Professional Documents
Culture Documents
KNJIGA2
KNJIGA2
Izradio:
Koordinatori:
Redakcija:
Recenzija:
2. Zemljani radovi:
Voditelj poglavlja: Mr. sc. Ivica Mintas, dipl.ing.gra.
Suradnici:
Mijo Ere, dipl.ing.gra.
Mr. sc. Karlo Janje, dipl.ing.gra.
Dr. sc. Mate Sren, dipl.ing.gra.
3. Odvodnja:
Voditelj poglavlja: Edmund Boanski, dipl.ing.gra.
Suradnici:
Gordana Erdec, dipl.ing.gra.
Mr. sc. Stjepan Kralj, dipl.ing.gra.
4. Potporni i obloni zidovi:
Voditelj poglavlja: Mr. sc. Karlo Janje, dipl.ing.gra.
Suradnik:
Ramon Mavar, dipl.ing.gra.
SADRAJ KNJIGE II
2.
3.
4.
ZEMLJANI RADOVI
ODVODNJA
POTPORNI I OBLONI ZIDOVI
2. POGLAVLJE
ZEMLJANI RADOVI
SADRAJ
2-00
2-01
2-02
2-03
2-04
2-05
2-06
2-07
2-08
2-09
2-10
2-11
2-12
2-13
2-14
2-15
2-16
2-17
ZEMLJANI RADOVI
2. POGLAVLJE
ZEMLJANI RADOVI
2-00
OPE NAPOMENE
U ovom 2. poglavlju OTU propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale,
proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja zemljanih radova. OTU su pisani na
nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor
kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).
Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i
tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna
norma obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu
neka norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua norma ili propis.
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.
2-00.1
DEFINICIJE
Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.
Sraslo tlo je onaj dio litosfere na kojem je predviena izgradnja ceste ili kojeg drugog
cestovnog objekta.
Temeljno tlo (ureeno sraslo tlo) sraslo je tlo na kojem se izgrauje nasip, a obraeno je
tako da zadovoljava propisane geomehanike uvjete.
Slabo temeljno tlo je onaj sloj koji se uobiajenim nainom ne moe urediti tako da
zadovoljava propisane geomehanike uvjete, pa ga zbog nepogodnih svojstava ili stanja
treba ili ukloniti ili posebnim nainima osposobiti za namijenjenu funkciju.
Humus je povrinski sloj tla koji sadri organske tvari u takvoj koliini da mu u
graevinskom smislu daju nepovoljna svojstva.
Posteljica je ureeni zavrni sloj nasipa, u usjeku ureeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslo
tlo, odreene ravnosti i nagiba, koji svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima
zadovoljavaju traene uvjete, tako da mogu bez tetnih posljedica primiti optereenje
kolnike konstrukcije i prometno optereenje.
Nasip je dio ceste izgraen od zemljanih, kamenih ili mijeanih materijala na temeljnom
tlu (ureenom sraslom tlu).
Stepenica je stepeniasti oblik iskopa u nagnutom sraslom tlu.
Stranica 2-1
ZEMLJANI RADOVI
Graevna jama je iskop u sraslom tlu jamastog oblika koji slui za izradu temelja neke
graevine.
Rov je plitki ili duboki iskop u sraslom tlu za postavljanje instalacija.
Vrtaa je oblik prirodnog udubljenja u podruju krakog terena.
Geotekstili u smislu ovih OTU jesu vodopropusni netkani, tkani, ivani i kompozitni
materijali koji ne trunu.
Netkani geotekstil nastaje uvrivanjem ravno poloenih jedni na druge beskonanih
vlakana (filamenti) ili vlakana ograniene duljine (kratka vlakna). Uvrivanje moe biti
mehaniko (iglanjem ili ivanjem) i/ili adhezivno (pomou veziva) odnosno kohezivno
(termikim djelovanjem).
Tkani geotekstil sastoji se od meusobno okomito poloenih sustava vlakana (mree).
Razlikuju se po vrsti vlakana i nainu njihova povezivanja, kao i po broju niti (vlakna) u
jedininoj duljini.
ivani geotekstil je zajedniki pojam za plosnate tvorevine proizvedene meusobnim
omanjem jedne ili vie grupa prediva, vlakana, niti ili drugih elemenata.
Geokompoziti jesu kombinacije dviju ili vie prethodno navedenih pojedinanih
sastavnica.
Geomree jesu polimerne, ravninske strukture koje se koriste u geotehnikim i
graevinskim zahvatima, iji su otvori znatno vei od strukturnih elemenata koji su
spajani u vorovima.
Drenaa slui za prikupljanje povrinskih i podzemnih voda i/ili drugih fluida i njihov
pronos do drugih sustava odvodnje.
Stranica 2-2
ZEMLJANI RADOVI
2-01
ISKOP HUMUSA
Opis rada
Rad obuhvaa povrinski iskop humusa raznih debljina i njegovo prebacivanje u stalno ili
privremeno odlagalite. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima,
programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja
(POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU.
Izrada
Zbog svojih svojstava humus pod optereenjem znatno mijenja obujam, a pri promjenama
koliine vode osjetno mu se smanjuje nosivost, tako da nije pogodan kao graevni
materijal i mora ga se odstraniti. Humusno tlo iskopava se s povrina na trasi ceste kao i s
povrina pozajmita.
Humus se iskopava iskljuivo strojno, a runo jedino tamo gdje to strojevi ne bi mogli
obaviti na zadovoljavajui nain. iblje se mjestimino moe odstraniti zajedno s
humusom, ali se od njega mora odvojiti prije upotrebe humusa pri humuziranju kosina
nasipa ili usjeka ceste.
Odguravanje humusa u odlagalite mora se obavljati tako da ne doe do mijeanja s
nehumusnim materijalom. Ako postoji viak humusa, potrebno je prethodno predvidjeti
lokaciju i oblik odlagalita za njegovo odlaganje.
Prilikom iskopa humusa ne smije se dopustiti due zadravanje vode na tlu jer bi ga ona
prekomjerno razvlaila. Stoga tijekom iskopa treba voditi rauna o tome da je omoguena
stalna poprena i uzduna odvodnja. Vodu treba odvesti izvan trupa ceste prikljukom na
neki odvodni jarak, potok ili prirodnu depresiju.
Povrine na kojima je nakon iskopa humusa predviena izrada nasipa potrebno je odmah
urediti i zbiti na nain kako je opisano u potpoglavlju 2-08, te izraditi i zbiti prvi sloj
nasipa u svemu kako se navodi u potpoglavlju 2-09.
Debljinu humusnog sloja ustanovljuje nadzorni inenjer u prisutnosti ovlatenog
predstavnika izvoaa, za svaki profil posebno, ili za pojedine dionice trase ceste ako se
debljina humusnog sloja na pojedinim dionicama ne mijenja, na osnovu geomehanikog
elaborata i kontrole u tijeku izvedbe radova.
Identifikacija humusnog sloja obavlja se na osnovi mirisa, boje, sastojaka biljnih i
ivotinjskih ostataka koji podlijeu procesima razlaganja kao i koliine ukupnih
organskih tvari. Ako humusni sloj i tlo, pogodno za ureenje u temeljno tlo, nije mogue
jasno odijeliti vizualnim nainom, debljina humusnog sloja odreuje se na osnovi
laboratorijskog ispitivanja organskih tvari (HRN U.B1.024). Ako nije drugaije odreeno,
humusnim slojem smatra se povrinski sloj sraslog tla u kojem je koliina organskih tvari
vea od 10 mas. %.
Obraun rada
Rad se mjeri u kubinim metrima stvarno iskopanog humusa, a plaa po ugovorenim
jedininim cijenama koje ukljuuju iskop humusa, prebacivanje u odlagalite s
razastiranjem i planiranjem kao i sve ostalo prema opisu u ovom potpoglavlju.
Stranica 2-3
2
2-02
ZEMLJANI RADOVI
IROKI ISKOP
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa iroke iskope koji su predvieni projektom, POG-om ili zahtjevom
nadzornog inenjera, a to su: iskopi usjeka, zasjeka, pozajmita, iskopi radi korekcija
vodotoka i regulacija rijeka, iskopi kod devijacija cesta i prilaznih putova, kao i iroki
iskopi pri gradnji objekata. Rad ukljuuje i utovar iskopanog materijala u prijevozna
sredstva. Iskop se obavlja prema visinskim kotama iz projekta, te propisanim nagibima
kosina, a uzimajui u obzir geomehanika svojstva tla i zahtijevana svojstva za
namjensku upotrebu iskopanog materijala, u skladu s ovim OTU.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
Izbor tehnologije rada kod irokog iskopa ovisi o:
Sve iskope treba obaviti prema predvienim visinskim kotama i propisanim nagibima po
projektu, odnosno po zahtjevima nadzornog inenjera. Pri izradi iskopa treba provesti sve
mjere sigurnosti pri radu i sva potrebna osiguranja postojeih objekata i komunikacija.
Pri radu na iskopu treba paziti da ne doe do potkopavanja ili oteenja projektom
predvienih pokosa uslijed ega bi moglo doi do klizanja i odrona. Izvoa je duan
svaki mogui sluaj potkopavanja ili oteenja pokosa odmah sanirati prema uputama
nadzornog inenjera i za to nema pravo traiti odtetu ili naknadu za viak rada ili
nepredvieni rad. iroki iskop treba obavljati prema odabranoj tehnologiji upotrebom
odgovarajue mehanizacije i drugih sredstava, a runi rad ograniiti na nuni minimum.
Ovisno o vrsti tla, tehnologiji i upotrijebljenoj mehanizaciji kojom je mogue obavljati
iskop, kod irokog iskopa treba razlikovati:
Stranica 2-4
ZEMLJANI RADOVI
a)
2-02.1
Stranica 2-5
ZEMLJANI RADOVI
Buotine za miniranje u pravilu se izrauju pomou dubinskih builica opremljenih i
prilagoenih takvoj vrsti rada. Prethodnim geotehnikim ispitivanjima utvruju se
fiziko-mehanika svojstva stijenskih masa i smjer pruanja i pad slojeva u odnosu na os
ceste, na osnovi ega e se odabrati tehnologija, tj. odrediti nain otkopavanja, nain
buenja, razmak buotina i koliina punjenja eksplozivom. Raspored buotina kao i
koliina eksploziva po minskoj buotini trebaju biti takvi da osiguravaju stvaranje
najpovoljnije granulacije odminiranog materijala i da potreba za naknadnim
usitnjavanjem komada kamena bude minimalna.
Radi to kvalitetnije izrade pokosa, obvezno je izvesti glatko miniranje prije ostalih
mina u profilu iskopa. Time se pokosi pri konanom ureenju lake urede, pravilnijih su
ploha, a i koliina rastresitog materijala koji treba oistiti s pokosa je minimalna. Na taj se
nain sprjeava rastresanje stijenske mase u pokosima ime postaju stabilniji i lake se
odravaju. Ako se izvede odvajanje kamene mase po projektiranoj plohi pokosa do
nivelete od ostale mase u jezgri iskopa, prekopavanje profila iskopa smanjuje se na
minimum. Taj uinak ovisi o vrstoi stijenske mase, odnosno pruanju i padu slojeva
prema osi ceste kao i o vrsti slojevitosti i ispucanosti stijenske mase.
Materijal se kopa do projektiranog nagiba pokosa uz obavezno odstranjivanje labavih i
rastresitih dijelova stijene do kote posteljice, po kojoj se tako moe odvijati gradilini
promet. Potrebno je odmah urediti privremenu poprenu i uzdunu odvodnju. Ako je
potrebno nagib zasjeka izraditi strmije od projektiranog (radi zatite objekata ili slino), u
nekim se sluajevima to moe postii pravilnom tehnikom buenja i miniranja. Tim se
nainom nagib pokosa moe poveati za priblino 25%, osobito kada slojevi u pokosu
imaju povoljan poloaj. Za ovakva rjeenja potrebna je suglasnost nadzornog inenjera.
Ako materijal iz iskopa treba upotrijebiti za proizvodnju zrnatog kamenog materijala za
izradu klinova kod objekata, nosivih slojeva kolnike konstrukcije, agregata za beton i
asfaltne slojeve, potrebno je od ovlatenog tijela dobiti dokaze o upotrebljivosti koje se
temelji na rezultatima laboratorijskih ispitivanja.
Ako se na osnovi prethodnih ispitivanja ovlatenog tijela dobije dokaz o upotrebljivosti
kamenog materijala, treba predvidjeti odgovarajuu tehnologiju rada, te obratiti panju na
to da se iskljui mijeanje glinovitih primjesa s kamenim materijalom koji je ispitan. Za
upotrebu takvih materijala potrebna je suglasnost nadzornog inenjera.
2-02.2
Stranica 2-6
ZEMLJANI RADOVI
Tijekom rada, na zahtjev izvoaa radova, mogue promjene nagiba pokosa odredit e
nadzorni inenjer uz prethodno miljenje projektanta, a u skladu sa svojstvima mijeanog
materijala, geolokim nalazima, poveanom potrebom za odgovarajuim materijalom i
pojavama u iskopima i sl..
Ovakvi materijali namijenjeni su preteno za izradu nasipa. Ponekad se materijali te
grupe mogu koristiti za izradu nosivih slojeva pristupnih i drugih lokalnih cesta, to treba
dokazati odgovarajuim ispitivanjima na probnim dionicama.
2-02.3
Stranica 2-7
ZEMLJANI RADOVI
Ako se ispitivanjima ne potvrdi upotrebljivost materijala za izradu nasipa, nadzorni e
inenjer odrediti mjesto odlaganja tog materijala i odobriti zamjenu prikladnijim
materijalom iz pozajmita. Ako nije drugaije odreeno, takvim se materijalom uglavnom
proiruju nasipi i stvaraju platoi za parkiralita i vidikovce.
Izvoa je duan primjenjivati tehnologiju iskopa predvienu u POG-u i projektu. Ako je
potrebno materijale homogenizirati, treba koristiti vertikalne ili horizontalne iskope.
Ako tehnologija iskopa nije predviena projektom ili se ne moe primijeniti zbog
promjena nastalih tijekom rada, izvoa e predloiti svoju tehnologiju.
Predloenu tehnologiju razmatra i odobrava nadzorni inenjer.
Raspored masa s prijevoznim daljinama najee je dan u projektu, a ako nije, utvrdit e
ga i odobriti nadzorni inenjer na samom gradilitu.
Iz rasporeda masa utvruju se najpogodnije lokacije stalnih odlagalita materijala ako ima
vika materijala iz iskopa ili ako materijal nije pogodan za izradu nasipa. Uvjeti odlaganja
materijala u stalna odlagalita navedeni su u potpoglavlju 2-14.
Ako postoji manjak materijala za izradu nasipa, nadoknauje se iz pozajmita koje je
odreeno projektom ili koje je odobrio nadzorni inenjer.
Smatra li izvoa radova da za njega postoji povoljnije pozajmite, treba na vlastiti troak
dokazati kakvou i koliinu materijala, te na osnovi toga zatraiti od investitora odobrenje
za koritenje tog pozajmita. Trokove izvlatenja, ureenje pristupa, ureenje pozajmita
nakon zavretka iskopa u njemu, kao i odgovarajue naknade platit e izvoa, a
investitor e priznati izvoau samo trokove u visini odreenoj u projektom
predvienom pozajmitu.
Prije poetka upotrebe pozajmita izvoa e u dogovoru s nadzornim inenjerom snimiti
teren, te izraditi prijedlog tehnologije iskopa. Prijedlog tehnologije mora sadravati:
situaciju s poprenim profilima predvienog iskopa, nain iskopa u vertikalnom i
horizontalnom smislu, vrstu strojeva i vozila, mjesta odlaganja humusa i ostalih
neupotrebljivih materijala te prijedlog za ureenje pozajmita nakon zavrene uporabe.
Prije poetka upotrebe pozajmita izvoa je duan za predloenu tehnologiju zatraiti
odobrenje investitora.
Kapacitet iskopa u pozajmitu mora biti usklaen s mogunostima prijevoza i ugradnje,
posebno ako je materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje.
Odvodnja pozajmita, kao i nagibi pokosa u upotrebi, moraju biti u skladu s danim
uvjetima za zemljane materijale.
Za sva naknadna proirenja i produbljenja pozajmita izvoa treba pravodobno zatraiti
odobrenje nadzornog inenjera. Svi trokovi i tete koje nastanu zbog radova padaju na
teret izvoaa. Za pozajmita ili odlagalita predviene projektom ili odredbom
nadzornog inenjera investitor snosi trokove izvlatenja ili odtete. Izvan povrina
izvlatenja izvoa snosi sve trokove odtete za unitene kulture i zemljita.
2-02.4
OBRAUN RADOVA
Koliine irokog iskopa za obraun utvruju se mjerenjem stvarno izvedenog iskopa tla u
sraslom stanju, u okviru projekta ili prema izmjenama koje odobrava nadzorni inenjer.
Stranica 2-8
ZEMLJANI RADOVI
Stranica 2-9
2
2-03
ZEMLJANI RADOVI
ISKOP STEPENICA
Opis rada
Rad obuhvaa iskope stepenica na nagnutim temeljnim tlima u svim kategorijama
materijala, s utovarom a prema profilima i mjerama danim u projektu ili po odredbi
nadzornog inenjera. Materijal iskopan u stepenicama ugrauje se u slojeve nasipa.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
Sav se rad na iskopu stepenica obavlja upotrebom odgovarajue mehanizacije. Iznimno,
manji se dio rada moe obaviti runo, no takav rad treba svesti na najmanju mjeru. Na
nagnutim terenima, za stabilno nalijeganje nasipa na temeljno tlo, stepenice se rade kod
svih nagiba veih od 200.
irina stepenica moe biti od 2,0 do 5,0 m. Stepenice moraju u smjeru nizbrdo imati
nagib od 4%, ako projektom nije drugaije odreeno. Kosina zasjeka stepenica iznosi 2:1
do 3:1, to ovisi o vrsti i svojstvima tla i nagibu terena.
Kod blae nagnutih padina moe izmeu stepenica biti meurazmak od 1 do 1,5 m. Kod
jae nagnutih terena taj se meurazmak izostavlja. Stepenice se ne moraju izvoditi na
kamenitim terenima, ako u njima ima prirodnih neravnina koje sprjeavaju klizanje tijela
nasipa.
Temeljno tlo mora na stepenicama imati traenu zbijenost, ovisno o vrsti tla i visinskom
poloaju, tj. u svemu prema zahtjevima iz potpoglavlja 2-08.
Obraun rada
Iskop stepenica mjeri se po stvarno iskopanoj koliini sraslog tla, u kubinim metrima, za
svaku kategoriju materijala (A, B ili C) posebno, raunajui i utovar u prijevozno
sredstvo. Na poprenim se profilima na mjesto ucrtanih stepenica unosi postotak pojedine
kategorije tla, to je osnova za konani obraun ukupnih koliina iskopa stepenica svake
kategorije materijala.
Iskop stepenica plaa se po kubinom metru iskopanog tla po jedininim cijenama u koje
je, osim iskopa, ukljueno i prebacivanje iskopanog materijala u nasip, potrebno
oblikovanje ploha na padini i u temeljnom tlu. Za viak iskopa, koji nije iskazan
projektom ili odobren od nadzornog inenjera, trokove plaa izvoa.
Stranica 2-10
ZEMLJANI RADOVI
2-04
plitko temeljenje,
temeljenje u otvorenoj jami.
temeljenje u suhom,
temeljenje u vodi.
Stranica 2-11
ZEMLJANI RADOVI
Ako se graevna jama podgrauje, izvoau se priznaje iskop za radni prostor iri za 50
cm, koji se rauna kao svijetli razmak izmeu oplate graevne jame i oplate graevinskog
objekta.
Ako je dno graevne jame u nevezanom materijalu, treba ga neposredno prije izrade
temelja urediti nabijanjem. Ako je dno temeljne jame u vezanom materijalu, te ako je
dolo do oteenja dna, potrebno je neposredno prije izrade temelja urediti oteeni dio uz
eventualnu zamjenu pogodnim materijalom. Ako je krivnjom izvoaa graevna jama
iskopana preduboko, izvoa je duan popraviti jamu prema zahtjevima statikog
prorauna, odnosno prema odredbi nadzornog inenjera.
Ako se pri iskopu pojavljuju prepreke kao to su kabeli, kanali, drenae, ostaci objekata,
izvoa je duan o tome obavijestiti nadzornog inenjera koji odluuje na koji e nain
izvoa odstraniti ili osigurati takve prepreke, potujui sve propise i upute vezane za
njihovo djelovanje i upravljanje.
Ako se prilikom iskopa obavlja i crpljenje vode, onda se to treba raditi tako da se ne
smanji zbijenost tla ili da se ne odnose sitnije estice. Radi smanjenja brzine i koliine
dotoka vode, izrauje se murje od dasaka, betonskih ili elinih talpi sa ljebovima.
Pri iskopu treba primijeniti sigurnosne mjere radi zatite pokosa, to je dunost izvoaa.
Nain preuzimanja iskopa ovisi o znaaju objekta i sastavu tla, a odreen je projektom
(npr. hoe li pregled i prijam obaviti specijalisti - geomehaniari, geolozi ili nadzorni
inenjer).
Obraun rada
Rad se mjeri u kubinim metrima po stvarno obavljenom iskopu u sraslom stanju prema
mjerama iz projekta ili odredbama nadzornog inenjera. Mjeri se od gornjeg ruba do dna
iskopa, pri emu se uzimaju u obzir i kategorije tla.
Dubine se mjere od prosjene kote terena na obodu graevne jame koja se smatra
ishodinom razinom za odreivanje dubine iskopa. Mjeri se i iskop za potrebni radni
prostor.
Rad se plaa po ugovorenoj jedininoj cijeni za kubini metar iskopa, po koliinama
utvrenim u prethodnom opisu za mjerenje rada.
U jedininoj cijeni sadran je sav rad potreban za izradu iskopa temelja graevnih jama,
tj. iskopi, potrebna razupiranja, oplate, sva odvodnja, vertikalni prijenos i privremeno
odlaganje iskopanog materijala, njegov utovar u prijevozna sredstva, prijevoz na
odreena mjesta i istovar, kao i ureenje i ienje terena poslije zavretka ovih poslova,
a sve prema opisu iz ovog potpoglavlja, pa izvoa nema pravo zahtijevati bilo kakve
dodatne naknade.
Razne prepreke navedene u ovom potpoglavlju ne priznaju se posebno, s iznimkom
sluajeva koji zahtijevaju visoke dodatne trokove (npr. izrada konstrukcija koje se nisu
mogle prethodno predvidjeti). Za te i sline nepredviene radove potrebna je prethodna
suglasnost nadzornog inenjera.
Stranica 2-12
ZEMLJANI RADOVI
2-05
Stranica 2-13
ZEMLJANI RADOVI
Iskopani materijal odlae se privremeno uz rovove na takvoj udaljenosti na kojoj nee
ugroziti iskopani rov. Taj se materijal upotrebljava za zatrpavanje rova ako je pogodan, a
viak odvozi na mjesto odreeno projektom ili odredbom nadzornog inenjera te tamo
razastire.
Po zavretku iskopa obavlja se visinska kontrola dna na svakom projektnom profilu ili po
potrebi i gue.
