Autori:

Ivica Androji, mag.ing.aedif., Osijek-Koteks d.d., Osijek

prof.dr.sc.Sanja Dimter, dipl.ing.gra.; Sveuilite J.J. Strossmayera Graevinski fakultet
Osijek

Prilog istraivanju mjeavina s recikliranim asfaltnim agregatom

SAETAK
U radu su opisana ispitivanja mogunosti primjene recikliranog asfalta u proizvodnji asfaltnih
mjeavina. Reciklirani asfalt dobiven je strojnim glodanjem postojeeg asfaltnog kolnika pri
rekonstrukciji raskrija dravne ceste D7 i upanijske ceste 4202 u Vrpolju. Ispitivanjima u
laboratoriju je istraena pogodnost za primjenu recikliranog asfalta te projektiran sastav
asfaltnih mjeavina BNHS-22 s 10%, 15% i 20% recikliranog asfalta nakon ega je izvedena
probna proizvodnja projektiranih asfaltnih mjeavina. Dobiveni rezultati omoguili su
donoenje zakljuaka o primjenjivosti i potrebnom udjelu recikliranog asfalta, tehnologiji
proizvodnje te moguim utedama u proizvodnji novih asfaltnih mjeavina.
Kljune rijei: reciklirani asfalt, asfaltne mjeavine, tehnologija proizvodnje, utede

Contribution to research of mixes with recycled asphalt aggregate

SUMMARY

This paper describes the investigation of the potential use of recycled asphalt in the
manufacture of asphalt mixes. Recycled asphalt was obtained by mechanically milling the
existing asphalt pavement reconstruction at the intersection of roads in Vrpolje. The tests in
the laboratory was investigated for the convenience of recycled asphalt use and asphalt
mixtures designed composition BNHS-22 with 10%, 15% and 20% of recycled asphalt. The
test was performed production designed asphalt mixtures with different proportions of
recycled asphalt. The results allow conclusions about the applicability of recycled asphalt, the
proportion required, production technology and potential cost savings in the production of
new asphalt mixture.
Keywords: recycled asphalt, asphalt mix, production technology, cost savings

1. Uvod
Koncept odrivog razvoja, koji je Republika Hrvatska prihvatila kao odrednicu svog budueg
razvoja [1],

nalae zatitu ovjekova okolia te ouvanje i zatitu neobnovljivih izvorita

prirodnih agregata.

Iako Republika Hrvatska pripada skupini zemalja s dostatnim zalihama kvalitetnog graevno
tehnikog kamena, situacija nastala posljednjih godina potakla je drugaija razmiljanja o
ekonominosti i zatiti kvalitetnog materijala za graenje i odravanje cesta. Trokovi
transporta kamenog materijala od kamenoloma do mjesta ugradnje su porasli, kao i trokovi
energije u kamenolomima i cijena bitumena, a jasni zahtjevi za ouvanjem okolia rezultirali
su porastom cijene kamenog agregata te nametnuli potrebu za odabiranjem uinkovitih i
ekonominih postupaka i alternativnih materijala za graenje i odravanje cesta [2].
Ponovna uporaba starog asfalta u postupku proizvodnje nove asfaltne mjeavine sasvim
sigurno pripada skupini postupaka kojima je mogue racionalnije i ekoloki prihvatljivije
izgraditi novi asfaltni zastor. Uobiajeni naziv, prihvaen u svijetu, za reciklirani asfaltni
materijal je RAP (Reclaimed Asphalt Pavement), a radi se o asfaltu dobivenom trganjem,
drobljenjem ili frezanjem postojeeg starog asfaltnog kolnika [3] koji u sebi sadri oko 95%
kvalitetnog i dobro graduiranog agregata obavijenog bitumenom. Recikliranje asfalta je u
svijetu poznato ve dugi niz godina Prva ozbiljnija istraivanja zapoinju krajem 70-ih godina
pokretanjem pilot projekata u SAD-u, kada je i porasla svijest o potrebi recikliranja iz vie
razloga. Najvaniji razlog je bio naftni embargo uslijed kojeg se cijena bitumena naglo
poveala te je postalo vano iskoristiti stari asfalt. Nadalje, razvoj mehanikih glodalica, koje
su zamijenile rijae i strojeve za grijanje i struganje, a kojima se asfalt mogao glodati bez
prethodnog zagrijavanja i oneiavanja, je bitno utjecao na prihvaanje reciklae. Konano,
popularnosti postupka recikliranja pridonio je i razvoj bubanjskih asfaltnih postrojenja prije
kojeg su inenjeri bezuspjeno pokuavali rijeiti pitanje recikliranja u postrojenju u kojem se
proizvodi po arama [4].
Danas se primjena recikliranog asfalta u novim mjeavinama smatra jednom najrairenijih
primjena nekog otpadnog materijala. U SAD-u

