Professional Documents
Culture Documents
1. izdanje 1999.
2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje 2001.
Predgovor
Sveuilita sve vie istiu znanstveno i tehnoloko kolovanje kao odgovor na potranju za
specijalistima koji poznaju najnovije tehnologije i koji su sposobni upravljati sve sloenijim
sustavima. Budui da nema razloga pomisliti da e doi do obrata tog trenda, sveuilita
moraju stalno prilagoavati specijalizirane kolegije potrebama drutva (Delors 1998). Iz
nastavnih planova i programa treba izostaviti sve to se vie ne primjenjuje u praksi. Posebnu
vanost treba dati vizualizaciji, digitalnoj obradi slika, daljinskim istraivanjima, te naroito
geografskim i zemljinim informacijskim sustavima (Franula, Lapaine 1999).
Pregled nastave kartografije i GIS-a na est amerikih sveuilita ukazuje na slinost
znaajnih promjena to su se dogodile u posljednjih petnaest godina. Te promjene ukljuuju:
(1) usku integraciju s nastavom iz GIS-a, (2) gotovo potpuni prijelaz na digitalne metode, (3)
smanjenu vanost proceduralnog programiranja (Fortran, Pascal) i sve veu vanost objektnoorijentiranoga programiranja, (4) vei naglasak na dinamikim aspektima kartografije
ukljuujui animaciju i multimedijske prikaze. Na svim su amerikim sveuilitima
izostavljene iz nastavnih planova i programa, na nekima prije na nekima kasnije, tradicionalne
metode izrade karata, tj. crtanje tuem i perom ili graviranje i postupci u tamnoj komori.
Veina tamnih komora demontirana je ve u drugoj polovini 1980-ih godina (McMaster
1997).
AutoCAD Map je stigao na Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu 1997. u okviru donacije
firme Autodesk veem broju zagrebakih fakulteta. U nastavi se upotrebljava u okviru vjebi
iz predmeta Digitalna kartografija II od akad. god. 1997/98. Osim toga, primjena AutoCAD
Mapa u kartografiji tema je nekoliko diplomskih i seminarskih radova izraenih na
Geodetskom fakultetu.
Osim to primjenjuju AutoCAD Map u redovitoj nastavi, autori ovog prirunika dre o njemu
javna predavanja (Sekcija za kartografiju Hrvatskoga geodetskog drutva), izlau na
skupovima (Automatizacija u prometu '98), objavljuju u asopisima (Geodetski list, KoG) i
organiziraju seminare.
Kartografija i AutoCAD Map je, koliko je autorima poznato, prvi prirunik za AutoCAD Map
na hrvatskom jeziku. Svrha mu je pruanje osnovnih znanja i davanje elementarnih uputa za
rad. Za proirivanje znanja itatelj se upuuje na literaturu navedenu na kraju knjige.
Ovaj je prirunik nastajao postepeno kroz dvije godine. Vesna Kostelnik, Nenad Pavi,
Martina Putica i Maja Rosi su prva generacija studenata Geodetskog fakulteta koja je na
vjebama iz Digitalne kartografije II biljeila prevoenje pojedinih vjebi iz Autodeskova
izvornika AutoCAD Map User's Guide, njihova nastavnika s engleskog na hrvatski jezik. Iz
tog je rukopisa nastalo etvrto poglavlje ove knjige. Taj je tekst kasnije doraivan i
dopunjavan.
Prvo i tree poglavlje preuzeto je iz rukopisa seminarskog rada Nade Vueti. Drugo
poglavlje, AutoCAD Map kratki prikaz, prepriani je sadraj Autodeskova demo CD-a.
Autori su svjesni da prvo izdanje prirunika Kartografija i AutoCAD Map nije savreno i
potrudit e se da svako idue bude bolje od prethodnoga. Autori e stoga sa zahvalnou
primiti sve primjedbe i upozorenja, kako na uoene pogreke u tekstu, tako i na mogua
poboljanja.
Autori
Drugo izdanje prirunika razlikuje se od prvoga u novim primjerima, koji nisu vie preuzeti iz
literature, nego su vlastiti. Izradio ih je student i demonstrator Damir Peri. Mali rjenik koji
se nalazi na kraju prirunika poboljan je i nadopunjen.
Autori
Sadraj
1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
1.7.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
3.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
3.6.
3.7.
4.
4.1.
4.2.
4.3.
4.4.
4.5.
5.
6.
Openito o AutoCAD-u
AutoCAD-ov crte
Slojevi u crteu
Jedinice, mjerila i veliina papira
AutoCAD-ov koordinatni sustav
Formati datoteka koje podrava AutoCAD
Uporaba skript datoteke
AutoCAD-ov grafiki ekran
AutoCAD Map kratki pregled
Upoznavanje s AutoCAD Mapom
Kreiranje karata
Ureivanje karata
Povezivanje podataka s kartom
Izrada tematskih karata
Analiziranje podataka karte
Isrctavanje karata na pisalu i crtalu
Openito o AutoCAD Mapu
Radna podloga
Skup crtea
Upiti
Povezivanje objekata crtea s negrafikim informacijama
Topologija
Globalni koordinatni sustavi
Formati datoteka koje podrava AutoCAD Map
Praktini dio
Kreiranje objektnih podataka, digitalizacija i ienje karata
Rad s vie karata
Rad s podacima u vanjskoj bazi podataka
Analiziranje podataka karte upotrebom mrene i poligonske topologije
Izvjeivanje i iscrtavanje podataka karte
Mali rjenik
Literatura
Str.
