem interijera, space
disku, programu ili skeneru, ve s
managementom i komunikacijom
konkretnom namjerom da kupe neto
prodavaa otklonili mistiku s alata,
odreeno. U svijetu hardvera i sofvijaka i matica i uinili ih bezopasnim
tvera spolovi su zamijenili uloge: mui pristupanim ak i onim najneiskuskarci vole vrljati i razgledati, dok su
nijim kupcima, ukljuujui dakako
ene odlunije i konkretnije u potrazi
i ene. Ameriki lanac Home Depot
za onim to trebaju. Da se promjene
ima barem jednu TV reklamu u kojoj
meu ova dva spola dogaaju doslovse pojavljuju samo ene.
ce na svim podrujima, pokazuju sve
vie i trgovci automobilima, bolje rei
ENSKI I MUKI KUPCI
oni koji shvaaju da je upravo ena
Mukarci uglavnom kupuju planski,
ona koja nagovara mukarca na kupbrzo se kreu, ne vole pitati ni ekati,
nju novog automobila i da su njeni
u ak 72% sluajeva vole gledati cijene prohtjevi oni kojima on mora udoproizvoda, otvoreniji su prema sugesvoljiti. ena je u ovakvim situacijama
tijama i 75% njih kupi artikle koje su
tiha voda koja brege dere. Trgovci
isprobali. Za razliku od njih, ene su
vozilima sve ee i zapoljavaju ene
ovisnice o kupnji, vole razgledavati,
kao prodavae jer enskim kupcima
prouavati i
ulijevaju vee povjerenje. Oito, ene
propitmogu proniknuti u metafiziku kupnje,
kivati
one nas prosvjetljuju o nainu na koji
se kreemo kroz ivot traei, prouavajui, ispitujui, te na kraju
uzimajui i koristei najbolje
od onoga to nam se
nudi.
43
Kartino poslovanje
PEGLANJE
koje nitko ne izbjegava

Kartice su u samo deset godina istisnule gotovinu iz
optjecaja postavi naa svakodnevica pa ih, popularno
reeno, peglamo kadgod i gdjegod stignemo
a kraju rujna
prole godine u
Hrvatskoj je bilo
ukupno 8.594.527
debitnih i kreditnih kartica, to je u odnosu na
isto razdoblje 2011. godine manje za 5,7 posto,
a glavni uzrok takvoga
pada je redovno ienje
kartinog portfelja od
neaktivnih kartica. Meutim, unato smanjenju
ukupnog broja kartica u
optjecaju broj transakcija
je porastao u prvih devet
mjeseci 2012. godine kao
i vrijednost kartinih
transakcija koja je u tom
periodu iznosila 84,7 milijardi kuna ili 2,5 posto
vie nego u istom razdoblju prethodne godine.
(danas u portfelju PBZ Carda). Kartino poslovanje

brzo je uzelo maha i irilo
se usporedno s razvojem
tehnologije, odnosno sve
naprednijih tehnolokih
rjeenja ali i marketinkih i
edukacijskih
promocija
Prve kartice na hrvatskom
koje su omotritu pojavile su se
guile da
u dananje
1970-ih godina
vrijeme razlikujemo razne
kasnije, odnosno sedamnaine plaanja putem ove
desetih godina dolaze i
vrste kartica.
Osim nebankarskih, danas
na hrvatsko trite. U to
gotovo sve banke na hrvatvrijeme poinje izdavanje
skom tritu nude i svoje
nebankarskih kartinih
kartice, odnosno u suproizvoda iz sustava Diners
radnji s vodeim platnim
Cluba (danas u portfelju
sustavima, MasterCard
Erste Card Cluba) i nedugo
WorldWide i Visa Internazatim American Expressa
OD POETAKA DO DANAS
Prve kartice kao mogunost
novog tzv. bezgotovinskog
naina plaanja pojavile su
se sredinom prolog stoljea na amerikom tritu, a
samo nekoliko desetljea
tional, izdaju razliite vrste

kartica: debitne, kreditne
(revolving), charge te prepaid, ovisno o uvjetima i
Izdane platne kartice i izvrena kartina plaanja prema vrstama kartica

UKUPNO
Vrsta kartice
Broj platnih kartica u

optjecaju
Ukupno transakcije
Broj
Vrijednost u tisuama kuna
Kreditne kartice
164.212
595.671
184.372
Revolving kartice
767.538
7.510.833
1.921.363
Kartice s odgoenom naplatom
509.170
6.987.261
2.269.081
Charge kartice
555.429
9.113.691
2.379.504
Debitne kartice
7.027.508
49.217.819
20.753.293
Prepaid kartice
132.810
103.122
17.924
Ostale kartice
10.312
23.834
9.330
9.166.979
73.552.231
27.534.867,0
Ukupno
Izvor: HNB (01.07.2012. - 30.09.2012.)
44
www.jatrgovac.hr
graani Hrvatske koriste

mogunostima korisnika
te dodatnim pogodnostima koje nude. Prema
podacima Sektora za bankarstvo i druge financijske
institucije pri HGK, od
ukupnog broja kartica 88
posto su debitne i kreditne
kartice banaka, od ega
su 47 posto MasterCard
kartice, a 41 posto su Visa
vaca koji imaju sklopljen

ugovor s nekom od banaka
o prihvatu kartice i to na
nain da se kupoprodajni
iznos prenosi s rauna
kupca na raun trgovaca.
Iako se jo uvijek u velikoj
mjeri kupuje gotovinom,
kartiari se nadaju da e
se broj kartica na hrvatskom tritu poveati, i to
kartice. Preostalih 12 posto su kreditne kartice kartinih kua. U segmentnu

kreditnih kartica, od njih
ukupno 1.870.375, ukupno
46,4 posto su kreditne kartice banaka, a 53,6 posto
kreditne kartice kartinih
kua. Osim to se koriste
za plaanje roba i usluga ili
za online kupovinu, slue
i za podizanje gotovine,
bilo u poslovnicama ili na
bankomatima. Sve kartice
- Diners, AmEx, MasterCard i Visa - prihvaaju se
na svim prodajnim mjestima s POS terminalima,
odnosno ureajima koji
su namijenjeni plaanju
roba kupljenih kod trgo-
prvenstveno uvoenjem
novih oblika plaanja:
mogunost plaanja preko
interneta, putem mobilnih
ureaja te razvojem elektronikog poslovanja.
www.jatrgovac.hr
NOVE KARTINE USLUGE

Pojavom ipa na kartici,
uz pojaanu sigurnost,
otvorio se itav niz dodatnih primjena kartice
poput razliitih mogunosti plaanja, funkcija
autentifikacije, programa
nagraivanja i sl. to je
definitivno utjecalo na
brz rast ove tehnologije.
Tako je prema podacima
Sektora za bankarstvo
udio kartica s ipom u
8,6 milijuna kartica
ukupnom broju kartica

ak 89 posto, to svakako
pridonosi podizanju razine sigurnosti u kartinom
poslovanju i sprjeavanju
prijevara. Usporedbe radi,
i ne tako davno odnosno
sredinom 2005. godine
njihov udio iznosio je tek
6,1 posto. Od tada je trend
rasta broja ip kartica vei
od stope rasta ukupnog
broja kartica.
Nove tehnologije omoguuju i nove kartine
usluge. Jedan od primjera
ita pri emu se transakcija provodi za svega

nekoliko sekundi. Jedna
kupovina se ne moe naplatiti vie puta jer, ukoliko se kartica i prisloni uz
ita vie puta, transakcija
e se provesti samo jednom. Ujedno je iskljuena
i mogunost sluajnog
plaanja jer je karticu,
kako bi se transakcija
uope provela, potrebno
prisloniti na POS ureaj.
Ovaj praktian nain
plaanja trenutno je mogu na 1033
posebno ozU prvih devet mjeseci 2012.
naena provrijednost transakcija iznosila dajna mjesta
irom Hrvatje 84,7 milijardi kuna
ske, veinom
u Rijeci, Bjeje u svijetu dobro poznata, lovaru i Zagrebu. Inae, u
svijetu je usluga Mastera kod nas tek u zaetCard PayPass dostupna
ku usluga PayPass koja
u 48 zemalja na vie od
omoguava beskontaktno
550.000 prodajnih mjesta,
plaanje putem kartica ili
a idealna je za mjesta gdje
mobilnog telefona. Kratradicionalno dominiraju
jem prole godine i banke
gotovinska plaanja.
na hrvatskom tritu uvode u kartino poslovanje
SIGURAN OBLIK PLAANJA
ovaj oblik plaanja. Tako
Sustav sigurnosti domaje Erste banka lansirala
ih banaka u cjelini je
novu uslugu Prisloni i
izgraen sukladno najplati koja korisnicima
novijim svjetskim trenkartica Maestro PayPass
dovima i tehnologijama
i MasterCard PayPass
te se kontinuirano radi
omoguava beskontaktno
na unapreenju, a u segplaanje. Rije je o brzoj,
ment sigurnosti ulau se
sigurnoj i jednostavnoj
znatni napori i sredstva
usluzi koja nudi mogukako bi se mogue krinost da se kupovine do
minalne radnje svele na
100 kuna ne moraju autorizirati PIN-om; kartica se minimum, uvjeravaju u
cijelo vrijeme nalazi u ruci Hrvatskoj udruzi banaka
(HUB). Radna skupina za
korisnika te ju je dovoljno
sigurnost i zatitu HUB-a,
prisloniti na beskontaktni
Zato koristiti kartice ili tzv.

plastini novac?
Zamjenjuju gotov novac.
Praktian i siguran pristup sredstvima na raunu.
Kontrola i pregled stanja rauna u svakom trenutku.
Plaanje trokova u mjesenim obrocima u
postocima ili ratama.
Odabir datuma otplate potroenih iznosa.
Mogunost kupnje diljem svijeta.
45
Kartino poslovanje
koja okuplja strunjake iz
svih banaka lanica i kartinih kua, u suradnji s
MUP-om neprestano radi
na koordiniranju sustava
zatite klijenata banaka,
bankomata i ostale tehnologije te provodi edukaciju korisnika kartica i
prodajnih mjesta o pravilnom koritenju kartica
i rizicima povezanima s
njihovim koritenjem.
Kartinih prijevara ima,
ali sigurno manje nego na
samom poetku kartinog
poslovanja, a i dobra je
vijest kako se u Hrvatskoj
koriste iskljuivo ip kartice koje su sigurnije od
kartica s magnetskim zapisima a koje se, primjerice, masovno koriste na
amerikom tritu. Bojan
drnja, Senior Information Security Consultant iz
tvrtke INFIGO IS, pojanjava kako sigurno kar-
KRAJ
GODINE
BROJ
KARTICA
RAST/PAD
(%)
BROJ
EFT POS
TERMINALA
RAST (%)
2000.
2.448.054
9.524
2001.
3.410.193
39,3
16.230
70,4
2002.
4.705.290
38,0
22.427
38,2
2003.
5.480.306
16,5
31.391
39,9
2004.
6.360.954
16,1
41.760
33,0
2005.
7.364.376
15,8
54.979
31,6
2006.
8.126.010
10,3
59.510
8,2
2007.
8.927.504
9,9
70.556
18,6
2008.
8.495.403
- 4,8
82.332
16,7
2009.
8.776.280
3,3
86.904
5,6
2010.
8.910.182
1,5
92.715
6,7
2011.
9.172.638
2,9
101.768
9,8
30.09.2012.
8.594.527
-6,3
93.008
-8,6
Izvor: Sektor za bankarstvo i druge financijske usluge pri HGK
njeg korisnika. Naravno,

budui da je sigurnosni
rizik svake od ovih kategorija razliit, za oekivati
je da e izdavatelj kartica i
procesora najvie uloiti u
svoju sigurnost, na to
Od ukupnog broja 88%
ih izmeu
su kartice banaka, a 12%
ostaloga tjei razliikreditne kartice kartinih kua raju
te zakonske
i poslovne
tino poslovanje podraobaveze poput PCI DSS-a
zumijeva zatitu na svim
(Payment Card Industry
moguim razinama: od
Data Security Standard),
samog izdavatelja kartica
navodi drnja. Savjetuje
i procesora koji ih obrakako bi trgovci trebali
uje, preko trgovca koji ih posebno voditi rauna
prihvaa pa sve do krajo lokalnim postavkama
i sigurnosti ureaja koji

se koriste za prihvaanje
(npr. izoliranost od ostalih ureaja na lokalnoj
raunalnoj mrei u trgovini), dok sami korisnici
trebaju obratiti panju na
ureaje u kojima koriste
svoje kartice kao i na uvanje drugih sigurnosnih
informacija (kao to je
broj PIN-a). drnja navodi kako je trgovcima
preporuljivo da, ukoliko
nisu dovoljno veliki, za
obradu i procesiranje kreditnih kartica koriste specijalizirane tvrtke koje su
uspjeno prole PCI DSS
certifikaciju jer certifikati
pomau i potencijalnim
korisnicima u razlikovanju onih trgovaca koji
ulau u sigurnost od onih
koji to ne rade.
Kartino poslovanje, kao
i bilo koji drugi oblik
poslovanja, ima svoje sigurnosne nedostatke, ali
openito se moe rei da
je poslovanje karticama
sigurno. Dakako, pod
uvjetom da se svi sudionici u kartinom poslovanju
- izdavatelji, korisnici i
prihvatitelji kartica (trgovci) - pridravaju pravila i preporuka sigurnog
rukovanja odnosno poslovanja.
Vrste kartica na tritu