Obraun radova
Koliina radova za rovove instalacija, plitke, uzdune i klasine drenae mjeri se u
kubinim metrima stvarno iskopanog rova u sraslom tlu, prema projektu. Mogui viak
iskopa preko mjera u projektu nee se priznati ako nije odobren od nadzornog inenjera.
Iskopi za vertikalne drenae mjere se po metru izraene buotine.
Koliine radova plaaju se prema ugovorenoj jedininoj cijeni za pojedini rad u kojoj je
ukljuen iskop u tlu odreene kategorije, sva potrebna razupiranja, crpljenje vode,
odlaganje, razastiranje i odvoz vika materijala te ienje terena u zoni rova.
U cijenu iskopa vertikalne drenae ukljuena je izrada buotina, te doprema i otprema
garniture za buenje.
Pri izradi klasine drenae jedinine cijene za iskop razlikuju se prema dubini (0 do 2 m;
2 do 4 m; 4 do 6 m i preko 6 m).
Stranica 2-14
ZEMLJANI RADOVI
2-06
Stranica 2-15
ZEMLJANI RADOVI
profila, koja se dobije kao srednja vrijednost dviju visinskih kota sraslog tla na oba kraja
ruba iskopanog kanala.
Na osnovi poprenih profila, njihovih meusobnih udaljenosti i dubine izraunava se
koliina sraslog tla u kubinim metrima.
Takoer se odreuje i koliina materijala po kategorijama.
Rad se plaa po jedininim cijenama za kubini metar iskopanog sraslog tla odreene
kategorije. U cijenu ulazi sav rad opisan u ovom potpoglavlju, s ienjem i ureenjem
terena u zoni kanala.
Stranica 2-16
ZEMLJANI RADOVI
2-07
PRIJEVOZ MATERIJALA
Opis rada
Rad obuhvaa prijevoz iskopanog materijala kategorije "A", "B", ili "C" (prema
potpoglavlju 2-02) od mjesta iskopa, koje moe biti u usjeku, rovu ili pozajmitu, do
mjesta istovara, obino u nasip ili odlagalite.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
Vrsta vozila za prijevoz kao i naini prijevoza odreeni su POG-om, a mogu biti razliiti
s obzirom na: kategoriju i koliinu materijala, nain iskopa, utovara, te duine prijevoza.
Kapacitet prijevoza treba biti usklaen s kapacitetom iskopa ali i s kapacitetom strojeva
za zbijanje pri izradi nasipa.
Kod prijevoza mora se raunati s masom materijala u rastresitom stanju zbog ograniene
veliine sanduka prijevoznog sredstva, pa prema tome treba planirati broj prijevoznih
sredstava.
Prijevoz treba biti brz i ekonomian. Da bi se tome udovoljilo, treba:
na gradilitu
Stranica 2-17
ZEMLJANI RADOVI
b)
na javnim prometnicama
Za sve posljedice do kojih doe zbog toga to se ne postupi u skladu s vaeim zakonima
i propisima te navedenim zahtjevima bit e odgovoran iskljuivo izvoa.
Obraun radova
Koliina prevezenog materijala mjeri se u kubinim metrima iskopanog sraslog materijala
prema projektu i stvarno prevezenog na odreenu udaljenost. Ako se mora prevesti
materijal iz pozajmita, prijevoz se mjeri po kubinom metru izraenog nasipa.
Plaa se prema ugovorenim jedininim cijenama za kubini metar prevezenog materijala
na odreenu prijevoznu duinu.
Stranica 2-18
ZEMLJANI RADOVI
2-08
2-08.1
Stranica 2-19
ZEMLJANI RADOVI
HRN U.B1.020/80
HRN U.B1.024/68
HRN U.B1.038/68
HRN U.B1.046/68
HRN U.E1.010/81
Tekua ispitivanja
Vrste materijala
Zemljani materijali:
(dio materijala iskopne kategorije C - sve
gline niske do visoke plastinosti i prainasta
tla)
a) Srasla tla sastavljena od koherentnih
zemljanih materijala, a projektirani nasip nije
vii od 2,00 m
b) Srasla tla sastavljena od kohe-rentnih
zemljanih materijala, a projektirani nasip je
vii od 2,00 m
Nekoherentni materijali i mijeani
materijali:
(materijali iskopne kategorije A i B i dio
materijala kategorije C, kameni materijali,
mijeani kameni i zemljani materijali,
glinoviti ljunci, zaglinjene kamene drobine,
flini
pjeenjaci,
dolomiti,
kriljci,
konglomerati, pijesci, pjeskoviti ljunci).
c) Srasla tla sastavljena od nekoherentnih
zemljanih i mijeanih materijala, a
projektirani nasip nije vii od 2,00 m
d) Srasla tla sastavljena od nekoherentnih
zemljanih i mijeanih materijala, a
projektirani nasip je vii od 2,00 m
Stranica 2-20
Stupanj zbijenosti
Sz (u odnosu na
standardni Proctorov
postupak), najmanje
(%)
Modul stiljivosti
Ms (ploa 30
cm), najmanje
(MN/m2)
97
20
95
20
100
25
95
25
ZEMLJANI RADOVI
Kontrolna ispitivanja
Vrste ovih ispitivanja iste su kao kod tekuih ispitivanja, a njihov broj ovisi o
materijalima, stanju vlanosti tla i slino. Minimalni je broj ovih ispitivanja jedno
ispitivanje na svakih 2000 m2 ureenog temeljnog tla.
Kriteriji za ocjenu kakvoe ugraivanja
Oieno, izravnano i ureeno temeljno tlo treba zbiti u skladu s zahtjevima propisanim u
tablici 2-08-1.
Pod visinom nasipa podrazumijeva se visina od kote planuma temeljnog tla do kote
planuma posteljice.
Ako se sastav temeljnog tla esto mijenja (vrtae, krape, manji ponori itd.) potrebno je
da se prije gradnje nasipa temeljno tlo pripremi, odnosno sanira, kako je to dano u
projektu.
Kada se uvjeti zbijenosti iz tablice 2-08-1 ne mogu postii treba, ovisno o uzrocima koji
su do toga doveli, poduzeti ove mjere:
Kako bi se postigli traeni uvjeti, nain sanacije temeljnog tla treba odabrati na osnovi
potrebnih laboratorijskih ispitivanja i/ili vizualne ocjene stanja i kakvoe materijala u
temeljnom tlu. Nain sanacije predlae izvoa, a odobrava ga nadzorni inenjer.
Obraun radova
Rad se mjeri i obraunava po etvornom metru stvarno ureenog temeljnog tla.
Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u koje je uraunano ienje, planiranje,
eventualno rijanje tla radi suenja, vlaenja i zbijanje, tj. potpuno ureenje temeljnog tla.
2-08.2
Stranica 2-21
ZEMLJANI RADOVI
Izvodi se preteno kod niskih nasipa, gdje zbog manjih debljina sloja nasipa nije mogue
primijeniti neke druge metode poboljanja temeljnog tla.
Iskop materijala u sloju odreene debljine obavlja se prema potpoglavlju 2-02 ovih OTU.
Materijal za zamjenu predlae izvoa. Izvoa mora osigurati i sva potrebna ispitivanja
radi uvida u njegovu kakvou. Primjenu tog materijala mora odobriti nadzorni inenjer.
Debljina sloja koji e se zamijeniti treba biti odreena projektom, a ako nije, odreuje se
na pokusnoj dionici. Na pokusnoj dionici odreuje se tehnologija rada, vrsta strojeva za
zbijanje i nain njihova rada.
Duina pokusne dionice iznosi najmanje 50 m.
Na pokusnoj dionici ispituje se zbijenost materijala na nain i po metodama iz
potpoglavlja 2-08.1, te vrijede i kriteriji za ocjenu kakvoe iz tog potpoglavlja. Zbijenost
se ispituje najmanje na pet mjesta. Svi trokovi u vezi s pokusnom dionicom padaju na
teret izvoaa, a ako ona zadovolji u pogledu kakvoe i ako se uklapa u trasu ceste,
priznaje se kao potpuno zavreni zamjenjujui sloj.
Obraun radova
Izvedeni zamjenjujui sloj mjeri se i obraunava u kubinim metrima potpuno zavrenog
i zbijenog sloja.
Iskop slabog materijala plaa se po jedininoj cijeni iskopa (potpoglavlje 2-02), prijevoz
u odlagalite prema jedininoj cijeni prijevoza i stvarnoj duini prijevoza (prema
potpoglavlju 2-07), a sloj zamijenjenog materijala po jedininoj cijeni izrade nasipa
(potpoglavlje 2-09).
2-08.3
SANACIJA VRTAA
Opis rada
Rad obuhvaa sve poslove koji, prema rjeenjima iz projekta treba osigurati prirodnu
funkciju vrtaa na podruju trase ceste. Sanacije vrtaa se u projektu prema obliku,
veliini i funkciji dijele u vie tipskih tehnikih rjeenja. Ta tehnika rjeenja osiguranja
na mjestima krakih pojava dana su u projektima naelno pa ih treba prilagoivati i
dopunjavati prema stvarnim prilikama na terenu.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Ovisno o otvorenosti ili zatvorenosti vrtae u smislu odvoenja povrinskih voda tipska
rjeenja sanacije vrtaa uglavnom se odnose na ugradnju kamenih blokova ili istog
kamenog materijala u kombinaciji s geotekstilom koji ima ulogu filtra.
U projektu su predviene posebne konstrukcije od betona i armiranog betona za sanaciju
vrtaa koje bi se otkrivale tijekom iskopa usjeka, a koje obino nisu zasute plavljenim
materijalom.
Graevinsko-tehnika rjeenja za takve sluajeve bit e odreena poslije njihova
otkrivanja.
Stranica 2-22
ZEMLJANI RADOVI
Obavljanje iskopa
Na dnu vrtaa, uz rubove, obavlja se iskop humusnog ili naplavnog materijala do ive
stijene, ako je potrebno, ime se dobiva pogodno leite noice konstrukcije vezanog
kamenog nabaaja.
Kod uskih vrtaa sa strmim nagibom padina iskop se obavlja odgovarajuom
mehanizacijom, ali pod uvjetom da leite bude potpuno oieno do ive stijene.
Izrada konstrukcija za sanaciju
Izrada predvienih konstrukcija za sanaciju vrtaa mora biti takva da se osiguraju
funkcionalni uvjeti, kao to su nosivost konstrukcije za trup ceste, odvoenje vode kroz
konstrukciju, tj. da vodni reim u neposrednoj blizini vrtae ostane nepromijenjen nakon
graenja ceste.
Za materijale, izradu i kakvou konstrukcija pri sanaciji vrtaa pomou betonskih i
armiranobetonskih konstrukcija vrijede odgovarajue odredbe ovih OTU.
Kontrola kakvoe
Kontrola kakvoe za upotrijebljeni kameni materijal kao i pripremu te ugraivanje betona
i drugih materijala, obavlja se prema odgovarajuim odredbama ovih OTU.
Obraun radova
Iskop materijala iz vrtaa obraunava se u kubinim metrima ovisno o kategoriji iz
podpoglavlja 2-02.
Ugradnja kamenog materijala obraunava se u kubinim metrima ugraenog kamena po
posebnim zahtjevima iz projekta.
Betonski radovi mjere se u kubinim metrima gotovog betona, to se ustanovljuje na
osnovi mjera u okviru projekta, a betonsko eljezo prema stvarno ugraenim koliinama
u okviru projekta u kilogramima. Beton se plaa po jedininoj ugovorenoj cijeni za
kubini metar, u koju je ukljuen sav rad, materijal i ostalo, te izvoa nema pravo
zahtijevati nikakve dodatne naplate.
Betonsko se eljezo naplauje po ugovorenoj jedininoj cijeni, za kilogram ugraenog
eljeza u koju je ukljuena dobava, savijanje, prijevoz, polaganje i sve drugo to je
potrebno za radove, te izvoa nema pravo zahtijevati bilo kakvu nadoplatu.
Stranica 2-23
2
2-08.4
ZEMLJANI RADOVI
UREENJE
SLABONOSIVOG
GEOTEKSTILOM
TEMELJNOG
TLA
POSTELJICE
Openito
Ovi tehniki uvjeti vrijede za primjenu geotekstila za osposobljavanje slabo nosivog
temeljnog tla prije izrade nasipa iznad njega i na posteljici. Ovi tehniki uvjeti mogu se
primjenjivati i za prometne povrine s kolnikim konstrukcijama od nevezanih slojeva.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
2-08.4.1
Nain djelovanja
Nain djelovanja geotekstila u podrujima primjene u zemljanim radovima i temeljnom
tlu moe se utvrditi njihovom funkcijom. Ovdje su mjerodavne sljedee mehanike i
hidraulike zadae:
razdvajanje,
pojaanje,
filtriranje, i
dreniranje.
2-08.4.2.1
Vlano ispitivanje
Odnos sile i istezanja opisan je postupkom vlanog istezanja. Pri tome odreena
maksimalna vlana sila i istezanje jesu mjerodavne znaajke materijala za funkciju
pojaanja. Osim toga je od znaaja i pri ugradnji gornjeg sloja.
Stranica 2-24
ZEMLJANI RADOVI
vrsta tla,
nasipni materijal,
prometno optereenje.
Ovisno o najveem zrnu (dmax) nasipnog materijala i obliku zrna (okruglo, etvrtasto do
63 mm ili etvrtasto > 63 mm) primjenjuje se tablica 2-08.4-2 ili 2-08.4-3.
Ovisno o modulu deformacije EV1 tla i prometnom optereenju moraju biti ispunjeni
zahtjevi iz tablica 2-08.4-2 i 2-08.4-3. Vrijednosti u tablicama 2-08.4-2 i 2-08.4-3
zasnivaju se na jakosti (vrstoi) prvoga sloja od 40 cm i na prethodno odreenom
nasipnom materijalu.
Tablica 2-08.4-1
Tlo
U1
U2
U3
EV1
5 MN/m2
5-15 MN/m2
>15 MN/m2
Ms
6 MN/m2
6-20 MNm2
>20 MN/m2
Prema modulu deformacije EV1, razlikuju se tri vrste tala (tablica 2-08.4-1).
Prema austrijskim RVS 3.63 razlikuju se dvije vrste prometnog optereenja za svaku
vrstu tla i to razred optereenja LKL I-IV i razred optereenja V. Kod prorauna treba
imati na umu da se LKL prema RVS 3.63 uzima kao osnova za izraun promjene
ekvivalentnog optereenja za projektno trajanje kolnike konstrukcije od 20 odnosno 30
godina.
Tablica 2-08.4-2
U
U1
U2
U3
LKL
prema
RVS 3.63
LKL I-IV
LKL V
LKL I-IV
LKL V
LKL I-IV
LKL V
Najvee
vlano
istezanje
Tlana
sila
proboja
klipa
Promjer
rupe/ispi.
padajuom
kuglom
kN/m
23
21
18,5
15,5
13,5
11
%
>55
>55
>55
>55
>55
>55
N
3850
3500
3000
2700
2300
1850
mm
<15
<16
<17
<21
<23
<27
Statika
Dinamika
sila
sila proboja
proboja
piramidom
piramidom
N
1000
900
750
660
560
490
N
660
600
510
450
390
310
Stranica 2-25
ZEMLJANI RADOVI
Tablica 2-08.4-3
U
U1
U2
U3
LKL
prema
RVS 3.63
LKL I-IV
LKL V
LKL I-IV
LKL V
LKL I-IV
LKL V
Najvea
vlana sila
Najvee
vlano
istezanje
Tlana
sila
proboja
klipa
Promjer
rupe/ispi.
padajuom
kuglom
kN/m
26
23
21
18,5
15,5
13,5
%
>55
>55
>55
>55
>55
>55
N
4200
3850
3500
3000
2700
2300
mm
<14
<15
<16
<17
<21
<23
Statika
sila
Dinamika
proboja
sila proboja
piramidom piramidom
N
1140
1000
900
750
660
560
N
750
660
600
510
450
390
Filtar
(nasipni materijal)
Tlo
kN/m
Najvee
vlano
istezanje
%
>55
1150
<34
8,5
>55
1500
<30
8,5
>55
1500
<30
11
>55
1850
<27
Najvea
vlana sila
Proboj
klipom
Promjer
rupe
mm
Vodopropusnost
Geotekstili moraju biti dovoljno vodopropusni kako bi se iz tla odstranila voda i povisila
otpornost na smicanje. Vodopropusnost se ispituje okomito na ravninu geotekstila
(permitivnost ) kao i u ravnini (transmisivnost ). Hidraulike vrijednosti treba ispitati
pod razliitim optereenjima (normalni naponi).
ZEMLJANI RADOVI
Veliina otvora
O90, w
mm
0,10 - 0,2
2-08.4.2.3
Permitivnost
s-1
>1
Transmisivnost
kod 20 kN/m2
m2/s
> 5 x 10-7
Zahtjevi za postojanost
Utjecaj okolia (UV-zraka, kemijski i bioloki utjecaji) dokazuje se tako to se uzima u
obzir trajnost odnosno najvea nepovratna vlana sila pri vlanom pokusu uske trake
nakon dranja u odreenim uvjetima.
Postojanost na UV -zrake
Srednja vrijednost najvee vlane sile odreene u vlanom pokusu na irokim trakama
prema HRN EN ISO 10319 ne smije se, nakon izlaganja UV-zrakama 360 sati, smanjiti u
odnosu na srednju vrijednost za vie od 40%.
Kemijska postojanost
Srednja vrijednost najvee (vlane) sile odreene u vlanom pokusu na irokim trakama
prema HRN EN ISO 10319 ne smije se, nakon dranja u otopinama, promijeniti za vie
Stranica 2-27
ZEMLJANI RADOVI
od 30% u odnosu na srednju vrijednost za neuskladiteni uzorak (prema NORM S 2073,
tablica 2-08.4-5).
2-08.4.3
Metode ispitivanja
U smislu osiguranja kakvoe prema potpoglavlju 2-08.4.6 mogu se od strane ovlatenog
tijela provoditi ova navedena ispitivanja:
Za mehanika ispitivanja kao rezultat daju se srednje vrijednosti. Doputeni su sljedei
koeficijenti varijacije:
< 15 %
< 15 %
< 10 %
Kod anizotropnih najveih vlanih sila u pokusu vlanog ispitivanja iroke trake
mjerodavna je najmanja srednja vrijednost vrne sile u uzdunom, poprenom i
dijagonalnom smjeru.
Za istezanje u pokusu vlanog ispitivanja iroke trake daje se srednja vrijednost iz
uzdunog, poprenog i dijagonalnog smjera:
HRN EN 964-1:2001
Br.
Ispitivanje
Ispitivanje statikim
probijanjem
Vlano ispitivanje na
irokim trakama
Vlano ispitivanje na
irokim trakama
Stranica 2-28
Parametar
Sila na proboj klipom
Najvea vlana sila
(uzduno, popreno,
dijagonalno)
Najvee istezanje pri vlaku
(uzduno, popreno,
dijagonalno)
Norma za ispitivanje
HRN EN 12236:2001
HRN EN ISO 10319: 2001
HRN EN ISO 10319: 2001
ZEMLJANI RADOVI
3
4
5
6
7
2-08.4.4
Ispitivanje dinamikim
probijanjem
Dinamiko ispitivanje
proboja piramidom
Odreivanje karakteristine
veliine otvora
Odreivanje
vodopropusnosti okomito
na ravninu, bez optereenja
Odreivanje kapaciteta
otjecanja vode u ravnini
2
Promjer rupe
Dinamika sila proboja
piramidom
Djelotvorna veliina otvora
O90, w
HRN EN 918:2001
vidi dodatak
HRN EN ISO 12956: 2001
Permitivnost
Transmisivnost
UV - postojanost
Kemijska postojanost
Opis proizvoda
Tehniki list
Uz ponudu prilae se tehniki list s navedenim svojstvima prema potpoglavlju 2-08.4.3, a
osim toga treba dodati i podatke o:
proizvodu,
proizvoau/prodavau,
skupini proizvoda:
netkani (vrsta uvrivanja, duljina vlakna, npr. beskonana vlakna, kratka
vlakna),
tkanine (nain tkanja),
ivani (nain vezanja),
kompoziti (pojedinane sastavnice).
Dostavnica
Na dostavnici treba navesti proizvoaa i vrstu proizvoda. Isto tako treba navesti koliinu
nain pakiranja i datum isporuke.
Oznaavanje proizvoda
Proizvod se oznaava otiskom i etiketom. Otisak na geotekstilu dobije se tako da se na
ravnomjernim razmacima (najmanje svakih 5m) otisne tip i ara.
Etiketa na smotku (roli) mora sadravati podatke o proizvoau, tipu, sirovini, masi po
jedinici povrine i nain pakiranja.
2-08.4.5
Upute za ugradnju
Priprema i polaganje
Grube neravnine tla treba izravnati. Geotekstil se polae na ravnu odgovarajue
pripremljenu povrinu. Za sporedne svrhe (npr. provizorij) geotekstil se moe poloiti i
na zatravljenu plohu.
Stranica 2-29
ZEMLJANI RADOVI
Metode spajanja
Spojevi se izvode preklapanjem, zavarivanjem ili ivanjem. Treba uzeti u obzir
odgovarajue naputke proizvoaa.
Preklapanje
Preklop
Tkani geotekstil
80 cm
SMJER NASIPANJA
Slika 2-08.4-1
Zavarivanje
Povrine koje se trebaju zavariti zagriju se irokim plinskim plamenikom ili vruim
zrakom. Odmah nakon toga preklopi se mjesto vara odrolanim geotekstilom i hodanjem
se pritisne jedan smotak na drugi. Zavarivanje se smije izvoditi samo ako je geotekstil
suh.
ivanje
Stranica 2-30
ZEMLJANI RADOVI
2-08.4.6
Osiguranje kakvoe
Ispitivanje upotrebljivosti
Ispitivanje upotrebljivosti prema ovim OTU naruuje proizvoa prije nego to proizvod
ide prvi put u primjenu. Treba deklarirati upotrijebljenu sirovinu. Mogue promjene treba
najaviti kontrolnoj ustanovi. Ispitivanje upotrebljivosti obavlja ovlateno tijelo. Pri
promjeni jednog ili vie svojstava koja znaajno utjeu na sastavnice sirovine i dovode u
pitanje ispunjenje uvjeta propisanih ovim OTU, treba provesti nova prethodna ispitivanja
upotrebljivosti. Ispitivanja upotrebljivosti obuhvaaju sva ispitivanja navedena u tablici
2-08.4-7.
O rezultatima ispitivanja upotrebljivosti sastavlja se izvjetaj u kojem se navodi jeli
proizvoa ispunio traene zahtjeve. Rezultati ispitivanja upotrebljivosti prilau se
ponudi.
