DIGITALNI SIGNALI I

MODULACIJA

INFORMACIJA I SIGNAL

postoje dvije vrste izvora informacije:

analogni

digitalni

analogni izvori e kontinuirano generirati vrijednosti u

nekom vremenskom intervalu(npr.zvuk, slika, govor)
digitalni izvori e generirati diskretne vrijednosti u ritmu
neke frekvencije(npr. tekst, brojevi)

signal je elektrini prikaz informacije

npr. zvuk emo prikazati kao elektrini signal

zvuk je analogna informacija koja se pomou mikrofona

pretvara u signal te se prenosi npr. preko telefonske mree,
a zvunikom se taj signal ponovno pretvara u zvuk

sliku-ovisno o razliitim razinama svjetline takva e

biti i razina elektrinog signala tj. televizijskog
signala

INFORMACIJA I SIGNAL

gledajui signal u vremenu on moe biti:

analogni

diskretan (digitalni)

INFORMACIJA I SIGNAL

Primjer signala:

videosignal

INFORMACIJA I SIGNAL

signali podataka
generiraju se uz pomo raunala

informaciju emo prikazati kao signal sa dvije
naponske razine od kojih e jedna predstavljati 0niska razina, a druga 1 visoka razina

ovisno o tome koliko traje bit informacije, tolika e
biti i brzina prijenosa informacija

bipolaran signal

brzina prijenosa

1
1
=
= 50kbit / s
Tb 0,02ms

INFORMACIJA I SIGNAL

tekst kao oblik informacije u diskretnom obliku nije

pogodan za pohranjivanje na raunalu ili prijenos u
komunikacijskim sustavima ve ga prikazujemo u obliku
simbola tj. koristi se ASCII(American Astandard Code for
Information Interchange) kod
svako slovo se prikazuje sa kodnom kombinacijom od 7
bitova ime je omogueno prikazivanje 128 razliitih
znakova
ASCII kodirana slova i znakovi se pohranjuju u obliku
kodne rijei sastavljene od 8 bita gdje je osmi bit tzv.
paritetni bit

paritetni bit se koristi za detekciju pogreke te postavlja da

ukupan broj jedinica ili nula bude paran ili neparanparan ili
uvijek neparan ovisno o sustavu

INFORMACIJA I SIGNAL
osim brzine prijenosa koja se izraava u bit/s
postoji jo i brzina prijenosa simbola koja se
izraava u Baudima [Bd]
1
v
=

brzina prijenosa simbola
s
Ts
gdje je Ts vremensko trajanje simbola
VEZANOST BRZINE PRIJENOSA I BRZINE
PRIJENOSA SIMBOLA

v p = vs log 2 M

INFORMACIJA I SIGNAL
M predstavlja broj moguih stanja, tj. broj
moguih simbola ili kombinacija bitova kojima
prikazujemo odreeni simbol

npr. postoje 4 stanja(simbola)
00
0
01
1
10
2
11
3
o brzina prijenosa je dva puta vea od brzine
prijenosa simbola

v p = vs log 2 M = vs log 2 4 = 2vs

INFORMACIJA I SIGNAL
Primjer

Ako su mogua 64 stanja, a trajanje jednog
simbola 2 ms, kolika e biti brzina prijenosa
simbola?
6

64 = 2
, simbol se prikazuje sa 6 bita

v p = vs log 2 M = vs log 2 64

1
1
v p = 6v s = 6 = 6
Ts
2ms
v p = 3000bit / s

DIGITALNI MODULACIJSKI SIGNALI

digitalna informacija predstavlja u pravilu
binarnu informaciju slijed 0 i 1

odreena je slijedom digitalnih znakova

pojedini znakovi se predoavaju sa elektrinim
signalom radi prikladne elektronike obrade i
prijenosa signala

elektrini signal e biti prikazan pomou
pravokutnih valnih impulsa

DIGITALNI MODULACIJSKI SIGNALI

valni oblici digitalnog signala se prikazuju
pomou formata digitalnih signala-linijski kodovi

linijski kodovi se odabiru ovisno o:

spektralnim obiljejima signala-ovisno o prijenosnom

kanalu
mogunosti sinkronizacije digitalnih
znakova(sinkronizacijski impulsi se regeneriraju iz
primljenog digitalnog signala)
osjetljivosti signala na um i interferenciju
stupnju kompleksnosti odgovarajuih elektronikih
ureaja