je asfalt na prvom mjestu po ponovnoj

uporabi u odnosu na ostale alternativne materijale;

korisno se upotrijebi vie od 80%

proizvedenog starog asfalta. Od europskih zemalja, RAP se u visokom postotku iskoritava

u Danskoj, Francuskoj, vedskoj i Njemakoj, a posebno zanimljiv je primjer Nizozemske
gdje je udio starog asfalta 30-40% u proizvodnji asfaltnih mjeavina. Nizozemci su inae
poznati po najveem europskom postotku recikliranja razliitih otpadnih materijala, emu je
pridonijela visoka svijest o vrijednosti okolia i nastojanje da se okolno tlo ne koristi za
razliita odlagalita otpadnih materijala [2] niti da se iscrpljuju prirodna izvorita materijala.
Primjena recikliranog asfalta nudi koristi i utede u proizvodnji asfaltnih mjeavina, ali pri
projektiranju treba imati na umu da se radi o materijalu ija svojstva mogu znaajno utjecati
na svojstva nove asfaltne mjeavine, posebno zbog bitumenskog veziva. Potrebno je paljivo
ispitati svojstva recikliranog asfalta te, posebno, njegov udio u proizvodnji nove asfaltne
mjeavine kako bi se se u konanici dobila asfaltna mjeavina ija su svojstva jednaka
svojstvima nove mjeavine. U nastavku rada opisat e se laboratorijska istraivanja
provedena na recikliranom asfaltu u svrhu dobivanja najboljih karakteristika asfaltne
mjeavine u kojoj e se iskoristiti te probna proizvodnja projektiranih asfaltnih mjeavina.

2. Eksperimentalni dio
Cilj istraivanja bio je utvrditi pogodnost i potreban udio recikliranog asfalta u proizvodnji
nove asfaltne mjeavine s ciljem ostvarivanja traenih svojstava mjeavine te moguim
utedama pri proizvodnji.

2.1. Ispitivanje svojstava recikliranog asfalta

Reciklirani asfalt koriten u ispitivanju dobiven je strojnim glodanjem postojeeg asfaltnog
kolnika u jednom sloju pri rekonstrukciji raskrija dravne ceste D7 i upanijske ceste 4202
u Vrpolju. Na slici 1. prikazan je reciklirani asfalt koji je ispitan i koriten za izradu probnih
receptura i probne proizvodnje asfaltnih mjeavina.

Slika 1. Deponirani reciklirani asfalt

Granulometrijski sastav reciklirane asfaltne mjeavine odreen je prema normi HRN EN
12697-2 [5] i prikazan na slici 2. U granulometrijskom dijagramu

vidljivo je znatno

odstupanje u sastavu ispitanih recikliranih mjeavina asfalta do kojeg dolazi zbog strojnog
glodanja postojeeg asfaltnog kolnika u jednom sloju. Ukupno su ispitane etiri reciklirane
asfaltne mjeavine koje se po svom granulometrijskom sastavu odreenim prema HRN EN
12697-2 [5] mogu razvrstati u skupine AB-11 i BNS-32. Prethodna laboratorijska ispitivanja
asfaltnih uzoraka temelje se na obradi tri reciklirane mjeavine koje po svom
granulometrijskom sastavu odgovaraju asfaltnoj mjeavini AB-11. Naknadnim uzorkovanjem
reciklirane mjeavine iz podnoja deponije na asfaltnom postrojenju i laboratorijskom
obradom ustanovljen je i udio sastava koji odgovara bitumeniziranoj asfaltnoj mjeavini BNS32.