Nadzor proizvodnje
Za svaku seriju proizvoda potrebno je sastaviti ugovor o nadzoru izmeu proizvoaa i
ovlatenog tijela za ispitivanje. Takav ugovor o nadzoru treba obuhvaati najmanje
sljedea ispitivanja:
Prema potpoglavlju 2-08.4.4
HRN EN 965
HRN EN ISO 10319
HRN EN ISO 12236
HRN EN 964-1
HRN EN ISO 12956
HRN EN ISO 12958
HRN EN ISO 11058
Oznaka proizvoda
Odreivanje mase po jedinici povrine
Vlano ispitivanje iroke trake
Ispitivanje statikim probijanjem
Odreivanje debljine pri odreenom tlaku
Odreivanje karakteristine veliine otvora
Odreivanje kapaciteta otjecanja vode u ravnini
Odreivanje vodopropusnosti okomito na ravninu,
bez optereenja
Nadzor deklarirane serije proizvoda treba provesti najmanje dvaput godinje na najmanje
dva tipa te proizvodne serije prema izboru ovlatenog tijela. Unutar tri godine treba
ispitati cjelokupnu proizvodnu seriju. Jednom godinje treba ispitati veliinu otvora i UVpostojanost jednog tipa iz proizvodne serije.
Uzorke iz proizvodnje odnosno skladita proizvoaa uzima ovlateno tijelo. Osim toga,
ovlateno tijelo treba obaviti i nadzor proizvodnje kod proizvoaa i o tome izraditi
izvjetaj. Trokove ispitivanja upotrebljivosti i nadzora proizvodnje snosi proizvoa.
Tekua ispitivanja
Vlastiti nadzor izvoaa su tekua ispitivanja proizvoaa i ovlatenog tijela kako bi se
utvrdilo odgovaraju li svojstva proizvoda ugovorenim zahtjevima i zahtjevima iz ovih
OTU. Trokove tekuih ispitivanja snosi izvoa. Nain i opseg tekuih ispitivanja treba
navesti u PKOK i priruniku osiguranja kakvoe, a ista se provode na najmanje svakih
10.000 m2 ugraenog geotekstila. O rezultatima ispitivanja vodi se protokol. U okviru
vlastitog nadzora izvoa mora minimalno provesti ispitivanja uzimajui u obzir slijedee
norme:
Prema potpoglavlju 2-08.4.4
HRN EN 965
HRN EN ISO 10319
HRN EN ISO 12236
Oznaka proizvoda
Odreivanje mase po jedinici povrine
Vlano ispitivanje iroke trake
Ispitivanje statikim probijanjem
Stranica 2-31
ZEMLJANI RADOVI
HRN EN 964-1
Osim toga, najmanje jednom godinje na svakom tipu proizvoda mora ispitati:
HRN EN ISO 12956
DIN 53 384/ postupak B
Kontrolna ispitivanja
Uz stalni nadzor pakiranja, etiketiranja i oznaka na samom proizvodu, provode se i
kontrolna ispitivanja proizvoda prema potrebi, kao i posebna ispitivanja ovisno o projektu
i PKOK-u. Takva se ispitivanja provode najmanje svakih 20.000 m2, pri emu se utvruju
opseg ispitivanja i metode ispitivanja. Kontrolna ispitivanja prihvatljivosti moraju
minimalno obuhvaati ispitivanje prema slijedeim normama:
HRN EN 965
HRN EN ISO 10319
HRN EN ISO 12236
HRN EN 964-1
Stranica 2-32
Graevinskotehniki detalji,
Zemljani radovi
Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi Ispitivanje dinamikim probijanjem
Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi Odreivanje debljine pri odreenom tlaku-1. dio:
Jednoslojni
Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodiOdreivanje mase po jedinici povrine
Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi;
pojmovi
Geotekstili - Vlano ispitivanje na irokim
trakama
Odlagalita; sintetike izolacijske trake;
zahtjevi i ispitivanja
Odlagalita; sintetike izolacijske trake;
postavljanje
Kontrola kakvoe graevinskih materijala,
dijelova graevine i naina gradnje, ope postavke.
Ispitivanje sintetikih materijala; simuliranje
uvjeta djelovanja okolia putem UV oteenja
Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodiOdreivanje vodopropusnosti okomito na ravninu,
bez optereenja
Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodiOdreivanje karakteristine veliine otvora
Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodiOdreivanje kapaciteta otjecanja vode u ravnini
Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodiIspitivanje statikim probijanjem (CBR ispitivanje)
ZEMLJANI RADOVI
2-08.5
UREENJE SLABOG
GEOMREA
2
TEMELJNOG
TLA
PRIMJENOM
POLIMERNIH
Opis rada
Rad obuhvaa sve aktivnosti potrebne za osposobljavanje slabo nosivog ili suvie vlanog
temeljnog tla za izradu nasipa iznad njega. Te aktivnosti ukljuuju odstranjivanje slabog
temeljnog tla ako je potrebno zbog male visine nasipa, polaganje polimernih mrea i
izradu nasutog sloja od zrnatog kamenog materijala iznad polimernih geomrea. Planum
tog nasutog sloja smatra se temeljnim tlom na kome se moe raditi nasip, a moe se
smatrati i posteljicom ako zadovoljava traene kriterije ocjenjivanja kakvoe.
Ovakav nain ureenja slabo nosivog ili suvie vlanog temeljnog tla primjenjuje se kada
se zbog svojstava ili stanja vlanosti tla, uz odgovarajui nain rada, ne mogu postii
zahtjevi iz tablice 2-08-1, potpoglavlje 2-08.1 ovih OTU, a slui da bi se omoguila
izrada nasipa prema kriterijima za nasipe, odnosno za posteljicu.
Dijelovi trase na kojima se ovim nainom ureuje temeljno tlo odreeni su projektom,
obuhvaeni PKOK-om ili ih naknadno odreuje nadzorni inenjer.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Materijali
Polimerne geomree
Pri ureenju temeljnog tla mogu se primijeniti polimerne geomree tipova A, B, C, D, E,
F i G, a i ostale vrste geomrea ako ispunjavaju tehnika svojstva navedena u tablici
2-08.5-1.
Osim osnovnih tehnikih svojstava iz tablice 2-08.5-1, polimerne geomree koje se
primjenjuju u cestogradnji moraju imati i ova povoljna svojstva:
Stranica 2-33
ZEMLJANI RADOVI
Tablica 2-08.5-1
SVOJSTVA GEOMREA
Masa po jedinici povrine
(g/m2) HRN EN 965
Veliina otvora (mm)
Vlana vrstoa maksimalna
popr./uzd. (kN/m)
HRN EN ISO 10319
Vlana vrstoa pri 2%
deform. popr./uzd. (kN/m)
HRN EN ISO 10319
Vlana vrstoa pri 5%
deform. popr./uzd. (kN/m)
HRN EN ISO 10319
Torziona krutost u ravnini
(Nm/)
Tipina vrstoa vora
(% vl. vrstoe)
GRI Test method GG2-87
Dimenzije role (m)
TIPOVI GEOMREA
C
D
E
200
300
450
300
200
300
300
39/39
39/39
33/33
28/40
65/65
65/65
40/30
20/20
30/30
40/40
31,5/
17,5
20/20
30/30
20/30
7/7
10,5/
10,5
14/14
12/7
8/7
12/11
10/6
14/14
21/21
28/28
23/14
15/14
25/22
20/12
0,5
0,9
1,2
0,9
1,16
1,51
95
95
95
95
95
95
4/50
4/50
4/30
4/50
3,8/5
3,8/5
4/100
Izrada
Priprema postojeeg tla
Postojee tlo treba pripremiti u svemu prema podpogljavlju 2-08.1 izuzev zbijanja.
Postavljanje polimernih geomrea
Polimerne se geomree dobavljaju u rolama, a razastiru se na pripremljeno temeljno tlo u
uzdunom smjeru.
Polimerne geomree treba poloiti tako da budu dobro i jednoliko napete u uzdunom i
poprenom smjeru, tj. ne smije doi do veih boranja. Zbog toga se rubovi polimernih
geomrea moraju uvrstiti eljeznim ili drvenim klinovima na razmacima od po dva
metra.
Uzdune i poprene nastavke polimernih geomrea treba spojiti i uvrstiti eljeznim
spojnicama 5-8 mm u obliku slova "U" na razmacima od po dva metra. Ako se uzduni
i popreni nastavci ne spajaju, treba izvesti preklop od 20 do 30 cm.
Polimerne se geomree ne smiju polagati na smrznuto tlo niti za vrijeme dok pada kia.
Rad treba organizirati tako da se razastire samo tolika povrina polimernih geomrea koja
e se istog dana prekriti nasipnim slojem.
Izrada nasipnog sloja iznad razastrte polimerne geomree
Na razastrte polimerne geomree nanosi se i razastire nasipni materijal kakvoe prema
uvjetima iz ovog potpoglavlja, uz primjenu ostalih odredbi iz potpoglavlja 2-08.4.
Stranica 2-34
ZEMLJANI RADOVI
Osiguranje kakvoe
Kontrola kakvoe obuhvaa:
Prethodna ispitivanja
Prethodna ispitivanja polimernih geomrea
Prethodna ispitivanja se obavljaju u skladu sa PKOK-om, ovim OTU-ima, vaeim
normama, te moraju biti zadovoljeni kriteriji iz tablice 2-08.5-1 ovisno o primjenjenom
tipu geomree.
Ispitivanje se obavlja na po jednom reprezentativnom uzorku polimerne geomree koja se
predvia za primjenu, i za to je mjerodavno ovlateno tijelo za kontrolu kakvoe. Odluku
o primjeni odreene vrste polimerne geomree, a na osnovi rezultata ispitivanja
ovlatenog tijela, donosi nadzorni inenjer. Trokove ispitivanja snosi izvoa.
Prethodno ispitivanje materijala za nasipni sloj
Prethodno ispitivanje materijala za nasipni sloj treba u svemu zadovoljiti zahtjeve iz
potpoglavlja 2-09 i 2-10 ovih OTU.
Prethodno ispitivanje sraslog tla
Prethodno ispitivanje sraslog tla treba zadovoljiti zahtjeve iz potpoglavlja 2-08.1 ovih
OTU.
Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA II
Stranica 2-35
ZEMLJANI RADOVI
Izrada pokusne dionice
Potrebna debljina nasipnog sloja i tehnologija izrade odreuju se na pokusnoj dionici.
Potrebne debljine nasipnog sloja i tehnologiju izrade na pokusnoj dionici treba odrediti u
skladu sa zahtjevima iz potpoglavlja 2-08.4 ovih OTU.
Tekua ispitivanja
Tekua ispitivanja osigurava i plaa izvoa. Tekuim ispitivanjima obuhvaeno je
ispitivanje polimernih geomrea i ispitivanje nasipnog sloja u skladu sa PKOK i ovim
OTU.
Polimerne geomree ispituju se prema zahtjevima iz ovog potpoglavlja, i to najmanje
jedan uzorak na svakih 10 000 m2.
Ispitivanja nasipnog sloja obavljaju se u svemu prema potpoglavljima 2-09 ili 2-10 ovih
OTU.
Kontrolna ispitivanja
Kontrolna ispitivanja osigurava i plaa investitor, a obavlja ovlateno tijelo u svrhu
utvrivanja kakvoe postavljene geomree i nasipnog sloja.
Polimerne se geomree ispituju prema uvjetima iz ovih OTU, i to najmanje jedan uzorak
na svakih 30 000 m2. Ispitivanja nasipnog sloja obavljaju se u svemu prema
potpoglavljima 2-09 ili 2-10 ovih OTU.
Obraun radova
Rad na postavljanju geomree obraunava se i mjeri u etvornim metrima. Plaa se po
jedininoj cijeni iz ugovora, a u cijenu ulazi sav materijal, prijevoz i rad na postavljanju
geomrea kao i sve ostalo potrebno za polaganje geomrea.
Nasipni sloj iznad geomrea mjeri se u kubinim metrima ugraenog i zbijenog
materijala. Plaa se po jedininim cijenama u koje ulazi sve potrebno za izradu nasipa,
dobava materijala, razastiranje, vlaenje ili suenje, zbijanje i drugo.
Pri ureenju ulegnua, iskop materijala mjeri se u kubinim metrima, plaa se prema
odredbama iz potpoglavlja 2-02.3, a nasip od zemljanog ili nevezanog zrnatog kamenog
materijala mjeri se u kubinim metrima ugraenog materijala i obraunava se prema
odredbama u potpoglavlju 2-09.
Stranica 2-36
ZEMLJANI RADOVI
2-09
IZRADA NASIPA
Opis radova
Ovaj rad obuhvaa nasipanje, razastiranje, prema potrebi vlaenje ili suenje, te
planiranje materijala u nasipu prema dimenzijama i nagibima danim u projektu, kao i
zbijanje prema zahtjevima iz OTU.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
Svaki sloj nasipnog materijala mora biti razastrt vodoravno u uzdunom smjeru ili nagibu
koji je najvie jednak projektiranom uzdunom nagibu nivelete. Od toga se moe
odstupiti jedino pri izradi silaznih rampi za dublje udoline, kada slojevi nasipa mogu biti i
u veem nagibu. U poprenom smjeru nasip mora uvijek imati minimalni popreni pad u
svim fazama izrade.
Svaki nasuti sloj mora se zbijati u punoj irini odgovarajuim sredstvima za zbijanje.
Zbijati treba od niega ruba prema viemu.
Materijal treba navoziti po ve djelomino zbijenom nasipu, po mogunosti uvijek po
novom tragu, tako da se i navoenjem omogui odreeno i jednolino zbijanje slojeva
nasipa. S nasipanjem novog sloja nasipa moe se otpoeti tek kada je prethodni sloj
dovoljno zbijen i kada je traena zbijenost dokazana ispitivanjem.
Visina svakog pojedinog razgrnutog sloja nasipnog materijala mora biti u skladu s vrstom
nasipnog materijala i dubinskim uinkom strojeva za zbijanje.
Ako ne postoje provjerena iskustva o mogunosti zbijanja s odreenim nasipnim
materijalom i strojevima, debljina nasipnog sloja odreuje se na pokusnoj dionici.
Ispitivanje se obavlja na pokusnoj dionici duine 50 metara kako slijedi:
Naveze se sloj nasipnog materijala pogodne vlanosti i debljine za koju se pretpostavlja
da se moe u cijelosti zbiti predvienim sredstvima za zbijanje.
Sloj se, zatim, zbija raznim brojem prijelaza strojeva za zbijanje i nakon odreenog broja
prijelaza ispituje zbijenost.
Zbijenost se ispituje na najmanje etiri mjesta od kojih najmanje na dva mjesta u donjoj
polovici sloja. Ispitivanje i ocjena obavljaju se prema metodama i zahtjevima iz OTU.
Na osnovi dobivenih rezultata nadzorni inenjer daje odobrenje za pogodan nain rada
upisom u graevinski dnevnik. Svi trokovi u vezi s pokusnom dionicom padaju na teret
izvoaa, a tako izraena dionica, ako se nalazi na trasi i ako je zbijenost
zadovoljavajua, priznaje se kao izraeni nasip.
Nasipni materijal nanosi se na ureeno temeljno tlo ili na ve izraeni sloj nasipa tek
nakon to nadzorni inenjer preuzme temeljno tlo ili sloj ve izraenog nasipa. Po
zavretku nasipa dotjeruju se i planiraju njegovi pokosi.
Stranica 2-37
ZEMLJANI RADOVI
Kontrola kakvoe
Dimenzije nasipa moraju se tijekom rada kontrolirati tako da ih se usporeuje s
dimenzijama iz projekta. Detaljna kontrola obavlja se pri preuzimanju zavrnog sloja
nasipa (posteljice) mjerenjem od osiguranih iskolenih toaka osovine ceste po
horizontalnoj i vertikalnoj projekciji.
Ako se ustanovi da je nagib pokosa nasipa vei od projektiranog, nadzorni inenjer moe
zahtijevati ispravku prema projektiranom nagibu. Nagib pokosa mora se ispraviti pomou
stepenica, primjenom iste kakvoe materijala, te istim strojevima za zbijanje, do
postizanja traene zbijenosti. Nije doputeno smanjenje nagiba pokosa nasipa
"naljepljivanjem" sloja materijala bez zbijanja i bez prethodne izrade stepenica.
Propisi na osnovi kojih se obavlja kontrola kakvoe materijala za izradu i pri izradi
nasipa:
HRN U.B1.010/79
HRN U.B1.012/79
HRN U.B1.014/68
HRN U.B1.016/68
HRN U.B1.018/80
HRN U.B1.020/80
HRN U.B1.024/68
HRN U.B1.038/68
HRN U.E1.010/81
HRN U.E8.010/81
Tekua ispitivanja
Ova ispitivanja obuhvaaju odreivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni
Proctorov postupak (Sz) ili odreivanje modula stiljivosti (Ms) krunom ploom 30
cm (ovisno o vrsti materijala) najmanje na svakih 1000m2 svakog sloja nasipa, te
ispitivanje granulometrijskog sastava nasipnog materijala najmanje na svakih 4000 m3
izvedenog nasipa.
Ako se nasip radi od kamenog materijala dobivenog miniranjem, potrebna kontrola
granulometrijskog sastava u laboratoriju obavlja se na materijalu do najveeg zrna od 10
cm, a udio pojedinih frakcija (10-40 cm) odreuje se vizualnom kontrolom i procjenom.
U jednoj seriji, jedan od pet rezultata ispitivanja zbijenosti moe biti manji od minimalno
traenog, s tim da po apsolutnoj vrijednosti ne odstupa za vie od:
Stranica 2-38
ZEMLJANI RADOVI
Ako je broj pokusa u jednoj kontrolnoj seriji manji od pet, tada sve vrijednosti (rezultati)
odreene ispitivanjem trebaju biti vee od najmanje traene.
Rezultate ispitivanja izvoa predouje nadzornom inenjeru koji e, ako rezultati
zadovoljavaju, odobriti kontrolna ispitivanja i nasipavanje novog sloja nasipa.
Kontrolna ispitivanja
Ova ispitivanja obuhvaaju odreivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni
Proctorov postupak (Sz) ili odreivanje modula stiljivosti (Ms) krunom ploom 30
cm (ovisno o vrsti materijala) najmanje na svakih 2000 m2 svakog sloja nasipa, te
ispitivanje granulometrijskog sastava nasipnog materijala najmanje na svakih 8000 m3
izvedenog nasipa.
Obraun rada
Rad na izradi nasipa od zemljanih mijeanih i kamenih materijala obraunava se
mjerenjem u kubinim metrima ugraenog i zbijenog nasipa (2-09.1, 2-09.2 i 2-09.3).
Plaa se po jedininoj cijeni u koju su ukljueni svi radovi potrebni za izradu nasipa razastiranje, vlaenje ili suenje, zbijanje slojeva nasipa, planiranje pokosa nasipa, te
ienje okoline nasipa.
2-09.1
Upotreba materijala kod kojih je U 9 (na primjer jednoliko granulirani pijesci) takoer
je mogua, ali uz primjenu posebnih tehnologija ugradnje (npr. refuliranje).
Stranica 2-39
ZEMLJANI RADOVI
Ovaj se uvjet odnosi na jednoliko rasporeene i rastvorene organske tvari. Organske tvari
u komadima ili nakupinama (drvo i slino) treba izbaciti iz nasipnog materijala.
Proctorov broj Pb =
1 1
mora iznositi Pb = 0 do 0,20.
d
Materijal se ne smije ugraivati u nasip ni kada zadovoljava sve nabrojene uvjete ako mu
vlanost prelazi granice koje omoguuju postizanje propisane kakvoe ugradnje. Vlanost
materijala ne smije varirati vie od 2% od optimalne vlanosti odreene standardnim
Proctorovim postupkom. To znai da se previe vlaan materijal mora prije ugraivanja
prosuiti (razastiranjem, sitnjenjem, prebacivanjem, izlaganjem suncu, vjetru) a previe
suhi materijal navlaiti (prskanjem, polijevanjem) do traene vlanosti. Prije zbijanja
poprskanog presuhog zemljanog materijala, treba stanovito vrijeme priekati da se vlaga
u materijalu jednolino rasporedi.
Pri izradi nasipa od zemljanog, vezanog materijala, sav materijal dopremljen na gradilite
mora se ugraditi tj. zbiti istog dana.
Ako se, nakon to je neki sloj nasipa zbijen i ispitan, ne nastavlja odmah s nasipavanjem
sljedeega sloja, nego tek nakon dueg vremena u razliitim vremenskim prilikama, prije
nastavka nasipavanja treba ponovno provjeriti zbijenost tog sloja.
S nasipavanjem novog sloja moe se otpoeti tek kada se dokae traena kakvoa
(zbijenost) prethodnog sloja.
Rad na nasipavanju i zbijanju treba prekinuti u svako doba kad nije mogue postii
traene rezultate (zbog kie, visokih podzemnih voda ili drugih atmosferskih nepogoda).
Nasipni materijal ne smije se ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako u nasip se ne smije
ugraivati snijeg, led ili smrznuti zemljani materijal. Kriteriji za ocjenu kakvoe
ugraenog materijala u slojeve dani su u tablici 2-09-1.
Tablica 2-09-1
Stranica 2-40
Stupanj zbijenosti Sz
(u odnosu na
standardni Proctorov
postupak), najmanje
(%)
Modul stiljivosti
Ms (ploa 30 cm)
najmanje
(MN/m2)
95
20
100
25
ZEMLJANI RADOVI
2-09.2
U=
d 60
vei od 9.
d 10
Ako se radi o materijalima koji su skloni pregranulaciji prilikom zbijanja, kao to su npr.
neke vrste tronih stijena te im se koeficijent nejednolikosti ne moe odrediti ili nije
realan, njihova se pogodnost mora odrediti na praktian nain, tj. na pokusnoj dionici.
Materijal se ne smije ugraivati u nasip kad vlanost prelazi granice koje omoguuju
postizanje propisane kakvoe ugradnje.
Nasipni materijal ne smije se ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako, u nasip se ne smije
ugraivati snijeg, led ili smrznuti materijal. Kriteriji za ocjenu kakvoe ugraenog
materijala u slojeve nasipa dani su u tablici 2-09-2.
Tablica 2-09-2
Stupanj zbijenosti Sz
(u odnosu na
standardni Proctorov
postupak), najmanje
(%)
Modul stiljivosti
Ms (ploa 30 cm)
najmanje
(MN/m2)
95
35
100
40
Stranica 2-41
ZEMLJANI RADOVI
U=
d 60
vei od 4;
d 10
maksimalna veliina zrna smije biti jednaka najvie polovici debljine sloja, ali ne
vea od 40 cm (pri emu se doputa da 15% zrna bude veliine i do 50 cm).
U blizini objekata izvoa najee treba promijeniti nain rada na nasipanju i zbijanju,
jer veliki vibracijski strojevi na upravo zavrenim i starim objektima mogu prouzroiti
oteenja. Za predloene strojeve, nain i poetak zbijanja u blizini objekata potrebno je
odobrenje nadzornog inenjera.
Radovi na izradi nasipa ne smiju se obavljati kada je nasipni materijal smrznut, odnosno
kada na trasi ima snijega i leda. Kriteriji za ocjenu kakvoe ugraenog materijala u
slojeve nasipa dani su u tablici 2-09-3.
Tablica 2-09-3
Stranica 2-42
Stupanj zbijenosti Sz
(u odnosu na
standardni Proctorov
postupak), najmanje
(%)
Modul stiljivosti
Ms (ploa 30 cm)
najmanje
(MN/m2)
95
40
100
40
ZEMLJANI RADOVI
2-10
IZRADA POSTELJICE
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa ureenje posteljice u usjecima, nasipima i zasjecima, tj. grubo i fino
planiranje materijala i nabijanje do traene zbijenosti. Posteljicu treba izraditi prema
kotama iz projekta.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Posteljica je zavrni sloj nasipa ili usjeka ujednaene nosivosti, debljine do 50 cm, ovisno
o vrsti materijala.