DEBITNE izdaje se vlasniku tekueg ili
deviznog rauna; slui za podizanje gotovine na bankomatu ili za plaanje roba
i usluga u zemlji ili inozemstvu, dok se
raun tereti odmah u trenutku obavljanja
transakcije, uz uvjet da postoje sredstva
na raunu ili dozvoljeno prekoraenje.
CHARGE kartica s beskamatnom
odgodom plaanja; korisniku omoguuje kupnju i podizanje gotovine do
dogovorenog limita. Potroeni iznos
podmiruje se nakon isteka dogovorenog obraunskog razdoblja, bez obveze
plaanja kamate za odgodu.
46
KREDITNE kartice za kratkorono

potroako kreditiranje ili za podizanje
gotovine - za izdavanje je potrebno pokrie na raunu, jer se trokovi stvoreni
upotrebom kartice plaaju naknadno,
do iznosa odobrenog kredita, tj. limita.
REVOLVING kartice s fleksibilnim nainom otplate korisnik sam odluuje
kada e i koji iznos uplatiti od ukupnog
potroenog iznosa, s time da je obvezno uplatiti mjeseno minimalni iznos
duga, od 5 do 10 posto.
KARTICA S ODGOENOM NAPLATOM
kartice koje omoguuju da se iznos
podmiruje u cijelosti naknadno, na

dan dospijea, bez plaanja kamate za
nastale trokove.
PREPAID unaprijed plaena kartica,
odnosno ona koja se unaprijed "puni"
odreenim iznosom novca, a slui za
plaanje ili podizanje gotovine, dok se
potroeni iznos odmah oduzima od
ukupne vrijednosti na kartici.
CO-BRANDING (AFFINITY) izdaje se
u suradnji s tvrtkom partnerom; korisnik
ostvaruje odreene pogodnosti za svaku
transakciju kao to su popusti, nagradni
bodovi, sudjelovanje u nagradnim igrama.
www.jatrgovac.hr
SPREMNI ZA
FISKALIZACIJU?!
Kao to je i najavljeno dolazi nam
fiskalizacija, jeste li i vi spremni?
Mi jesmo.
POSIFLEX je vodei proizvoa POS opreme. Cilj im je
osigurati revolucionarnu tehnologiju vrhunske kvalitete
uz prihvatljive cijene. Ve preko 25 godina dizajniraju i
proizvode POS i industrijske touch terminale. Priznat kao
pionir i lider u industriji, POSIFLEX je dobio vie od 30 patenata za inovativni dizajn. U suradnji sa softverskim tvrtkama POSIFLEX proizvodi se prodaju diljem svijeta.
POSIFLEX asortiman sastoji se od irokog spektra
periferije, u rasponu od ladica za novac, terminala malih dimenzija koji su zamjena za elektronike
blagajne, do POS i kiosk touch terminala te robusnih back office file servera. POSIFLEX proizvodi su
certificirani ISO 9001/9002/14001 standardima.
Na sajmu CeBIT 2012 u Hannoveru, POSIFLEX touch terminal nagraen je, izmeu vie
od 2500 slinih proizvoda, kao
najbolja IT inovacija. Patentirano rebrasto aluminijsko kuite
bez ventilatora titi ureaj od
praine, para i masnoa koji
su najei uzrok kvarova.
Na taj nain zadovoljen je
zahtjev za touch terminalom
visokih performansi u kombinaciji s fan-free kuitem.
Takvi terminali zbog svojih
karakteristika naroito su traeni u ugostiteljstvu kao i u
industriji. Svojom kvalitetom
i inovativnim rjeenjima
omoguavaju bre i sigurnije obavljanje poslova.
KUZMI PRO d.o.o.

I. Maurania 20, 40 000 AKOVEC
Tel: +385 40/395-315
E-mail: kuzmic-pro@kuzmic-pro.hr
www.kuzmic-pro.hr
Kartino poslovanje u praksi
PRO ET CONTRA
kartinog plaanja
Plaanje karticama na praktiki

svim prodajnim mjestima kupcima je
umnogome olakalo svakodnevni ivot,
no istodobno je prouzroilo glavobolje
malim trgovcima
ada se trgovac odlui

instalirati ureaj za
prihvat kartica, javi
se banci koja u kratkom roku instalira ureaj
bez naknade te usto snosi
i trokove samog ureaja
i servisa. Trgovci su zadovoljni brzinom uspostave
veze i funkcioniranja POS
ureaja, ali nisu zadovoljni
plaanjem odreenih naknada, odnosno provizija na
kartino plaanje. Slau se
kako je mogunost kartinog plaanja na prodajnim
mjestima u malim trgovinama ve neko vrijeme
standardna ponuda pa tako
48
u ukupnoj bilanci iznos

prometa na kartice raste iz
dana u dan.
JEDNOSTAVNOST UVOENJA
Danas gotovo svaka trgovina ima mogunost prihvata
kartice kao sredstva plaanja. Vrijednost transakcija
preko POS ureaja svih
vrsta kartica u razdoblju
od 1. srpnja do 30. rujna
prole godine, prema podacima HNB-a, dosegla je
skoro 9,5 milijuna kuna. Iz
Udruenja trgovaca Zagreb
doznajemo kako tehnikih
problema u vezi kartinog poslovanja uglavnom
nema, ali je problem u

tome to mali trgovci imaju
relativno male promete, a
naknade su iste kao i za velike, s time da je to za male
trgovce veliko financijsko
optereenje. Na artiklima
gdje su mare niske, kao
to su duhanski proizvodi
ili prepaid bonovi, provizije
za kartino poslovanje gotovo pojedu maru, istie
Marija Subota, predsjednica Udruenja trgovaca
Zagreb te potpredsjednica
Ceha za trgovinu Hrvatske
obrtnike komore. Za sam
proces uvoenja istie kako
je prilino jednostavan.
Kada se trgovac odlui
uvesti kartino poslovanje,
treba odabrati banku koja
ke kroz svoje provizije, koje

se kreu od 3 do 5 posto po
prometu karticom, snose
sve trokove kartinog poslovanja.
NAKNADA ZA TRANSAKCIJE
Dopredsjednik Udruge
trgovaca Meimurja, Duan Fortner, takoer istie
problem s naknadama:
Treba napomenuti kako se
kartino plaanje tretira na
isti nain kao i gotovinsko,
unato nekim neloginim,
ak i bizarnim situacijama
u kojima je naknada za
izvrenu transakciju vea
od mare, odnosno zarade za pojedine proizvode.
Da se razumijemo, nisu
te naknade toliko visoke,
dodue mogle
bi i one biti
Mali trgovci se ale da im
manje, nego
provizije za kartice praktino su mare na
pojedinim
"pojedu" maru
grupama
proizvoda
se Ugovorom o kartinom
postale sramotno niske.
poslovanju obvee dostaviti
Trgovci u Meimurju kau
POS ureaje za kartice,
kako to vie nije trgovaki
spojiti ih na internet vezu i
biznis, ve se takva vrsta
pruati kontinuirani servis
robe dri zbog samog imiureaja. POS ureaj trgovac da trgovine. Fortner istie
dobije u najam besplatno, a
kako su trgovci i veletrgovci
servis je osiguran, dok banprepoznali sve pogodnosti
www.jatrgovac.hr
3 do 5% - provizija na kartino plaanje

kartinog plaanja, odnosno puno im je lake to ne
moraju uza se imati gotovinu (sredstva se uzimaju
direktno s poslovnog rauna), a poneke kartine kue
ak daju i odgodu plaanja,
dok je veletrgovcima naplata 100 posto sigurna.
PLAANJE PROVIZIJE
Kartice imaju smisla za
trgovce samo ako te transakcije trgovce nita ne
kotaju, poruuju iz Udruge malih trgovaca Split.
Upravo je iz te Udruge,
preko Udruenja obrtnika
Split i podrune Obrtnike komore, poslan prema
Hrvatskoj obrtnikoj komori zahtjev da se ispita
ispravnost poslovanja s
karticama, pogotovo u
prehrambenoj maloprodaji, a zbog toga to trgovci
plaaju proviziju na kartice,
cigareta, bonova i novina,

za koje dobiva rabat od 1,5
do 4 posto i plaa robu za
sedam dana, a istu naplauje za tri do 45 dana i to za
iznos umanjen za proviziju
koju uzima banka. Smatra
kako bi proviziju, koju sada
plaa trgovac, trebao platiti
vlasnik kartiTrgovci-obrtnici smatraju kako ce. Vlasnik
kartice treba
bi trokove plaanja karticom plaati proviziju, a trgovtrebao snositi kupac
cima je puno
i to to novce
ekaju i do 45 dana i pritom
duanu na tu moju karticu
nita ne zarade, miljenja je
plaa proviziju od 2 do
Kujundi te dodaje: Na6 posto i dobiva kune na
ime, netko je nama odredio
raun u roku od dva do 45
visinu mare na cigarete (2
dana, umanjene za naveposto), na bonove za mobideni postotak, pojanjava
tel (4 posto), za tiskovine (8
arko Kujundi, vlasnik
posto) itd., a istovremeno
duana Fragola Split te
potpredsjednik Udruge
dozvolio da kupac kupi karmalih trgovaca Split. Naticom i da nama trgovcima
vodi kao primjer nabavu
odbiju do 6 posto, iz ega
a ne vlasnici kartica. Ja
kao fizika osoba, koja ne
volim nositi novac sa sobom, ugovaram s bankom
kartino poslovanje i u
trgovinama plaam karticom umjesto gotovinom.
Ali, na te moje kartice,
umjesto kuna, trgovac u
Pregled
ponude
kartinih
usluga
sljedeih
banaka:
ERSTE & STEIERMRKISCHE BANKA
HRVATSKA POTANSKA BANKA
HYPO ALPE-ADRIA-BANKA
OTP BANKA
PRIVREDNA BANKA ZAGREB
RAIFFEISENBANK AUSTRIA
SOCIT GNRALE SPLITSKA BANKA
ZAGREBAKA BANKA
provjerite na www.jatrgovac.hr
je vidljivo da mi trgovci
neke robe prodajemo ispod
nabavne cijene, to je po
zakonu zabranjeno. Mali
trgovci iz Splita miljenja
su kako je ovo sve ne indirektno, nego direktno usmjereno prema obrtnicima
(manjim duanima) i trait
e od HOK-a da preispita
provizije, jer kau da imaju
saznanja kako je provizija
na kartice u velikim trgovakim lancima puno manja ili nikakva. ini se kako
e dosadanji sustav, gdje
banka ima zaradu, vlasnik
kartice ne nosi gotovinu
te ima mogunost odgode
plaanja, a naknade plaaju
trgovci dok su mare sve
manje i manje, teko uspjeti
zadrati male trgovce-obrtnike na ovako neureenom
i neizvjesnom tritu gdje
su velika poduzea u znaajno veoj prednosti.
Kartino poslovanje trendovi i brendovi
OD STATUSNOG
SIMBOLA
do svakodnevne potrebe
U dananje vrijeme vodi se borba za

udio u novaniku i za primarni odabir
pri kupnji od niza mogunosti koju sve
vie korisnika ima
jeate li se onog vremena pred 20, moda

i vie, godina, kada su
kartice bile statusni
simbol barem na naim
podrujima? Imali su ih
obrtnici i vlasnici tvrtki,
dakle onaj, u ono doba, posebni, rukovodei sloj ljudi.
Meu prvima su se kod nas
pojavile American Express i
Diners, koje su i danas - moda upravo zbog tih svojih
poetaka jo uvijek dosta
asocirane uz takav, malo vie
premium status. Kada pogledamo dananju situaciju,
moemo rei da je kartica
sastavni dio svakog novanika koliko god on tanak ili
nostima koja dananje kartice nude pie se vrlo esto,

a podaci o broju izdanih
kartica i transakcija iroko
su distribuirani i dostupni.
Stoga emo se mi osvrnuti
na drugu stranu medalje i
pogledati karticu kroz oi
prosjenog korisnika.
KALODONT I KREDITNA KARTICA