2
2
3
3
3
6
7
8
9
9
9
10
11
12
12
13
14
14
14
15
15
16
17
17
19
20
28
41
47
59
66
70
1. Openito o AutoCAD-u
AutoCAD, proizvod tvrtke Autodesk, programski je paket za kreiranje i ureivanje crtea na
grafikom zaslonu. Smatra se jednim od najpopularnijih i najrairenijih CAD (Computer
Aided Design = raunalno podrano dizajniranje) programa. Osim na osobnim raunalima
radi i na grafikim radnim stanicama (vidi URL1).
Poetak AutoCAD-a datira od ranih osamdesetih godina. Kroz brojne inaice program je
evoluirao do vrlo sloenog programskog paketa, koji se sastoji od niza modula i vrlo je teko
razumljiv poetniku, kao i manje iskusnim korisnicima (Galic, Krini 1995). Najnovija
inaica programa je AutoCAD R14 koja podrava Windows 3.1, Windows 95, Windows NT,
Alpha NT i UNIX platforme (URL5).
Ukoliko se upotrebljava samo kao paket za crtanje, moe se rei da je elektronski ekvivalent
pametne crtae daske (Prevarek 1994).
Ovdje e se pokuati dati osnove AutoCAD-a koje bi trebali znati svi sadanji i budui
korisnici tog programskog paketa.
Opis i inaica
Nastavak
DXF
.dxf
DXB
.dxb
3DS
3D Studio format
.3ds
SAT
.sat
WMF
.wmf
.eps
.ps
EPS
PS
DWF
.dwf
Pomou AutoCAD-a mogu se dodati rasterske slike vektorski baziranom crteu, ali one
zapravo nisu dio datoteke tog crtea. Rasterske slike, kao mnogi drugi objekti AutoCAD-ovog
crtea, mogu se kopirati, pomicati ili izrezivati. AutoCAD podrava sljedee rasterske
formate:
Vrsta
BMP
Opis i inaica
Nastavak
CALS-I Mil-R-Raster I
GIF
.gif
JFIF
.jpg
FLIC
Animator FLIC
PCX
.pcx
PICT
.pct
PNG
.png
.flc, .fli
.tga
.tif
podeenost poetnog sustava mjera, granica crtea, koraka i pomone mree u novom
crteu;
10
c)
9.
11
d) Izvesti ienje.
12. Kako izbrisati prekratke i predugake crte s AutoCAD Mapom?
Za brisanje prekratkih ili predugakih crta treba:
a) Zadati parametre za Korekciju veza (Link Correction).
b) Zadati parametre za Korekciju vorova (Node Correction).
c) Izvesti ienje.
12
13
14
radna podloga
(work session)
radna podloga
(work session)
15
Spremanjem radne podloge AutoCAD Map sprema i vezu s pridruenim crteima tako da se
prilikom ponovnog rada na projektu svaki crte ne mora ponovo uitavati.
3.3. Upiti
Upit (query) je niz uvjeta kojima se definira podskup objekata potrebnih za odreeni projekt.
Upotrebom upita podskup se pronalazi u aktivnim radnim ctreima te prikazuje u crteu radne
podloge (vidi sl.7).
Rezultati pretraivanja mogu se upotrijebiti za kreiranje novog crtea ili za ureivanje i
spremanje osuvremenjenih informacija u izvorne crtee. Za spremanje promjena u izvorne
crtee potrebno je kreirati skup objekata koje se eli spremiti (Save set). Ukoliko se to ne
napravi, ni jedna izmjena nee biti spremljena.
Ako se odreeni upit (query) eli upotrebljavati vie puta, tada se moe spremiti u knjinicu
upita (Query Library) radne podloge. Postoje dva naina spremanja upita: unutranji
(internal) i vanjski (external).
Unutranji upiti (internal queries) spremaju se u datoteku radne podloge pa su dostupni samo
unutar te radne podloge.
Vanjski se upiti (external queries) spremaju samostalno. Pogodniji su od unutranjih jer ih
moe upotrebljavati vie korisnika. Ureivanje vanjskih upita provodi se ureivanjem
datoteka upita (query files).
Spremanjem upita moe se poveati produktivnost projekta.
16
Ime staze za povezivanje sadri pet naslova: okruenje (environment), katalog (catalog),
shemu (shema), tablicu (table) i kljuni stupac (key column).
Okruenje je softverski sustav za upravljanje bazom podataka. Naziva se jo sustav
upravljanja bazom podataka (Database management system).
Katalog je logiko ime ili pseudonim za stazu do sheme.
Shema je logiko ime ili pseudonim za imenik (directory) u kojemu se nalaze tablice baze
podataka.
Tablica baze podataka sadri informacije koje se pridruuju objektima crtea, a organizirani
su po recima i stupcima.
Kljuni stupac je stupac baze podataka koji sadri jedinstvene informacije.
AutoCAD Map podrava sljedee baze podataka:
DBASE
Oracle
FoxPro
Paradox
Access
ODBC
Excel
ako su ogranieni,
ako e se upotrebljavati samo u AutoCAD Mapu i ni u jednoj drugoj aplikaciji,
ako se nee esto mijenjati,
ako veliina crtea nije velika.
3.5. Topologija
Topologija (topology) je skup objekata i objektnih podataka koji definiraju odnos meu tim
objektima (Autodesk 1997b). AutoCAD Map podrava tri tipa topologije: vornu (node),
mrenu (network) i poligonsku (polygon) (sl. 8).