Kontrola kakvoe
Propisi na osnovi kojih se kontrolira kakvoa materijala za izradu posteljice:
HRN U.B1.010/79
HRN U.B1.012/79
HRN U.81.014/68
HRN U.B1.016/68
HRN U.B1.018/80
HRN U.B1.020/80
HRN U.B1.022/68
HRN U.B1.024/68
HRN U.B1.038/68
HRN U.B1.042/69
HRN U.E8.010/81
Tekua ispitivanja
Ova ispitivanja obuhvaaju odreivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni
Proctorov postupak (Sz) i odreivanje modula stiljivosti (Ms) krunom ploom 30 cm
ureene povrine posteljice.
Minimalna tekua ispitivanja jesu:
Stranica 2-43
ZEMLJANI RADOVI
Kote planuma posteljice mogu odstupati od projektiranih najvie za 3 cm. Popreni i
uzduni nagibi posteljice moraju biti prema projektu. Ravnost se mjeri uzduno, popreno
i dijagonalno.
Visina izraene posteljice dokazuje se nivelmanskim zapisnikom. Ravnost izraene
posteljice mora biti takva da pri mjerenju letvom duine 4 m u bilo kojem smjeru ne
smije odstupanje biti vee od 3 cm u kohezivnom materijalu.
Ispitivanje ravnosti kao i poprenog pada posteljice obavlja se na svakih 100 m.
Tek po odobrenju visinskog poloaja posteljice pristupa se kontroli postignute zbijenosti.
Pri kontroli kakvoe izrade posteljice, ispitivanja se obavljaju u serijama pri emu je
najmanji broj pokusa u jednoj seriji 5. U takvom sluaju mogu se dopustiti dalje navedene
tolerancije u odnosu na minimalne zahtijevane vrijednosti koritene pri kontroli.
U jednoj seriji moe biti jedan od 5 rezultata manji od minimalno traenoga, ali da po
apsolutnoj vrijednosti ne odstupa za vie od:
Ako je broj ispitivanja u jednoj kontrolnoj seriji manji od 5, onda sve vrijednosti
(rezultati) odreene ispitivanjem trebaju biti vee od minimalno zahtijevanih.
Izvoa je duan rezultate ispitivanja i mjerenja predoiti nadzornom inenjeru koji e,
ako rezultati zadovoljavaju, odobriti kontrolna ispitivanja i poetak izrade kolnike
konstrukcije na posteljici.
Kontrolna ispitivanja
Ova ispitivanja obuhvaaju odreivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni
Proctorov postupak (Sz) najmanje na svakih 2.000 m2 i odreivanje modula stiljivosti
(Ms) krunom ploom 30 cm najmanje na svakih 2.000 m2 ureene povrine
posteljice.
Posebno se ispituje posteljica u zoni bankine na svakih 400 m po jednoj ili po drugoj
metodi.
Granulometrijski sastav materijala iz posteljice ispituje se najmanje na svakih 10.000 m2.
Obraun rada
Radovi na izradi posteljice od zemljanih, mijeanih i kamenih materijala obraunavaju se
mjerenjem u etvornim metrima ureene i zbijene posteljice (potpoglavlje 2-10.1, 2-10.2.
i 2-10.3 ovih OTU).
Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u kojima su obuhvaeni svi radovi potrebni
za ureenje posteljice, ovisno o vrsti materijala, a prema opisu iz potpoglavlja 2-10.1,
2-10.2 i 2-10.3 ako je posebno iskazan u ugovornom trokovniku, u protivnom je
ukljuen u cijenu rada na izradi slojeva nasipa.
Stranica 2-44
ZEMLJANI RADOVI
2-10.1
d 60
mora biti vei od 9,
d 10
koeficijent nejednolikosti U =
2-10.2
Stranica 2-45
ZEMLJANI RADOVI
Kada je materijal posteljice u usjeku vrlo nehomogen (kamen s ulocima gline), iskop
treba produbiti za 30-50 cm i izraditi sloj od homogenog mijeanog ili od kamenog
materijala.
Materijal za izradu posteljice od mijeanih materijala treba zadovoljavati ove kriterije:
d 60
mora biti vei od 9,
d 10
koeficijent nejednolikosti U =
2-10.3
d 60
mora biti vei od 9,
d 10
koeficijent nejednakosti U =
Radovi na izradi posteljice ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kada na
trasi ima snijega i leda.
Kriteriji za ocjenu kakvoe posteljice od kamenitih materijala jesu ovi:
Stranica 2-46
ZEMLJANI RADOVI
2-11
temeljnom tlu,
nasipu,
posteljici.
Stabilizacija tla se predvia na mjestima gdje je zbog slabog tla ili nepovoljnog stanja tla
(prevelike vlanosti) potrebno poboljati njegovu nosivost i smanjiti mu osjetljivost
prema oborinama.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Dijelovi ceste i elementi koje treba stabilizirati predvieni su u projektu.
Izvoa moe predloiti stabilizaciju i na dijelovima ili u elementima trupa ceste gdje to
nije predvieno projektom. U tom sluaju mora dobiti suglasnost nadzornog inenjera.
Debljina sloja tla koje se stabilizira odreena je projektom, a moe biti od 15 do 40 cm u
zbijenom stanju, to ovisi o mogunosti mijeanja i zbijanja mjeavine.
Materijali
a) Zemljani materijali
Stvarna pogodnost zemljanih materijala za stabilizaciju odreuje se prethodnim
laboratorijskim ispitivanjem (slika 2-11-1).
Slika 2-11-1
Stranica 2-47
ZEMLJANI RADOVI
Za stabilizacije su orijentacijski pogodni materijali iz dijagrama (slika 2-11-1), i to:
ZONA A
ZONA B
b) Vezivo
Kao vezivo upotrebljavaju se:
c) Voda
Za izradu stabilizacijske mjeavine, ako je to nuno, primjenjuje se ista voda, bez
organskih i drugih tetnih primjesa.
2-11.1
Stranica 2-48
ZEMLJANI RADOVI
2-11.2
OSIGURANJE KAKVOE
Pod osiguranjem kakvoe ovih radova podrazumijevaju se sve aktivnosti iji je cilj
dobivanje stabilizacije zemljanog materijala vapnom i hidraulinim vezivima u skladu sa
zahtjevima kakvoe. U tu svrhu potrebno je izraditi program osiguranja kakvoe (POK)
koji e obuhvatiti dvije vrste kontrola:
2-11.2.1
HRN U.E9.026/82
HRN B.C1.020/81
HRN B.C8.042/81
Stranica 2-49
ZEMLJANI RADOVI
Vapno
hidratizirano vapno,
mljeveno ivo vapno.
koliina CO2
koliina aktivnog CaO + MgO
a od toga MgO
slobodna H2O
najvie
najmanje
najvie
najvie
5%,
85%,
8%,
5%.
najvie
najvie
0%
10%
najvie
najmanje
najvie
najvie
5%,
85%,
8%,
5,5%.
najvie
najvie
0%
10%
Finoa mljevenja
koliina CO2
koliina aktivnog CaO + MgO
a od toga MgO
gubitak arenjem
Finoa mljevenja
b)
Cement i voda
Stranica 2-50
ZEMLJANI RADOVI
granulometrijski sastav,
koliina organskih i tetnih tvari,
granice konzistencije,
optimalna vlanost i maksimalna prostorna masa po Proctoru,
prirodna vlaga,
kalifornijski indeks nosivosti CBR,
postotak veziva u odnosu na suhu masu zemljanog materijala ili koliina veziva na
jedinicu povrine za odreenu debljinu sloja (kg/m2),
optimalna vlanost mjeavine zemljanog materijala i veziva,
maksimalna suha prostorna masa,
mehanika svojstva (tlana vrstoa nakon 7, odnosno 28 dana, otpornost prema
vodi i smrzavanju).
Sva ispitivanja radi izrade radnog sastava obavljaju se prema normi HRNU.E9.026 i
drugim normama.
Odreivanje tehnologije rada na pokusnoj dionici
Ako ne postoje provjerena iskustva o stabilizaciji odreenog zemljanog materijala s
odreenim vezivom i odreenim strojevima, izvoa mora prije poetka rada ustanoviti
pogodan nain rada strojeva na stabilizaciji i dokazati postizanje potrebnih mehanikih
svojstava na pokusnoj dionici.
Pokusna dionica mora imati povrinu od najmanje 600 m2.
Treba je izraditi najmanje 14 dana prije poetka kontinuiranog rada na stabilizaciji.
U tijeku rada na njoj se strogo kontrolira koliina dodanog veziva, kakvoa sitnjenja
zemljanog materijala, mijeanje s vezivom i vlanost. Ispituje se stupanj zbijenosti u
odnosu na standardni Proctorov postupak i utvruje reim zbijanja za postizanje takve
zbijenosti.
Stupanj zbijenosti ispituje se na najmanje est mjesta na dionici za svaki reim rada (razni
brojevi prijelaza, razne kombinacije valjaka i slino). Na tri mjesta na pokusnoj dionici
uzimaju se uzorci mjeavine zemljanog materijala i veziva i izrauju se pokusna tijela za
odreivanje mehanikih svojstava i otpornosti prema vodi i smrzavanju.
Nakon to je ustanovljen reim rada (i strojevi) koji daje zadovoljavajue rezultate,
izvoa svu dokumentaciju u originalu predaje nadzornom inenjeru radi dobivanja
suglasnosti za rad.
Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA II
Stranica 2-51
2
2-11.2.2
ZEMLJANI RADOVI
Kontrola kakvoe za vrijeme izvoenja radova
U ovom dijelu definirane su aktivnosti izvoaa i investitora koje oni provode u tijeku
graenja radi osiguranja kakvoe ovih radova. Aktivnosti obuhvaaju tekuu kontrolu kao
obvezu izvoaa i provedbu kontrolnih ispitivanja kao obvezu investitora.
Nadzorni inenjer redovito prati provedbu navedenih aktivnosti po njihovoj vrsti i
opsegu.
Tekua ispitivanja
Minimalna tekua ispitivanja koja je obavezan obavljati (osigurati) izvoa jesu:
Kontrolna ispitivanja
Kontrolna ispitivanja koja obavlja (osigurava) investitor (obavezna su pri izradi
posteljice):
Zahtjevi kakvoe
Zahtjevi kakvoe razlikuju se kod pojedinih vrsta stabilizacije (kod raznih veziva), kao i
kod pojedinih elemenata u trupu ceste, a odreeni su projektom.
Ako zahtjevi kakvoe nisu odreeni projektom, vrijede kriteriji dani u tablici 2-11-1.
Stranica 2-52
ZEMLJANI RADOVI
Tablica 2-11-1
7dana
28 dana
7dana
28 dana
7dana
28 dana
Dio ceste
Stabilizacija
vapnom
Stabilizacija
cementom
temeljno tlo,
nasip
95
95
posteljica
100
100
0,2
0,3
0,3
0,4
0,4
0,5
nije
obavezna
prema
projektu
0,7
1,0
1,4
1,75
nije
obavezna
prema
projektu
temeljno tlo,
nasip
posteljica
15
20
temeljno tlo,
nasip
posteljica
temeljno tlo
nasip
posteljica
temeljno tlo,
nasip
posteljica
CBR najmanje, %
Ravnost sloja mjerena letvom
duljine 4m (odstupanje od
referentnog ruba, cm)
Obraun rada
Stabilizirani zemljani materijali kojima je utvrena debljina sloja, tj. temeljno tlo i zavrni
sloj nasipa (posteljica), obraunavaju se po etvornim metrima potpuno zavrenog sloja.
Ako se tijelo nasipa ugrauje uz primjenu stabilizacije vapnom ili hidraulikim vezivima
onda se rad obraunava u kubinim metrima potpuno zavrenog rada.
Dovreni radovi plaaju se po ugovorenim jedininim cijenama za etvorni ili kubini
metar gotove stabilizacije, u koje su ukljueni svi radovi u vezi s nabavom materijala,
izradom, njegom, prijevozom i slino, tako da izvoa nema pravo ni na kakve dodatne
naknade.
Stranica 2-53
2
2-12
ZEMLJANI RADOVI
GLINENI NABOJ U ZELENOM POJASU I UZ KANALIZACIJSKE I
DRENANE CIJEVI
Opis rada
Rad obuhvaa iskop glinenog materijala, utovar, prijevoz i ugradnju u projektiranom
sloju u zoni zelenog pojasa autoceste. Kod kanalizacijskih i drenanih rovova glineni
naboj se izrauje kao zadnji sloj nakon zatrpavanja rova. Za izradu glinenog naboja mogu
se upotrijebiti anorganske gline srednje i visoke plastinosti (CI, CI/CH, CH).
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
Odabrani glineni materijal, koji zadovoljava uvjete iz projekta i ovih OUT, razastire se u
sloju prema projektu i zbija pogodnim sredstvima za zbijanje.
Umjesto glinenog naboja u zelenom pojasu za osiguranje nepropusnosti za vodu i
oneienja sa ceste mogua je i upotreba nepropusnih folija koje se polau na nasip
ispod sloja humusa u skladu s projektom.
Kontrola kakvoe
Materijal za izradu glinenog naboja ne smije sadravati vie od 6% organskih primjesa.
Ovaj se uvjet odnosi na jednoliko rasporeene i rastvorene organske tvari. Organske tvari
u nakupinama ili komadima (drvo i slino) treba izbaciti iz materijala za izradu glinenog
naboja.
Materijal za glineni naboj treba ugraivati pri vlanosti bliskoj optimalnoj. Zbijanje
materijala obavezno je obavljati strojevima. Ako je predviena vea debljina glinenog
naboja potrebno ga je raditi u slojevima. Naboj od gline uz cijevi kanalizacije i ispod
zelenog pojasa treba zbiti tako da dobiveni stupanj zbijenosti bude Sz 92% u odnosu na
standardni Proctor. Postignuta zbijenost kontrolira se na svakih 200 m zelenog pojasa ili
kanalizacije na svakom sloju.
Obraun rada
Rad se obraunava u kubinim metrima (m3) u koliko projektom nije drugaije odreeno,
a u cijenu su ukljueni svi materijali i radovi za postizavanje vodonepropusnosti,
ukljuivo mjere za spreavanje mijeanja glinenog materijala s drenanim filtrom.
Kod izrade cestovne kanalizacije i drenae, ako ti radovi nisu posebno navedeni u
projektu, smatra se da su ve ukljueni u cijenu izrade odvodnje.
Stranica 2-54
ZEMLJANI RADOVI
2-13
Stranica 2-55
ZEMLJANI RADOVI
Ako je zahtjev za zbijenost mehaniki zbijenih nosivih slojeva kolnike konstrukcije na
cesti manji od Ms.min. = 80 MN/m2, potrebno ih je u zoni ljunanog klina zbiti na modul
stiljivosti Ms.min. = 80 MN/m2 ili stupanj zbijenosti Sz min. = 100%.
Obraun rada
Ovaj se rad mjeri u kubinim metrima materijala ugraenog u klinove. Plaa se po
ugovorenoj jedininoj cijeni u koju je ukljuena nabava, prijevoz i ugradnja materijala, te
ienje okoline, u svemu prema ovom potpoglavlju Opih tehnikih uvjeta.
Ako ti radovi nisu posebno navedeni u projektu, smatra se da su ve ukljueni u cijenu
izrade objekta.
Stranica 2-56
ZEMLJANI RADOVI
2-14
ODLAGANJE MATERIJALA
Opis rada
Rad obuhvaa oblikovanje i ureenje odlagalita sa svim poslovima potrebnim za
njegovu stabilnost i uklapanje u okolinu.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
Materijal se odlae u ovim sluajevima:
Stranica 2-57
2
2-15
ZEMLJANI RADOVI
ZATITA POKOSA I DRUGIH POVRINA IZLOENIH EROZIJI
Openito
Zatita pokosa i drugih povrina izloenih eroziji provodi se u skladu s projektnim
rjeenjem na vie naina, a primjenjuje se pri izgradnji usjeka, zasjeka, nasipa, zeleni
meupojas i dr.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Prije poetka rada na ovim zatitama potrebno je radi stabilnosti pokosa ostvariti osnovne
uvjete:
Poslije izrade nasipa, usjeka ili ostalih cestovnih objekata i provedenih osnovnih uvjeta
stabilnosti, potrebno je odmah zatititi povrine pokosa odgovarajuim nainom zatite.
2-15.1
Stranica 2-58
ZEMLJANI RADOVI
Humusni se sloj planira i zbija lakim nabijaima. Po fino ureenom humusnom sloju sije
se trava. Vrsta i mjeavina trave odabire se u ovisnosti o ekolokim uvjetima podruja
zbog sigurnosti rasta vegetacije. Koliina sjemena iznosi oko 5,1-8,0 g/m2, a gnojiva oko
80 g/m2.
Nakon izrade humusnog sloja i travnate vegetacije, povrine se moraju njegovati do
konanog rasta, a ako je potrebno pokositi 1-2 puta.
Primjena ove vrste zatite kod pokosa nasipa prikazana je na slici 2-15-1.
Slika 2-15-1
Kontrola kakvoe
Izvoa mora predoiti nadzornom inenjeru rezultate analiza o pravilnom izboru vrste
trava i gnojiva, kao i rezultate kontrole kakvoe sjemena. Gotove povrine zatiene
humusnim materijalom i travnatom vegetacijom preuzimaju se na osnovi koliine obrasle
povrine jednolike gustoe, svjee boje i zdravog izgleda.
Obraun rada
Zatita pokosa primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije obraunava se u
etvornim metrima, prema stvarno izvrenim radovima, a plaa po ugovorenim
jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni sadran je sav materijal potreban za tu vrstu zatite i za rad opisan u
ovom potpoglavlju.
2-15.2
2-15.2.1
Stranica 2-59
ZEMLJANI RADOVI
Materijal
Za ovu vrstu zatite primjenjuje se pojedinano busenje, plodno tlo, odgovarajua
mjeavina trave i kolje. Pojedinano busenje je pravokutnog oblika, veliine stranice 0,25
x 0,25 m ili 0,30 x 0,30 m, a debljine 0,07 m. Dobiva se obino iz prirodne tratine
rezanjem pomou stroja. Izrezano busenje odlae se do upotrebe, ali najdue 7 dana.
Busenje sloeno u odlagalite mora biti zatieno od propadanja i mora biti njegovano.
Plodno tlo i mjeavina trave trebaju odgovarati pedolokim obiljejima tla i ekolokim
uvjetima okoline. Vrbovo i drugo kolje dugo je oko 30 cm, a promjer mu je 2 do 4 cm.
Izrada
Prije poetka rada na ovoj zatiti izvoa je duan osigurati osnovne uvjete stabilnosti
povrine pokosa prema ovim OTU.
Izrada zatite provodi se slaganjem pojedinanog busenja na pripremljenim i poravnanim
povrinama pokosa ili na prethodno postavljenim tepisima od netkanog tekstila.
Busenje se slae u obliku ahovske ploe s vrlo malim meurazmacima. Ti se
meurazmaci potom ispunjavaju plodnim tlom i zasiju travom. Na povrinama pokosa
koje su izloene erozivnom djelovanju vode, busenje se postavlja tako da reke izmeu
pojedinih busena budu pod 450 u odnosu na smjer toka vode.
Slika 2-15-2
Busenje postavljeno na povrinu pokosa uvruje se zatim na podlogu pomou vrbova ili
drugog kolja (slika 2-15-2). Zatitu pokosa pomou pojedinanih busenova potrebno je
njegovati tijekom i nakon dovrenog rada, a sve dok se ne prihvati za podlogu i sraste s
njom. Ovisno o vremenskim prilikama, zatita i vlaenje vodom slui kao zatita.
Obraun rada
Zatita pokosa primjenom oblaganja pojedinanim busenjem obraunava se u etvornim
metrima, prema stvarno izvrenim radovima, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni sadran je sav materijal potreban za ovu vrstu zatite, dobava, prijevoz
i njega busenja, prijevoz do mjesta odlaganja, izrada obloge, ispuna reki plodnim tlom i
sijanje trave, dobava i izrada kolja, uvrivanje busenja koljem, njega oblonih povrina
i sav potrebni rad koji je opisan u ovom potpoglavlju.
Stranica 2-60
ZEMLJANI RADOVI
2-15.2.2
2-15.3
Stranica 2-61
ZEMLJANI RADOVI
Izrada
Ova se zatita najee provodi bez prethodne pripreme humusnog materijala ili bilo
kakve druge pripreme na povrinama svih vrsta i tipova tla, neovisno o pedolokom
sastavu. To mogu biti tla bez humusa, sterilna i devastirana tla (naplavni pijesci, rijeni
nanosi, kamenolomi, nasipni materijali, odlagalita industrijskih otpadaka, ugljen, ljaka,
jalovina i drugo). Nedostatak humusnih tvari i fizioloko aktivnih hranjiva u tlu
navedenih tala nadoknauje se organskim humusno-tresetnim sastojcima u baznoj
suspenziji. Rad na ovoj zatiti odvija se u fazama.
Prije poetka rada obavlja se rekognosciranje terena radi upoznavanja opih ekolokih i
vegetacijskih znaajki okoline. Tom se prilikom utvruju osnovna svojstva tla i postavlja
cilj, koji se hidrosjetvom eli postii. Na temelju toga razrauje se receptura i tehnologija
rada.
Sama hidrosjetva provodi se posebnim strojem, velikog radijusa djelovanja, koji u obliku
mlaza izbacuje mjeavinu sastavljenu od razliitih sastojaka neposredno na povrinu tla.
Radi velikog uinka, najracionalnije se primjenjuje kod zatite velikih povrina. Nakon
tretiranja tla hidrosjetvom provodi se njena zatita sve do oblikovanja primjerenog
travnatog pokrivaa. Na dijelovima gdje nije uspjelo zatravnjivanje izvoa je duan
obnoviti postupak.
Obraun rada
Zatita pokosa travnatim pokrivaem primjenom hidrosjetve obraunava se u etvornim
metrima oblikovanog travnatog pokrivaa, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni sadrano je dobava, potrebna oprema, kao i sav potreban rad i
materijal opisan u ovom potpoglavlju kao i odgovarajua njega do trenutka primopredaje
rada.
2-15.4
Stranica 2-62
ZEMLJANI RADOVI
Izrada
Prije poetka rada na ovoj zatiti obino treba povrine pokosa obraditi (razrahliti) na
dubini od 50 mm i oistiti ih od grubih otpadaka. Zatim se tlo pognoji odgovarajuim
gnojivima. Na osnovi analize tla, vrstu i koliinu gnojiva odreuje specijalizirana
organizacija.
Nakon obrade i gnojenja gornjeg sloja tla, povrina se poravna i izvalja i na nju se
postavlja travnati tepih. Krajevi tepiha uvruju se drvenim klinovima ili prekrivaju
zemljom. Na tlima koja imaju malu vlanost obavezno je prskanje vodom u koliini od 10
do 15 l/m2 dnevno. Daljnja njega obavlja se prskanjem vode u koliini 4-5 l/m2 dnevno.
Izvoa je duan travnate povrine njegovati do konanog rasta i uvrenja vegetacije.