Svi smo svjesni kartica i
njihove glavne funkcije, ak
i mala djeca, to potvruju nalazi niza istraivanja
diljem regije, a posebno su
zanimljivi oni kvalitativnih
istraivanja, fokus grupa
gdje je jedna ispitanica na
grupnim diskusijama o
karticama
u Hrvatskoj
Kartice lojalnosti nekih
jednom pritrgovaca poele su
likom rekla:
kad sam
poprimati karakteristike
bila sa sinom
platenih, kreditnih kartica
u trgovini i
traio je neku
igraku, ja
sam mu odgovorila da nepodeblji bio. No je li zaista
kartica prela toliki put i ako mam novca, a on je rekao:
Mama, pa plati karticom!
jest, kuda se onda zaputila?
Meutim, nekako ne mogu
O razvoju kartine indusa da ne povuem paralelu s
trije i novim postignuima,
kategorijom pasti za zube.
karakteristikama, mogu-
50
Namjena paste za zube od

poetka je bila vrlo jasna,
koristi su vrlo lako prepoznate i danas su ve ivot i
osobna higijena bez paste
za zube nezamislivi. Kao to
smo nekad svi mi (ili barem
veina nas) paste za zube
zvali generiki kalodont,
tako i danas prosjeni korisnik itavu kategoriju kartica
zove njenim povijesnim,
generikim nazivom kreditna kartica. Naravno, kao
to postoje razlike meu
tritima, tako i unutar trita, tj. u populaciji postoji
razlika u razumijevanju
kartica i njihovih karakteristika ovisno o stupnju
involviranosti korisnika.
Ope je poznata i injenica
da su ene naelno sklonije
karticama, te ih generalno
neto vie percipiraju kao
sredstvo ispunjavanja sitnih
uitaka, dok su mukarci
u stavu prema karticama
neto racionalniji, tj. vie ih
doivljavaju kao praktinu
zamjenu za gotov novac.
Starija i tradicionalnija populacija esto moda i nosi
karticu u novaniku - jer su
www.jatrgovac.hr
2 platene kartice po korisniku hrvatski je prosjek

je dobili u bankovnim paketima, ali i dalje preferira
plaanje gotovinom iz niza
razloga. Mlai segmenti
pak nalaze razne primjene
i koristi kartice. Tome su se
prilagodile i same kartice
pa postoje proizvodi svojim
sadrajem prilagoeni i
namijenjeni posebnim segmentima populacije: junior,
studentske, umirovljenike,
one s dodatnim pogodnostima za kupnju itd.
BILO KUDA, KARTICE SVUDA

Kartiari su partnersku
suradnju proirili i s ponuaima drugih kategorija, te
se razvio i dodatni segment
tzv. co-brandiranih kartica
koje nude posebne pogodnosti korisnicima koji koriste
usluge oba ponuaa istovremeno i takve su kartice sve
zastupljenije diljem regije.
Neizostavno je spomenuti i
rastui aspekt nagraivanja
lojalnosti, koji neke kartice,
poput npr. American Expressa i njihovog Membership
Rewards programa ve sadre
www.jatrgovac.hr
u sebi, a takoer i neke banke, samostalno ili u suradnji s

kartiarima, imaju programe
nagraivanja korisnika. Takav pristup esto se pokazuje
kao ona prevaga zato odabrati jednu ili drugu karticu
iz novanika u trenutku plaanja. Zanimljivo je da nasuprot tome postoje i kartice lojalnosti raznih ponuaa, bilo
da su usmjerene na lojalnost
iskljuivo jednom izdavau i
takve su zapravo najee, ili
okupljaju itav niz ponuaa
razliitih kategorija kao npr.
MultiPlusCard u Hrvatskoj.
U svemu tome najdalje su
dole kartice lojalnosti nekih trgovaca koje su poele
poprimati karakteristike i
platenih, kreditnih kartica,
tj. osim skupljanja bodova
lojalnosti one omoguuju i
plaanje na odreenom prodajnom mjestu. Primjer za to
je i regionalna, Mercatorova
Pika kartica koja u svojoj
ponudi nudi i charge model kartice s odgodom plaanja.
To znai da ve sada imamo
sve vie plastike u novanicima i pitanje je dokle taj
broj moe ii. Vodi se borba
za udio u novaniku i za
primarni odabir pri kupnji od
niza mogunosti koju sve vie
korisnika danas ima.
Prema posljednjem Valiconovom regionalnom istraivanju financijskog sektora
AllFinance, u 2012. godini
rairenost platenih kartica u
Hrvatskoj i Sloveniji je slina
s neto iznad dvije kartice po
korisniku, dok je taj broj u
drugim zemljama regije jedna kartica ili manje. Meutim, uoena je velika razlika u
rairenosti kartica lojalnosti.
U Sloveniji prosjeni korisnik
ima gotovo pet kartica lojalnosti, u Hrvatskoj neto manje od dvije, a u drugim zemljama regije manje od jedne.
Dakle, u tom pogledu Slovenija pokazuje trend razvoja
guve u novaniku. U prosjeku, slovenski korisnik ima
dvije platene kartice i jo pet
okidai uzimanja / koritenja

kartica na naim prostorima.
Mogue je da e se nastaviti
(ili opet ojaati) prelijevanje
iz upljeg u prazno, tj. navika
korisnika vie kartica da do
jednog dijela mjesenog obraunskog razdoblja plaaju
jednom, a u drugom dijelu
mjesenog obraunskog
razdoblja plaaju drugom
karticom i tako krpaju kraj s
krajem. Naalost, injenica
jest i da e neki morati posegnuti i u minuse
ili koritenje
Starija populacija esto
kartica bez
moda i nosi karticu u
pokria uslijed
novaniku, ali i dalje preferira gubitka posla
kako bi pokrili
plaanje gotovinom
osnovne ivotne potrebe.
Jasno je da
all-in-one kartice koja e u
e se, ako ve i nije, pojaviti
sebi okupljati sve karakteristi- dio korisnika koji nee biti u
ke: sadravati itav niz finanmogunosti otplaivati svoje
cijskih i bankovnih usluga,
dugove po karticama te e ih
omoguavati nagraivanja
ili samovoljno vraati ako e
lojalnosti naravno poeljno
imati mogunosti za to, ili e
na svim ili barem im veem
imati nepodmirene dugove
broju prodajnih mjesta a u
a to je ona najnepovoljnija
nekoj budunosti, moda ak
krajnost i za korisnika i za
biti i dovoljna kao identifikakartiara. Dakle, realno je
cijsko sredstvo ukoliko bi npr. za oekivati da e doi do
sadravala i sliku korisnika.
stagnacije rasta broja kartiNita od toga nije nemogue,
ca te e se i broj postojeih
a neke od postojeih kartica
kartica vjerojatno smanjiti,
ve su vrlo bliske tome, ili
barem do nekog ekonomskog
barem na tragu toga.
oporavka i poveanja broja
zaposlenih. Vremena su brzih
UMIJEE PREIVLJAVANJA
promjena i velikih turbulenOno to je za nau regiju
cija u gospodarstvu i ivotu
vano jest skori ulazak Hrprosjenih korisnika, a da e
vatske u EU, zbog otvaranja
opstati samo najsposobniji
granica i ukidanja carina koje
rekao je jo daleke 1864. goe taj proces donijeti, a time
dine i Charles Darwin. No da
i sigurni porast i kupnji u
nita nije nemogue i da se,
inozemstvu, ali i internetske
uz kvalitetno planiranje, iz
kupovine. Meutim, pored
svake situacije moe isplivati,
svih navedenih prilika koje se
pokazuju brojni globalni, a
javljaju u raznim podrujima
i regionalni primjeri iz niza
sinergije i meu-kategorijskoj
industrija. Sigurni smo da e i
ponudi, kartiari kod nas
nai kartiari nastaviti pratiti
moraju imati na umu i ekoglobalne razvojne tekovine,
nomsku krizu i sve vei broj
a dokle e sve stii, samo e
nezaposlenih. Korisnicima su
vrijeme pokazati.
sve vanije pogodnosti odgode plaanja, kupnje na rate ili
Kristina rep
uz neku kreditnu opciju i to
Specijalist za financijski sektor,
VALICON
postaju glavni, ako ne i jedini,
kartica lojalnosti. Dakle - njih

sedam! Toliko mjesta, barem
u mukim novanicima,
nema. Stoga od pet kartica
koje na prosjeni korisnik
moda ima, stvarno koristi
manje od tri kartice. Zakljuak je da nije dakle dovoljno
samo kreirati i izdati karticu lojalnosti - potrebno je
postii da ona stvarno bude
i koritena. No elja samih
korisnika, posebno mukaraca, jest kreiranje idealne,
51
Procesirano voe
Dem, p
marm
Ti slatki namazi i izvrsni dodaci kolaima, tortama

i drugim slasticama za mnoge su ista stvar samo
razliitog imena, no razlike ipak postoje
postoje. Sve tri slastice
nastaju preraivanjem
voa, a razlike izmeu
njih ogledaju se u
koliini sadranog
voa, udjelu eera
te nainu prerade.
Pekmez je tako proizvod uguene konzistencije proizveden
esen je doba pripreukuhavanjem voa, sa ili
manja zimnice. Puno
bez dodatka eera te se u
voa i povra dozrijeva odnosu prema vonoj masi
ba u kasno ljeto i
zaslauje s najvie 20% eranu jesen pa je tada pravo
era. Najee se priprema
vrijeme za spremanje zaliha od zrelih ljiva i mora biti
konzerviranog voa i povrvrlo gust.
a za ostatak godine. Ipak,
Marmelada se pak priprema od svih
U zadnjih 6 mjeseci koliinski vrsta voa
koje se esto i
rast kategorije iznosi 8,2%, a kombiniraju,
a dobiva se
vrijednosni 7,9%
protiskivanjem prokuu dananje vrijeme malo je
hanog voa pa tako nestaje
onih koji pripremaju zimi najmanji trag neraskuhanicu kako su to radile nae
nih komadia to marmelabake ve kupuju gotove
di daje izgled elea. Idealna
proizvode, a pogotovo slatje za mazanje na kruh i
ku zimnicu. Tu se prvenskolae, a daje dodatni okus
tveno misli na demove,
tortama, roladama i ajnom
pekmeze i marmelade.
pecivu.
Ti slatki namazi i izvrsni
Dem se razlikuje od mardodaci kolaima, tortama i
melade uglavnom po tome
drugim slasticama za mnoto se pravi samo od jedne
ge su ista stvar samo razlivrste voa, tj. od cijelih
itog imena, no razlike ipak plodova ili veih komada
52
zrela voa koji se moraju

vidjeti u demu. Radi prirodne boje, mirisa i okusa
demu se moe dodati do
5% prirodnog vonog soka.
Sada kada to znamo, valja
istaknuti da najvei dio
prodajnog volumena odlazi
na marmelade koje nose
71,6% koliinske prodaje.
Pekmez dri 15,3%, a demovi 13,1% udjela.
IZNIMNI PRODAJNI REZULTATI
U zadnjih est mjeseci
(lipanj 2012. - studeni
2012.) na hrvatskom maloprodajnom tritu (bez
Cash&Carryja, specijaliziranih trgovina, trnica i di-
skontnih objekata) prodano

je 1,2 milijuna kilograma
procesiranog voa, to je za
8,2% vie u odnosu na isto
razdoblje prole godine.
Vrijednosna je prodaja,
pak, iznosila 34 milijuna
kuna, to je za 7,9% vie u
odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Koliinski udjeli
prema tipu namaza
lipanj 2012. - studeni 2012.
Marmelada
72%
Pekmez
15%
Dem
13%
Lokacija prodaje (koliinska) prema tipu trgovine

100
90
6
13
80
70
20
Srednje trgovine
mjeovitom robom
(41 - 100m2)
21
Hipermarketi
(2501m2 +)
60
50
Male trgovine
mjeovitom robom
(0 - 40m2)
40
30
20
40
Supermarketi
(301 - 2500m2)
10
%
Velike trgovine
mjeovitom robom
(101 - 300m2)
Lipanj 2012. - Studeni 2012.

Izvor: Nielsen
www.jatrgovac.hr
pekmez,
melada
Kod ove je kategorije vrlo
vana analiza okusa, odnosno voa. Pitanje koje se
postavlja jest dolazi li tijekom godina do mijenjanja
preferencija to se tie voa
i okusa. Situacija u marme-
suhim smokvama, jagodama, trenjama, borovnici

i brusnici koja je zadnjih
par godina iznimno popularna na hrvatskom tritu
i to u raznim kategorijama.
Najvaniji formati za ovu
kategoriju su
supermarketi
Okus brusnice je zadnjih
(301 2500
nekoliko godina iznimno
m2) kroz koje
se
proda 40%
popularan na hrvatskom tritu
ukupnih koliina, slijede
velike trgovine mjeovitom
ladama je sljedea: vodei
robom (101 - 300 m2) s
okus je ipak, koji u stopu
21%, hipermarketi (iznad
prate marmelade od marelice te mijeane marmelade. 2500 m2) s 20%, srednje
trgovine mjeovitom roU pekmezima je godinama
bom (41 - 100 m2) s 13%,
ista stvar, gdje skoro cijeli
te male trgovine mjeovisegment dri pekmez od
ljiva (94%). to se tie de- tom robom (do 40 m2) sa
6%. Vodei proizvoai u
mova, nekim okusima raste
popularnost zadnjih godina ovoj kategoriji su Podravka
U EU marmelade samo od citrusa
laskom Hrvatske u EU svi domai proizvoai vonih

proizvoda morat e se uskladiti s europskim direktivama, to konkretno u sluaju kategorije procesiranog voa
znai da se omiljene marmelade od ipka, marelice ili pak
mijeanog voa vie nee moi zvati marmeladama ve
demovima. Europska unija, naime, marmeladom priznaje
samo proizvode od agruma, odnosno citrusnog voa
mandarine, limuna, narane i limete.
Pekmez od ljiva, primjerice, nee morati mijenjati naziv
iako direktive EU uope ne spominju pekmeze. Hrvatski
pregovarai uspjeli su uvjeriti Bruxelles da je rije o naem
tradicionalnom proizvodu pa je tako pekmez danas dio
Europske direktive.
(Podravka), Dona (Dona),

Eurovoe (DoOra), Hermes
International (Dida Boa)
te Schwartau (Schwartau),
a vano je istaknuti kako
trgovake robne marke ine
znaajnih 35% koliinske
prodaje ove kategorije.