Slika 2. Granulometrijski sastav recikliranih asfaltnih mjeavina odreen prema HRN EN

12697-2 5
Numerike vrijednosti ispitanih uzoraka granulometrijskog sastava mjeavina odreenih
prema HRN EN 12697-2 [5] i topivog udjela cestograevnog bitumena odreenog prema
HRN EN 12697-1 [6] prikazane su u tablici 1. U tablici 1. su iskazane minimalne, maksimalne
i srednje vrijednosti sastavnih komponenata ispitanih uzoraka reciklirane mjeavine za
vrijeme i nakon izvoenja laboratorijskih ispitivanja.

0,063 (%)

0,09 (%)

0,125 (%)

0,25 (%)

0,50 (%)

0,71 (%)

1,0 (%)

2,0 (%)

4,0 (%)

8,0 (%)

11,2 (%)

16,0 (%)

22,4 (%)

31,5 (%)

Bitumen (%)

9,40

10,70

12,30

17,10

22,80

26,40

30,10

41,20

56,70

77,80

86,30

94,30

98,40

100,0

5,03

Srednja .vrijednost

Sito (mm)

Tablica 1. Granulometrijski sastav ispitanih uzoraka reciklirane mjeavine

6,30

6,30

6,90

8,80

11,50

13,50

15,80

22,80

32,70

56,00

68,70

83,40

93,70

100

3,16

11,10

12,70

14,60

21,00

28,40

33,10

37,70

50,80

66,80

86,00

93,50

99,50

100,0

6,05

Minimalne vrijednosti
Maksimalne vrijednosti

2.2. Izrada probnih receptura s recikliranim asfaltom

2.2.1. Sastavni materijali za izradu asfaltnih mjeavina
Za izradu asfaltnih mjeavina upotrijebljeni su sljedei materijali:

kameno brano ( kamenolom Hercegovac Radlovac d.d.),

kamena sitne frakcija 0/4, 4/8, 8/16, 16/31,5 (kamenolom Hercegovac Radlovac
d.d.),

cestograevni bitumen 50/70 (MOL-Republika Maarska),

reciklirane asfaltne

mjeavine s gradilita rekonstrukcije raskrija D7 i 4202 u

Vrpolju
Za izradu probnih receptura u laboratoriju ispitane su tri mjeavine recikliranog asfalta koje
sadre razliite udjele cestograevnog bitumena u iznosima od 5,2%, 5,50% i 6,10%
odreenog prema HRN EN 12697-1 6. Na temelju dobivenih rezultata odreenih prema
HRN EN 12697-2 [5] i topivog udjela cestograevnog bitumena odreenog prema HRN EN
12697-1 [6]

recikliranih asfaltnih mjeavina u laboratoriju, projektiran je granulometrijski

sastav s optimalnim udjelom cestograevnog bitumena 50/70 od 4,90%, a to je prikazano u

tablici 2.
Tablica 2. Granulometrijski sastav projektirane asfaltne mjeavine BNHS-22

Sito (mm)

0,063 (%)

0,09 (%)

0,125 (%)

0,25 (%)

0,50 (%)

0,71 (%)

1,0 (%)

2,0 (%)

4,0 (%)

8,0 (%)

11,2 (%)

16,0 (%)

22,4 (%)

Bitumen (%)

Sred.vr.

6,70

6,90

7,60

9,90

13,80

17,00

20,80

32,50

49,90

77,60

88,70

97,40

100,0

4,90

Laboratorijskim ispitivanjima odreen je granulometrijski sastav mjeavine prema HRN EN

12697-2 5, gustoa asfaltnih uzoraka prema

HRN EN 12697-5 7, gustoa asfaltnih

mjeavina prema HRN EN 12697-6 [8] te udio upljina i ispunjenost upljina 9 kamene
smjese bitumenom ije su granine vrijednosti propisane vaeim Opim tehnikim uvjetima
za radove na cestama, Knjiga III, to.5-04. [10]. Utvrene su recepture za izradu asfaltne
mjeavine BNHS-22 s 10%, 15% i 20% udjela recikliranog asfalta u svom sastavu.
Granulometrijski sastav kamene mjeavine odreen prema HRN EN 12697-2 [5] za
projektiranu asfaltnu mjeavinu BNHS-22 s 10% recikliranog asfaltnog materijala u svom
sastavu prikazan je na slici 3.