Kontrola kakvoe
Nadzornom inenjeru izvoa mora dati na uvid rezultate prethodnih analiza radi
utvrivanja pravilnog izbora vrste trave i gnojiva, kao i rezultate kontrole sjemena.
Gotove povrine zatiene travnatim tepihom preuzimaju se na osnovi obrasle povrine u
odgovarajuem omjeru prema postojeim uzancama.
Obraun rada
Povrine pokosa zatienih prikrivaima od netkanog tekstila s uloenim sjemenom trave
obraunavaju se u etvornim metrima oblikovanog travnatog tepiha, a plaaju po
ugovorenim jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni sadrani su dobava i postava te sav rad i materijal potreban za ovu
vrstu zatite, opisan u ovom potpoglavlju. Pri tome, izvoa je duan po dovrenju
klijanja (rasta) obnoviti neuspjele dijelove povrina.
2-15.5
Stranica 2-63
ZEMLJANI RADOVI
Izrada
Ova se zatita provodi na pokosima kod kojih su osigurani osnovni uvjeti stabilnosti
prema ovim OTU. Provodi se tako da se sadnice niskog grmlja sade na odreenim
razmacima (jedna na 2,0 m2, ako projektom nije drugaije odreeno).
Nakon toga na pokosu se rade kanalii polukrunog presjeka i cijela se povrina pokosa
zasije travnatom vegetacijom.
Slika 2-15-3
Stranica 2-64
ZEMLJANI RADOVI
Materijal
Za oslonce pletera upotrebljava se vrbovo ili drugo kolje 20-50 mm i duine 0,70-0,80
m. Za pletenje izmeu kolja upotrebljava se prue od svjeih vrbovih iba 5-30 mm.
Kao ispuna unutar pletera moe se koristiti busen ili humus.
Humuzirana polja se zatravljuju.
Izbor vrste vegetacije i gnojiva ovisi o pedolokim svojstvima tla i ekolokim uvjetima
podruja.
Izrada
Zatita pleterom humusiranjem i zatravljivanjem provodi se na pripremljenim pokosima
preteno usjeka, kojima su osigurani osnovni uvjeti stabilnosti prema ovim OTU. Zatita
se provodi pleterom neposredno na pokosu bez humusnog materijala prema rjeenjima iz
projekta. Ako projektom nisu data rjeenja zatite ona se provode tako da se kolje zabija
na razmaku oko 0,50 m, a izmeu njega se prepletu ibe. Povrine se trebaju preplesti na
razmaku do 3,0 m (slika 2-15-2 b). Pleter se izrauje tako da njegov gornji rub bude na
konanoj visini izravnan do povrine pokosa. Pri zatiti pokosa obala, pleter se postavlja
koso na smjer toka vode. Trava se sije na tepihu od slame ili sijena (koliina 0,60 kg/m2)
koji se prska bitumenskom emulzijom (oko 0,80 kg/m2), ili neposredno na humusnim
povrinama uz dodatak gnojiva (80 g/m2) a koji se mogu zatititi tankim netkanim
tekstilom. Nakon izrade, zatitu je potrebno njegovati do konanog rasta. Zatita pleterom
radi se na povrinama na kojima drugi naini ne mogu dati odgovarajue rezultate.
Obraun rada
Zatita pokosa pleterom obraunava se u etvornim metrima prema stvarno izvrenim
radovima, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni sadrana je dobava, prijevoz i ugradnja te sav potreban rad i materijal
opisan u ovom potpoglavlju, kao i odgovarajua njega.
Stranica 2-65
2
2-15.7
ZEMLJANI RADOVI
ZATITA POKOSA POMOU KOARA (GABIONA)
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa pomou koara (gabiona), na povrinama odreenim
projektom ili prema zahtjevu nadzornog inenjera uz suglasnost projektanta.
Materijali
Za ovu vrstu zatite primjenjuju se elementi koare (gabiona) koji su izraeni od omotaa
(mrea) i ispuna (graevini materijal). Omota je izraen od ianih ili polimernih mrea.
iane mree izraene su od elinih ica (. 0146 i . 0147) sa esterokutnim oicama i
dvostrukim navojem na spoju. Oblik mree je pravokutna prizma. elina mrea je
pocinana radi trajnosti i vee otpornosti sprjeavanja korozije. Veliina oica i promjer
ice ovisni su o materijalu ispune koji moe biti krupni ljunak, drobljeni kameni
materijal ili lomljeni kamen.
Dimenzije koara su razliite i ovisne o proizvodnom programu proizvoaa. U pravilu,
koare se izrauju u dimenzijama 1,0 x 1,0 x 1,0 m; 1,0 x 1,0 x 2,0 m ili 1,0 x 1,0 x 3,0
m, odnosno prema projektu.
Polimerne mree izraene su od polietilena visoke gustoe, polivinilklorida, polietilena ili
polipropilena. Mree normalno imaju etverokutne oice. Nain sastavljanja, povezivanja
i izrade elemenata koara istovjetan je s onim kod ianih mrea.
Kao materijal za ispune mogu se upotrebljavati lokalni kameni materijali, koji imaju
potrebnu i odgovarajuu kakvou za ovu vrstu radova.
Kontrola kakvoe
Pletivo i spojni materijal za gabionske koare moraju odgovarati zahtjevima kakvoe
prema ovim OTU. Kakvoa materijala za izradu ispune (krupni ljunak, drobljeni kameni
materijal ili lomljeni kamen) treba zadovoljiti odredbe iz ovih OTU predviene za te
materijale.
Prije poetka rada izvoa je za sve materijale duan od ovlatenog tijela pribaviti dokaze
o uporabljivosti te orignalnu dokumentaciju o kakvoi predoiti nadzornom inenjeru na
uvid i suglasnost.
Izrada
Za ovu vrstu zatite primjenjuju se elementi koara, koji se ispunjavaju na mjestu izrade
zida. Prema projektu ili zahtjevu nadzornog inenjera izvede se najprije iskop za temelj.
U izvedenom iskopu postavljaju se sastavljene koare koje se ispunjavaju graevnim
kamenim materijalom. Pri tome, najsitniji dijelovi kamene ispune moraju biti vei od
veliine otvora mree. Materijal se rasporeuje rukom ili prirunim alatom, tako da su
upljine to bolje ispunjene. Poslije izraene ispune, koare se zatvaraju poklopcima,
povezuju okomitim i kutnim vezovima, a rubovi se proiruju po cijeloj duljini trase;
koare se poslije toga sukcesivno postavljaju u istom sloju ili u slijedeim slojevima.
Sve susjedne koare u istom sloju i u slijedeim slojevima povezuju se meusobno
spojnom elinom icom, radi zajednikog djelovanja elemenata i vee vrstoe. Izmeu
koara i prirodnog tla ugrauje se odgovarajui filtarski materijal, koji slui da sprijei
Stranica 2-66
ZEMLJANI RADOVI
infiltraciju estica tla u ispunu. Isto je tako vano da se iz najdubljega dijela temelja zida
omogui odvod vode pomou drenanih kanala.
Ako se predvia vea visina zida od visine jedne koare (vie od 1 m), potrebno je
projektom proraunati i osigurati njegovu stabilnost te odrediti potrebne dimenzije.
Obraun rada
Zatita pokosa primjenom koara (gabiona) obraunava se po kubinom metru, prema
stvarno izvedenim radovima, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni sadrani su dobava, prijevoz i postava te sav rad i materijal opisan u
ovom potpoglavlju. Iskop za temelj i filtarski materijal obraunava se po kubinom
metru, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama, prema stvarno izvrenim radovima u
posebnoj stavci.
2-15.8
Stranica 2-67
2
2-15.9
ZEMLJANI RADOVI
ZATITA POKOSA PRIMJENOM MREA
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa osiguranje i zatitu pokosa u kamenim terenima, primjenom mrea na
dijelovima gdje postoji mogunost ruenja labilnih dijelova. Povrine na kojima treba
izraditi zatitu predviene su projektom ili ih odreuje nadzorni inenjer.
Materijal
Za ovu vrstu zatite primjenjuju se mree od elinih ica ili polimerne mree. elina
iana mrea ima esterokutne oice s trostrukim navojem ice. elina ica je pocinana
radi vee trajnosti i otpornosti prema koroziji. Promjer ice je 1,2-3,1 mm, a otvori su
veliine 50-100 mm. Krajevi mree imaju deblji promjer ice ( 1,4 do 4,0 mm). irina
mree ovisna je o nainu primjene i varira od 1,0 do 3,0 m, a isporuuje se u rolama
duine 25,0 m.
Za uvrenje mrea na pokosima primjenjuju se elina sidra 10-12 mm. Razmak
izmeu sidra je oko 2,0-3,0 m. Sidra se uvruju u stijeni pokosa oko 0,50 m dubine.
Gornji kraj zatitne mree moe se uvrstiti i u betonsku gredu ugraenu u pokos, a donji
se kraj uvruje sidrima ili pomou utega od betona.
Izvoa je duan za sve materijale pribaviti od ovlatenog tijela odgovarajuu
dokumentaciju pogodnosti i predoiti ju nadzornom inenjeru radi uvida i suglasnosti.
Izrada
Prije postavljanja ove zatite potrebno je oistiti pokos od rastresenih i labilnih dijelova i
odstraniti grube neravnine. Zatim se postavljaju sigurnosne mree.
Mree se uvruju sidrima.
Betonski utezi na donjem kraju omoguavaju odvoz zaruenog i skupljenog materijala.
Mree se spajaju jedna s drugom pomou pocinane ili plastificirane ice.
Obraun rada
Zatita pokosa primjenom mrea obraunava se u etvornim metrima, prema stvarno
izvrenim radovima, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni sadrana je dobava, prijevoz, postava te sav rad i materijal opisan u
ovom potpoglavlju.
2-15.10
Stranica 2-68
ZEMLJANI RADOVI
Materijali
Za ovu vrstu zatite potrebna su sidra, mree, injekcioni mort i beton. Sidra se izrauju od
elinih ica 2;0 mm i potrebne vrstoe. Injekcioni mort se spravlja po posebnoj
recepturi. Mree su od elinih ica 2 mm, s oicama kvadratnog ili esterokutnog
oblika i veliine oko 400 mm. Mree su obino pocinane, meutim mogu se
primjenjivati i nepocinane mree ali samo ako nisu korodirane. Mlazni beton se
priprema prema recepturi ovlatenog tijela. Primjenjuju se cementi klase PC 25 ili PC 35
koji zadovoljavaju zahtjeve norme HRN B.C1.011. Pijesak i agregati trebaju biti s
odgovarajuim granulometrijskim sastavom, isti i bez tetnih primjesa. Voda mora biti
kemijski ista, pogodna za betonske radove. Mlazni beton mora imati odgovarajuu
konzistenciju. Sloj mlaznog betona nanosi se posebnim strojem.
Prije poetka rada na ovoj zatiti izvoa je duan pribaviti potrebnu dokumentaciju o
kakvoi za sve graevne materijale kao i radnu recepturu mjeavina u skladu sa uvjetima
iz potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU i predoiti ih nadzornom inenjeru u
originalu na uvid i suglasnost.
Izrada
Prije poetka izrade ove zatite, pokosi od kamenog materijala ureuju se prema projektu
ili zahtjevu nadzornog inenjera, pri emu se uklanjaju svi labilni dijelovi, mogue grube
neravnine i praina.
Mrea se uvruje za pokos pomou sidrenih ica, koje se ugrauju u zdravu stijenu
pomou izbuenih rupa 32 mm i dubine oko 0,20 m. U te rupe postavljaju se sidrene
ice tako da oba kraja vire van, a ica se uvruje cementnim mortom na bazi
brzovezujueg cementa. Na pripremljenu podlogu s uvrenim ianim mreama
ugrauje se, pomou stroja, odgovarajui mlazni beton potrebne debljine prema projektu
ili najmanje 30 mm.
Izvedenu zatitu potrebno je njegovati 7 dana, vlaenjem vodom ili premazima
provjerenih kemijskih sredstava koja onemoguuju isparavanje vode iz sloja, a kontrolu
kakvoe provoditi prema odredbama iz knjige IV ovih OTU.
Primjenu tih kemijskih sredstava odobrava nadzorni inenjer, na osnovi dokumentacije o
kakvoi pribavljene od ovlatenog tijela.
Na pokosima gdje su stijene samo povrinski raspucane, ova se zatita provodi bez
ianih mrea, a debljina mlaznog betona iznosi oko 30 mm.
Kontrola kakvoe
Kontrola kakvoe osnovnih materijala, injekcionog morta, mlaznog betona i ugraenog
sloja mlaznog betona obavlja se u svemu prema odredbama iz knjige IV ovih OTU.
Obraun rada
Zatita pokosa pomou mlaznog betona obraunava se u etvornim metrima odreene
debljine, prema stvarno izvrenim radovima, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni sadrana je nabava i ugradba te sav rad i materijal, opisan u ovom
potpoglavlju, ovisno o debljini sloja, tehnologiji rada, potrebnim prijevozima i prenosima,
upotrebnoj skeli, njegovanju zatite i eventualno oteanim uvjetima rada.
Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA II
Stranica 2-69
2
2-15.11
ZEMLJANI RADOVI
ZATITA POKOSA UVRIVANJEM POJEDINIH BLOKOVA
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa od kamenog materijala uvrivanjem pojedinih
nestabilnih blokova pomou sidara, na povrinama s nepovoljnim geolokim; hidrolokim
i geomehanikim svojstvima, koje su predviene projektom ili prema zahtjevu nadzornog
inenjera.
Materijal
Za ovu vrstu zatite potrebna su sidra i injekcioni cementni mort. Kakvoa materijala i
receptura injekcionog morta dokazuje se odgovarajuom dokumentacijom ovlatenog
tijela koju izvoa predouje nadzornom inenjeru u originalu na uvid i suglasnost. Sidra
moraju odgovarati zahtjevima HRN za elik, a izrauju se od rebrastog elika 16, 19,
22 i 25 mm ili se koriste patentirana sidra (Perfo, Gorska dibel, Williamsova uplja,
BBRV, Polensky i Zllner, IMS i sl.).
Sidra se postavljaju u prethodno izbuene rupe a uvruju se cementnim mortom.
Cementni mort slui i kao protukorozivna zatita. Radi poveanja viskoznosti mjeavine,
cementni mort se priprema s ekspanzivnim cementom i s inhibitorima.
Izrada
Ova zatita radi se prema opisu i uvjetima iz projekta. Rad se sastoji u tome da se u
prethodno izbuene rupe postavljaju odgovarajua sidra koja osiguravaju pojedine labilne
blokove. Ugraena sidra ispituju se na vlana naprezanja, koja provodi ovlateno tijelo
prema odgovarajuim normama za ove materijale i namjenu, a prema kriterijima kakvoe
iz projekta i ovih OTU.
Obraun rada
Zatita pokosa uvrivanjem pojedinih blokova obraunava se u duinskim metrima
ugraenih sidara odreenih profila, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni sadrani su dobava, buenje i ugradba sidara te svi materijali i radovi
potrebni za ovu vrstu zatite, a opisani u ovom potpoglavlju.
2-15.12
Stranica 2-70
ZEMLJANI RADOVI
Razmak i broj sidara odreuje se na osnovi sljedeih parametara: visina i nagib pokosa,
vrsta materijala iz kojeg je izveden pokos, optereenje i dr.
Uobiajeni broj sidara (klinova) je 4 kom/m2, a izrauju se od armaturnog elika
promjera 6-10 mm, duine 50 cm, zailjenih na kraju radi lakega privrivanja za
podlogu. Na vrhu i dnu nasipa ili usjeka trebaju se iskopati kanali.
Poloena geomrea uvruje se u kanalu pomou klinova te se razmota niz pokos i
uvruje klinovima na svaka 2-3 m, radi boljega kontakta izmeu tla i geomree.
Geomrea se prije njenog sidrenja u donji kanal ree na eljenu duinu (pomou kara ili
rezaa).
Pri polaganju geomrea obvezatno ih treba preklopiti, i to najmanje 10 cm po duini
(vertikali) odnosno 5 cm po irini, a klinovi se pobijaju na razmaku od priblino 1,5 m.
Kanali za sidrenje mogu se ispuniti iskopanim materijalom, a mogue je zapunjavanje
betonom ili kamenom.
Nakon toga geomrea se prekrije i ispuni u potpunosti humusnim materijalom. Iznad
geomree treba ostati oko 10 mm humusnog tla.
Predvieno sjeme trave raspruje se po povrini u koliini oko 50 g/m2 ili se obavlja
hidrosjetva.
Kontrola kakvoe
Kontrola kakvoe se provodi prema PKOK i ovim OTU.
Obraun rada
Povrina pokrivena geomreom plaa se po jedininoj cijeni za etvorni metar povrine iz
ugovorne dokumentacije.
U jedininoj cijeni sadrana je dobava i postava te sav rad opisan u ovom potpoglavlju
kao i potrebni materijal i prijevoz.
Stranica 2-71
2
2-16
ZEMLJANI RADOVI
IZRADA BANKINA
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa izradu bankina prema projektu i to ovih vrsta bankina:
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Materijali
Kontrola kakvoe
Tekua ispitivanja
Ova ispitivanja obuhvaaju ispitivanje bankine (bez humusa) odreivanjem modula
stiljivosti (Ms) krunom ploom 30 cm prema HRN U.B1.046 najmanje na svakih
100 m. Rezultati ispitivanja moraju zadovoljavati uvjete iz potpoglavlja 2-09 ovih OTU.
Izvoa je duan rezultate ispitivanja i mjerenja predoiti nadzornom inenjeru koji e,
ako rezultati zadovoljavaju odobriti kontrolna ispitivanja i sljedeu fazu rada.
Kontrolna ispitivanja
Ova ispitivanja obuhvaaju ispitivanje bankine (bez humusa) odreivanjem modula
stiljivosti (Ms) krunom ploom 30 cm prema HRN U.B1.046 najmanje na svakih
200 m. Rezultati ispitivanja moraju zadovoljavati uvjete iz potpoglavlja 2-09 ovih OTU.
2-16.1
Stranica 2-72
ZEMLJANI RADOVI
2-16.3
Stranica 2-73
2
2-16.4
ZEMLJANI RADOVI
IZRADA BANKINA S UZDIGNUTIM RUBNJACIMA
Izrada
Ova vrsta bankine radi se na dionicama gdje trasa ceste prolazi kroz naseljena mjesta, s
ciljem da se pjeaki promet odvoji od prometa motornih vozila.
Bankine se rade nadviene za visinu rubnjaka, prema detaljima projektne dokumentacije.
Svi radovi, kontrola kvalitete i izvedba moraju biti u skladu sa projektom, odgovarajuim
poglavljima ovih OTU, te zahtjevima nadzornog inenjera.
Obraun radova
Rad se mjeri u etvornim metrima izraenih povrina bankine na osnovi stvarno
obavljenog rada u okviru projekta.
Plaa se po jedininoj cijeni iz ugovora u koju treba biti ukljuena dobava, sav rad,
materijal i prijevoz potreban za potpuno dovrenje bankina.
2-16.5
IZRADA
BANKINA
TEKSTILA
PRIMJENOM
BITUMENIZIRANIH
NETKANIH
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa zatitu bankina primjenom bitumeniziranih netkanih tekstila na
povrinama predvienim projektom ili prema zahtjevu nadzornog inenjera.
Materijal
Bitumenizirani netkani tekstil spada u hidroizolacijske materijale. Sastoji se od
poliesterskog uloka i bitumenskog veziva. Bitumenizirani netkani tekstil je
vodonepropusan a ova svojstva zadrava i nakon odreenog postotka deformacije.
Izrada
Openito bankine se izrauju od materijala koji su opisani u potpoglavlju 2-16.1 do 216.4. Pri tome, primijenjeni materijali ne osiguravaju nepropusnost bankina pa zbog vode
dolazi do deformacija i unitavanja postojee bankine i rubova kolnika. Da bi se smanjilo
nepovoljno djelovanje oborinskih voda, tijekom izrade bankina, ispod zavrnih slojeva
(humus, kameni materijal) ugrauje se bitumenizirani netkani tekstil.
Bitumenizirani netkani tekstil mora imati veu irinu od bankine za 10-15 cm kako bi se s
kraja uvrstio vezanim slojem (asfalt ili beton). Kontrola kakvoe za bitumenizirani
netkani tekstil provodi se prema ostalim podpoglavljima ovih OTU.
Obraun rada
Izrada bankina primjenom bitumeniziranih netkanih tekstila obraunava se u metrima,
prema stvarno izvedenim radovima, a plaa se po ugovorenim jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni sadrani su sav rad i materijal potreban za ovu vrstu zatite, opisane u
ovom potpoglavlju.
Stranica 2-74
ZEMLJANI RADOVI
2-17
HRN U.B1.016/68
HRN U.B1.018/80
HRN U.B1.020/80
HRN U.B1.022/68
HRN U.B1.024/68
HRN U.B1.030/68
HRN U.B1.038/68
HRN U.B1.042/69
HRN U.B1.046/68
HRN U.B1.048/68
HRN U.B1.050/69
HRN B.C1.011/82
HRN B.C1.012/79
HRN B.C1.020/81
HRN B.C8.042/81
HRN U.E1.010/81
HRN U.E8.010/81
HRN U.E9.024/80
Geomehanika ispitivanja ,
Uzimanje uzoraka
Geomehanika ispitivanja ,
Odreivanje vlanosti tla
Geomehanika ispitivanja ,
Odreivanje zapreminske mase materijala tla bez
pora
Geomehanika ispitivanja,
Odreivanje zapreminske teine tla
Geomehanika ispitivanja,
Odreivanje granulometrijskog sastava
Geomehanika ispitivanja,
Odreivanje granica teenja i valjanja tla
Geomehanika ispitivanja,
Odreivanje promjena zapremine tla
Geomehanika ispitivanja,
Odreivanje sadraja sagorljivih i organskih
materija tla
Geomehanika ispitivanja,
Odreivanje pritisne vrstoe tla
Geomehanika ispitivanja,
Odreivanje optimalnog sadraja vode
Geomehanika ispitivanja,
Odreivanje kalifornijskog indeksa nosivosti
Geomehanika ispitivanja,
Odreivanje modula stiljivosti metodom krune
ploe
Geomehanika ispitivanja,
Odreivanje optimalnog sadraja vode cementom
stabiliziranog tla
Geomehanika ispitivanja,
Ispitivanje otpornosti cementom stabiliziranog tla
prema mrazu
Portland cement.
Portland cementi sa dodacima. Metalurki cement.
Pucolanski cementi.
Cement.
Nain isporuke, pakovanja, smjetaja i uzimanja.
uzoraka
Graevinsko vapno.
Vrste, namjena i uvjeti kakvoe.
Graevinsko vapno.