DIGITALNI MODULACIJSKI SIGNALI

njima se postie optimalna prilagodba digitalnog

signala prijenosnom mediju
linijski kodovi se prema nainu pridruivanja
digitalnih znakova pojedinoj razini ili promjeni
razine el. signala dijele na dvije skupine

digitalni znak je predoen razinom elektrinog signala

digitalni znak je predoen promjenom razine elektrinog
signala

VRSTE LINIJSKIH KODOVA

NRZ(Non Return to Zero) format

najmanje je osjetljiv na um
sadri istosmjernu komponentu koja se moe smanjiti
upotrebom bipolarnog oblika signala
uzastopni niz jednakih znakova uzrokuje pojavu istosmjerne
komponente
problemi sa sinkronizacijom(ne mogu se razlikovati granice
izmeu znakova)
sinkroniziraju se posebnim taktnim impulsima
znak 1 predoen je visokom razinom
znak 0 predoen je niskom razinom
postoje unipolarni(razine +U, 0) i
bipolarni oblici(razine +U, -U)

VRSTE LINIJSKIH KODOVA

RZ (Return to Zero) format

olakava problem sinkronizacije

unipolarni oblik :
znak 1 je predoen visokom razinom u prvoj polovici intervala
samog znaka, u drugoj polovici razina se vraa na nulu

znak 0 je predoen niskom razinom u cijelom intervalu binarnog
znaka

kada se pojavi niz 1 takoer se mijenja razina signala

unipolarni oblik

bipolarni oblik

VRSTE LINIJSKIH KODOVA

bipolarni:
znak 1 predoen je visokom razinom pravokutnog signala u prvoj
polovici intervala signala; u drugoj polovici razina se vraa na
razinu nula

znak 0 predoen je negativnom razinom u prvom dijelu intervala,
dok se u drugom dijelu vraa na razinu nula

pripada skupini kvaziternarnih signala jer se pojavljuju tri
diskretne razine signala

osjetljiviji je na um
sadri istosmjernu komponentu
ima veu irinu pojasa od NRZ signala

VRSTE LINIJSKIH KODOVA

istosmjernu komponentu moemo eliminirati upotrebom

alternativnih bipolarnih impulsa AMI (Alternating Mark
Inversion)
0 ostaje u kodu 0, a 1 uzrokuje alternaciju izmeu pozitivnog i
negativnog impulsa (+U,-U)

svaki impuls 1 koji ima suprotni predznak napona u odnosu na
prethodni se oznaava sa B (bipolar)

svaki impuls 1 koji ima isti predznak kao i prethodni se oznaava
sa V (violation)

detektirati V impulse na prijemnoj strani znai detekciju pogreke

kod je simetrian obzirom na nultu razinu-potiskuje se istosmjerna
komponenta

VRSTE LINIJSKIH KODOVA

AMI kod je simetrian obzirom na

nultu razinu-potiskuje se
istosmjerna komponenta

VRSTE LINIJSKIH KODOVA

nadopunom AMI koda nastaje HDB3(High Densitiy

Binary) kod

ako ne postoji vie od tri uzastopne 0 , kodiranje je jednako

kao i kod AMI koda
u sluaju 4 uzastopne 0 nadomjesna sekvenca se moe
predoiti sa dva oblika :

000V(nadomjesna sekvenca za 0000)-ako je broj B impulsa poslije

zadnjeg V impulsa neparan
B00V(nadomjesna sekvenca za 0000)-ako je broj B impulsa poslije
zadnjeg V impulsa paran

na mjestu etvrte nule se javlja impuls polaritet impulsa je

jednak polaritetu prethodnog impulsa
tako se moe
razlikovati od polariteta impulsa 1koji ima suprotni polaritet

VRSTE LINIJSKIH KODOVA

0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 0 binarni niz

V B 0 0 0 V0 B 0 0 0 VB 0 0 V 1 1 1 0 HDB3 kod
(pretpostavili smo da je V impuls prvi impuls u kodu)

Usporedba binarni, AMI i HDB-3

VRSTE LINIJSKIH KODOVA

Manchester-format

znak 0 je predoen sa porastom razine signala na sredini

znaku pripadajueg intervala (niska razina u prvoj polovici a
visoka u drugoj polovici intervala)
znak 1 predoen je smanjenjem razine signala u sredini
intervala(u prvoj polovici kodirani je signal jednak visokoj
razini te niskoj razini u drugoj polovici intervala)