17
vorna topologija definira meusobni odnos vorova (tokastih objekata). Pri analizama se
vorne topologije esto upotrebljavaju u kombinaciji s drugim topologijama. Primjeri vorne
topologije su uline svjetiljke, prometna signalizacija, bunari, naftne buotine itd.
Mrena topologija je opis linearne mree pomou veza (links) i vorova (nodes). Primjeri
mrene topologije su mrea cjevovoda, rijeka, ulica, te elektrina mrea.
Poligonska topologija odreuje poligone koji predstavljaju zatvorena podruja kao to su
zemljine estice i okruzi popisa puanstva. Zajednika granica prileeih podruja definira se
jednostrukom vezom (link). Poligonske topologije mogu sadravati i vorove te centroide koji
su nositelji informacija o poligonu. Primjeri su karte upotrebe zemljita, politike granice,
dijelovi grada.
Upotrebom topologije moe se:
- definirati i analizirati odnose meu kartografskim podacima,
- brzo analizirati vie podataka,
- formirati jednu ukupnu topologiju kombiniranjem vie njih.
Opis i inaica
Nastavak
DWG
.dwg
DXF
.dxf
DGN
.dgn
SHP
.shp
MapInfo MIF/MID
.mif, .mid
SDF
Autodesk MapGuide
.sdf
DWF
.dwf
ASCII
.scr
18
Opis i inaica
Microsoft Windows i OS/2 bitmap image file
Nastavak
.bmp, .dib, .rle
CALS-I
Mil-R-Raster I
FLIC
Animator FLIC
.flc, .fli
GeoSpot
.bil
GeoTiff
Georeferenced TIFF
.tif
GIF
.gif
IG4
.ig4
IGS
.igs
JFIF
.jpg
JPEG
.jpg
PICT
.pct
PNG
.png
PCX
.pcx
RLC1
.rcl
RLC2
.rlc
TARGA
.tga
TIF/LZW
.tif
19
4. Praktini dio
Sadraj
4.1. Kreiranje objektnih podataka, digitalizacija i ienje karata
4.2. Rad s vie karata
4.3. Rad s podacima u vanjskoj bazi podataka
4.4. Analiza podataka na karti upotrebom mrene i poligonske topologije
4.5. Izvjeivanje i iscrtavanje podataka karte
U praktinom dijelu koriste se podaci o gradu Zagrebu. Zagreb ima infrastrukturu, ulice,
estice i administrativne granice. Mnogi od nacrtanih objekata predstavljaju dijelove stvarnog
svijeta i imaju pridruene podatke u obliku atributa, objektnih podataka (podataka o objektu),
ili su povezani s vanjskim bazama podataka. Svako poglavlje nastavlja se na prethodno.
Trebate ii po redu da biste dovrili sve vjebe u poglavljima. Svaka vjeba prikazuje jedan
korak u postupku izrade karte:
Digitalizacija i dodavanje podataka
Provjera i ienje podataka
Kreiranje topologije
Pridruivanje podataka
Analiziranje podataka
Prezentiranje podataka
Iscrtavanje karata
Napomena: Vjebanjem se mijenjaju crtei. Ako elite ponoviti vjebe, uvjerite se da ste
napravili kopije tih crtea prije nego ponete.
20
Otvaranje crtea:
1. Iz izbornika File izaberite Open.
2. Iz direktorija Peric oznaite Zagreb.dwg i izaberite Open.
Karta prikazuje tri vodena podruja. Ona su na sloju JEZERA i cijan su boje. Prvo trebate
definirati novu tablicu podataka i polja u tablici.
21
Description
Type
VRSTA
Character
PRISTUP
Character
SRED_DUBINA
Srednja dubina
Real
Default
DA
7. Izaberite OK.
8. U dijalokom okviru Define Object Data izaberite Close.
Sada moete pridruiti podatke svakom vodenom podruju. Prvo odreujete i pridruujete
vrijednosti najdonjem jezeru koje se nalazi na karti.
Value to Attach
Jezero
DA
SRED_DUBINA
12.0000
22
Value to Attach
Jezero
DA
SRED_DUBINA
3.0000
Pregledavanje podataka
1. Iz izbornika Map izaberite Object Data ! Edit Object Data.
2. Na poruku Select object odgovorite oznaavanjem jednog od jezera.
Dijaloki okvir Edit Object Data pokazuje vrijednosti koje ste unijeli.
3. Izaberite OK.
4. Iz izbornika File izaberite Save As i spremite svoj crte kao Kartagrada.
Te podatke ete ureivati i upotrebljavati u sljedeim vjebama.
Vjeba 2 - Digitalizacija
U Zagrebu se grade nove kue. U crte ulica potrebno je dodati osi novih ulica, objektne
podatke za ulini identifikator (ID), ime i gustou prometa. AutoCAD Map ima alate za
automatsko unoenje objekata i podataka o tim objektima.
Ako imate digitalizator, unos objekta sastoji se u praenju crtea na planu ulica. Bez
digitalizatora moete unijeti krivulje koristei se tonim pogaanjem toaka. Svaki segment
ulice ima odgovarajue objektne podatke.
Ako ne elite digitalizirati podatke, otvorite crte Kue.dwg i idite na sljedei dio, Vjeba 3 ienje karata.
23
Plan ulica
Upotreba digitalizatora:
1. Fotokopirajte plan ulica na ovoj stranici i stavite na plou digitalizatora.
2. Da biste kalibrirali digitalizator i registrirali kartu pogledajte Kalibracija digitalizatora i
slijedite upute u poglavlju Digitalizacija s AutoCAD Mapom (AutoCAD Map Users
Guide). Obratite pozornost na sljedee:
Konfiguriranje digitalizatora; ne trebate definirati Floating Screen podruje u ovom
poglavlju.