Metode fiziko-mehanikih ispitivanja
Projektiranje i gradnja cesta,
Zemljani radovi na izgradnji cestaTehniki uvjeti za izvrenje
Projektiranje i gradnja cesta,
Nosivost i ravnost na nivou posteljice
Izrada nosivih slojeva kolnikih konstrukcija cesta
od materijala stabiliziranog cementom i slinim
hidaulinim vezivima -Tehniki uvjeti za izradu
Stranica 2-75
ZEMLJANI RADOVI
HRN U.E9.026/82
HRN EN 918:2001
HRN EN 963:2001
HRN EN 964-1:2001
HRN EN 965:2001
HRN EN ISO 10319:2001
HRN EN ISO 11058:2001
DIN 53 384
NORM S 2073
NORM S 2076
NORM EN 30318
RVS 3.63
RVS 8. 24
Stranica 2-76
3. POGLAVLJE
ODVODNJA
SADRAJ
3-00
3-01
3-02
3-03
3-04
3-04.6
3-04.7
3-05
3-06
ODVODNJA
3. POGLAVLJE
ODVODNJA
3-00
OPE NAPOMENE
U ovom 3. poglavlju OTU propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale,
proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja radova na odvodnji. OTU su pisani na
nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor
kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).
Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i
tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna
norma obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu
neka norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua norma ili propis.
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.
3-00.1
DEFINICIJE
Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.
Jarci su umjetne udubine u tlu kojima se prihvaa povrinska voda s kolnika ceste i
usjeka ili nasipa i odvodi dalje do propusta, vodotoka, vododerina i sl. Jarci se izvode
segmentnog, trapeznog ili drugog presjeka. Mogu biti neobloeni i obloeni.
Drenae su podzemne graevine koje se koriste za prikupljanje i odvodnju procjednih
voda iz kolnike konstrukcije, okolnog sraslog tla i podzemnih voda.
Cestovni propusti su graevine kojima se proputaju vode manjeg obima.
Separatori su ureaji koji su konstruirani da omoguavaju prihvat i protok oborinskih
voda uz zadravanje tetnih efluenata.
Cestovna kanalizacija je sustav odvodnje oborinske vode s kolnika ceste, bankina i
pokosa usjeka pomou elemenata povrinske odvodnje (rubnjak, rigol i slivnik s kinom
reetkom) te putem revizijskih okana uvode u kanalizaciju. Gradi se kao zatvoreni ili
otvoreni odvodni sustav.
Revizijsko okno (RO) je okrugla ili etvrtasta graevina sa poklopcem koja slui za
prihvat procjednih ili oborinskih voda i reviziju u sustavu odvodnje.
Slivnici (vodolovna grla) su okrugle ili etvrtaste graevine sa slivnom reetkom za
prihvat oborinskih voda s prometnih povrina.
Stranica 3-1
3
3-01
ODVODNJA
POVRINSKO ODVODNJAVANJE
Openito
Oborinske vode okolnog terena koje se slijevaju ka prometnici bilo da se trasa nalazi u
usjeku ili u nasipu, potrebno je prihvatiti obodnim kanalima (jarcima) kako na rubu
usjeka tako i u noici nasipa te sakupljenu vodu odvesti izvan pojasa prometnice.
Jarci se izvode segmentnog, trapeznog ili drugog presjeka koji je zadan projektom. Jarci
mogu biti neobloeni i obloeni.
Dno jarka u noici nasipa, u bilo kojem poprenom presjeku ceste, mora biti nii od
visine vanjskog ruba najnieg nosivog sloja kolnike konstrukcije za min 30 cm.
Ukoliko tom uvjetu iz bilo kojeg razloga nije mogue udovoljti potrebno je izgraditi
zatvorenu odvodnju.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
3-01.1
ODVODNI JARCI
Openito
Rad obuhvaa iskop jaraka, te odvoz ili razastiranje iskopanog materijala odvodnih jaraka
uz noicu nasipa ili uz rub usjeka u sraslom tlu kategorije A, B i C, te njihovo oblaganje
razliitim materijalima: kamen, busen, oblogom betonom izraenim na licu mjesta ili
montano.
Materijal iz iskopa razastire se u pojasu ceste ako je to mogue ili se odvozi u odlagalite
i tamo razastire.
Izmjera i obraun iskopa vri se prema ovim OTU, potpoglavljeka 2-06.
Prema vrsti obloge razlikujemo:
Jarke s uzdunim padom dna veim od 10% potrebno je izvesti sa stepenicama koje
ublaavaju taj pad.
Za radove na iskopu za jarke primjenjuju se odredbe potpoglavlja 2-06- 2-07, i 2-08 ovih
OTU-a, tako da se obraun svih radova iskazuje u stavkama ovog poglavlja.
Projektom traena zbijenost ureenog dna, prije ugradnje obloge jarka, provjerava se
tekuim ispitivanjem modula stiljivosti, metodom krune ploe ili mjerenjem stupnja
zbijenosti ispitivanjem prostorna mase tla na svakih 100 m1 ureenog dna rova., uz
primjenu HRN U.B1.046; HRN U.B1.012 ; HRN U.B1.016 i HRN U.B1.038.
Ako je uzduni pad jarka vei od 2 %, a manji od 10% jarak je potrebno obloiti oblogom
otpornom na eroziju.
Stranica 3-2
ODVODNJA
3-01.1.1
3-01.1.2
Stranica 3-3
ODVODNJA
Njega betona provodi se prskanjem izvedenih povrina vodom ili odgovarajuim
kemijskim sredstvima koja sprjeavaju isparavanje vlage iz svjeeg betona kao i
oblaganje svjeeg betona materijalima koji zadravaju vlagu.
Izvedene razdjelnice, treba zapunjavajti drobljenim kamenim pijeskom veliine zrna 0/4
mm, ili odgovarajuom masom za zalijevanje.
Osnovna svojstva koje treba zadovoljiti mase za zalijevanje su: plastinost, trajna
otpornost na sunevo zraenje, vodonepropusnost, otporna na agresivna djelovanja vode
ili drugih sakupljenih efluenata ukoliko se u taj jarak slijevaju vode s prometnih povrina.
Nakon zavretka svih radova treba oistiti jarak i zonu oko njega u cijeloj duini.
Za izradu betonske obloge koristi se beton C 40/45 (M30) s potrebnim dokazima traene
kvalitete u projektu.
Kontrola kakvoe
Iskop jarka treba biti izveden u poprenom presjeku, visinski i u padovima u svemu
prema projektu.
Iskopi za jarke, moraju odgovarati mjerama koje e omoguiti izvedbu projektirane
betonske obloge. Nisu doputena odstupanja koja bi se odrazila na izradu i odstupanje od
projektom zadane debljine obloge za vie od 10 mm.
Podloga za betonsku oblogu mora biti isplanirana i sabijena prema zahtjevu projekta i
potpoglavlja 2-08 ovih OTU-a i odgovarajuih normi, te geodetski kontrolirana na
svakom projektnom profilu a po potrebi i gue.
Osnovne svojstva mase za zalijevanje su plastinost, otpornost na sunevo zraenje i da je
vodonepropusna, otporna na agresivna djelovanja vode ili drugih sakupljenih efluenata
ukoliko se u taj jarak slijevaju vode s prometnih povrina.
Beton u svemu mora odgovarati zahtjevima iz projekta, betonu klase C 40/45 (MB 30) i
potpoglavljima 7-00.1 i 7-00.2 ovih OTU-a.
Obraun rada
Koliine radova na iskopu jarka obraunavaju se u kubinim metrima stvarnog iskopa
posebno po kategorijama iskopanog tla.
Oblaganje jarka ukljuujui i izradu pdloge obraunava se u m2 stvarnog oblaganja jarka
mjereno prema rzvijenoj povrini betonske obloge.
Jeidininom cijenom obraunato je ureenje iskopa jarka, u projektiranom nagibu pokosa
i uzdunom nagibu dna i u tu svrhu koritenje posebnog pribora i alata te izrada podloge.
Eventualni viak radova, koji bi nastao uslijed nepridravanja zahtjeva, projekta i ovih
OTU-a ne priznaje se kao viak ili kao dopunski rad.
3-01.1.3
Stranica 3-4
ODVODNJA
Stranica 3-5
ODVODNJA
Oblaganje jaraka se izvodi od nekoliko oblika, veliine i obrade kamena:
lomljenog kamena,
klesanim kamenom (klesancem)
kamenim ploama
krupnom i sitnom kockom.
Stranica 3-6
ODVODNJA
Niveleta dna jarka treba biti izvedena s tonosti maksimalnog odstupanja ( 1 cm)
mjerena na svakom projektnom profilu a po potrebi i gue. Pokosi kanala obiljeavaju se
profilnim letvama kako bi se mogli izraditi pravilni nagibi i ravne plohe obloge.
Uvjeti i metode ispitivanja kvalitete kamena za koritenje prirodnog kamena za oploenje
provjeravaju su vaeim hrvatskim normama ili Europskim normama
EN 1341 i ovim OTU.
Obraun rada
Koliine radova na iskopu jarka obraunavaju se u kubinim metrima stvarnog iskopa
posebno po kategorijama iskopanog tla.
Oblaganje jarka ukljuujui i izradu pdloge obraunava se u m2 stvarnog oblaganja jarka
mjereno prema razvijenoj povrini kamene obloge. mjerene po vanjskoj plohi obloge.
Rad po ovoj stavci mjeri se i obraunava po m2 izvedene razvijene povrine kamene
obloge debljine prema projektu, mjereno po vanjskoj plohi jarka.
U jedininu cijenu izrade jarka ukljuen je i iskop materijala za jarak te njegovo zbijanje
prema potpoglavljima 2-06, 2-07 i 2-08 ovih OTU-a. te ureenje iskopa jarka, u
projektirani nagibu pokosa i dna u zadani uzdunog pada, i prema potrebi, u tu svrhu
koritenje posebnog pribora i alata.
Isto tako u jedininu cijenu obraunato je ureenje dotjerivanje korita iskopanog jarka, u
projektom zadane nagibe pokosa i projektom zadani uzduni pada dna jarka.
U jedininu cijenu ukljuen je sav potreban pribor i alat potreban za potpuno dovrenje
jarka, kao i ienje jarka nakon zavrnih graevinskih radova.
Eventualni viak radova, koji bi nastao uslijed nepridravanja zahtjeva, projekta i ovih
OTU-a ne priznaje se kao viak ili kao dopunski rad.
3-01.1.4.2
Stranica 3-7
ODVODNJA
Oblik pojedine plohe takvog kamena mogu je i kao poligonalan samo s ravnom grubo
obraenom vidljivom plohom. Spojevi sa susjednim kamenom, su neobraeni ili grubo
obraeni do visine ugradnje u pijesak.
Reke izmeu postavljenih kamenih elemenata ispunjavaju se kamenom drobljenom
sitnei, rjee cementnim mortom ili drugim materijalom koji je odreen projektom.
Kontrola kakvoe
Veliina jedne stranice klesanog kamena je u tlocrtu manja od irine dna projektiranog
jarka, dok duljina po bilo kojoj rubu na spoju s drugim, nije vea od 20 cm.
Ukoliko je tlo na kojim se planira gradnja odvodnog jarka nekvalitetno, mogua je
zamjena loeg sloja tla u debljini min. 25 cm. ispod projektirane nivelete, koritenjem
geotekstila, dreniranje podloge ili druga rjeenja.
Izvedba odvodnog jarka na takvim odsjecima nekvalitetne podloge treba predhoditi
izrada probne dionica cca 30 m duine na temelju koje e se odluiti o nainu izvedbe
jarka.
Za oblaganje odvodnih jaraka kamenom upotrebljava se zdrav (jedar) kamen, postojan na
atmosferske utjecaje, dimenzija odreenih projektom. Uvjeti kvalitete kamena zadani su
projektom, ovim OTU ili normom EN 1341.
Niveleta dna jarka treba, ne uzimajui u obzir lokalne neravnine kamena, biti izvedena
tako da je doputeno maksimalno odstupanja ( 1 cm) mjerena na svakom projektnom
profilu a po potrebi i gue.
Kamene elementi obloge uvruju se i pridravaju betonskim pragovima na mjestima
promjene pada dna jarka ili na svakih 25-50 m duine izvedenog jarka, ili kako je to
projektom zadano.
Pragovi moraju biti izvedeni s tonosti po visini tako da je doputeno odstupanje( 1 cm).
Pokosi kanala obiljeavaju se profilnim letvama kako bi se mogli izraditi pravilni nagibi i
ravne plohe obloge. Reke izmeu kamenja ne smiju biti vee od 2 cm.
Reke se zalijevaju cementnim mortom u omjeru 1:3, ili zapunjavaju drobljenim
kamenom sitnei do veliine zrna 5 mm.
U sluajevima posebnih uvjeta zatite podzemnih voda, reke se zalijevaju masom za
zalijevanje reki.
Kod vodonepropusnih obloga masa za zalijevanje razdjelnica mora zadovoljavati zahtjeve
propisane projektom i ovim OTU-a.
Masa za zalijevanje reki redovito je tvorniki proizvod koja ima svojstva traena u
projektu (to su trajnost, otpornost na sunevo zraenje, temperaturne razlike, djelovanje
kemijskih agresivnih tvari i dr.).
Obraun rada
Koliine radova na iskopu jarka obraunavaju se u kubinim metrima stvarnog iskopa
posebno po kategorijama tla.
Oblaganje jarka, ukljuujui i izradu podloge, obraunava se u m2 stvarnog oblaganja
jarka mjereno prema razvijenoj povrini kamene obloge debljine prema projektu, mjereno
po vanjskoj plohi obloge.
Stranica 3-8
ODVODNJA
Stranica 3-9
ODVODNJA
zadani su projektom a utvruju se hrvatskim ili evropskom normama EN 1341 odnosno
ovih OTU-a.
Izvoa radova, odnosno dobavlja, duan je prije ugradnje predoiti dokaze o
uporaljivosti u originalu za pojedine koritene materijale.
Niveleta dna jarka treba biti, ne uzimajui u obzir lokalne neravnine kamena, izvedena
tako da je doputeno maksimalno odstupanje ( 1 cm) mjereno na svakom projektnom
profilu a po potrebi i gue.
Pokosi kanala obiljeavaju se profilnim letvama kako bi se mogli izraditi pravilni nagibi i
ravne plohe obloge.
U uvjetima zatite podzemnih voda, reke se zaljevaju masom za zalijevanje reki.
Masa za zalijevanje reki redovito je tvorniki proizvod koji ima svojstva traena u
projektu ( trajnost, otpornost na sunevo zraenje, otpornost na temperaturne razlike,
otpornost na djelovanje kemijskih agresivne tvari i dr.).
Obraun rada
Koliine radova na iskopu jarka obraunavaju se u kubinim metrima stvarnog iskopa
posebno po kategorijama iskopanog tla.
Oblaganje jarka ukljuujui i izradu podloge obraunava se u m2 stvarnog oblaganja jarka
mjereno prema razvijenoj povrini kamene kocke debljine prema projektu, mjereno po
vanjskoj plohi obloge.
Jedininom cijenom obuhvaeni su i svi materijali, kao i sve radnje neposredno ili
posredno vezane uz potpuno zavrenje radova, sav materijal, prijevozi, prijenosi i sve
ostalo to je potrebno za potpuno dovrenje rada.
3-01.1.5
Stranica 3-10
ODVODNJA
Kontrola kakvoe
Iskop jarka treba biti visinski i u padovima u svemu prema projektu. Iskopi za jarke
moraju odgovarati mjerama za kasnije oblaganje busenjem i nisu doputena vea lokalna
odstupanja koja bi prouzroila neravnosti dna.
Izrada jaraka mora biti u svemu prema projektu a posebno u pogledu uzdunih padova do
1%. Nije doputeno izvesti jarke s lokalnim neravninama dna u kojima se zadrava voda.
Nagibi pokosa jarka moraju biti na cijeloj duini ujednaeni a pad dna istosmjeran i
usmjeren ka ispustu.
Kvalitetu i vrstu trave busena koji e se koristiti za oblaganje jarka, posebno iz
pozajmita, treba odobriti strunjak za hortikulturu odnosno projektant za hortikulturo
ureenje okolia ceste uz predoenje valjanih dokaza ugradivosti za busenje iz razliitih
pozajmita.
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava u m2 stvarno izvedene razvijene povrine ugraenog busenja ili
travnatih traka mjereno po vanjskoj plohi jarka.
Stavka obuhvaa strojni i djelomino runi iskop jarka u materijalu B ili C kategorije,
odbacivanje iskopanog materijala uz jarak na min 2 m, ili odvoz i razastiranje materijala
na odlagalitu, dobavu i postavu humusa za podlogu te busena.
Stavkom je ukljuen i rad na finom ureenju pokosa i dna jarka s humuziranjem, dobava
busena kao i sav materijal, prijevozi, odlaganje, prijenosi i sve ostalo to je potrebno za
potpuno dovrenje busenom obloenog jarka.
Radovi iskopa izvode se u svemu prema potpoglavlju 2-06 i 2-07 ovih OTU-a.
Jedininom cijenom obuhvaeni su dobava, ugradnja i sve radnje neposredno ili posredno
vezane uz potpuno dovrenje jarka.
Stranica 3-11
3
3-02
ODVODNJA
DRENAE
Openito
Drenae su podzemne graevine koje se koriste za prikupljanje i odvodnju procjednih
voda iz kolnike konstrukcije i okolnog sraslog tla i podzemnih voda, u sluaju da trasa
ceste presijeca kontaktne plohu vodopropusnog i vodonepropusnog sloja tla.
Projektna rjeenja za prihvat i odvodnju procijednih voda iz kolnike konstrukcije
cestovnih prometnica u nasipu su jednostavne konstrukcije dok je izvedba drenanih
sustava kod cesta u usjeku i zasjeku znatno sloenija.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera, odredbama HRN U. S4. 062 i odredbama ovih OTU-a.
Ovim Tehnikim uvjetima obuhvaeni su sljedei tipovi drenaa:
3-02.1
IZRADA PROCIJEDNICA
Opis rada
Rad obuhvaa izvedbu tankog sloja zrnatog kamenog materijala kao produetak donjeg
nosivog sloja kolnike konstrukcije u irini bankina, obostrano ili samo u irini nie
bankine.
Zrnati kameni materijal ugrauje se u debljini prema projektu, ali min 10 cm strojno, ili
iznimno u manjim koliinama, runo. Materijal se ugrauje i sabija laganim sredstvima
do modula stiljivosti koji iznosi Ms 35 MN/m2 .
Kontrola kakvoe
Ugraeni materijal mora zadovoljavati uvjete propisane u potpoglavlju 3-01.1 ovih
OTU-a.
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava u kubinim metrima (m3) ugraenog zrnatog kamenog
materijala. Jedinina cijena obuhvaa i po potrebi i runo planiranje (ureenje) posteljice
do projektom traene tonost i odredbama ovih OTU-a.
3-02.2
Stranica 3-12
ODVODNJA
Glina mora biti visoke plastinosti, a ugrauje se pri optimalnoj vlanosti i zbija tako da
stupanj zbijenosti iznosi najmanje Sz 95% od standardnog postupka po Proctoru.
Betonska podloga se ugrauje na ureenu podlogu prema projektu najnie klase C 20/25.
Drenane cijevi su tvorniki proizvedene perforirane cijevi od betona, azbestcementa ili
tvrdog PVC profila 10, 15 ili 20 cm.
Drenane cijevi se polau na preuzetu podlogu, oblau se filtarskim slojem od ljunka ili
tucanika krupnoe 8-63 mm, debljine sukladno odredbama HRN U. S4. 062.
Ugradnja filtarskog kamenog sloja prema projektu izvodi se nakon ugradnje drenane
cijevi.
Rov se iznad drenanog sloja ispunjava zrnatim kamenim materijalom kakvoe i
zbijenosti ovisno o uvjetima iz projekta.
Zrnati kameni materijal u rovu treba paljivo zbiti da se ne otete drenane cijevi, a da
materijal ipak bude dovoljno zbijen, kako ne bi dolo do naknadnih slijeganja. Nain
zbijanja odobrava nadzorni inenjer.
Umjesto filtarskog kamenog sloja mogua je uporaba geotekstila u kombinaciji sa
ljunkom prema detaljima iz projekta.
Drenane cijevi su spojene na vodolovna grla ili se na kraim usjecima (priblino do
100 m), isputaju izravno u teren, prema rjeenom detalju iz projekta.
Kontrola kakvoe
Za podlogu drenanih cijevi koristi se beton najnie klase C 20/25. Kakvoa betona,
njegova izrada i potvrivanje sukladnosti treba biti u skladu s HRN EN 206-1,
HRN EN12370 i odredbama ovih OTU-a.
Drenane cijevi i geotekstil moraju odgovarati zahtjevima iz projekta i uvjetima hrvatskih
normi HRN U.S4. 062.
Tonost ugradnje drenane cijevi provjerava se geodetskim mjerenjem na svakom
projektnom profilu a ako je potrebno i gue.
Projektom traena zbijenost dna rova, prije ugradnje drenanih cijevi, provjerava se
tekuim ispitivanjem modula stiljivosti metodom krune ploe ili mjerenjem stupnja
zbijenosti ispitivanjem prostorna mase na svakih 100 m1 ureenog dna rova; sve prema
HRN U.B1.046; HRN U.B1.012 ; HRN U.B1.016 i HRN U.B1.038.
Obraun rada
Iskop za drenani rov obraunava se prema projektu i potpoglavlju 2-05 ovih OTU-a.
U jedininu cijenu izrade drenae ukljuena je nabava, doprema i po potrebi privremeno
uskladitenje materijala potrebnog za izradu drenanog sustava prema projektu.
Jedinina cijena obuhvaa po potrebi i runo planiranje (ureenje) dna rova do projektom
traene tonost i ovih OTU-a, te nabavu , prijevoz i ugradbu svih potrebnih materijala za
izradu drenae, kao i zatrpavanje preostalog dijela rova iznad drenanog filtra, ienje
materijala oko rova od svih zaostalih materijala poslije ugradnje. Stavkom se obraunava
i eventualna potrebna i mjestimina sanacija dna iskopa prema odredbama potpoglavlja
2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU-a.
Rad se mjeri i obraunava po metru dunom (m1) izvedenog drenanog sustava prema
projektu.
Stranica 3-13
ODVODNJA
3-02.3
DUBOKA DRENAA
3-02.3.1
Iskop rova
Opis rada
Rad obuhvaa strojni iskop rova u B i C kategorijama materijala a u svemu prema
dimenzijama iz projekta i odredbama potpoglavlja 2-05 ovih OTU-a.
Iskop rova za duboke drenae radi se u kampadama u razmacima prema rjeenju iz
projekta i s obveznim osiguranjem iskopa od uruavanja.
Iskopani materijal odlae se privremeno uz rub iskopanog rova na takvoj udaljenosti na
kojoj nee izazvati uruavanje rova. Dio materijala se koristi za zatrpavanje rova a viak
odvozi na odreeno odlagalite i tamo razastire.
Minimalna irina iskopa rova za duboku drenau uvjetovana je projektiranom dubinom
rova, te geotehnikim osobinama tla i konstruktivnim rjeenjima osiguranja iskopa od
uruavanja.
Kontrola kakvoe
Sve dimenzije iskopa izvode se prema zadanim kotama iz projekta u svemu prema
europskim normama EN 1610 1997.
Rovove treba izvoditi tako da se osigura struna ugradnja drenanog sustava.
Ukoliko to projektom nije definirano, doputeno odstupanje kote iskopa ureenog dna
rova moe biti lokalno 3 cm od projektirane kote. Na mjestima izvedbe revizionih
okana, kod pada dna drenae manjeg od 1%, odstupanje od projektom zadane kote dna
doputeno je do max. 1 cm.