Za kraj, to rei nego u
2013. poeljeti isti, rastui
trend kategorije.
Milanka ori
Analitiar, AC Nielsen
Lajkaj, proslijedi,
komentiraj svoj
omiljeni dzv em,
pekmez ili
marmeladu!
Posjeti www.facebook.com/jatrgovac
Procesirano voe - na polici

DoNA
PODRAVKA
BONNE MAMAN
odravka u okviru linije vonih namaza nudi marmelade,

pekmez od ljiva i extra dem. Marmelade dolaze u vie
razliitih okusa i vrsta pakiranja - staklenkama od 380 g i 710
g, plastinima kanticama s rukicom od 1 kg i plastinim
aicama od 300 g, 180 g i 20 g. Najpopularnija su pakiranja
u staklu, iako su sve vei trend u kupovini Podravka vonih
namaza praktine kilske kantice s rukicom. Pekmez od ljiva
dostupan je u staklenkama od 260 g, 370 g i 680 g, dok se extra dem na policama moe pronai u staklenom pakiranju od
240 g. Iz Podravke istiu kako u segmentu
vonih namaza zauzimaju vodeu poziciju
na tritu pri emu su proizvodi dostupni
na svim prodajnim mjestima prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj.
Dodaju takoer kako e
ovu godinu obiljeiti
promjena u deklariranju
kategorije Marmelada.
Naime, europski pravilnik
podrazumijeva naziv Marmelada samo za vone
namaze od citrus voa
(limun, narana, grejp,
limeta i sl.), dok se voni
namazi dobiveni od svih
drugih vrsta voa moraju
deklarirati kao Dem.
54
EUROVOE
onuda DoNA vonih namaza podijeljena je u tri kategorije, a to su marmelade, demovi i pekmezi. Marmelade
su dostupne u staklenim pakiranjima od 480 g i 840 g u
sedam okusa (marelica, vinja, mijeana, jagoda, ljiva, ipak
te brusnica-jabuka), a najpopularniji okusi su marelica, ipak,
brusnica-jabuka te mijeana marmelada. DoNA demovi
pakiraju se u staklenu ambalau od 430 g, a dostupni su u
sedam razliitih okusa od kojih su najprodavaniji kupina i vinja. Treu kategoriju predstavljaju pekmezi te se nude dvije
vrste pekmeza od ljiva - sa i bez dodanih eera. Pekmez od
ljiva sa dodanim eerom dostupan je u staklenoj ambalai
od 850 g, dok se pekmez od ljiva bez dodanog eera moe
pronai u staklenkama od 430 g i 840 g. Usporeujui stopu
prodaje svih
proizvoda
unutar ove
tri kategorije,
posebno se
istie DoNA
pekmez od
ljiva bez
dodanog eera i to veliko
pakiranje od
840 g, istiu iz
tvrtke.
urovoe u svom asortimanu nudi irok raspon marmelada,

pekmeza i demova. U ponudi marmelada nalaze se okusi
marelica, jagoda, ipak, ljiva, vinja te mijeana marmelada
koje se u prodavaonicama mogu pronai pod brendom
DoOra u pakiranjima od 420 g i 840 g. Pekmez od ljiva
spravlja se prema tradicionalnoj recepturi s visokim udjelom
voa, a na policama se moe pronai u pakiranju od 840 g.
Ekstra demovi napravljeni su od biranog voa, bez umjetnih
sladila i konzervansa, sadre visok udio voa (70%), te imaju
smanjeni udio eera, ak 30%. Ekstra demovi dolaze u
pakiranjima od 300 g i u pet razliitih okusa: marelica, malina,
jagoda, vinja i kupina. Novost u ponudi su nedavno lansirani
demovi DoOra koji su dostupni u pakiranjima od 350 g u
okusima marelice, jagode, kupine i vinje. Od marketinkih
aktivnosti planiraju
se degustacije u
prodajnim centrima, poruuju iz
Eurovoa.
rancuski Bonne Maman jedan je od najpoznatijih brendova demova i marmelada na svijetu. Bonne Maman
demovi proizvode se na tradicionalan nain kroz poseban
nain prerade koji osigurava zadravanje okusa voa, arome i
prirodne boje. Udio voa je iznad 50%, a u pripremi ovih demova koristi se nerafinirani eer te su bez dodatka konzervansa i aditiva. U hrvatskoj maloprodaji mogu se pronai u
pakiranju od 370 g i to u okusima: breskva, jagoda, marelica,
umsko voe, borovnica, trenja, smokva i dunja s komadiima voa. U istovjetnoj gramai dostupne su i marmelade
u tri varijante: od narani, od tri agruma (narana, limun,
grejp) i od mandarine. Iz uvoznika i distributera, tvrtke Nikas,
poruuju kako e i ove godine u trgovakim lancima provoditi promotivne prodaje s akcijskim cijenama na pojedinim
vrstama ili grupi demova odnosno marmelada.
www.jatrgovac.hr
www.jatrgovac.hr
55
Procesirano voe - na polici

EKOZONA
DIDA BOA
kozona pekmezi novost su u ponudi

Konzuma od prosinca 2012. godine. Radi
se o ekolokim pekmezima spravljenim od
100% organskog voa koji se odlikuju visokim
udjelom voa jer su proizvedeni od 65 g voa
na 100 g proizvoda. Ekozona pekmezi zaslaeni
su iskljuivo sa smeim nerafiniranim eerom i
izraeni po tradicionalnoj recepturi te dolaze u
etiri okusa: marelica, kupina, ljiva i vinja. Pakirani su u staklenke od 330 g te su kupcima na
raspolaganju po informativnoj cijeni od 17,99
Kn. Prve analize prodajnih rezultata pokazale
su odreenu prednost pekmeza od marelice i
kupine u odnosu na okuse ljive i vinje. Ekozona je ekskluzivan kuni
brend trgovakog lanca
Konzum te ujedno
i prvi domai
certificirani
brend ekolokih proizvoda. U sklopu
Ekozone nalazi
se ukupno
97 razliitih
proizvoda u 14
kategorija.
vrtka Hermes International na hrvatskom tritu nudi demove Dida Boa

koji su napravljeni po tradicionalnoj dalmatinskoj recepturi s velikim
udjelom voa. U ovim demovima ekoloka sirovina ini 70% demova koji
su u maloprodaji dostupni u pakiranjima od 240 g te odnedavna i u velikim
700-gramskim pakiranjima. U manjim varijantama ekolokih demova Dida Boa nude se okusi
smokve, smokve s naranom,
kupine, vinje i jagode.
Dida Boa ekstra
demovi 700
g dostupni
su, pak, u okusima smokva,
smokva s naranom, kupina i
vinja.
ZIGANTE TARTUFI
vrtka Zigante tartufi, ija je djelatnost

konzerviranje, pakiranje i prodaja tartufa i
proizvoda od tartufa, odnedavno je pokrenula
i drugu liniju proizvoda pod nazivom Zigante
delice u ijem su asortimanu medovi, umaci,
demovi i namazi. U okviru ove linije nude
se etiri vrste dema: smokva, smokva/med,
smokva/kakao/narana i marelica. Demovi
su pakirani u staklene teglice od 30 g i 240 g.
Osim klasinih demova, od prole je godine na
trite lansiran i ekstra dem od kruke s crnim
tartufom. Rije je o apsolutnoj novini na tritu
koja je jako dobro prihvaena, navode iz tvrtke.
56
BAKINA TAJNA
roizvodi Bakina tajna tvrtke Foodland vrhunski su proizvodi od prirodnih

sastojaka, runo obraeni i od odabranog te ekoloki uzgojenog voa i
povra. U asortimanu se nude pekmez marelica, pekmez drenjina i pekmez
jabuka cimet. Iz tvrtke navode kako se navedeni proizvodi zasad mogu kupiti u gotovo svim Konzumovim prodavaonicama i Plodinama te se nadaju
uskoro uspostaviti suradnju i s drugim trgovcima
na hrvatskom tritu. Od novosti u ponudi i planiranim marketinkim
aktivnostima istiu
irenje asortimana
i mree kupaca,
oglaavanje putem
jumbo plakata po
velikim gradovima i
brojne degustacije
proizvoda.
NATURETA
dabrano voe, dobar okus i niska energetska vrijednost prednosti su

koje odreuju okuse Natureta demova od umskog voa, marelice,
umske borovnice, jagode, vinje i brusnice. Natureta demovi pripremljeni
su bez konzervansa, dodanih aroma i boja te ne sadre elatinu ivotinjskog
podrijetla pa su stoga prikladni i za vegetarijance. Na hrvatskom tritu
zasad su najveim dijelom prisutni demovi od marelice, brusnice i vinje i
to dem od marelice i vinje u ambalai od 320 g, a od brusnice u 210-gramskom pakiranju koji je i najprodavaniji. Trenutano su
Natureta demovi prisutni
na prodajnim mjestima
Mercatora, Plodina i Dinove, ali su u planu ulistanja
asortimana i u druge
trgovake lance, istiu iz
tvrtke Orbico, distributera
Natureta proizvoda.
www.jatrgovac.hr
Proizvedeno u Hrvatskoj Kanaan

Moda ste do sada uli za Donji
Miholjac samo po graninom prijelazu
s Republikom Maarskom. A zato
ga zovu gradom ipsa proitajte u
nastavku priloga
ko se samo ovla
osvrnemo na aktualno stanje hrvatskog
gospodarstva, pria o
tvrtki Kanaan iz Donjeg Miholjca moe uistinu zazvuati
kao da dolazi iz nekog drugog vremena ili iz neke druge
zemlje. Zvui li vam realnim
sljedei niz podataka za recesijsku 2012.: rast prihoda 28
posto, rast izvoza 78 posto,
rast godinje neto dobiti oko
30 posto, udio na tritu oko
60 posto, narudbe vee od
ove zemlje i lei u malom

i srednjem poduzetnitvu,
poglavito proizvodnom sektoru s izvoznim potencijalom
te teritorijalnoj diversifikaciji
proizvodnih djelatnosti. Sve
to ima viestruke drutvene,
gospodarske, demografske i
druge uinke kroz aktiviranje
resursa u inae zapostavljenim hrvatskim regijama.
Kanaan je istinski primjer
kako se sve to moe postii,
unato brojnim i pomalo
nesuvislim preprekama kojih
kapaciteta proizvodnje? Sve

su to podaci koje pomalo
nevoljko iznosi Zvonko
Popovi, direktor i vlasnik
Kanaana, koji je u dvadeset
godina podigao malu seosku
manufakturu do respektabilne tvrtke koja zauzima lidersku poziciju na hrvatskom
tritu ipsa i flipsa. Naalost,
u dananjim hrvatskim
prilikama stvorena je klima
gdje i iznimno uspjeni gospodarstvenici nerado govore
o svom uspjehu. U dobro
ureenim dravama uspjeh
poduzetnika je normalna
stvar o kojoj se govori i na
koju se ukazuje kao primjer
koji treba slijediti, odnosno
ukazati na to kako se ipak
moe te tako potaknuti i
druge u ostalim branama da
krenu naprijed, usude se vjerovati. Uostalom, budunost
ne bi trebalo biti, te iz godine

u godinu poveava kapacitete, zapoljava nove radnike i,
usto, pridobiva nove partnere
na nacionalnoj i internacionalnoj razini.
DOBRO DOLI
58
BROJKE SVE GOVORE