VRSTE LINIJSKIH KODOVA

CMI(Coded Mark Inversion) format

znak 0 je predoen niskom razinom u prvoj polovici te

visokom razinom u drugoj polovici intervala(Manchester)
znaku 1 pridruena je konstantna razina u cijelom
pripadnom intervalu

kada iza 1 slijedi 1 mijenja se razina digitalnog signala na

poetku intervala drugom znaku je pridruena razina protivna
razini prvog znaka

VRSTE LINIJSKIH KODOVA

osim binarnih formata koriste se i digitalni
signali sa vie od dvije diskretne razine

digitalni signal sa M moguih diskretnih razina
nazivamo M-arnim signalom

broj razina se odabire u obliku

M = 2w

w = 1,2,.....

svakoj razini pridruuje se log 2 M = w binarnih

znakova

kada je M = 4 dobivamo kvaternarni digitalni
signal sa 4 razine

VRSTE LINIJSKIH KODOVA

neka su razine -3,-1,+1,+3

svakoj razini se pridruuju dva binarna znaka
00
-3
01
-1
10
+1
11
+3

binarni parovi su grupirani u parove-dibiti

PRIMJENA LINIJSKIH KODOVA

metalni vodi kao prijenosni medij pokazuje
niskopropusne frekvencijske karakteristike

u takvim aplikacijama, linijsko kodiranje je
posljednji proces prije prijenosa

prijenosni sustavi sa optikim vlaknom i radio
sustavi su sustavi sa irinom prijenosnog pojasa
u kojem se linijsko kodiranje primjenjuje prije
modulacije ili u kombinaciji sa modulacijom

koder u predajniku i dekoder u prijemniku
moraju djelovati na prijenosnoj brzini simbola

posebno kod visokih brzina prijenosa koder i
dekoder moraju biti to je mogue jednostavnije
dizajnirani

PRIMJENA LINIJSKIH KODOVA

ovisno o tome koju kvalitetu i brzinu prijenosa

elimo, odaberemo odreeni linijski kod

od binarnih linijskih kodova za prijenos

metalnim vodiem najvie su obeavajui
Manchester i AMI kod

AMI kod je koriten u prijenosnim sustavima

PDH hijerarhije na razinama E1 (2.048 [Mbit/s])

PRIMJENA LINIJSKIH KODOVA

kod Manchester se koristi na fizikom sloju
Ethernet LAN-a i to npr. u standardima
10BASE2 (specificira koritenje tankog
koaksijalnog kabla), 10BASE5 (specificira
koritenje debelog koaksijalnog kabla)

10 oznaava prijenosnu brzinu od 10 [Mbit/s],
BASE oznaava koritenje osnovnog pojasa, 2
oznaava maksimalnu dozvoljeno duljinu
segmenta od 200 [m], a 5 od 500 [m]

MODULACIJA
da bi informaciju mogli prenositi medijem,
informaciju moramo pripremiti za prijenos
medijem

na odailjakoj strani informaciju treba pretvoriti
u oblik prikladan za prijenos

u toki prijema obraenu informaciju vraamo u
izvorni oblik

u elektronikoj komunikaciji prijenos informacija
se obavlja preko elektrinog signala

postupak tranformacije elektrinog signala koji
nosi informaciju radi prilagodbe za prijenos je
MODULACIJA

MODULACIJA
inverzni postupak modulacije naziva se
DEMODULACIJA ili DETEKCIJA

detekcijom se transformirani primljeni signal
vraa u izvorni oblik

postupkom modulacije mijenjamo jedan ili vie
parametara prijenosnog signala ovisno o signalu
koji nosi informaciju

moemo mijenjati amplitudu, fazu, frekvenciju

MODULACIJA

u

modulacijskom postupku imamo:

prijenosni signal(pomoni signal)
modulacijski signal(nosi informaciju)
rezultat je modulirani signal iji su parametri
funkcije modulacijskog signala
modulacija se odvija u elektronikom sklopu
koji se naziva MODULATOR
demodulacija se odvija u DEMODULATORU