Stabilnost pokosa rova treba postii, ako je to potrebno, obzirom na fiziko-mehanika
svojsva tla, prikladnim razupiranjem ili drugim prikladnim nainom. Uklanjanje razupora
treba obaviti sukladno sa statikim proraunom tako da se drenana cijev ne oteti i ne
promjeni poloaj.
Ukoliko sraslo temeljno tlo ili openito dno iskopa, ne udovoljava traenim uvjetima
nosivosti, potrebno ga je poboljati do zadane zbijenosti. To se postie zbijanjem ili
zamjenom materijala u svemu prema odredbama potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU.
Projektom traena zbijenost tla dna rova, prije ugradnje drenanih cijevi, provjerava se
tekuim ispitivanjem modula stiljivosti metodom krune ploe ili ee mjerenjem
stupnja zbijenosti ispitivanjem prostorne mase na svakih 100 m ureenog dna rova, prema
HRN U.B1.046 ; HRN U.B1.012 ;HRN U.B1.016 i HRN U.B1.038.
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava po kubinom metru (m3) stvarno izvrenog iskopa u sraslom
stanju prema mjerama iz projekta, posebno po kategorijama tla prema potpoglavlju 2-05
ovih OTU-a.
Stavkom se obraunava iskop tla odreene kategorije, sva potrebna razupiranja, crpljenje
vode, privremeno odlaganje materijala iz iskopa, utovar i odvoz vika materijala na
odlagalite i ienje terena u pojasu rova nakon dovrenja radova na izvedbi drenae.
Stranica 3-14
ODVODNJA
Jedinina cijena obuhvaa po potrebi i runo planiranje (ureenje) dna rova do projektom
traene tonost i ovih OTU-a. Stavkom se obraunava i eventualno potrebna mjestimina
sanacija dna iskopa prema odredbama potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU-a.
3-02.3.2
3-02.3.3
Stranica 3-15
ODVODNJA
Drenane cijevi se polau na preuzetu podlogu u uzdunom padu prema projektu.
Kontrola kakvoe
Sve drenane cijevi moraju imati dokaz o uporabljivosti, koji se u originalu predaju
nadzornom inenjeru shodno potpoglavlju 0-17 ovih OTU-a, a njihovu primjenu
odobrava nadzorni inenjer.
Zahtjevana kvaliteta cijevi za drenau propisana je odgovarajuim normama u okviru
ovih OTU-a .
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava po metru dunom (m1) poloene drenane cijevi prema
projektu
U jedininu cijenu ukljuena je nabava, doprema, po potrebi privremeno uskladitenje
cijevi , strojno sputanje na podlogu i spajanje cijevi u projektirani uzduni nagib.
3-02.3.4
Stranica 3-16
ODVODNJA
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava u kubinim metrima (m3) za ugraeni filtarski sloj prema
projektu.
Rad na izradi zavrnog vodonepropusnog sloj od glinovitog materijala obraunava se u
kubinim metrima (m3) stvarno ugraenog sloja.
Jedinine cijene obuhvaaju dobavu, prijevoz, privremeno skladitenje i ugradbu
materijala projektom predvienih slojeva te zatvaranje rova materijalom prema
zahtjevima iz projekta, te ienje terena od otpadnog materijala koji je nastao izvedbom
drenaa.
Stranica 3-17
3
3-03
ODVODNJA
CESTOVNI PROPUSTI
Openito
Propusti se rade u svemu prema nacrtima i detaljima iz projekta.
Oni mogu biti:
Izrada propusta obuhvaa sve potrebne radove kao to su: iskopi s odvozom iskopanog
materijala, planiranje, izradu svih potrebnih oplata, skela, nabavu i postavljanje armature,
sva betoniranja, izradu izolacije, montiranje betonskih, azbestcementnih ili metalnih
cijevi, izradu tajaa, slapita, uljeva, izljeva i sve druge radove potrebne za potpuno
dovrenje propusta prema projektu, odnosno zahtjevu nadzornog inenjera.
3-03.1
Stranica 3-18
ODVODNJA
3-03.2
Stranica 3-19
3
3-04
ODVODNJA
CESTOVNA KANALIZACIJA
Openito
Sve oborinske vode s kolnika ceste, bankina i pokosa usjeka prihvaaju se elementima
povrinske odvodnje (rubnjak, rigol i slivnik s kinom reetkom) i putem revizionih
okana uvode u kanalizaciju. Cestovna kanalizacija se shodno postavljenim uvjetima,
gradi kao zatvoreni ili otvoreni odvodni sustav. Tretman prihvaene vode ovisi o
postavljenim uvjetima i mjerama vodozatite za podruja kroz koji cesta prolazi.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OUT-a.
Kanalizacija mora biti izvedena prema detaljima predvienim u projektu i u skladu s
ovim OTU-a.
Svaka izmjena projekta koju predlae izvaa, a s kojom je suglasan projektant, prije
izvedbe mora biti odobrena i od nadzornog inenjera.
Kanalizacijske cijevi se polau na dno iskopanog rova na podloni sloj, koji mora biti
uredno isplaniran, sabijen, izraen u projektiranim mjerama i zadanim nagibima.
Podloga treba zadovoljiti odredbe ovih OTU-a.
Projektom traena zbijenost ureenog dna rova, prije ugradnje pojedinih dijelova
kanalizacije, provjerava se mjerenjem modula stiljivosti metodom krune ploe ili
mjerenjem stupnja zbijenosti ispivanjem prostorna mase ureenog tla dna rova. prema
HRN U.B1.046 i HRN U.B1.012 .
Tekua mjerenja u cilju provjere zbijenosti ureenog dna rova kanalizacije treba izvriti u
svakom razmaku izmeu dva susjedna reviziona okna.
3-04.1
Stranica 3-20
ODVODNJA
Stranica 3-21
ODVODNJA
Izvedbu sanacije nekvalitetnog tla u dnu rova na duim dionicama, treba izvesti na
temelju rezultata ispitivanja na probnoj dionici.
Duina probne dionice na temelju koje e se odluiti najprikladniji nain sanacije je
priblino 30 m.
Radovi na sanaciji nekvalitetnog tla izvode se u svemu prema potpoglavlju 2-08.2 ovih
OTU-a. Nain, uvjeti i detalji ugradnje podlonih slojeva za cijevi odreeni su projektom
i europskom normom EN 1610:1997.
Eventualne izmjene projektnih rjeenja moe odobriti nadzorni inenjer ali u skladu s
navedenom normom i uz suglasnost projektanta.
3-04.2.1
Stranica 3-22
ODVODNJA
Stranica 3-23
ODVODNJA
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava u metrima kubinim (m3) ugraenog sloja betona debljine i
irine i prema projektu, klase C 12/15 (MB 15). Sve eventualne vee koliine ugraenog
betona iznad projektirane zbog greaka u iskopu nee se obraunati niti platiti.
U cijenu rada ukljuena je dobava, prijevoz ugradnja i njega betona.
3-04.3
Stranica 3-24
ODVODNJA
Stranica 3-25
ODVODNJA
Stranica 3-26
ODVODNJA
Stranica 3-27
ODVODNJA
Obraun rada
Radovi se mjere i obraunavaju po komadima ugraenog i preuzetog revizijskog okna
prema dimenzijama iz projekta.
U jedininu cijenu ukljuena je priprema podloge, nabava, doprema (dovoz), ugradnja,
njega tvorniki pripremljenog betona, izvedba kinete, ugradnja stupaljki, izvedba leaja
ili okvira poklopca, uklanjanje oplate i ienje okolia od otpada nastalog tijekom
izvedbe revizijskog okna.
3-04.4.2
Stranica 3-28
ODVODNJA
3-04.4.3
3-04.4.4
Stranica 3-29
ODVODNJA
Kontrola kakvoe
Tonost izvedbe prati se i kontrolira geodetskom snimkom visine ugraenog poklopca i
svako odstupanje od projektom zadanih mjera i kota veom od 1 cm. treba popraviti.
Ukoliko se poklopac nalazi u kolniku, onda je doputeno odstupanje od visine zavrnog
sloja od 5 mm.
Izvoa radova odnosno proizvoa poklopaca prije ugradnje okvira i postavljanja
poklopca obvezan je predati nadzornom inenjeru u originalu dokaz o uporabljivosti.
Obraun rada
Radovi se mjere i obraunavaju po komadu ugraenog okvira i poklopca prema
dimenzijama iz projekta.
Stavkom se obraunava nabava, doprema i ugradnja okvira na pripremljeno leite i
postavljanje poklopca zadane nosivosti iz projekta. Jedinina cijena ukljuuje i izradu
armirano betonskog okvira za leite poklopca RO.
3-04.5
3-04.5.1
Stranica 3-30
ODVODNJA
Kontrola kakvoe
Slivnici se ugrauju prema zadanim mjerama i rasporedu iz projekta.
Dno iskopa za slivnik mora biti zbijeno do modula stiljivosti Ms 25 MN/m2. mjereno
krunom ploom 300 mm ili do stupnja zbijenosti Sz 95% u odnosu na standardni
Proctorov postupak.
Tonost izvedbe prati se i provjerava geodetskim snimkama, kako podloge cijevi tako i
visinski poloaj ugraene cijevi. Ugraeni beton mora biti ravnih i glatkih povrina, bez
gnijezda i pukotina.
Izvoa moe poeti s gradnjom slivnika nakon to je nadzorni inenjer preuzeo ugraeni
podloni sloj.
Kontrola kakvoe, proizvodnje i ugradnje, te potvrivanje sukladnosti, treba odgovarati
zahtjevima iz potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih ovih OTU-a i onih koji su
propisani projektom.
Svi radovi moraju biti tako izvedeni da je osigurana projektom propisana
vodonepropusnost slivnika. Izvedba gornjeg ruba slivnika treba izvesti u zadanom
poprenom nagibu kolnika ili rigola. Gornji rub reetke treba ugraditi za 5-8 mm nie od
kote rigola ili ruba kolnika.
Obraun radova
Radovi se mjere i obraunavaju po komadima ugraenog slivnika prema dimenzijama iz
projekta.
U jedininu cijenu ukljuena je nabava, doprema (dovoz), ugradnja, njega tvorniki
pripremljenog betona, izvedba leaja ili okvira i postavljanje slivne reetke, uklanjanje
oplate i ienje okolia od otpada nastalog tijekom izvedbe slivnika.
3-04.5.2
Stranica 3-31
ODVODNJA
Stranica 3-32
ODVODNJA
Obraun rada
Rad po ovoj stavci obraunava se po m3 ugraenog materijala u rovu uz odbitak
volumena kanalizacione cijevi.
Rad se obraunava za ugraeni materijal posebno za:
RUBNJACI
3-04.7.1
Stranica 3-33
3
3-04.7.2
ODVODNJA
Izrada rubnjaka od kamena
Opis rada
Rubnjaci od prirodnog kamena moraju biti izraeni od zdravog, kvalitetnog, eruptivnog
ili sedimentnog, jedrog kamena. Ovi rubnjaci se izrauju prema zadanim dimenzijama iz
projekta. Rubnjaci od kamena ugrauju se na betonsku podlogu prema detalju iz projekta.
Reke izmeu pojedinih rubnjaka ne smiju biti ire od 10,0 mm. Ispunjavaju se
drobljenim pijeskom i zalijevaju cementnim mortom do dubine reke 4,0 cm u omjeru
1:2. Vidljiva povrina rubnjaka mora biti rezana ili obraena picom,
Kontrola kakvoe
Kameni rubnjaci moraju biti ugraeni prema kotama i mjerama iz projekta. Vidljiva
povrina rubnjaka mora zadovoljavati estetske zahtjeve to odobrava nadzorni inenjer,
nakon izrade kraeg pokusnog odsjeka i pregleda na poetku rada.
Kamen za rubnjak mora odgovarati zahtjevima iz projekta i uvjetima dokaza kakvoe iz
europski normi EN 1343:2000.
Izvoa je duan predati nadzornom inenjeru originalne dokaze o uporabljivosti
konkretnog kamena i drugih materijala koji e se koristiti tijekom izvedbe rubnjaka.
Tekua ispitivanja kakvoe obavlja izvoa prema odgovarajuim odredbama iz
Europskih normi EN 1343: 2000 i ovim OTU za pojedine upotrijebljene materijale.
Kontrolna ispitivanja kakvoe provode se u odnosu 1:3 na tekua ispitivanja.
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava u metrima (ml) izraenog rubnjaka, za svaku odgovarajuu
irinu i vrstu rubnjaka posebno. Stavka obuhvaa nabavu, dopremu po potrebi privremeno
uskladitenje kamenih elemenata, potrebna dorada i ugradnja sukladno detaljima iz
projekta.
Jedinina cijena stavke takoer ukljuuje i sav potreban dodatni rad i materijal kao to je
za izrada i sabijanje betonske podloge rubnjaka, korekciju visine podloge kao eventualni
dodatni iskop ili nasipavanje, te sve prijevoze i prijenose, kao i sve druge pomone
radove to je potrebno za potpuno dovrenje rubnjaka.
3-04.8
RIGOLI
Openito
Rad obuhvaa izradu rigola odreenog tipa po dimenzijama i odsjecima ceste prema
projektu a u svemu prema ovim OTU.
Rigoli mogu biti:
irina dna rigola je 0,50 ili 0,75 m, to ovisi o intenzitetu oborina, kako je projektom
odvodnje prometnice definirano. Rigoli se moraju zavriti prije poetka izrade slojeva
kolnike konstrukcije koji su po debljinama u zbroju tanji od debljine (visine) tijela (dna)
rigola.
Dno rigola se izrauju u poprenom nagibu 10 % do 15 % i drugim zadanim mjerama iz
projekta.
Stranica 3-34
ODVODNJA
3-04.8.1
Stranica 3-35
ODVODNJA
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava u metrima (ml) potpuno gotovih rigola izraenih prema
detaljima iz projekta.
Stavka ukljuuje i pripremu podloge, njeno sabijanje do zadane zbijenosti, dopremu
betona, betoniranje rigola u zadani popreni nagib i uzduni pad.
Ukoliko se rigol radi od tvorniki pripravljenih elemenata, stavkom se obraunava nabava
doprema, privremeno uskladitenje i ugradnja gotovih elemenata rigola kao i sav
potreban dodatni rad i materijal to je potrebno za potpuno dovrenje betonskog rigola.
3-04.8.2
Stranica 3-36
ODVODNJA
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava u metrima (ml) ugraenog rigola, za svaku odgovarajuu
irinu i vrstu rigola posebno. Stavka obuhvaa nabavu, dopremu po potrebi privremeno
uskladitenje kamenih elemenata, eventualno potrebnu doradu, i ugradnju dijelova rigola
sukladno detaljima iz projekta.
Jedinina cijena stavke takoer ukljuuje i sav potreban dodatni rad i materijal kao to je
izrada i sabijanje podloge rigola, korekcija visine podloge kao eventualni dodatni iskop ili
nasipavanje, dobavu i ugradnju cementnog morta, te svi prijevozi i prijenosi, zatita i
njega gotovog rigola, kao i sve drugo to je potrebno za potpuno dovrenje rigola.
3-04.9
po komadu (kom) u cijelosti izgraenog ispusta rigola ili rubnjaka, prema detaljima
iz projekta,
Stranica 3-37
ODVODNJA
Stavkom je obuhvaena izrada ispusta rigola ili rubnjaka s konstrukcijom prikljuka na
kanalice, ugradnju kanalica u pokos nasipa i izvedba izljeva oborinske vode na teren ili
uputanje u odreeni recipient.
U jedininu cijenu je ukljuena nabava doprema i po potrebi uskladitenje i ugradnja
podlonog pijeska i betonskih kanalica, nabava i doprema betona za izvedbu uljeva i
izvedbu ispusta na teren ili u recipient, ugradba podloge od pijeska i betona te sve drugo u
skladu s projektom.
U jedininu cijenu ukljuen je sav rad, materijal, pribor kao i prijevoz potreban za
potpuno dovrenje ispusta rigola ili rubnjaka.
Stranica 3-38
ODVODNJA
3-05
SEPARATORI I PRELJEVI
Openito
Separatori su po zadai i funkciji ureaji koji su konstruirani tako da omogoavaju
prihvat i protok oborinskih voda uz zadravanje tetnih efluenata u koliini min. 15 m3 ,
koji iz bilo kojih razloga dospiju na prometne povrine.
Ovi ureaji najee su pozicionirani u najniim tokama terena uz trasu prometnice, u
depresijama terena uz trasu ili u prostoru prijelaza trase iz usjeka u nasip.
Na lokaciju separatora mora biti omoguen pristup vozila za odravanje i servisiranje,
bilo neposredno s prometnice uz koju se gradi ili drugom pristupnom cestom koja je
spojena na javnu prometnu mreu.
Vrste radova koje je potrebno obaviti da bi se potpuno zavrio ovaj objekt ukljuuje:
zemljane radove, armirake radove, betonske radove, zidarske radove, bravarske radove i
druge radove potrebne za potpuno dovrenje ureaja. Ove graevine odnosno ureaji
tipizirani su za nain prihvata i privremenog zadravanja tetnog prolivenog efluenta, kao
i svojih dimenzija.
3-05.1
ZEMLJANI RADOVI
3-05.1.1
Iskop humusa
Opis rada
Rad obuhvaa strojno ienje terena, uklanjanje humusa debljine prema projektu i
odredbama ovih OTU-a, potpoglavlje 2-01.
Kontrola kakvoe
U svemu prema odredbama ovih OTU-a , potpoglavlje 2-01.
Obraun rada
U svemu prema odredbama ovih OTU-a , potpoglavlje 2-01.
3-05.1.2
Stranica 3-39
3-05.1.3
ODVODNJA
Izrada posteljice
Opis rada, materijali i izvedba
Ovaj rad obuhvaa ureenje posteljice graevinske jame, tj. grubo i fino planiranje
materijala i nabijanje do traene zbijenosti, u svemu prema uvjetima iz potpoglavlja 2-10
ovih OTU-a. Posteljicu treba izraditi prema kotama iz projekta.
Ukoliko sraslo temeljno ili openito dno iskopa, ne udovoljava traenim uvjetima
nosivosti, potrebno ga je poboljati do zadane zbijenosti mehanikim zbijanjem ili
zamjenom materijala a sve prema odredbama potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU-a.
Kontrola kakvoe
Ako projektom nije definirano, minimalni modul stiljivosti mjeren krunom ploom
30 cm mora biti Ms 35 MN/m2 , a stupanj zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov
postupak Sz 95%.
Obraun rada
Rad se mjeri po kvadratnom metru (m2) izvedene posteljice u svemu prema odredbama
potpoglavlja 2-10 ovih OTU-a.
3-05.1.4
3-05.1.5
Izrada nasipa
Opis rada, materijali i izvedba
Rad obuhvaa izradu nasipa oko separatora u svemu prema projektu i potpoglavlju 2-09
ovih OTU-a.
Kontrola kakvoe
U svemu prema odredbama potpoglavlja 2-09 ovih OTU-a.
Stranica 3-40
ODVODNJA
Obraun rada
Rad na izradi nasipa mjeri se u kubinim (m3) metrima ugraenog i zbijenog nasipa, a sve
u skladu s odredbama prema potpoglavlju 2-09 ovih OTU-a. Kada se separator nalazi na
platou neposredno uz prometnicu, tada su koliine za nasip obraunate u koliinama za
prometnicu.
3-05.2
BETONSKI RADOVI
3-05.2.1
3-05.2.2
Stranica 3-41
ODVODNJA
Kontrola kakvoe
Beton mora biti ravnih i glatkih povrina, bez gnijezda i pukotina. Posebno se provjerava
visinski poloaj i veliina zidova. Kontrola kakvoe betona i uzorkovanje treba provoditi
u skladu s potpoglavljima 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU.
Obraun radova
Radovi se mjere u kubininim metrima (m3) betona po projektu ili izmjenama odobrenim
od nadzornog inenjera. Plaaju se po ugovorenim jedininim cijenama u koje ulaze
trokovi materijala i izrade, oplata, prijevozi i sve ostalo to je potrebno za potpuno
dovrenje rada.
3-05.2.3
3-05.2.4
Stranica 3-42
ODVODNJA
Pokrovna ploa betonira se u odgovarajuim oplatama betonom klase C 40/45 (MB 30),
ako projektom nije drugaije definirano, a koji mora odgovarati kakvoi prema ovim
OTU-a.
Radovi trebaju odgovarati mjerama iz projekta ili ako su potrebne izmjene, odredbi
nadzornog inenjera koje.su izvrene uz suglasnost projektanta.
Kontrola kakvoe
Kontrola kakvoe i uzorkovanje ugraenog betona vri se u svemu prema odredbama iz
potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU-a.
Ugraeni beton mora biti ravnih i glatkih povrina, bez gnijezda, segregacije i pukotina.
Posebno se provjerava visinski poloaj i dimenzije pokrovne ploe.
Obraun radova
Radovi se mjere u kubinim metrima (m3) betona po projektu ili izmjenama odobrenim
od nadzornog inenjera. Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u koje ulaze dobava
i ugradba betona i armature, izrada skele i oplate, prijevozi, demontaa skele i oplate te
ureenje gradilita nakon izrade i sve ostalo to je potrebno za potpuno dovrenje rada.
3-05.2.5
3-05.2.6
Stranica 3-43
ODVODNJA
Radovi trebaju odgovarati detaljima iz projekta ili ako su potrebne izmjene, odredbi
nadzornog inenjera s kojima se suglasio projektant.
Kontrola kakvoe
Kontrola kakvoe i uzorkovanje ugraenog betona vri se u svemu prema odredbama iz
potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU.
Ugraeni beton mora biti ravnih i glatkih povrina, bez gnijezda, segregacije i pukotina.
Posebno se provjerava visinski poloaj i dimenzija.
Obraun radova
Radovi se mjere u kubinim metrima (m3) betona po projektu ili izmjenama odobrenim
od nadzornog inenjera s kojima se suglasio projektant. Plaaju se po ugovorenim
jedininim cijenama u koje ulaze dobava i ugradba betona, trokovi materijala i izrade,
skele i oplate, prijevozi i sve ostalo to je potrebno za potpuno dovrenje rada.
3-05.3
ZIDARSKI RADOVI
3-05.3.1
bukanje zidova
Opis rada
Rad obuhvaa bukanje svih zidova prema projektu.
Neposredno prije bukanja betonski zidovi se navlae, a zatim se poprskaju cementnim
mlijekom. Kada taj sloj vee, moe se nabaciti gruba buka.
Debljina grube buke je do 1,5 cm. Za grubu buku upotrebljava se krupniji i otriji
pijesak.
Fino bukanje slijedi kad je gruba buka ovrsnula. Pijesak mora biti sitan i prosijan.
Debljina finog sloja buke iznosi od 0,5 do max.1,0 cm.
Kontrola kakvoe
Obukane plohe moraju imati ujednaenu glatkou zaribanog sloja bez ikakvih pukotina
ili neravnina.
Obraun rada
bukanje zidova mjeri se po kvadratnom metru (m2) obukanih povrina. Otvori veliine
do 3,0 m2 ne odbijaju se, a njihove palete posebno se ne obraunavaju.