Ako vas je put naveo do Donjeg Miholjca, onda nikako
niste mogli propustiti veliki
billboard plakat na ulazu u
grad: Dobro doli u grad
ipsa. Poruka je to koja svoje
opravdanje najbolje moe
dobiti kroz brojke koje pokazuju stvarnu snagu ovog
proizvoaa koji polako ali
sigurno brendira cijelo podruje koje e s vremenom
zasigurno postajati sve prepoznatljivije. Kanaan je, naime, u 2012. godini proizveo
4500 tona ipsa i flipsa, to je
vrijednost koju se moe naj-
bolje ocijeniti tek kada se zna

da se ukupno trite u Hrvatskoj procjenjuje na oko 7500
tona. U tvrtki imaju planove
za znaajno poveanje pro-
2013. tako zakljuiti sa 100

stalno zaposlenih djelatnika.
Poveanje prodaje pratio
je i visoki rast prihoda koji
je u 2012. iznosio 28 posto
uz ukupno
ostvarenih
Kanaan iz godine u godinu
oko 80 miliostvaruje dvoznamenkaste
juna kuna. Taj
trend u tvrtki
stope rasta
namjeravaju
nastaviti i ovu
izvodnje pa se tako kapacitet
godinu zakljuiti s rastom
u 2013. planira poveati na
od 25 posto i rezultatom od
5000 tona, a u 2014. na oko
oko 100 milijuna prihoda.
Osim u Hrvatskoj, prisutni
6000. Tvrtka u ovom trenutsu i u Makedoniji preko
ku zapoljava 90 radnika u
tvrtke Kanaan Skopje i Srbiji
proizvodnim pogonima u
putem tvrtke Kanaan Novi
Donjem Miholjcu, a ako se
Sad te ukupno izvoze oko
ubroje i kooperanti broj ljudi
30 posto proizvodnje u 11
koji izravno i neizravno rade
zemalja. Uz razvoj vlastitog
za Kanaan penje se na oko
brenda, Kanaan veliki dio
150. U ovoj godini planiraju
proizvodnje odrauje za
zaposliti dodatnih desetak
privatne marke te surauje sa
radnika u proizvodnji te
www.jatrgovac.hr
4500 tona flipsa i ipsa - proizvodnja Kanaana u 2012.
LI u grad ipsa
sljedeim partnerima: Metro,
Konzum, Spar, Getro, NTL,
Tommy, Ultragros, Meta
Grupa, Plodine, Kra, AWT,
Univerexport, CBA, Foody
i Coop. U pregovorima su
s velikim maloprodajnim
sustavima kao to su Tesco i
Lidl za proizvodnju njihovih
trgovakih marki. Upravo
zbog sve veih narudbi u
tvrtki su krenuli u intenzivne
investicije. Lani je uloeno 15
milijuna kuna u novo skladite krumpira i liniju za proizvodnju flipsa. Tijekom ove
godine instalirat e se i nova
proizvodna linija za ips a
ukupna ovogodinja ulaganja
oekuju se takoer na razini
oko 15 milijuna kuna. Iako
radimo u tri smjene tijekom
studenog i prosinca nismo
mogli isporuiti oko 30 posto
narudbi te se ovom prigowww.jatrgovac.hr
dom elimo ispriati naim

partnerima. To je upravo i
razlog zato elimo s novim
investicijama udvostruiti
proizvodni kapacitet u oba
segmenta flipsa i ipsa,
kae nam Zvonko Popovi.
OBEANA ZEMLJA
Pomalo ironino zvui da
Kanaan (Obeana zemlja)
najveu potekou u svom
poslovanju ima upravo u nemogunosti da dobije zemlju

koju bi obraivao. Prema rijeima Zvonka Popovia, dogovor s resornim ministarstvom
nije postignut, iako je tvrtka
iz Donjeg Miholjca za zakup
poljoprivrednog zemljita nudila viestruko viu cijenu od
trine. Kanaan u ovom trenutku ima zakupljenih oko 40
hektara za sadnju krumpira, a
potrebno nam je 300 hektara

kako bismo zadovoljili nae
proizvodne kapacitete i potranju na tritu. Za taj problem mjerodavne institucije
nemaju sluha pa emo vjerojatno biti primorani uvoziti
krumpir to e za mene, na
odreeni nain, predstavljati
osobni poraz, istie Popovi.
Nezadovoljan je i aktualnim
vakuumom koji je nastao u
pregovorima s CEFTA-om
gdje, kako kae, nitko od hrvatskih gospodarstvenika ne
zna kako i pod kojim uvjetima e izvoz na trita zemalja
regije funkcionirati nakon 1.
srpnja i pridruivanja Hrvatske Europskoj uniji. Popovi
pritom istie kako postoji
realna mogunost da Kanaan
taj problem rijei tako to e
zapoeti proizvodnju u Bosni
i Hercegovini. U Mrkonji
Gradu su nam ponudili 200
hektara za proizvodnju krumpira, poslovni objekt od 6000
kvadrata gdje bismo pokrenuli proizvodnju uz zapoljavanje pedesetak radnika, navodi direktor Kanaana dodajui
kako su pregovori u tijeku pri
emu se nikako ne moemo
oteti dojmu, nakon svega
navedenog, kako je u BiH
naiao na mnogo vii stupanj
razumijevanja negoli je to
sluaj u matinoj zemlji. Nije
teko zakljuiti, na kraju svega, kako bi i ovako uspjene
prie iz Hrvatske mogle biti
jo uspjenije kada bi ih netko
na odgovarajuim razinama i
sluao. No, vjerujemo da e i
to vrijeme doi i to im prije
tim bolje.
Poseban krumpir
anas postoji veliki broj razliitih sorti

krumpira, no u osnovi razlikujemo konzumni i industrijski krumpir. Razlika izmeu
konzumnog i krumpira za industrijsku preradu je u koliini eera koja je kod konzumnog
prisutna u znatno veem udjelu to ga ini
nepoeljnom sirovinom za proizvodnju ipsa.
Naime, zbog poveane koliine eera konzumni krumpir nakon prenja u ulju previe
tamni i ne prua prepoznatljivi hrskavi okus

koji toliko volimo. Kanaan stoga u svojoj
proizvodnji koristi domai krumpir posebnih
sorti - Opal, Panda, Caruso, Bonus i Kiebitz koje imaju smanjenu koliinu eera kako bi
nakon prenja poprimio zlatno utu boju i
pruio najbolji okus, a zanimljivo je da je za
jednu vreicu ipsa od 200 grama potreban 1
kilogram krumpira.
59
Intervju
INOVACIJE
I LJUDI TEMELJ USPJEHA

Odlini rezultati Henkela temelje se na dva vrlo vana sastojka, a to su ljudi i inovacije,
istie Christoph Till, direktor poslovne jedinice Sredstava za pranje i ienje u
domainstvu tvrtke Henkel za regiju Adria
spjeli smo dodatno poveati prodaju i poboljati

svoj poloaj na hrvatskom tritu usprkos
opem negativnom trendu. U Sloveniji drimo
vodeu poziciju, a zadovoljni smo i rezultatima na tritu
BiH, navodi Till.
Za poetak, moete li se kratko predstaviti i rei neto o svojoj karijeri u
Henkelu?
Zapoeo sam svoju karijeru na podruju upravljanja robnim markama u

Austriji. Radio sam na razliitim funkcijama u marketingu i prodaji za regiju
srednje i istone Europe i Tursku. U
protekle dvije godine odgovoran sam
za poslovanje sektora Sredstava za pranje i ienje u domainstvu za Adria
regiju, to u naem sluaju obuhvaa
Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Upravljati ovim tritem za
mene je izazov u kojem uivam, kao i
u kulturi na ovim prostorima.
Kakvi su vai dojmovi nakon dvije godine provedene u Hrvatskoj? Koliko se
ovo trite i radna okolina razlikuju od
vaeg prethodnog iskustva?
Zaista volim ivjeti u Hrvatskoj jer

ovo je lijepa zemlja u kojoj ive otvoreni ljudi. Kao i drugdje u svijetu,
potroai u Hrvatskoj imaju specifine potrebe i preferencije. Hrvatski je
potroa izrazito slobodouman, otvoren prema inovacijama i novitetima,
zbog ega se fokusiramo na inovacije
i uvodimo mnogo novih proizvoda na
hrvatsko trite. Nedavno smo lansi-
60
rali Persil Duo Caps, novo rjeenje za

jednostavnije pranje rublja jedinstveno oblikovanu kapsulu koja se sastoji od dva spremnika s tekuim sredstvom za pranje rublja koja snano
isti i daje savrene rezultate u samo
jednom jednostavnom i ekoloki prihvatljivom koraku.
Jeste li zadovoljni prologodinjim
poslovnim rezultatima na hrvatskom
tritu?
Mogu rei da sam zadovoljan rezultatima s kojima smo zakljuili godinu. Uspjeli smo dodatno pospjeiti prodaju i
poboljati svoj trini poloaj usprkos
opem negativnom trendu trita.
Inovacije su od strateke
vanosti za Henkel jer ine
osnovu budueg rasta
Kako ocjenjujete svoje poslovanje u Sloveniji i BiH? Kakav je poloaj Henkela na
tim tritima?
U Sloveniji drimo snanu vodeu

poziciju. U Bosni i Hercegovini prola
je godina za nas bila vrlo uspjena jer
smo uspjeli znatno pospjeiti prodaju
na tom tritu.
Kako bi glasio Henkelov recept za
uspjeh s obzirom na to da postiete
odline rezultate usprkos dugotrajnoj
gospodarskoj krizi?
Nai odlini rezultati temelje se na

dva vrlo vana sastojka, a to su ljudi i
inovacije. Zaposlenici su osnova naeg
uspjeha. Svojom odrivom politikom
upravljanja ljudskim potencijalima

ulaemo u nae zaposlenike, dodjeljujemo im kljune funkcije, gradimo
korporativnu kulturu temeljenu na
radnoj uinkovitosti te potujemo
razliitost. Odrivost je odgovornost
rukovodstva, ali i svakog zaposlenika
kompanije. Inovacije su od velike strateke vanosti za Henkel jer ine osnovu budueg rasta. Konstantno radimo na usavravanju svojih proizvoda
kako bismo kvalitetnije odgovorili na
potrebe svojih kupaca te oslukujemo
trite kako bi na najbolji mogui nain mogli udovoljiti zahtjevima naih
poslovnih partnera i kupaca.
U svom svakodnevnom poslovanju Henkel stavlja naglasak na odrivi razvoj,
zatitu okolia i drutvenu odgovornost. Moete li nam rei vie o tome?
Odrivost je jedna od pet osnovnih

vrijednosti nae tvrtke i sasvim e
sigurno biti u fokusu u nadolazeim
godinama, kako na globalnoj razini,
tako i u Hrvatskoj. Henkelova je strategija svugdje u svijetu ista i to je ono
to nas ini jedinstvenom i uspjenom
organizacijom. U Henkelu odrivost
definiramo kao mogunost ljudi da
dobro ive u skladu s ogranienom
koliinom resursa na zemlji, a osim
izazova, porast broja stanovnika i
smanjenje raspoloivih resursa predstavlja i novu priliku. Jednostavno
reeno moramo s manje uiniti
vie. Jednadba kojom se to postie
je jednostavna, a u Henkelu postoji
jasna strategija koju slijedimo: elimo
stvoriti vie vrijednosti na podruju
drutvenog napretka i kvalitete ivota,
www.jatrgovac.hr
Persil je na tritu prisutan vie od

elimo stvoriti vie vrijednosti za nau
tvrtku i kupce te omoguiti sigurna
radna mjesta naim zaposlenicima
i neprestano unapreivati zdravlje i
higijenu. Meutim, pritom elimo i
smanjiti emisiju staklenikih plinova,
potronju energije i koliinu otpada te
smanjenjem potronje vode reducirati
i koliinu otpadnih voda. To su naela
koja slijedimo u svakodnevnom radu.
Osim toga, elimo promicati odrivost i zato je Henkel diljem svijeta
inicirao projekt Obrazovanje za vie
odriv ivot koji se provodi s djecom
osnovnokolskog uzrasta, gdje djecu
elimo uputiti u pojam odrivosti i
njegovu vanost.
Christoph Till
Henkel
Moete li navesti neke od globalnih

trendova u kategoriji Sredstava za pranje i ienje u domainstvu i jesu li se
neki od njih ve pojavili ili e se uskoro
pojaviti u Hrvatskoj i regiji?
Postoje dva trenda u kategoriji

Sredstava za pranje i ienje u
domainstvu: jedan je zatita okowww.jatrgovac.hr
lia, a drugi je pojednostavljenje

uporabe. Na oba trenda odgovorili
smo s dva nova proizvoda. Persil
Expert na je novi kompaktirani
deterdent za pranje rublja koji kupcima prua nenadmanu kvalitetu,
veu uinkovitost i time jo bolje
pranje kako bi se postigla savrena
istoa. Prednosti novog proizvoda
su brojne, a nabrojat u samo neke:
20% manja doza kompaktiranog
deterdenta Persil Expert po pranju
znai da svakim pranjem u kanalizaciji zavri 20 g manje kemikalija.
Zahvaljujui kompakciji Henkelova
Persila, kamioni koji svake godine
u srednjoj i istonoj Europi isporuuju Henkelove
proizvode moraju
prijei 207 tisua
kilometara manje.
To znai da se
troi 72 tisue litara goriva manje.
Za kompaktirane
deterdente bit
e potrebno 24%
manje ambalae,
to e doprinijeti
smanjenju koliine
otpada koju proizvode gospodarstvo i kuanstva.
Persil Duo Caps,
prvi deterdent
u kapsuli s dva
spremnika, savreno je Persilovo
rjeenje za pranje
rublja koje sadri
monu kombinaciju tekueg sredstva za uklanjanje
mrlja i formule za
sjaj, omoguujui
tako savreno istu odjeu na najpraktiniji mogui
nain. Uporaba
kapsula Persil Duo
Caps ne moe biti
manje zahtjevna.
Jednostavno ubacite kapsule meu
vae rublje i pustite ih da djeluju.
Koja je Henkelova vodea robna marka
unutar divizije za koju ste odgovorni i
moete li nam rei neto vie o njoj?
To je zasigurno Persil. Persil je pouzdana i uspjena robna marka koja je
100 godina
zadobila povjerenje kupaca zahvaljujui kvalitetnim proizvodima koji se