Konfiguriranje plou digitalizatora.
Registraciju karte; upotrijebite etiri para X,Y koordinata prikazana na planu.
U nastavku postavljate opcije za digitalizaciju.
Pokretanje digitalizacije
S AutoCAD Mapom moete automatizirati digitalizaciju i pridruiti objektne podatke ili
podateke u vanjskoj bazi podataka za vrijeme digitalizacije.
Moete upotrebljavati razliite mogunosti AutoCAD Mapa kad digitalizirate vorove i
linearne objekte. Linearni objekti su, na primjer, linija, luk ili krivulja. Trebate naznaite tip
podatka koji ete digitalizirati, sloj u koji ete spremati podatke i tablicu objektnih podataka
ili vanjsku bazu podataka za povezivanje novih podataka.
Pokretanje digitalizacije:
1. Iz izbornika Map izaberite Data Entry ! Digitize Setup.
2. U dijalokom okviru Digitize Setup uvjerite se da je pod Object Type izabrano Linear.
3. Uvjerite se da je izabrano Attach Data.
Kad izaberete tu opciju AutoCAD Map vas automatski podsjea kad morate pridruiti
podatke.
4. Izaberite Data to Attach.
24
25
4. Za ovaj dio ulice upiite dolje navedene podatke tako da oznaite svako polje pod Object
Data Field i unesete vrijednost pored Value te pritisnete ENTER. Ponovite te operacije za
svako polje.
Data Field
Value
Ime_ulice
Gustoa_prometa
Srednja
Broj_ulice
1722
Uvjerite se da ste pritisnuli ENTER nakon to ste zavrili unos podataka za svako polje.
5. Kada popunite sva polja izaberite OK.
Value
IME ULICE
GUSTOA
PROMETA
Srednja
ID_ULICE
1723
Izaberite OK.
3. Oznaite toku C (moete upotrijebiti naredbu za tono pogaanje toaka Intersection), a
za kraj linije oznaite D (upotrijebite naredbu za tono pogaanje toaka End). Pritisnite
ENTER.
4. U dijalokom okviru Attach Object Data upiite sljedee podatke:
Object Data Field
Value
IME ULICE
Aleja AntunaAugustinia
GUSTOA
PROMETA
Srednja
ID_ULICE
1724
Izaberite OK.
5. Na upit From Point, u retku za naredbe, pritisnite ENTER da zavrite digitalizaciju te ulice
Ako ste upotrijebili digitalizator, konfiguraciju postavite na rad sa standardnim AutoCAD
izbornikom za digitalizator kao to je objanjeno u poglavlju Nakon digitalizacije
(AutoCAD Map Users Guide).
26
27
Provoenje ienja
U dijalokom okviru Drawing Cleanup izaberite Proceed.
AutoCAD Map analizira i ispituje svaku vezu traei dvostruke linearne objekte i brie ih.
pseudo vor
tolerancija
prije pojednostavljenja
poslije pojednostavljenja
Postavljene vrijednosti iz prethodnog ienja su zadrane, tako da sada trebate postaviti samo
Cleanup Options.
Zapazite izgled ulica u gornjem lijevom dijelu karte. Te ulice su meu onima koje treba
pojednostaviti.
28
29
30
31
32
Kreiranje indeksa
Indeksi ubrzavaju pretraivanje, ali poveavaju veliinu izvornog crtea. Radi poboljanja
svojstava pretraivanja objektnih i vanjskih podataka kreirajte njihove indekse za sve crtee u
skupu podataka, ak i ako oni ne sadre objektne podatke ili SQL upite. Nakon kreiranja
indeksa AutoCAD Map e automatski osuvremeniti indeks svaki put kad spremite izmjenjeni
crte.
Kreiranje indeksa
1. Iz izbornika Map izaberite Drawings ! Drawing Maintenance.
2. U dijalokom okviru Drawing Maintenance izaberite crte KARTAGRADA.
3. Izaberite Drawing Index.
4. Provjerite da li su u dijalokom okviru Index Maintenance, pod opcijom Generate Index,
izabrane sve opcije.
5. Pod Generate Index izaberite tipku Object Data.
6. U dijalokom okviru Generate Object Data Index izaberite tipku Select All kako bi
izabrali sve navedeno u polju objektnih podataka.
7. Izaberite OK dva puta.
Na poruku Confirm izaberite OK.
8. Izaberite Close da bi zatvorili dijaloki okvir Drawing Maintenance.
Dobro je povremeno upotrijebiti tu naredbu kako bi se indeksi ponovo kreirali.
33
4. Izaberite Values.
5. U dijalokom okviru Select izaberite PRUGA. Izaberite OK.
6. U dijalokom okviru Property Condition izaberite OK.
U dijalokom okviru Define Query definirani upit pojavljuje se pod Current Query.
Radi breg prikazivanja izabranih objekata tekueg crtea pretraivanje izvedite u
Preview nainu:
7. Pod Query Mode, uvjerite se da je izabrano Preview.
8. Izaberite Execute Query.
Pojavljuju se polilinije koje predstavljaju eljezniku prugu.
Kao i Quick View, Preview nain prikazuje crte u read-only modu (moemo samo gledati).
Ne moete ispravljati objekte na crteu, a upotrebom naredbe REDRAW ili REGEN brie se
cijeli ekran.