Za otvore veliine od 3,0 do 5,0 m2 odbija se povrina vea od 3,0 m2, a palete se ne
obraunavaju.
Za otvore vee od 5,0 m2 odbija se povrina vea od 3,0 m2, a palete oko otvora
obraunavaju se posebno.
U jedininoj je cijeni ukljuena nabava svih potrebnih materijala (produnog morta,
cementnog mlijeka), doprema do mjesta ugradnje, bukanje, odvoz preostalih materijala i
ienje od neistoe nastalih bukanjem.
Stranica 3-44
ODVODNJA
3-05.3.2
Cementna glazura
Opis rada, materijali i izvoenje
Rad obuhvaa izradu glazure preko betonskih povrina, debljine 2-3 cm koja se sastoji od
cementnog morta smjese 1:2 do 1:3 (cement : pijesak). Cementna glazura mora se zatititi
od brzog suenja, pa se ljeti poslije betoniranja mora vlaiti vodom najmanje tri dana, ili
zatititi drugim sredstvima radi spreavanja isparavanja.
Kontrola kakvoe
Radove treba izvoditi i sukladnost kakvoe kontrolirati i potvrivati prema ovim OTU.
Obraun radova
Radovi se mjere u kvadratnim metrima (m2) glazure po projektu ili izmjenama odobrenim
od nadzornog inenjera. Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u koje ulaze
trokovi materijala i izrade, prijevozi i sve ostalo to je potrebno za potpuno dovrenje
rada.
3-05.3.3
Vodonepropusni premazi
Opis rada
Rad obuhvaa nanoenje vodonepropusnog premaza preko unutranjh betonskih povrina.
Projektom se definira potrebna otpornost betona na vodonepropusnost, soli, kiseline i
druge agresivne tvari a koja se dodatno postie premazom. Izvoa e prije nabave
premaza upoznati nadzornog inenjera s dokazom upotrebljivosti materijala u orginalu
kojeg predlae primjeniti i tek po odobrenju nadzornog inenjera moe predloeni premaz
nabaviti i ugraditi.
Nanoenje premaza vri se prema naputku proizvoaa, koje moe biti nanoenje etkom,
prskanje pod tlakom ili na neki drugi nain.
Kontrola kakvoe
Kontrola kakvoe naneenog premaza vri se u svemu prema odredbama ovih OTU-a.
Izraeni vodonepropusni premaz mora biti ravnih i glatkih povrina jednakomjerno
naneen po cijeloj tretiranoj povrini.
Obraun radova
Radovi se mjere u kvadratnim metrima (m2) gotovog premaza po projektu ili izmjenama
odobrenim od nadzornog inenjera. Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u koje
ulaze trokovi materijala i izrade, prijevozi i sve ostalo to je potrebno za potpuno
dovrenje rada.
3-05.3.4
Stranica 3-45
ODVODNJA
OPLATE I SKELE
Opis rada
Sve oplate (vertikalne, horizontalne i ostale) treba izraditi prema uvjetima i mjerama iz
projekta. Oplatni se elementi kroje i pripremaju izvan mjesta postavljanja oplate. Da bi se
moglo izvesti glatko lice betona, radi dobivanja optimalne glatkoe lica unutranjih
zidova separatora, reke na spojevima oplatnih elemenata moraju biti to manje i treba ih
zabrtviti kitom ili slinim materijalom, koji se ne topi u vodi i koji ne djeluje tetno na
procese vezanja svjeeg betona niti ostavlja tragove boje na licu betona.
Oplata mora biti vrsta, stabilna i otporna prema deformacijama pri betoniranju. Nosivi
konstrukcijski elementi oplate moraju biti u projektu proraunani (dimenzionirani), i treba
ih izvesti po projektu. Ako oplata upija vodu, mora se prije betoniranja dobro navlaiti.
Oplata se skida tek kada je beton poprimio propisanu vrstou po projektu ili prema
odobrenju nadzornog inenjera. Prilikom demontiranja potrebno je ukloniti sve dijelove
oplate, te presjei ice i zavrtnje za pritezanje oplate koje vire iz betonskih ploha.
Skele se, na odgovarajui nain projektiraju i dimenzioniraju, te se elaborat o tome
dostavlja nadzornom inenjeru na odobrenje.
Kod sloenijih skela, statiki proraun skela treba ovjeriti ovlateni revident.
Stranica 3-46
ODVODNJA
Vrsta i kvaliteta grae za skele, vrsta i kvaliteta elinih elemenata, nain oslonca skele i
veze elemenata skele moraju odgovarati statikom proraunu i projektu skele i moraju
biti usklaeni s vaeim propisima i standardima za drvene, odnosno eline konstrukcije.
Moraju zadovoljavati i uvjete dane odredbama ovih OTU-a.
Kontrola kakvoe
Postignuta tonost postavljanja oplate i skele kontrolira se geodetskom izmjerom prije
poetka betoniranja. Materijali i radovi moraju zadovoljiti uvjete iz potpoglavlja 7-00.1 i
7-00.2 knjige IV ovih OTU-a.
Odmak od projektiranih kota doputen je 5 mm.
Obraun rada
Ovaj se rad u pravilu ne obraunava posebno ve je ukljuen u jedininu cijenu kubinog
metra (m3) gotovog betona, osim ako je za neke objekte ugovoren poseban obraun.
3-05.5
ARMIRAKI RADOVI
Opis rada
Armiraki radovi obuhvaaju nabavu armatura prema iskazu koliina i vrsti betonskog
elika. Radovi iz stavke ukljuuju eventualno potrebno ienje, ispravljanje, rezanje i
savijanje armature prema nacrtima, te postavljanje armature.
Armiraki se radovi izvode na gradilitu ili u posebnim radionicama i kao gotove savijene
ipke ili cijele mree dopremaju na gradilite i ugrauju na projektom predviena mjesta.
Pripremu betonskog elika potrebno je vremenski uskladiti s radovima koji prethode
ugradnji armature, kako ne bi dolo do zastoja u radu. To znai da armatura mora biti na
gradilitu pripremljena prije dovretka iskopa temeljne jame (za temelje), betoniranja
temelja (za stupove i krila upornjaka) i postavljanja oplate rasponske konstrukcije na
skelu.
Kontrola kakvoe
Sve projektom predviene vrste betonskog elika kojima se armiraju pojedini dijelovi
graevine moraju svojstvima i nainom ispitivanja kakvoe zadovoljiti uvjete iz
potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU i HR EN 10080. Isporuitelj armature
dostavlja dokaze kojima potvruje projektom propisana svojstva.
Armatura se izrauje prema nacrtima iz projekta i treba zadovoljiti uvjete HR EN 10080 i
HR ENV 1992-1-1.
Obraun rada
Obraun se obavlja po kilogramu (kg) ugraene armature, ovisno o vrsti betonskog elika
(GA, RA, MAG, MAR, Bi). Jedinina cijena se obraunava za do l2 mm i za vee
od 12 mm.
Jedinina cijena obuhvaa nabavu betonskog elika, pregled, ienje i razvrstavanje prije
izrade, savijanje, sjeenje i dopremu na gradilite, te postavljanje na mjesto ugradbe.
U cijenu je ukljuen i sav pomoni materijal za ugradbu (paljena ica, spone, ploice,
distanceri), iako se ta koliina posebno ne iskazuje.
Stranica 3-47
3
3-05.6
ODVODNJA
BRAVARSKI RADOVI
Bravarski radovi obuhvaaju postavljanje zapornice, prigunice reetke, tipskih stupaljki,
stepenice s lenom zatitom od elika otpornog na soli i naftne derivate.
3-05.6.1
Postavljanje zapornice
Opis rada
Rad obuhvaa nabavu i dopremu ploaste eline zapornice s ureajem za podizanje,
njenu montau zajedno s ureajem za podizanje na zid kontrolnog okna i provjeru
funkciona1nosti zapornice.
elina ploasta zapornica sastoji se od zaporne ploe, okvira, vretena, gumene brtve i
ureaja za podizanje i sputanje zapornice.
Naruuje se navoenjem svijetlog otvora u zidu kontrolnog okna, visine zajedno s
vretenom i moguim produecima, te dubine od razine tla do donjega praga okna u zidu
kontrolnog okna. Zapornica se vijcima ili sidrenim p1oama uvruje na zid kontro1nog
okna.
Kontrola kakvoe
Zaporna ploa i okvir moraju biti izvedeni od konstrukcijskog nehrajueg elika kojega
svojstva propisuje HRN C.B0.500. Svojstva nehrdajueg elika od kojeg je nainjeno
vreteno propisuje HRN C.B0.002. Zaporna ploa i okvir moraju biti premazani zatitnom
bojom.
Obraun rada
Rad se obraunava po komadu, a u cijenu kompleta ukljuena je nabava zaporne ploe,
okvira, vretena, brtvila, materijala za privrivanje, uredaja za podizanje i sputanje,
prijevoz montaa i zavrna provjera funkcionalnosti.
3-05.6.2
Postavljanje prigunice
Opis rada
Rad obuhvaa nabavu i dopremu ploaste eline prigunice, njenu montau zajedno na
zid graevine primarne zatite i provjeru funkciona1nosti prigunice. elina ploasta
prigunica izrauje se prema radionikom nacrtu. Antikorozivna zatita mora se izvesti
prema odredbama ovih OTU-a.
Kontrola kakvoe
Prigunica i okvir moraju biti izvedeni od konstrukcijskog nehrajueg elika kojega
svojstva propisuje HRN C.B0.500. Prigunica i okvir moraju biti premazani zatitnom
bojom.
Obraun rada
Rad se mjeri po komadu, a u cijenu kompleta ukljuena je nabava prigunice, okvira,
materijala za privrivanje, prijevoz, montaa i zavrna provjera funkcionalnosti.
Stranica 3-48
ODVODNJA
3-05.6.3
3-05.6.4
Stranica 3-49
3-05.6.5
ODVODNJA
3-05.7
ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI
Prije ispitivanja vodonepropusnosti ureaja, treba pregledati cijelu graevinu izvana i
iznutra, kako bi se ustanovila povezanost svih funkcionalnih dijelova u cjelinu koja moe
funkcionirati prema tehnolokim i proraunskim zamislima iz projekta. To se odnosi na
kontrolu prohodnosti ulaznog i izlaznog kanala, pravilni poloaj pregrada, preljevnog
praga, rasteretnog praga, prigunih limova, poklopaca, silaznih ljestvi i prigunica.
Pregledati da u odjeljivau nije ostalo drugog graevinskog materijala-oplate,
graevinskog elika, zemlje i ostalog otpadnog materijala. Ako istog ima, potrebno ga je
izvaditi i odvesti na odlagalite.
Provjeriti vizualno da u bonim i pregradnim zidovima nema vidljivih pukotina,
segregacije i gnijezda u betonu, to bi upuivalo na propusnost. U sluaju da se takve
pojave primijete, potrebno je odmah zatraiti sanaciju.
Ukoliko su stjenke separatora obukane, prije prvog punjenja vodom treba buku ispitati
kucanjem metalnim predmetom. Ako se po zvuku ustanovi da pod bukom ima upljina,
treba buku na takvim mjestima skinuti i obnoviti.
Provjeru vodonepropusnosti, izvodi izvoa radova prema odredbama propisanim u
vaeim normama.
Ispitivanje vodonepropusnosti vri se na nain da se separator i preljevno okno napune
vodom do 50 cm iznad kote max. vode. Prije toga treba zatvoriti sve ulaze (izlaze)
separatora.
Svaka 24 sata tokom 14 dana treba oznaiti i zabiljeiti vodostaj, a 14-og dana se
komisijski (izvoa, investitor, nadzorni inenjer) ustanovi u svakoj komori oznaka
vodostaja i zatim se zakljuaju ulazi te zapeate.
Nakon 24 sata komisijski se skine peat i ustanovi snienje vodostaja. Ako snienje
premauje 2 mm, postupak se jo jednom ponavlja.
Stranica 3-50
ODVODNJA
Ako kod svih tih triju komisijskih mjerenja voda pada za vie od 3 mm na 24 sata znai
da graevina nije praktiki nepropusna, pa treba uzroke pronai i ukloniti.
Nakon to je provjera vodonepropusnosti obavljena, odjeljiva se prema potrebi dopuni
istom vodom, tako da je razina vode na koti dna ulaznog cjevovoda. Prigunica na ulazu
u odjeljiva treba biti potpuno otvorena.
Trokove provjere vodonepropusnosti snosi izvaa.
Stranica 3-51
3
3-06
ODVODNJA
NORME I TEHNIKI PROPISI
U.B1.046:1968
U.B1.012:1979
U.B1.016:1968
U.B1.038:1968
U S4. 062:1990
U.M1.055:1984
U.M3.095:1964
B.B8.001:1982
B.B8.013:1960
U.N1.050:1961
U.N1.051:1982
U.G1.510:1988
U.N2.060:1989
EN 1610:1997
EN 1341:2000
EN 1342:2000
EN 1343:2000
Stranica 3-52
4. POGLAVLJE
SADRAJ
4-00
4-01
4-02
4-03
4. POGLAVLJE
POTPORNI I OBLONI ZIDOVI
4-00
OPE NAPOMENE
U ovom 4. poglavlju OTU propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale,
proizvode i radove koji se koriste na izvedbi potpornih i oblonih zidova. OTU su pisani
na nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u
ugovor kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).
Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i
tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna
norma obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu
neka norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua norma ili propis.
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.
4-00.1
DEFINICIJE
Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.
Potporni zidovi su masivne ili ralanjene, trajne ili privremene graevine koje podupiru
vertikalne ili strme zasjeke terena, ili nasut materijal.
Obloni zidovi su lake kompaktne ili ralanjene graevine koje zatiuju vertikalne ili
strme zasjeke terena, statiki stabilne od utjecaja prirodne erozije.
Tajaa je betonska ili glinena ovalna podloga za prihvat drenanih cijevi.
Procjednice (Barbakane) su cjevasti prodori u tijelu porpornog zida za odvoenje
procjednih voda koje se skupljaju iza zida.
Bunjasta obrada kamena jest obrada povrine kamena ekiem i dlijetom (picom).
picanje je obrada povrine kamena picom.
tokanje (ozrnjavanje) je obrada povrine kamena zupastim ekiem.
Obrubljivanje kamena je rad na obradi rubnih povrina kamena pomou dlijeta.
Stranica 4-1
4
4-01
Stranica
4-2
-
Oplate
Pri izradi temelja potpornih zidova treba po mogunosti izbjegavati oplate. Oplate za
potporne zidove moraju biti izraene tako da su vidne povrine potpuno ravne i glatke, a
moraju odgovarati odgovarajuim odredbama propisa za beton i armirani beton i
odredbama iz ovih OTU.
Izrada
Prije poetka izrade zida izvoa i nadzorni inenjer moraju detaljno pregledati teren i
ustanoviti odgovara li teren i tlo odrednicama danim u projektu i POG-u. Ako to nije
sluaj, potrebno je projekt i tehnologiju rada prilagoditi stvarnim uvjetima na terenu.
4-01.1
ISKOP TEMELJA
Iskop za temelje obavlja se u tlu kategorije A, B ili C, prema dimenzijama iz
projekta. U iskop se priznaje samo prostor prema mjerama iz projekta ili naknadno
odobrenim izmjenama od nadzornog inenjera, tj. ne obraunava se viak iskopa.
Izvoa je duan o svom troku viak iskopa, ako je nastao njegovom pogrekom,
popuniti betonom, kamenim materijalom ili nabijenom zemljom, ovisno o terenskim
okolnostima, a prema odluci nadzornog inenjera.
Ako to zahtijevaju terenski uvjeti (vea dubina iskopa, nestabilnost terena), iskop treba
razuprijeti i osigurati odgovarajuom konstrukcijom i oplatom.
Ako se zidovi temelje u prainastim ili glinovitim materijalima, posljednjih 20-30 cm tla
potrebno je iskopati neposredno prije betoniranja kako bi se izbjeglo mogue
razmekavanje tla u dnu temelja zbog kie.
Da se prilikom iskopa ne bi ugrozila ravnotea padine, zidove treba raditi u kampadama s
preskokom svake druge kampade. Duljinu kampada treba prilagoditi terenskim uvjetima.
Dno temelja treba detaljno pregledati i utvrditi odgovara li za temeljenje zida, a ako ne
odgovara, iskop treba produbiti.
4-01.2
Stranica 4-3
4-01.3
4-01.4
ZIDANJE KAMENOM
4-01.4.1
4-01.4.2
Stranica
4-4
-
Oblik kamena i obrada isti su kao u potpoglavlju 4-01.4.1. samo to kamen mora biti
krupniji i ujednaenijih dimenzija, od kojih je najmanja 30 cm. Izrada zidova u suho, tj.
bez morta, uglavnom je ista kao i u mortu, samo to zahtijeva znatno vie panje. Treba
teiti za to boljim izravnim meusobnim nalijeganjem kamena sa to manje klinova.
Zabranjeno je stavljanje zemlje ili otpadaka unutar zidova.
4-01.4.3
4-01.4.4
4-01.4.5
Kod proizvoljnog oblika veza fugiranje spojnica i dotjerivanje povrinskih bunja obavlja
se dlijetom (picom).
Stranica 4-5
4-01.4.6
4-01.5
4-01.6
Stranica
4-6
-
4-01.8
IZRADA PROCJEDNICA
Na mjestima predvienim u projektu, ili koja odredi nadzorni inenjer, rade se
procjednice (barbakane) kroz potporni zid. Procjednice mogu biti izraene pomou
betonskih ili plastinih cijevi 10 cm. Postavljaju se na svaka 2 metra duine zida. Za
vrijeme ugradnje betona, cijevi trebaju biti dobro osigurane protiv pomicanja i mogueg
oteenja. Cijevi koje su predviene za ugradnju moraju imati dokaze o traenoj kakvoi,
a njihovu primjenu odobrava nadzorni inenjer.
4-01.9
4-01.10
4-01.11
4-01.12
IENJE GRADILITA
Nakon zavretka radova, gradilite treba oistiti od otpadaka i suvinog materijala i
okolni dio terena dovesti u prvotno stanje.
Stranica 4-7
4-01.13
OBRAUN RADOVA
Iskop se mjeri u kubinim metrima prema projektu ili naknadno odobrenim izmjenama.
Kod objekata u usjeku ili zasjeku iskop temelja rauna se samo ispod kote planuma
posteljice, a ostali iskop obraunava se kao iroki iskop.
Beton temelja mjeri se u kubinim metrima ugraenog betona s moguim dodatkom
kamena u temelj.
Beton zida mjeri se u kubinim metrima ugraenog betona.
Zid od kamena mjeri se u kubinim metrima izvedenog zida.
Stranica
4-8
-
Betonska tajaa i drenana cijev mjere se u dunim metrima izraene tajae i postavljene
drenane cijevi.
Popreni ispusti drenae mjere se u dunim metrima poloenih cijevi.
Revizijska okna mjere se u kubinim metrima ugraenog betona, a ako su montana,
onda u metrima cijevi.
Procjednice se mjere u dunim metrima ugraenih cijevi.
Kamena zaloga mjeri se u kubinim metrima izraene zaloge.
Filtarski sloj iza potpornog zida mjeri se u kubinim metrima izraenog filtra.
Glineni ep mjeri se u kubinim metrima ugraene i zbijene gline.
Koliine nasipa iza potpornih zidova ne mjere se posebno i obraunavaju se u stavci
izrade nasipa ceste.
Svi radovi iz poglavlja 4. ovih OTU plaaju se po ugovorenim jedininim cijenama za
jedinicu mjere odreenog rada. Jedinina cijena obuhvaa sve radove, nabavu materijala,
prijevoze i sve drugo to je potrebno za dovrenje pojedinih radova.
Osim toga, u jedininoj cijeni za pojedine vrste radova obuhvaeno je i ovo:
a)
b)
U jedininu cijenu betona temelja ulaze svi trokovi materijala i izrade, ukljuujui
prijevoze, sredstva za rad i zatitu betona nakon betoniranja te mogua oplata,
armatura, sidra i sl.
c)
U jedininu cijenu betona zida ulaze svi trokovi materijala i izrade ukljuujui
prijevoze, sredstva za rad i zatitu betona. Izrada armature i nastavaka armature
ukljuena je u jedininu cijenu i ne naplauje se posebno. U jedininu cijenu
betona ulazi sva oplata, potrebne skele, kao i mogua potrebna razupiranja.
d)
U jedininu cijenu betonske tajae i drenane cijevi ulazi sav materijal i rad,
prijevoz i ureenje podloge, mogue potrebno razupiranje kao i zatita drenane
cijevi ljunkom ili tucanikom krupnoe 1-6 cm po gornjem obodu cijevi.
e)
U jedininu cijenu poprenih ispusta ulazi sav materijal i rad, iskop za poprene
ispuste i izrada podloge i polaganje cijevi, zatrpavanje rovova poprenih ispusta
kao i ureenje izljeva poprenih ispusta.
f)
U jedininu cijenu kubinog metra betona revizijskog okna ulazi sav materijal i rad
potreban za izradu okna. Pod tim se razumijeva dobava i ugradnja betona, cijevi,
oplata, poklopaca, stupaljki i slino. Kod montanih okana u cijenu dunog metra
cijevi ulazi dobava, prijevoz i montaa cijevi, montanih elemenata i ostalo
potrebno za potpuno dovrenje okna.
g)
Stranica 4-9
i)
U jedininu cijenu filtra ulazi sav materijal i rad potreban za izradu filtarskog sloja.
j)
k)
Stranica
4-10
-
4-02.1
Stranica 4-11
4-02.2
BETONIRANJE TEMELJA
Beton temelja mora odgovarati u svemu zahtjevima iz projekta i uvjetima iz potpoglavlja
4-01.1 ovih OTU.
4-02.3
4-02.4
4-02.5
4-02.6
4-02.7
IENJE GRADILITA
Gradilite je po zavretku radova potrebno oistiti od otpadaka i suvinog materijala, a
okolni dio terena dovesti u prvotno stanje.
4-02.8
KONTROLA KAKVOE
Prije poetka radova i tijekom izvoenja radova potrebno je kontrolirati kakvou
upotrijebljenih materijala, proizvoda i radova, a prema zahtjevima za materijale i radove
danim u ostalim poglavljima ovih OTU.
Kakvou montanih elemenata za izradu zidova izvoa mora dokazati prije poetka
radova odgovarajuom tehnikom dokumentacijom, certfikatom sukladnosti te dokazom
o kakvoi od proizvoaa elemenata koju izdaje ovlateno tijelo i u originalu predati na
suglasnost nadzornom inenjeru.
4-02.9
OBRAUN RADOVA
Iskop temelja mjeri se u kubinim metrima u okviru projekta ili prema naknadnim
izmjenama koje je odobrio nadzorni inenjer. Kad je objekt u usjeku ili zasjeku, iskop
temelja rauna se samo ispod kote planuma posteljice, a ostali se iskop obraunava kao
iroki iskop.
Stranica
4-12
-
b)
c)
d)
e)
U jedininu cijenu betonske tajae i drenane cijevi ulazi sav materijal i rad,
prijevozi, ureenje podloge i mogue potrebno razupiranje.
f)
U jedininu cijenu izrade filtra ulazi sav materijal i rad potreban za izradu
filtarskog sloja.
Stranica 4-13
4
4-03
Stranica
4-14
-