temelje na inovativnim formulama.
Iza atraktivnog dizajna i praktine
ambalae kriju se visoko uinkoviti
proizvodi koji mogu ukloniti i najtvrdokornije mrlje. Persil ujedinjuje
vrhunsku uinkovitost pranja, nenadmanu kvalitetu i suvremenu tehnologiju. Istovremeno se moe pohvaliti
dugom tradicijom, budui da je na tritu dostupan ve vie od 100 godina.
Ta kombinacija odraava jedinstveni
imid Persila.
Postoje li kategorije proizvoda koje tek
mogu ostvariti svoj potencijal za rast i
razvoj u odnosu na zapadna trita?
Trite automatskog pranja posua

ima mnogo potencijala s obzirom na
to da se radi o kategoriji koja biljei
rast. U toj smo kategoriji prisutni s
robnom markom Somat. esto na
Postoje dva trenda

u kategoriji Sredstava
za pranje i ienje u
domainstvu: jedan je
zatita okolia, a drugi
je pojednostavljenje
uporabe
trite plasiramo inovativne proizvode u toj kategoriji. Primjerice,
tekui gelovi Somat Multi Perfect
najnoviji su trend u tehnologiji pranja posua. Nova Somatova tekuina uklanja i najtvrdokornije masne
mrlje, i to ak na niskim temperaturama. Dakle, ne samo da ostavlja
posue savreno istim, ve i tedi
novac i uva okoli jer omoguuje
pranje uz smanjenu potronju energije i vode.
Koja su vaa oekivanja u 2013. godini?
Hrvatska ulazi u Europsku uniju. Kakav
e to uinak imati na Henkelove poslovne aktivnosti na tritu?
Optimistini smo i smatramo da

emo u 2013. unaprijediti poloaj na
tritu zahvaljujui naem sustavu
inovacija. Fokus je na zadovoljavanju
potreba naih poslovnih partnera i
kupaca. Ulazak Hrvatske u Europsku
uniju vidimo kao mogunost dodatne
stimulacije trita.
61
Iz regije
Agrana planira jai
iskorak u regiju
ustrijska Agrana je zainteresirana za

preuzimanje proizvoaa eera u
regiji, potvrdio je u intervjuu austrijskoj
agenciji APA direktor te kompanije Johann Marihart. On je napomenuo da su,
meutim, oekivanja lokalnih proizvoa-
a prevelika jer zbog dobrog poslovanja za

svoje tvrtke trenutno trae previe. Agrana,
prema pisanju APA-e, mjerka eerane
u Hrvatskoj i Srbiji, no iz tvrtke istiu da
trenutno ni s kim konkretno ne pregovaraju
o moguoj akviziciji. Ta je kompanija ve
prisutna u BiH gdje ima zajedniku tvrtku
sa Studen holdingom. Rije je o Studen-Agrana rafineriji eera u Brkom.
MERCATOR
Godina s
gubitkom od
103 milijuna
eura
S
Agrokor meu
najveim ulagaima
u Srbiji
ijekom proteklih 12 godina u Srbiju je

150 najznaajnijih stranih investicija
donijelo 15,96 milijardi eura. Najvea
investicija je ona norvekog Telenora (1,6
milijardi eura), zatim slijedi Gazpromnjeft (947 milijuna eura), te talijanski Fiat
(940 milijuna eura). Nakon toga slijedi
belgijska Delhaize grupa koja je od Delta
holdinga za 933 milijuna eura preuzela
maloprodaju Maxi, a vrlo visoko plasirana
su i ulaganja hrvatskog Agrokora koja
ukupno iznose 614 milijuna eura. Rije je
o akvizicijama tvornice smrznute hrane
Frikom, tvornice ulja Dijamant te ulaganje
u trgovaki lanac Idea.
Delhaize u Rumunjskoj
Delhaize grupa je u svom

rumunjskom lancu Mega-Image poela prodavati linije
trgovakih marki francuskog
trgovca Casina. U ponudi je
predstavljen cjelokupni portfelj trgovakih marki Casina -
62
lovenski trgovaki lanac Mercator

ostvario je u 2012. prema nerevidiranim rezultatima 2,873 milijarde eura
prihoda od prodaje, te gubitak od 103,6
milijuna eura. Prihod je 0,04 posto vei
nego u 2011. Samo etvrtina gubitka
je iz poslovanja, a tri etvrtine zabiljeenog gubitka predstavljaju otpisi
i revalorizacija imovine i nekretnina.
Mercator ostaje financijski stabilna
kompanija koja provodi lani zapoetu
poslovnu strategiju, s planom da se
ubudue vie posveti svojoj osnovnoj
djelatnosti, kontroli trokova i zaduenosti, pa ove godine moe oekivati bo-
Tous les jours, Casino, Casino

Bio, Casino Family i Casino
Delices. Ukupno je dodano
oko 50 novih proizvoda u
ponudu 117 prodajnih objekata Mega-Image po istim
cijenama kao u Francuskoj.
lje rezultate, izjavio je direktor Mercatora

Toni Balai. Ukupne investicije lani su
iznosile 67 milijuna eura, to je za etvrtinu manje od planiranog, a zaustavljen
je pad Mercatorovih udjela na tritima u
regiji, pa je Mercator u Srbiji s 8 postotnim
udjelom, te u Hrvatskoj s oko 7,5 posto
meu vodeima u regiji.
Tesco pokree
e-trgovinu u
Maarskoj
ritanski Tesco na maarskom tritu planira pokrenuti internet trgovinu do kraja

oujka. Ovaj poslovni potez uslijedio je nakon
to su ve lansirane e-trgovine u ekoj,
Poljskoj i Slovakoj. Prema rijeima glavnog
direktora Tesca Philipa Clarkea, rije je o planu
britanskog trgovca koji eli proiriti svoje
online operacije na meunarodna trita.
Planet Retail o Mercatoru

Analitiari Planet Retaila
preporuuju Mercatoru da
bi za njega strateki bilo
najpametnije povezati se
s Agrokorom. Balkan je,
dodaju, u fazi konsolidacije
maloprodajnog sektora,
a najjai igrai, poput Delhaizea i Schwarza, preplavit e

regiju. Pritom upozoravaju
kako je osnovni problem
to Mercator nije na vrijeme
prilagodio svoju politiku
cijena.
www.jatrgovac.hr
Iz svijeta
GLOBALNA MALOPRODAJA
Walmart
najvei,
slijede
Carrefour i
Tesco
U
Prihodi u e-trgovini
premaili bilijun
dolara
lobalni prihodi u trgovini na malo

putem interneta lani su porasli za
21,1 posto, na neto vie od bilijun dolara,
objavila je istraivaka tvrtka eMarketer.
Ujedno prognoziraju da e globalna
prodaja u 2013. ojaati dodatnih 18,3
posto, ponajprije zahvaljujui snanom
rastu u Aziji. Sjeverna Amerika je i dalje
vodea regija za elektronsku trgovinu, s
ostvarenim prihodima od 364 milijarde
dolara u proloj godini, to je poveanje
od 13,9 posto u odnosu na godinu ranije.
U 2013. e se, po procjeni istraivake
tvrtke, azijsko-pacifika regija najvjerojatnije probiti na vodee mjesto, s obzirom
na oekivani porast prihoda za 30 posto,
na 433 milijarde dolara.
nato globalnoj ekonomskoj krizi,

najvei su trgovaki lanci zabiljeili 5 postotni rast prihoda, ponajvie
zahvaljujui tritima zemalja u razvoju,
pokazalo je 16. godinje Deloitteovo
istraivanje provedeno u suradnji s
amerikim asopisom Stores. Istraivanje se temelji na podacima koje su
trgovaki lanci objavili za fiskalnu godinu
2011. (zakljuno s lipnjem 2012.). Najvei
doprinos rastu dale su zemlje Bliskog
Istoka, Juna Amerika i zemlje pacifikog
dijela Azije (bez Japana). Kao i prijanjih
Kaufland usporava
ekspanziju
jemaki trgovaki lanac Kaufland

usporio je irenje maloprodajne mree
na njemakom tritu. Tijekom 2012. ovaj je
trgovac otvorio 11 prodajnih objekata, ali je
samo njih pet otvoreno na novim lokacijama.
Pored toga, jedan objekat je kasnije i zatvoren. Time je snano usporena brzina irenja
ovog trgovca koji je u 2010. otvorio 50 prodajnih objekata a tijekom 2011. dodatnih 20.
Unilever poveao
dobit
lobalni prehrambeni i kozmetiki

div Unilever izvijestio je da mu se
neto dobit u proloj godini poveala pet
posto, na 4,48 milijarde eura, zahvaljujui
kontinuiranom snanom rastu prodaje
na tritima u nastajanju. Unilever je lani
Pozitivna godina za Intermarch

Francuski trgovac ITM
(Intermarch) poveao je u
2012. godini ukupni promet
za 5,6 posto, na 39,1 milijardu
eura. Na domaem tritu
prodaja je porasla za 7,6 posto na 20,6 milijardi eura. Od
www.jatrgovac.hr
godina, vodea mjesta na listi zauzeli su

ameriki Walmart, francuski Carrefour i
britanski trgovaki lanac Tesco. Slijede na
etvrtom mjestu njemaki Metro, na petom
i estom ameriki Kroger i Costco, iza kojih
dolaze njemaki diskonteri Schwarz i Aldi.
Listu deset vodeih zakljuuju ameriki
trgovaki lanci Walgreen i Home Depot. Na
ovogodinjoj se listi takoer nala i Agrokorova maloprodaja, zauzevi 226. mjesto,
dok je vrlo blizu i Mercator na 228. mjestu.
ukupnog prometa, na tritu

Poljske ostvareno je 703
milijuna eura (+8,9%), Belgije
432 milijuna eura (+6%),
Portugala 1,37 milijardi eura
(-0,6%) te BiH 107 milijuna
eura (-2%).
ostvario prihode od 51,3 milijarde eura,

to u tvrtki smatraju vanim korakom
prema ciljanom iznosu od 80 milijardi
eura. U etvrtom tromjeseju prihodi su
porasli 7,8 posto, zahvaljujui ponajprije poveanom obujmu prodaje, za 4,8
posto. Najsnaniji rast prodaje kompanija
je zabiljeila u Aziji i Africi, gdje je ona
poveana 10,6 posto.
Metro ne prodaje Kaufhof

Najvea njemaka maloprodajna kompanija Metro
opovrgnula je da pregovara
o prodaji lanca robnih kua
Kaufhof. Iz Metroa poruuju
kako nee prodati Kaufhof unato lanjskom padu
prihoda od 0,9 posto na

3,1 milijardu eura. Takoer
su opovrgnuli da bi Metro
mogao spojiti svoje poslovanje Media-Saturn s PPR-ovim
Fnacom i time se vratiti na
francusko trite.
63
Globalna kretanja
EVOLUCIJA TRGOVINE
iz susjedstva
Za operatere malih samoposluga izuzetno je vano da izvuku najvie to mogu iz
ogranienog prostora svojih trgovina te ponude proizvode koji e najbolje odgovarati
potrebama potroaa
a tritu mjeovite
robe u Velikoj Britaniji do 2017. oekuje
se rast malih tzv.
kvartovskih samoposluga
od oko 23 posto. Kako bi
bile dijelom toga rasta,
male samoposluge moraju
se prilagoditi eljama kupaca i postii prepoznatljivu
vrijednost kojom e ih
zadrati. U nastavku emo
se osvrnuti na tri trenda u
razvoju ove kategorije, koji
e malim samoposlugama
pomoi da pridobiju kupce.
Kategorija male samoposluge nastavlja rasti, a prema
predvianjima IGD-a u
nadolazeim e godinama
postati jedan od najbre
rastuih maloprodajnih
kanala.
Promjene u nainu ivota i
ekonomskim prilikama potakle su sve vie potroaa
na kupnju u svojim lokalnim prodavaonicama, ali to
ih nije uinilo manje zahtjevnima. Kupcima trebaju
trgovine u blizini koje e
ispuniti cijeli niz njihovih
raznovrsnih potreba i biti
pogodne za razliite kupovne pothvate. Budui da
glavni operateri malih samoposluga stalno razvijaju
i unapreuju svoju uslugu,
ponuda proizvoda i razvoj

novih kategorija mora pratiti jednak ritam.
Principi upravljanja ovom
kategorijom sve su profinjeniji, rasprostranjeniji i
konzistentnije primijenjeni.
Za operatere malih samoposluga izuzetno je vano
da izvuku najvie to mogu
iz ogranienog prostora
svojih trgovina te ponude
proizvode koji e najbolje odgovarati potrebama
potroaa. Dobavljai i
trgovci moraju razmjenjivati vjetine i znanja kako
bi lokalnim kupcima dali
ono to ele. Dobro pro-
miljen, zajedniki poslovni

plan, temeljen na lokalnoj
potranji, lokalnoj konkurenciji i znanju izvui e
najvie iz trgovine i pomoi
da se kupci vrate.
Kad su u pitanju kategorije
mjeovitih proizvoda, nema
univerzalne formule za
uspjeh tako da nee trpjeti
ni poslovanje onih trgovina
koje ne dre odreeni proizvod. Pa ipak, razmotrit
emo tri trenda koja bi
operateri malih samoposluga svakako trebali uzeti u
obzir ele li poveati vjernost svojih kupaca i uestalost njihovih posjeta.
1 STVORITE KATEGORIJE PO KOJIMA ETE BITI POZNATI
ajpraktiniji pristup za operatera male samoposluge