34
Prikazani su samo oni objekti u RIJEKE sloju koji se nalaze unutar te sijeku zadanu
granicu.
U svako vrijeme moete ponititi rezultate pretraivanja.
9. Iz izbornika Edit, izaberite Undo kako bi uklonili pronaene objekte iz radne podloge.
35
36
37
38
39
Vrsta linije
Debljina
Boja
Vrijednost
Objanjenje
Continuous
0.2
Srednja
Srednji promet
Continuous
0.3
Velika
Visoki promet
Continuous
0.4
Jako velika
Zatim kreirate tuma znakova. Tuma znakova je klju ili objanjenje znakova, njihovih
znaenja ili vrijednosti prikazanih na crteu. U naem sluaju tuma znakova prikazuje
debljinu i boju linije za svaku kategoriju gustoe prometa. Te vrijednosti moete mijenjati po
izboru.
40
Nizak promet
Srednji promet
Visoki promet
Sada moete spremiti crte radne podloge ili zavriti s radom bez spremanja promjena.
41
42
43
2. U dijalokom okviru Link Path Names pod Key Selection izaberite ID_PARCELE.
Nakon toga izaberite On.
3. U Link Path okvir upiite BRPARC kao novo ime. Zatim pritisnite New. Ime se pomie u
polje Existing i pojavljuje se poruka Registered successfully.
4. Izaberite Close. U dijalokom okviru Administration BRPARC se pojavljuje kao tekue
ime veze.
5. Izaberite OK.
6. Iz izbornika File izaberite Save As kako biste sauvali promjene, a nazovite ju Parcele1.
Sada ste kreirali ime veze i povezali kartu s tablicom BRPARC upotrebljavajui
ID_PARCELE kao kljuni stupac.
44
Ureivanje retka
1. U dijalokom okviru Rows izaberite Edit.
2. Izaberite polje PREZIME, upiite svoje prezime u okvir Value i pritisnite ENTER.
3. Izaberite polje IME, upiite svoje ime u okvir Value i pritisnite ENTER.
4. Izaberite Update.
Redak ili zapis pokazat e novu vrijednost u buduem SQL pretraivanju.
5. Izaberite Close.
6. U dijalokom okviru Rows izaberite OK.
Uspostavljanje veza
1. Iz izbornika Map izaberite SQL (ASE) ! Generate Links.
2. U dijalokom okviru Generate Data Links za Linkage Type uvjerite se da je izabrano
Blocks.
3. Za Data Links izaberite Create ASE Links.
Za LPN je izabrano BRPARC, Key 1 je polje ID_PARCELE (kljuni stupac u bazi
podataka) . Moete zadati da se veze kreiraju bez provjere; da se veza kreira samo ako se
informacija u crteu podudara s vrijednou kljunog stupca u bazi podataka ili da se
kreira veza i novi zapis u bazi podataka ako informacija u crteu nema ekvivalent u bazi
podataka.
U ovom primjeru kreirate vezu tamo gdje broj estice na crteu odgovara zapisu u bazi
podataka.
4. Za ASE Link Validation izaberite Link Must Exist. Link Must Exist znai da se tekst na
crteu (broj estice ID) mora poklopiti s vrijednou u kljunom stupcu baze podataka.
5. Izaberite OK kako biste uspostavili veze.
6. Kada se u retku za naredbe pojavi upit o izboru objekata upiite all.
Za svaki objekt u odabranom skupu AutoCAD Map povezuje atribut bloka u crteu s
odgovarajuim retkom u bazi podataka.
U svakom trenutku moete provjeriti je li veza kreirana ili postoji li veza izmeu objekata na
crteu i retka u bazi podataka.
Provjera veze
1. Iz izbornika Map izaberite SQL (ASE) ! Links.
45
2. Kod poruke Select object izaberite bilo koji broj estice (zeleni broj u estici).
Dijaloki okvir Links pokazuje redak u bazi podataka povezan s tom esticom.
3. Izaberite Rows da bi se vidio cijeli redak.
4. U dijalokom okviru Rows izaberite OK.
5. U dijalokom okviru Links izaberite OK.
Sada kad su estice povezane s podacima u bazi moete upotrijebiti te podatke za analize i
prezentacije.
6. Spremite crte pod imenom Parcdb.dwg.
Pridruivanje crtea
1. Otvorite novi crte.
2. Iz izbornika Map izaberite Drawings ! Define/Modify Drawing Set i pridruite crte
Parcdb.
3. Iz izbornika Map izaberite Query ! Define Query.
4. U dijalokom okviru Define Query upotrijebite Clear Query da biste poistili postojea
pretraivanja.
5. Izaberite Zoom Ext.
6. U dijalokom okviru Zoom Drawing Extents izaberite OK kako biste zumirali crte
Parcdb.
Nakon toga definirate SQL pretraivanje.
46
47
48
49
50
AutoCAD Map rauna put na temelju vrijednosti propusnosti i smjera koje su spremljene u
topologiji. Vrijednost propusnosti predstavlja gustou prometa, a smjer oznaava
jednosmjerne i dvosmjerne ulice. Takoer moete kreirati mrenu topologiju iz tog puta.
51
poligon
veza koja je
zajednika granica
centroid
poligon
Poligon takoer moe sadravati i centroid koji uva informaciju o tom poligonu u obliku
objektnih podataka. Veze u poligonskoj topologiji imaju informacije o zajednikim vezama i
poligonima koje su takoer spremljene kao objektni podaci.