MODULACIJA

modulacijske

potupke moemo razlikovati

prema:

vrsti modulacijskog signala

kontinuirani ili analogni modulacijski postupci

diskretni modulacijski postupci

vrsti prijenosnog signala

modulacija sinusnih signala

modulacija periodinih impulsa

modulacija ostalih vrsta prijenosnog signala

KONTINUIRANA MODULACIJA
SINUSNOG SIGNALA
AM modulacija-modulacija amplitude prijenosnog
signala

mijenja se amplituda prijenosnog signala u
ovisnosti o razini modulacijskog signala

u AM (t) = [U pm + k a U mm cos m t] cos p t

amplituda e se mijenjati po sinusnom zakonu

oko srednje vrijednosti U pm

maksimalna razina moduliranog signala U pm + k a U mm

minimalna razina moduliranog signala U pm k a U mm

AM MODULACIJA
Modulacijski signal
Prijenosni signal
Modulirani signal

u AM (t) = U pm [1 + m a cos m t] cos p t

U mm
ma =
U pm

indeks modulacije

AM MODULACIJA
podvrste AM modulacije:

DSB-SC(Double Sideband Suppressed Carrier)modulacija amplitude sa potisnutim nosiocem

koristi se za prijenos stereoinformacije

AM MODULACIJA
SSB-SC(Single SidebandSupressed Carrier)modulacija amplitude sa
jednim bonim pojasom koja
se koristi za prijenos govora

VSB(Vestigial Sideband)
modulacija amplitude sa
djelomino potisnutim jednim
bonim pojasom koja se koristi
kod analogne TV radiodifuzije

MODULACIJA ARGUMENTA
PM(Phase modulation) modulacija

mijenja se relativna faza prijenosnog signala
ovisno o promjeni razine modulacijskog signala

PM (t ) = k p um (t )
u PM (t) = U pm cos( p t + k p u m (t))
u PM (t) = U pm cos( p t + m p sin(m t))

mp predstavlja indeks modulacije koji ovisi o

iznosu amplitude modulacijskog signala

PM MODULATION

Modulacijski+prijenosni signal

Modulirani signal

FM MODULACIJA
FM(Frequency Modulation )

frekvencija prijenosnog signala se mijenja u
skladu sa promjenama razine modulacijskog
signala

FM (t) = k f u m (t)
FM (t) = k f U mm cos( m t)
t

PM (t) = ( p + FM cos( m t))dt

0

FM
PM (t) = p t +
sin( m t)
m

FM MODULACIJA

oblik FM moduliranog signala

u FM (t) = U pm cos( p t +

FM

sin(m t))

FM predstavlja devijaciju frekvencije

odnosno najvee odstupanje trenutne frekvencije

moduliranog signala od frekvencije prijenosnog
signala

u FM (t) = U pm cos( p t + m f sin(m t))

FM MODULACIJA

Prijenosni i modulacijski signal

Modulirani signal

PM I FM MODULACIJA
Spektar FM i PM moduliranog signala

DISKRETNA MODULACIJA SINUSNOG

SIGNALA
kod diskretne modulacije diskretna je
informacija(modulacijski signal) koja se prenosi

diskretna informacija se prevodi u digitalni zapis

postupak pridjeljivanja digitalnih znakova
diskretnoj informaciji naziva se digitalno
kodiranje

diskretna informacija prikazuje se digitalnim
signalom

digitalni informacijski signal je modulacijski
signal koji modulira jedan ili vie parametara
sinusnog prijenosnog signala

DISKRETNA MODULACIJA SINUSNOG

SIGNALA

osnovne vrste diskretnih modulacijskih

postupaka:
ASK(Amplitude Shift Keying)-diskretna modulacija
amplitude

FSK(Frequency Shift Keying)-diskretna modulacija
frekvencije

PSK(Phase Shift Keying)-diskretna modulacija faze

iz osnovnih vrsta modulacijskog postupka moe

se izvesti niz sloenijih modulacijskih postupaka

DISKRETNA MODULACIJA SINUSNOG

SIGNALA
Pravokutni oblik signala

Spektar pravokutnog oblika signala

n
A
2A
T cos(n t) = 2 ; = T
+

u(t) =
n
T
2
T
T
n =1
T
1 2
2
2
u(t) = A( + cos( t) - cos(3 t) + cos(5 t) ...)
2
3
5

sin

DISKRETNA MODULACIJA SINUSNOG

SIGNALA
pravokutni signali zauzimaju jako irok pojas
frekvencija

moduliranjem sinusnog signala sa pravokutnim
signalom dobijemo signal vrlo irokog pojasa

iroki pojas moduliranog signala predstavlja
problem u planiranju komunikacijskih sustava

pojedini kanali e utjecati jedni na druge

potrebno je ograniiti irinu pojasa moduliranog
signala

moe se ograniiti pojas modulacijskog signala
pomou filtriranja ime se oblikuje impuls
digitalnog modulacijskog signala