jest da napravi izbor pobjednikih kategorija proizvoda na
koje e se usredotoiti, umjesto
da energiju raspri na cjelokupni
asortiman trgovine.
Kako bi bili sigurni da e uspjeti,
operateri bi se trebali fokusirati
na kupce i konkurente u svom
okruju. Osim toga, koncentrirajui se na odreene kategorije
proizvoda, dobit e priliku da s
vremenom postanu struni. Na
koncu, to to e postati poznati
po odreenim kategorijama
proizvoda, poveat e vjernost
kupaca u njihovom okruju.
U 2012. godini svjedoili smo
64
brojnim primjerima malih samoposluga koje su postale poznate

po svojoj ponudi svjeih proizvoda nakon to su poboljale
njihovu kvalitetu, izbor i dostupnost te time pokazale da i male
samoposluge mogu pruiti visok
standard i tako kupnju uiniti
uzbudljivom.
Za trgovce na malo isplatit e
se ulagati u izgled i atmosferu
kupnje u njihovoj trgovini te
razviti dobar odnos s kvalitetnim lokalnim dobavljaima.
Istovremeno e i dobavljai
dobiti priliku za vee narudbe i
prepoznatljivost, udruujui se s
inovativnim operaterima malih
samoposluga.
www.jatrgovac.hr
Emily ONeill
Poslovni analitiar, IGD
2 STVORITE POSEBNA PARTNERSTVA
tvarajui jedinstvenu ponudu proizvoda, maleno samoposluivanje moe

postati odredite oblinjih kupaca, a nain da se to postigne jest kroz partnerstva
s dobavljaima. Bez obzira na to radi li se
o dobavljaima na lokalnoj ili nacionalnoj razini ili pak o vanjskim operaterima,
ukljuivanje osebujnih poduzetnika
stvorit e visoko diferenciranu ponudu
koju e konkurencija teko kopirati.
Ovakvu strategiju uspjeno je primijenio
lokalni trgovac Budgens. Ova trgovina,
zahvaljujui partnerstvu sa Subwayom
i Cookom, nudi kombinaciju proizvoda

posve jedinstvenu za malenu samoposlugu te tako odgovara na vrlo irok
opseg potreba potroaa. Budgens je
postao prvi izbor kupaca kad su u pitanju
odreene kategorije koje se uklapaju uz
njihovu vlastitu liniju te potie kupce da
potroe vie novca, nadahnjujui ih idejama za razliita jela u razliitim prigodama.
Kao neovisna trgovina Budgens u gradiu
Yartonu pokazao je kako dobar izbor
lokalnih poduzetnika moe iskoristiti
potporu simbol grupe.
3 POSTANITE SVJESNI KUPOVNIH POTHVATA

VAIH KUPACA
upci sve ee kupuju u samoposlugama iz susjedstva, a njihovi e posjeti

postati jo uestaliji odgovore li one na
njihove potrebe za mjeovitom robom u
razliitim dnevnim prilikama.
Kako bi postale uspjene s novim kategorijama proizvoda, male samoposluge moraju
postati svjesne irokog spektra kupovnih
pothvata svojih kupaca te prepoznati
kako e oni u te pothvate odlaziti u razliitim periodima tjedna ili dana. Uspjeni operateri uvijek e na umu imati svoje kupce.
www.jatrgovac.hr
Trgovaki lanci manjih formata M-Local i

Centra prepoznali su da nije samo ruak
hrana za van pa su stvorili novu kategoriju
od proizvoda za doruak, kojom svakodnevno privlae kupce koji nemaju puno
vremena. Sada je ta ponuda za doruak
sredite njihovih trgovina. Za dobavljae
je kljuno da precizno prate ponudu malih
samoposluga, ak i na specifinim lokacijama. Kupci ne ele samo vei broj proizvoda
ve tono one proizvode koji e zadovoljiti
njihove potrebe.
Digitalne inovacije za
privlaenje kupaca
redstavljamo vam nekoliko zanimljivih primjera na koji su nain

pojedini trgovci i proizvoai u 2012.
putem inovativnih kampanja i drutvenih mrea zabavljali i time privlaili
svoje kupce.
U Velikoj Britaniji, primjerice, Nestl je
nedavno proveo kampanju koristei
GPS tehnologiju tako to je u odreen
broj posebnih okoladica ugradio
naprave za praenje. Sretni kupci
nakon otvaranja ambalae i spoznaje
o sretnom dobitku samo su trebali
aktivirati napravu i Nestl bi ih nakon
toga u roku 24 sata locirao i darovao
izdanim novanim nagradama.
Poznati proizvoa zobenih pahuljica,

Kelloggs, je pak ekao da kupci dou
k njemu. U namjeri da promovira svoj
novi proizvod Special K, otvorio je vlastitu trgovinu na Londonskoj trgovakoj
pici, te poklanjao besplatne zobene
pahuljice svim kupcima koji su ih posjetili i preporuili trgovinu preko Twittera.
Lanac malih trgovina u Americi,

7-Eleven, izabrao je drugaiji pristup
poticanja potencijalnih kupaca da kuaju
njihov proizvod kada je lansirao svoj
novi slurpee s okusom vanilije. Ovaj trgovac se udruio s najpoznatijom aplikacijom za filmove, Flixster, kako bi utjecao
na kinoljupce. Naime, kada bi korisnici
pretraivali kina automatski bi im bila
ponuena opcija da pronau i oblinji
7-Eleven gdje su pozvani besplatno kuati njihov novi slurpee kojeg Amerikanci esto konzumiraju upravo u kinima.
65
Brendovi naeg djetinjstva
Eva iz srca mora

u srca potroaa
Brend Eva i njegov zatitini znak - snani,
simpatini mor s mornarskom majicom
i kapom - trajno je urezan u svijest
ljubitelja sardina i drugih ribljih proizvoda
roizvodi pod brendom

Eva prisutni su na tritima Hrvatske i jugoistone Europe vie
od 40 godina. Zanimljivo je
istaknuti da je Eva bila jedan
od pionira u komunikaciji
domaih brendova putem
televizije. Kratki animirani
TV spotovi s likom snanog,
simpatinog mora u mornarskoj maijci i kapi, postigli su veliku popularnost
i postali jedan od zatitnih
znakova koji se i danas veu
uz brend Eva. Nakon niza
godina prisutnosti na tritu,
Eva postaje jedan od najja-
ih regionalnih brendova u
ribljim konzervama i sinonim za sardine.
POVRATAK STAROG SJAJA
Jedno due vrijeme Eva
nije imala znaajniju marketinku podrku te je ova
uspjena i vrlo poznata marka pomalo poela padati u
66
zaborav. Podravka je 2006.

godine kupila brend Eva od
zadarske Adrie te od tada zapoinje njegov proces revitalizacije i uspjenog povratka
na trite. Godinu dana po
integriranju brenda Eva u
Podravkin portfelj, s medijskom kampanjom pod nazivom Vratija se ime, uslijedio je veliki povratak Eve
na trite Hrvatske i regije.
Omiljeni mor, nakon dugo
godina, potroaima donosi
svjeu ribu iz morskih dubina, u novoj, redizajniranoj
ambalai plave boje koja,
uz mora, postaje jedan od
najprepoznatljivijih elemenata brenda. Nakon uspjenog povratka na regionalna
trita, uslijedilo je otvaranje
trita Maarske i Slova-
kategoriji konzervirane ribe.

Kontinuiranim ulaganjem
u Evu zadnjih pet godina,
Podravka je vratila sjaj ovom
skoro zaboravljenom brendu, uinivi ga jednim od
nositelja organskog rasta.
IZ JADRANA U SVIJET
Preko 70% prodaje Eva proizvoda ostvaruje se na inozemnim tritima. Asortiman
Eve danas se moe pronai
na deset trita, ukljuujui i
prekooceanske zemlje poput
SAD-a. Najprodavaniji
Proizvodi pod brendom Eva
proizvod u
prisutni su na tritu vie od
asortimanu
je sardina u
40 godina
biljnom ulju,
slijede ostali
sardinski proizvodi s raznim
ke gdje su u vrlo kratkom
okusima te tuna fileti u biljvremenu ostvareni znaajni
nom ulju u pakiranjima od
prodajni rezultati. Iako na
115 g. Na tritima sredinje
tim tritima potroai nisu
Europe, uvaavajui lokalne
imali iskustva s ovim brendom, inovativnim marketin- okuse i navike potronje, Eva
ulazi u segment tzv. baltike
kim konceptima osvojeni
ribe nudei potroaima
su mnogobrojni potroai
visokokvalitetne skue, harinte Eva postaje jedan od najge i sprote u ovalnim limenprepoznatljivijih brendova u
kama. S rastuim trendom

konzumacije tune i Eva sve
snanije ulazi u taj segment.
Posljednjih godina fokus je
na intenzivnijem razvoju
novih proizvoda iz segmenta
tuna salata i tuna namaza,
namijenjenih primarno mlaim dobnim skupinama.
NOVO IZ EVA RIZNICE
Brend Eva ima izrazito pozitivan imid kod potroaa
i za vjerovati je da e im dobroudan i simpatian mor
u godinama koje dolaze
prireivati jo mnogobrojna
ugodna iznenaenja iz srca
mora. Za poetak, iz marketinga Podravke najavljuju
novu poslasticu iz bogate
Eva riznice Sardine s enjakom i perinom u pakiranju od 115 grama. Pritom
su uvjereni kako e potroai
i ovaj put biti oduevljeni s
novim proizvodom te da e
istinski uivati u kombinaciji
okusa i mirisa koji donose
daak Jadranskog mora na
njihov stol u ove hladne,
zimske dane.
www.jatrgovac.hr
Cjenovna politika
Jana Blaevi Marelja

STeP Ri
RAT CIJENAMA
se ne isplati
Izbjegavanje cjenovnih ratova trebao bi biti strateki prioritet

veine trgovaca na malo
jedan je od naina koji omoguava konkurenciji da razlui jeste li mu stvarna

prijetnja. Nije naodmet dati naznake
ostalim trgovcima o vaoj trokovnoj
prednosti ako je imate. Takvim postupanjem poruujete konkurenciji da
ste joj prijetnja i da se s vama ne isplati
ulaziti u cjenovne ratove. U situacijama
kada nemate nikakve konkurentske
prednosti i kada ste mali u odnosu
na konkurenciju, drite se svoje trine
nie. To moe znaiti da vam prodaja
nee rasti eksponencijalno, ali i da vam
poslovanje moe biti dugorono profitabilno. Pokuajte se profilirati kao
trgovac koji naglaava kvalitetu (usluge,
proizvoda i dr.) u odnosu na cijenu.
ALAT PROFITABILNOSTI
Sudjelovanje u cjenovnim ratovima
je opravdano kada trgovac ima veliku
trokovnu prednost (od najmanje 30%)
ijena je uobiajeni alat koji trgovci na malo koriste kako bi si

olakali ulazak na nova trita
ili poveali trini udio. Snienje
cijene od strane jednog trgovca obino
rezultira sniavanjem cijena konkurencije, to u konanici dovodi do cjenovnog rata. Taj se zaarani krug nastavlja
sve dok se trgovci ne suoe s padom
profitabilnosti i nenadoknadivom
tetom. Primarna opasnost cjenovnog
rata je u tome to poveanje potranje
kao rezultat snienja cijena ne moe
nadoknaditi pad same cijene, pogotovo iz razloga to konkurencija obino
odmah reagira. Stoga bi izbjegavanje
cjenovnih ratova trebao biti strateki
prioritet veine trgovaca na malo.
RAZMISLITI PA DJELOVATI
Trgovci koji posluju na visoko kompetitivnim tritima suoeni su s konkurentskim snienjima cijena. Prema
miljenju Thomasa Nagela, uglednog
amerikog profesora filozofije razmiljanja, svaki trgovac bi u toj situaciji
morao razmisliti prije nego djeluje:
Koji je moj predvidivi prodajni gubitak ako ne reagiram na snienje cijene?
Postoji li nain kako mogu reagirati i
kota li me to manje od potencijalnog
prodajnog gubitka?
Ima li moj konkurent sposobnost da
na moju obranu snienjem cijene odgovori daljnjim snienjima?
www.jatrgovac.hr
Hoe li konani troak cjenovnog

rata biti manji od potencijalnog prodajnog gubitka?
Koliko je moj konkurent snaan?
Koliko me kota snienje cijene?
Reakcija trgovca mora biti rezultat promiljanja o posljedicama koje cjenovni
rat moe imati na njegovo poslovanje.
Sudjelovanje u cjenovnim
ratovima je opravdano
kada trgovac ima veliku
trokovnu prednost
NAGLASITE KVALITETU
Postoje naini kako se cjenovni rat
moe sprijeiti. Transparentna komunikacija vlastite cjenovne strategije (npr.
strategije svakodnevno niskih cijena)
ili veu likvidnu imovinu od konkurencije. Takvo poduzee je konkurentno i moe odgovoriti pravovremeno na
trine promjene a da pritom ne ugrozi
svoju profitabilnost. Cjenovni ratovi
imaju smisla i ako na tritu postoji
veliki i rastui broj cjenovno osjetljivih
kupaca koji e odluku o kupnji temeljiti iskljuivo na niskoj cijeni. Takvi kupci mogu dovesti do poveanja potranje, rasta trinog udjela i posljedino
do veeg profita. Adekvatna priprema
podrazumijeva neprestanu procjenu
sposobnosti konkurencije da koristi cijenu za trino pozicioniranje. Tome se
moe doskoiti razvojem takve ponude
i usluga koje e omoguiti trgovcu da
se diferencira od ostatka trita. Ipak,
praksa je pokazala da je jedini siguran
nain pripreme za cjenovne ratove
njihovo izbjegavanje.
67
Novo na polici
Dukatos grki tip
jogurta
rka, poznata kao zemlja uitaka, domovina je i izvornog grkog jogurta.