Poligonska topologija moe se upotrijebiti kod prikupljanja poreza i planiranja kod kojeg su
estice prikazane poligonima. Ostali primjeri su politike granice koje mogu sadravati i
glasake okruge, dravne i upanijske granice.
52
Ova mogunost osigurava da ukoliko ne postoji ID na estici, AutoCAD Map kreira novi
centroid (uz ukljuenu opciju Create Missing Centriods).
6. Izaberite OK.
7. U dijalokom okviru Create Topology izaberite Proceed.
AutoCAD Map stvara poligonsku topologiju i pridruuje objektne podatke vezama i
centroidima topologije. Centroidi su povezani s podacima u vanjskoj bazi podataka. Moete
pregledati objektne podatke koji sadre informacije o topologiji.
53
54
55
Zatvaranje topologije
1. Iz izbornika Map izaberite Topology ! Administration.
2. U dijalokom okviru Topology Administration, na popisu izaberite ZAGAENJE, a
zatim Unload.
3. Ponoviti korak 2 za topologiju ONEIENJE.
4. Izaberite OK.
5. Kliknite na gumb za slojeve.
6. U dijalokom okviru Layer and Linetype Properties kreirajte novi sloj SKUPINE.
Na taj sloj stavljate novu topologiju.
7. Zumirajte sadraj crtea do njegovih granica (zoom extents).
Zbog toga to elite upotrijebiti stupac u povezanoj vanjskoj bazi podataka za polje
razlaganja, treba inicijalizirati ASE i povezati na dBASE III okolinu.
Inicijaliziranje ASE
1. Iz izbornika Map izaberite SQL (ASE) ! Administration.
2. Pod Database Objects izaberite DB3. Zatim izaberite Connect.
3. U dijalokom okviru Connect to Environment izaberite OK (ne unosite korisniko ime ili
lozinku).
4. Izaberite OK za zavretak inicijalizacije.
Razlaganje topologije
1. Iz izbornika Map izaberite Topology ! Dissolve.
2. Pod Input Topology izaberite topologiju ESTICE. Zatim izaberite SQL.
ASE je inicijaliziran. U dijalokom okviru SQL Expression, svi stupci u vanjskoj bazi
podataka mogu se upotrijebiti kao polja razlaganja.
3. U popisu Link Path Name treba stajati BRPARC.
4. Pod SQL stupcem izabrati ODJEL kao stupac za razdvajanje.
5. Izaberite OK.
6. U dijalokom okviru Dissolve Topology pod Result Topology:
za ime upiite RAZLOENO
za opis upiite estice po skupinama.
56
Nova topologija izgleda kao na slici. Svaki poligon prikazuje skupinu u novo izgraenom
podruju.
57
58
8. Popunite dijaloki okvir Thematic Display Options prema dolje navedenoj tablici.
Napomena: Svaki puta treba izabrati Add, a ne upotrijebiti Insert.
uzorak
SOLID
SOLID
SOLID
mjerilo
1
1
1
kut
0
0
0
boja
GREEN
BLUE
MAGENTA
vrijednost
50000
65000
200000
opis
3500150000
5000165000
vie od 65000
Ako ste napravili pogreku, izaberite nekorektan raspon, izaberite Edit i popravite pogreku.
6.
7.
8.
9.
59
Kreiranje izvjea
1. U dijalokom okviru Define Query pod Query Mode izaberite Report. Zatim izaberite
Options.
2. U dijalokom okviru Output Report Options pod Expression izaberite SQL.
3. U dijalokom okviru Select SQL Column za Link Path Name izaberite BRPARC.
4. Pod Columns izaberite TITULA. Zatim izaberite OK.
5. U dijalokom okviru Output Report Options izaberite Add.
6. Ponovite korake od 2 do 5 za IME, PREZIME, BROJ_ULICE, IME_ULICE i
DODATAK.
7. Za Output File Name utipkajte C:\PERIC\POPIS.TXT i pritisnite ENTER. (Upiite drugo
ime diska ili direktorija ako ste instalirali datoteke vjebi na drugo mjesto).
8. Izaberite OK.
9. Izaberite Execute Query.
60
Moete upotrijebiti Windows Notepad ili neki drugi tekst editor da biste pregledali popis.txt
izvjee.
Pregledavanje izvjea
1. Otvorite Windows Explorer.
2. Promijenite direktorij u Peric.
3. Dva puta kliknite na popis.txt
Svaki unos, tj. stavka odijeljena je zarezom. Moete upotrijebiti tu datoteku s programom
koji pie poruke i alje ih vlasnicima.
4. Zatvorite tekst editor i vratite se u AutoCAD Map.
61
5. U dijalokom okviru Save Current Query upiite ime i opis pretraivanja na sljedei
nain:
za ime upiite Ulice_i_grad
za opis upiite Sve ulice i gradski objekti
6. U dijalokom okviru Save Current Query izaberite OK.
7. U dijalokom okviru Define Query izaberite OK.
AutoCAD Map je spremio pretraivanje u radnu podlogu u knjinicu pretraivanja.
Moete upotrijebiti postojei naslov, ali on mora biti definiran u prostoru papira i sadravati
bar jedan okvir.
Vie o tome moe se potraiti u AutoCAD Users Guideu.
62
63
64
65
Saetak
U ovim vjebama obavili ste niz tipinih kartografskih zadataka. AutoCAD Map je snaan
alat za sve korake u kartografiji od unosa podataka, ienja crtea, kreiranja topologije,
analiziranja topologije i prikazivanja tematskih karata do iscrtavanja skupa karata.