DISKRETNA MODULACIJA SINUSNOG

SIGNALA
filtriranjem modulacijskog signala gubi se
osnovni pravokutni oblik signala

izobliuje se impuls u svom intervalu trajanja, te
se javlja i izvan svoga intervala

oblikovanjem modulacijskog signala dolazi do
pojave :

dio signala koji pripada jednom znaku(znakovima)

utjee na drugi signal koji predstavlja drugi
znak(znakove) ISI (Intersimbolna interferencija)

ASK

ASK-diskretna modulacija amplitude

modulacija amplitude sinusnog prijenosnog signala

sa diskretnim signalom
za vrijeme 1 amplituda moduliranog signala je U ,
za vrijeme 0 amplituda moduliranog signala iznosi
0
modulirani signal se sastoji od komponente
prijenosnog signala i niza bonih komponenti
ASK se upotrebljava u prijenosu telegrafskih
znakova i drugih digitalnih signala malih brzina
prijenosa gdje se ne zahtjeva velika tonost prijenosa
pm

ASK

Prijenosni signal

Modulacijski signal

Modulirani signal

ASK modulacija

FSK

FSK modulacija
FSK modulacijom dobije se prijenosni signal koji je
slijed dvaju signala koji imaju dvije razliite
frekvencije f i f

modulirani signal ima frekvenciju f za vrijeme
logike 0 te frekvenciju f za vrijeme logike 1

f >f

modulirani signal nastaje diskretnim mijenjanjem
frekvencije f za neki f te vrijedi:

f1 + f 0
2
f f
f = 1 0
2

fp =

FSK

Prijenosni signal

Modulacijski signal

Modulirani signal

FSK modulacija

FSK
Postupak generiranja FSK signala pomou dva oscilatora

f1
oscilator

um

uFSK

f0
oscilator

PSK

PSK-diskretna modulacija faze

mijenja se faza prijenosnog signala u skladu sa

digitalnim modulacijskim signalom te ona poprima
diskretne vrijednosti iz odreenog skupa faza
koristi se konani broj faza te je svakoj fazi iz tog
skupa pridruen odreeni broj bitova
modulirani signal se sastoji od elementarnih signala
ili simbola koji odgovaraju jednom segmentu
sinusnog signala sa jednom diskretnom vrijednosti
faze
modulirani signal ima konstantnu amplitudu
u ovisnosti o tome koliko diskretnih stanja relativne
faze postoje BPSK(dva stanja),QPSK(etiri stanja)...

BPSK

Prijenosni signal

Modulacijski signal

Modulirani signal

BPSK

PSK

za pojedinu vrstu PSK

modulacije moemo
definirati i dijagram
stanja-tj. signal se
prikazuje u kompleksnoj
ravnini te postoje dvije
komponente:

I-os(In phase)-kofazna
komponenta
Q-os(Quadrature)kvadratna komponenta
Dijagram stanja za BPSK

QPSK
QPSK-kvatenarna diskretna
modulacija faze
modulacijski postupak sa 4
diskretne faze moduliranog
signala
relativna faza je odreena
dama binarnim znakovima
susjedna stanja se razlikuju
samo za jedan znak ime se
smanjuje vjerojatnost pogreke

Dijagram stanja za QPSK

QAM
kvadraturna diskretna modulacija amplitude

nastaje kada dva meusobno neovisna diskretna
signala I(t)i Q(t) moduliraju amplitude dviju
kvadraturnih komponenti(pod 90) prijenosnog
signala

ovisno o tome sa koliko bitova moemo
prikazivati pojedino stanje postoji 4-QAM(2 bita),
16-QAM(4 bita), 64-QAM(6 bitova),....

gledajui osobine pojedine modulacije u pogledu
uma, npr. 64-QAM koja ima vei broj toaka u
dijagramu stanja e imati loija svojstva od
16-QAM koji ima manji broj toaka u dijagramu
stanja

QAM
da bi poboljali osobine moduliranog signala u
pogledu uma, trebao bi biti to vei razmak
meu pojedinim tokama dijagrama stanja

QAM ima iroku primjenu u digitalnim
radiovezama i u modemima

16-QAM

64-QAM