Dukat danas ljubiteljima uitaka i ugode
diljem nae zemlje omoguava uivanje
u grkom tipu jogurta. Dukatos iz Dukata,
prvi i jedini grki tip jogurta na naem
tritu, iznimno je gust i kremast jogurt
bogatog okusa. Proizvod je dostupan
na prodajnim mjestima diljem zemlje u
pakiranju od 150 g.
Novi ajevi iz
Agristara
be, ienje krvi, bolji rad ui i imunitet u

cijelosti. Vono srce donosi okus zavodljivog nara i sonog ploda vonog kaktusa,
dok je alica sree kombinacija biljaka i
arome mirisne dinje i egzotinih bobica acaia.
Proizvoa: Agristar
d.o.o., Ulica Bana J.
Jelaia 158, 31220 Vinjevac. Tel./fax: 031/354200, 031/354-203.
Internetska stranica:
www.agristar.hr.
Karlovako crno od
tri vrste slada
Jacobs Cronat
Gold meko refill
pakiranje od 150 g
sjeka tvrtka Agristar predstavila je

na tritu tri nova aja:
Planinski aj, Vono srce
i alica sree. Planinski
aj predstavlja ugodnu
mjeavinu ljekovitog
bilja (ipak, list kupine,
jarebika, lipa, menta i
dr.), povoljno djeluje na
eluano crijevne tego-
K
PREPORUKA
Sadraj nije
dostupan
za javno
prikazivanje
zbog potivanja
zakonske
zabrane
oglaavanja
duhanskih
proizvoda i jakih
alkoholnih pia.
arlovaka pivovara predstavila je novo

pivo u svom portfelju Karlovako
crno, koje se odlikuje punim i profinjenim
okusom obogaenim prenim karamelnim sladom i
zaokruenim bogatom
pjenom. Karlovako crno
pripravlja se od ak tri vrste
slada: svijetli jemeni slad
on je osnova za proizvodnju piva, preni karamelni
jemeni slad daje
punou, miris i okus po
karamelu, preni tamni
jemeni slad daje
tamnu boju i posebnu
aromu. Karlovako
crno ima 6% alkohola,
a preporuuje ga se
servirati pri temperaturi od 8 stupnjeva
Celzija. Dostupno je
u povratnoj staklenoj
boci od 0,5 L u svim
bolje opremljenim
trgovinama.
a eljom da zadovolji razliite potrebe korisnika, Jacobs,

poznata marka instant kave vrhunske kvalitete, lansirao je na trite
meko refill pakiranje od 150 grama
proizvoda Cronat Gold. Sada ljubitelji
ove blage kave izuzetno ugodnog
okusa mogu uivati u ovom napitku
po jo ekonominijoj cijeni. Osim u
novom pakiranju, Jacobs Cronat Gold
kava prodaje se i u staklenkama od
100 i 200 grama, kao i mekom refill
pakiranju od 75 grama.
Ekozona predstavila novu liniju

ekolokih pekmeza
obna marka ekolokih proizvoda

Ekozona predstavila
je liniju ekolokih
pekmeza s visokim
udjelom voa te bez
dodataka bijelog
eera, pektina i
limunske kiseline.
Ekozona pekmezi
dostupni su na
68
policama Konzuma
u etiri nova okusa
marelica, jagoda,
ljiva i jabuka po
informativnoj cijeni
od 17,99 kuna. Novi
pekmezi dolaze u
pakiranju od 315 grama, a svaka staklenka sadri najmanje
65% udjela voa.
www.jatrgovac.hr
Franck aj s okusom dinje
ranck je proirio svoju paletu ajeva s

aromatiziranim vonim ajem s okusom dinje u kombinaciji s listom slatke
kupine, kore narane, jabuke i
ostalih aromatinih sastojaka. Uz ugodan i intenzivan
miris aromatizirani voni aj
s okusom dinje ini savren
odabir osvjeavajueg napitka, poruuju iz Francka.
Logistike informacije - Naziv proizvoda: Filter aj dinja.
Jedinino pakiranje: Kutijica
60 g omot. EAN kod proizvoda: 3858881086883. EAN kod
transportnog pakiranja: 3850291039343.

Rok trajanja: 18 mjeseci. Proizvoa:
Franck d.d.
Dr. Oetker Boje za kolae i torte
vrtka Dr. Oetker predstavila je novost u ponudi boja i dekora

na hrvatskom tritu
Dr. Oetker Boje za
kolae u pojedinanim
pakiranjima. Pored
ve poznatih boja za
kolae u velikom pakiranju s vie boja, Dr.
Oetker od sada nudi i
pojedinana pakiranja
boja ukljuujui i novu
crnu boju. Radi se o
prirodnim jestivim bojama koje su idealne
za bojanje razliitih
slastica poput torti,
krema ili keksa. Boje
za kolae mogu se pored ukraavanja

iskoristiti i kod peenja raznih
slastica jer su stabilne
u peenju. Jedno
pakiranje dovoljno
je za 500 g tijesta ili
biskvita, odnosno 500
ml kreme ili laga. Dr.
Oetker Boje za kolae
u pojedinanom
pakiranju dostupne
su u pet boja: plavoj,
utoj, crvenoj, zelenoj
i crnoj. Mogu se
pronai u trgovinama
po neobvezujuoj
preporuenoj MPC
cijeni od 7,49 kn.
PROVJERITE
Zimske poslastice iz Vindije
Ponuda Freska mlijenih proizvoda
od sada je bogatija za dva
specijalna, limited edition jogurta,
koji donose okuse medenjaka
i peene jabuke. Obitelj Vindija
pripremila je posebna izdanja
Freska jogurta u kojima e uivati
svi ljubitelji ukusnih i mirisnih
zimskih poslastica. U vonom
jogurtu s okusom peene jabuke
nalaze se komadii jabuke koji
u kombinaciji s karameliziranim
eerom daju prepoznatljiv tih
deserta oboavanog u mnogim
obiteljskim domovima. Kao i voni
jogurt peena jabuka, Freska jogurt
medenjak dolazi u aicama od 200
grama koje su ukraene prikladnim i
atraktivnim dizajnom.
Nivea kremaste kupke

Nivea je predstavila Goodbye Stress i
Welcome Sunshine kremaste kupke
s mirisima lavande i kokosa. Nivea
Goodbye Stress kremasta kupka
oputa tijelo i um uz pomo formule
s medom i osvjeavajuim mirisom
lavande. Preporuena maloprodajna
cijena (500 ml) je 29,90 kn. Nivea
Welcome Sunshine kremasta kupka
s lakoom se pretvara u dugotrajnu
kremastu pjenu koja krijepi tijelo.
Preporuena maloprodajna cijena
(500 ml) je 29,90 kn.
Najvei hrvatski proizvoa ipsa i flipsa
Kanaan d.o.o. Donji Miholjac, Industrijska zona Janjevci 4, 31540 Donji Miholjac, Tel: +385(0)31 620 185
Izlog
Otvoreni seminari
u veljai:
26.2.2013
Transferne cijene i priprema

dokumentacije o
transfernim cijenama
Predava: Ksenija Kramar
Mjesto: Hotel Sheraton,
Kneza Borne 2, Zagreb
27.2.2013
PDV nakon ulaska u EU novi zakon o PDV-u

Predava: Ksenija Kramar
Mjesto: Hotel Sheraton,
Kneza Borne 2, Zagreb
28.2.2013
Porezni nadzor
Predava: Zdravko Vuki, dipl.oec

Mjesto: Best Western Hotel Jadran,
etalite XIII divizije 46, Rijeka
Dodatne informacije:
E-mail: info@mapaznanja.hr
Tel: 01/663-6462
Mapa znanja d.o.o.

Ede Murtia 6,10 000 Zagreb
ELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Puls
sektora.
2012
Ime i prezime:
Godinag
opreznsota
ra
Poduzee:
Adresa:
U fokusu
o
Kartin
poslovanje
Fiskalizacija a
8 milijardi kun sijenju
fiskalizirano u
Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s podruja maloprodaje i

industrije robe iroke potronje, besplatno se dostavlja na ime kljunih ljudi
sektora (trgovci, proizvoai, distributeri robom iroke potronje, gospodarske
udruge i komore). elite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba
navedenih sektora, poaljite nam sljedee podatke potom, na mail ili fax:
aj
Borba
za svakog
kupca
Potanski broj:
Telefon/mobitel:
Mail:

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.
Iica 1a, 10 000 Zagreb
Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598
e-mail: redakcija@jatrgovac.hr
Funkcija:
Djelatnost:
Nakon zaprimanja i provjere vaih podataka, naa sluba pretplate javit e
vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.
Novo u ponudi
:
a
j
n
a
v
a
a
l
g
o
g
o
vanjsk
HEAD ON BOARD a grada Zagreba.
outdoor lokacijam
m
iji
tn
e
kv
re
jf
a
n
a
likom formatu n
2 metra,
Budite prisutni u ve Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X
a.
ruja grada Zagreb
d
o
p
g
vo
ta
i
ka
ja
von
na ukupno 22 nad
,
h
i
l
a
t
s
o
d
e
r
p
s
i
e
t
i
Bud
!
N
O
D
A
E
H
budite
Obratite nam se s povjerenjem:

FRKA PLUS d.o.o. Nova cesta 171, 10 000 Zagreb
Tel: 01/ 3094 392, E-mail: info@frkaplus.hr
www.frkaplus.hr
Sadraj nije
dostupan za javno
prikazivanje zbog
potivanja zakonske
zabrane oglaavanja
duhanskih
proizvoda i jakih
alkoholnih pia.

Ja Trgovac

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ja Trgovac

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Broj 24 | Sij/Velj 2013.

Dossier: Grad Zagreb

Broj 24 | Sij/Velj 2013.

Otvara nam se trite od 500

nismo im nita jo ni ponudili da bi pouzdano mogli znati.

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 3 / Broj 24 / Besplatni primjerak

Kristina rep, Valicon

Broj 24 | Sij/Velj 2013.

Dossier: Grad Zagreb

NAKLADA: 8.020 primjeraka

oliko smo dugo ekali i prizivali tu Uniju da bi sad,

Sijeanj - Veljaa 2013.

Investicije Agrokora od dvije mlrd. kn

Mercator donirao pet tona voa i povra

Godina opreznog rasta

| DOSSIER GRAD ZAGREB

prosincu prole godine u Hrvatskoj

7 taktika uspjeha malih trgovaca u 2013.

Peglanje koje nitko ne izbjegava

grokor u 2013. godini u

Dem, pekmez, marmelada

| INTERVJU: CHRISTOPH TILL

| VIJESTI IZ REGIJE I SVIJETA

Evolucija trgovine iz susjedstva

Eva iz srca mora u srca potroaa

Rat cijenama se ne isplati

Sijeanj - Veljaa 2013.

Tedeschi: Lani smo

rihod Atlantic grupe u 2012. godini vjerojatno je vei za 5 posto

u ovoj godini dvije milijarde kuna

je poveanje proizvodnje svinja i

iz CEFTA-e na Agrokor kazao je kako

ritanski trgovaki lanac Tesco odrao je B2B sastanke

Sijeanj - Veljaa 2013.

est hrvatskih tvrtki dobilo je odobrenje za izvoz

Ansgar Bornemann novi

Sijeanj - Veljaa 2013.

Agristar otvorio novi pogon za

vrtka Agristar iz Vinjevca otvorila

izgradnje nove tvornice, tvrtka za svoje

akoveki mlinovi s 28 mil. kuna dobiti

rupa akoveki mlinovi u 2012. je

Poslodavci otkazali kolektivni

Dobit Plodina lani poveana

aloprodajni lanac Plodine prolu je godinu zavrio s dobiti u

Zoran Mabi novi direktor

Sijeanj - Veljaa 2013.

akon uspjeno provedenog steaja,

danom ulaska Hrvatske u Europsku

Agrokor e distribuirati proizvode

erutnina Ptuj je u svrhu racionalizacije i optimizacije poslovanja sklopila

Pipo akovec Predrag egovi naglasio je

Dukat izdvaja dostavu i nudi ugovore vozaima

i jaanja udjela velikih trgovakih lanaca

Podravka prolu godinu

rupa Podravka u protekloj je godini poslovala s gubitkom od

Spar otvorio kvartovski

rgovaki lanac Spar Hrvatska otvorio je u centru Zagreba

Agrokor uao u projekt otvorenih inovacija

oncern Agrokor i kompanija NineSigma, jedna

Novi direktori marketinga i

Roko Vodopija novi

Sijeanj - Veljaa 2013.