66
5. Mali rjenik
alias = 1. alternativno ime ili oznaka koja se koristi za naslovljavanje poruka pojedincima ili
skupinama korisnika na mrei 2. drugo ime raunala 3. lani signal 4. priuvno mjesto u
glavnoj memoriji s kojeg se moe pokrenuti izvoenje programa 5. skraeno ime naredbe
arc luk
atribut (eng. attribute) = opisni, negrafiki podatak sadran u digitalnoj karti ili u s njom
povezanoj vanjskoj bazi podataka.
atribut bloka (eng. block attribute) = tekst pridruen bloku.
attach = pridruiti, dodati, prikljuiti, pridodati, prispojiti, privrstiti
attribute atribut
backup = sigurnosna kopija, rezervna kopija, priuvna kopija
block blok
blok (eng. block) = skup objekata koji zajedno ine cjelinu, jedinstveni objekt. Korisnik
odreuje koje e elemente staviti u blok. Blok se moe umetnuti u crte, moe ga se rotirati i
uz to promijeniti mu mjerilo (po elji razliito u smjeru pojedine koordinatne osi). Moe ga se
rastaviti na sastavne komponente, modificirati i ponovno sloiti u cjelinu.
block attribute atribut bloka
case sensitive = automatsko razlikovanje malih i velikih slova abecede
centroid (eng. centroid) = toka ili dio poligona u topologiji. Centroid sadri informacije o
povrini i opsegu poligona.
check box = okvir za aktiviranje dijaloki okvir za ukljuivanje ili iskljuivanje pojedinih
mogunosti programa; mogunost je ukljuena ako se u kvadratiu nalazi kvaica, krii ili
cran toka, a iskljuena ako je prazan.
command line = naredbena linija
vor (eng. node) = toka u kojoj se sastaju dvije ili vie linija.
vorna topologija (eng. node topology) = opis odnosa tokastih objekata koji prikazuju neke
geografske elemente. Primjeri vorne topologije su izvori zagaenja, cestovna signalizacija,
cestovna rasvjeta, gradsko drvee ili buotine.
default value (skraeno default) = predviena vrijednost, ponuena vrijednost, obuhvaena
vrijednost, zadani parametar
detach = razdruiti, oduzeti, iskljuiti, odspojiti
dialog box = dijaloki okvir u programima s grafikim korisnikim sueljem prozor u
kojem se nalazi prazno polje za upis podataka.
drawing set = skup crtea pridruen radnom zadatku
external data = vanjski podatak
feature geografski element
geografski element (eng. feature, geographic feature) = prirodni ili izgraeni objekt prikazan
na karti tokama, linijama ili podrujima.
geographic feature geografski element
67
geometrijska veza (eng. link) = geometrijski element koji povezuje vorove, a moe biti
linija, polilinija ili luk.
GIS (Geographic Information System) = sustav za donoenje odluka podran raunalom
koji slui za prikupljanje, spremanje, pretraivanje, analiziranje i prikazivanje prostornih
podataka.
karta (eng. map) je detaljan tlocrtni crte nekog podruja.
key column = kljuni stupac, stupac u tablici povezanoj s objektima crtea. Samo jedinstveni
stupac moe biti kljuni stupac. ASE rabi kljunu vrijednost kao jedinstveni putokaz prema
retku tablice.
kljuni stupac key column
line linija
linija (eng. line) = jednodimenzionalni ili linearni element koji intuitivno zamiljamo kao
duinu ili krivulju. To je osnovni pojam vektorskih modela podataka. Na poetku i na kraju
linije je vor. Dvije ili vie linija mogu biti spojene u voru, a vie linija moe se nadovezati
zajedno u poliliniju. Linije se upotrebljavaju za prikazivanje rijeka, cesta, granica itd.
link = 1. geometrijska veza 2. veza s vanjskom bazom podataka ili objektnim podatkom
link path staza veze
luk (eng. arc) = kruni luk ili luk elipse.
map karta
memory = memorija, pamtilo
menu = izbor, ponuda, izbornik
more = dodatno
mrena topologija (eng. network topology) = mrea linearnih elementata koji se spajaju u
vorovima. vorovima i linearnim elementima pridruuje se otpor ili propusnost, a
linearnima jo i orijentacija. Na primjer, mrena topologija moe prikazivati mreu
cjevovoda, ulica, elektrinih vodova ili rijeka.
network topology mrena topologija
node vor
node topology vorna topologija
object data objektni podatak
objektni podatak (eng. object data) = podatak o objektu na crteu. Taj je podatak pridruen
objektu i spremljen u datoteci crtea.
off line = 1. raunalna oprema, vanjski ureaji (ak i osobe) koji trenutano nisu u izravnoj
komunikaciji sa sredinjom jedinicom za obradu podataka i koji rade neovisno o njoj; oprema
ili datoteke koje nisu povezane s raunalom ili se ne mogu koristiti 2. izlaz podataka iz
raunalnog sustava i njihov ulaz u memoriju vanjskog ureaja 3. stanje u kojem pisa ne
prihvaa podatke; ureaj moe fiziki biti povezna s raunalnim sustavom, ali je iskljuena
razmjena podataka
on line = na liniji, izravan, direktan; povezan spremnost vanjskog ureaja, npr. pisaa, da
primi i izvede naredbe koje mu raunalo alje preko priopajnog kanala (eng. communication
channel); elektronika oprema i ureaji koji se nalaze u izravnoj komunikaciji sa sredinjom
jedinicom za obrdu podataka
68
69
veza s vanjskom bazom podataka ili objektnim podatkom (eng. link) = veza izmeu
objekta na crteu i pripadajuih podataka.
tag = znak, etiketa, oznaka 1. dio naredbe u kojem je broj indeksnog spremnika 2. jedinica
informacije koja slui za oznaavanje 3. naredba za formatiranje HTML dokumenta 4.
indikatorska rije, indikator 5. karakteristika
topologija (eng. topology) = strogo govorei dio matematike koji istrauje ona svojstva
geometrijskih likova koja su invarijantna na neprekidna preslikavanja. U GIS-u, topoloki
odnosi kao to su povezanost, susjedstvo i relativni poloaj obino se izraavaju kao odnosi
izmeu vorova, linija i poligona. AutoCAD Map razlikuje tri vrste topologija: vornu,
mrenu i poligonsku topologiju.
topology topologija
zoom, zooming = zumiranje, nain prikazivanja na zaslonu uz mogunost poveavanja ili
smanjivanja cijele slike ili kojega dijela slike to se nalazi na zaslonu.
zoom in = zumiranje s poveavanjem
zoom out = zumiranje sa smanjivanjem
wild card = skraeno ime, uzorak nain oznaavanja kojim se operacijskom sustavu
omoguuje izvoenje neke operacije nad vie datoteka sa slinim imenima, ali tako da
korisnik ne mora upisivati imena svih datoteka nad kojima eli izvesti operaciju; znak koji
zamjenjuje bilo koji drugi znak pri izvoenju neke naredbe ili pretraivanju podataka.
work session = radni zadatak; radna dionica, faza, etapa, runda, sesija; vrijeme rada, period
rada
70
6. Literatura
Autodesk (1992a): AutoCAD Release 12 - AutoCAD Reference Manual.
Autodesk (1992b): AutoCAD Release 12 - AutoCAD Tutorial Manual.
Autodesk (1997a): AutoCAD Map Release 2 Users Guide.
Autodesk (1997b): AutoCAD Map Help Mapping Concepts.
Autodesk (1998): AutoCAD Map Release 3 Users Guide.
Delors, J. (1998): Uenje blago u nama. Izvjee UNESCO-u Meunarodnoga povjerenstva
za razvoj obrazovanja za 21. stoljee, EDUCA, Zagreb.
Franula, N., Lapaine, M. (1999): Budunost geodezije, predavanje. Inenjer budunosti,
Profesije budunosti, 4. multidisciplinarni kolokvij Obrazovanje za informacijsko
drutvo u organizaciji Akademije tehnikih znanosti Hrvatske.
Galic, F.; Krini, N. (1995): AutoCAD poetnica. Naklada String, Zagreb.
Ki, M. (2000): Informatiki rjenik, Naklada Ljevak, Zagreb.
Krini, N.; iki, I.; Galic, F.; Bolt, D.; Badelj, R. (1994): AutoCAD 12, kroz primjere s
objanjenjem naredbi. PRO CON, Zagreb.
Lapaine, M. (1998): AutoCAD Map i pronalaenje najkraeg puta. Automatizacija u prometu
'98, Stubike Toplice, Graz, Be, 25-28. 11. 1998. Zbornik radova, 73-76.
Lapaine, M., Tuti, D. (1998): Analiza prolaenjem mreom i AutoCAD Map, Geodetski list
4, 261-271.
Lapaine, M. (1999): Primjena AutoCAD Mapa u konstruktivnoj geometriji i raunalnoj
grafici, predavanje na 5. znanstveno-strunom kolokviju Hrvatskoga drutva za
konstruktivnu geometriju i kompjutorsku grafiku, saetak objavljen u: HDKGKG, 5.
znanstveno struni kolokvij, Saeci izlaganja. Pod naslovom Primjene AutoCAD
Mapa objavljeno u asopisu KoG 1999, 4, 43-50.
Lapaine, M., Tuti, D. (1999): Odreivanje ulaska u teritorijalno more u realnom vremenu.
Automatizacija u prometu '99, Pula, Trst, Zbornik radova (ur. . aki), 101-104.
Lapaine, M. (2000): Primjene AutoCAD Mapa, 4. multidisciplinarni simpozij Modeliranje u
znanosti, tehnici i drutvu, Rijeka, Zbornik radova "Kreativno rjeavanje zadataka"
(urednici Juraj Boievi, Alojz Caharija), Akademija tehnikih znanosti Hrvatske,
Hrvatsko drutvo za sustave, Zagreb, 111-117.
McDonnell, R., Kemp, K. (1995): International GIS Dictionary, GeoInformation
International, Cambridge.
McMaster, R. B. (1997): University Cartographic Education in the United States: A New
Conceptual Framework. Proceedings 18th International Cartographic Conference,
Stockholm, Vol. 3, 1422-1429.
Prevarek, A. (1994): AutoCAD 12, od ideje do projekta. Znak, Zagreb.
Prevarek, A.(1996): AutoCAD 13 od ideje do projekta. Znak, Zagreb.
URL1: http://www.autodesk.com/products/acadr14.
URL2: http://www.autodesk.com/products/acadmap.
URL3: http://www.autodesk.com/search97cgi.
URL4: http://www.fbe.unsw.edu.au/Learning/AutoCAD/CadNotes.
URL5: http://www.recro.hr/autodesk/acadr14.asprl.
Vueti, N. (1999): Kartografska generalizacija i AutoCAD Map. Rukopis. Geodetski fakultet
Sveuilita u Zagrebu.