Slika 3. Granulometrijski sastav asfaltne mjeavine s 10% recikliranog asfalta

Na slici 4. prikazan je granulometrijski sastav kamene mjeavine odreen prema HRN EN
12697-2[5] za projektiranu asfaltnu mjeavinu s 15% recikliranog asfaltnog materijala u svom
sastavu.

Slika 4. Granulometrijski sastav asfaltne mjeavine s 15% recikliranog asfalta

Granulometrijski sastav kamene mjeavine odreen prema HRN EN 12697-2[5] za
projektiranu asfaltnu mjeavinu s 20% recikliranog materijala prikazan je na slici 5.

Slika 5. Granulometrijski sastav asfaltne mjeavine s 20% recikliranog asfalta

2.2.2. Ispitivanja fizikalno-mehanikih svojstava asfaltnih mjeavina

U tablici 3. su prikazani

usporedni rezultati svojstava laboratorijski izraenih uzoraka i

asfaltnih mjeavina proizvedenih na asfaltnom postrojenju. Dobiveni rezultati su usporeeni

s, jo uvijek vaeim, uvjetima propisanim Opim tehnikim uvjetima za radove na cestama,
Knjiga III [10].
Tablica 3. Rezultati fizikalno-mehanikih svojstava mjeavina izraenih u laboratoriju
i proizvedenih na asfaltnom postrojenju
Udio od 10 % RAP

Udio od 15 % RAP

Udio od 20 % RAP

Sita (mm)
0,063
0,090
0,125

laboratorij

baza

laboratorij

baza

laboratorij

baza

7,2
7,9
8,7

7,0
7,2
8,0

7,3
7,9
8,7

7,5
7,5
8,3

7,5
8,2
9,1

7,2
7,3
8,1

Zahtjevi prema
OTU 10
min
max
4

14

0,250
0,500
0,710
1,000
2,000
4,000
8,000
11,200
16,000
22,400
31,500
bitumen

10,2
13,7
15,8
17,9
26,0
36,9
57,1
70,7
89,7
100,0
100,0
4,79

10,4
14,0
16,9
20,3
31,1
45,6
68,8
81,6
88,6
100
100
4,72

10,4
13,8
15,9
17,8
25,3
35,4
56,6
70
89,9
98,7
100
4,64

10,2
13,5
16,0
19,1
29,5
44,7
68,8
81,2
92,3
96,4
100
4,37

11,0
14,3
16,5
18,7
26,5
37,2
58,6
73,5
90,9
98,5
100
4,74

10,2
13,4
15,7
18,6
28,6
43,8
69,5
80,1
89,9
97,6
100
4,12

37

12

53

21
30
44
54
70
97
100
4,0

65
74
85
92
100
100
100
6,0

2525

2519

2521

2511

2515

2483

2631

2627

2641

2637

2626

2642

4,03

4,11

4,54

4,78

4,13

6,02

2,0

5,0

15,89

15,77

16,01

15,54

15,91

16,05

74,64

73,43

71,62

69,24

73,44

62,50

70,0

86,0

znatna

odstupanja

(%)
Gustoa
asfaltnog
uzorka
(t/m3)
Gustoa
asfaltne
mjeavine
(t/m3)
Udio
upljina
(%)
upljine u
kamenoj
smjesi (%)
Ispuna
upljina
bitumenom
(%)

Iz

dobivenih

rezultata

prikazanih

tablici

3.

su

vidljiva

granulometrijskom sastavu mjeavina i topivom udjelu cestograevnog bitumena izmeu

laboratorijskih asfaltnih mjeavina i mjeavina proizvedenih na asfaltnom postrojenju. Znatna
odstupanja se pojavljuju uslijed neravnomjernosti sastava reciklirane mjeavine i poveanja
njenog udjela u proizvednim asfaltnim mjeavinama. Gustoe asfaltnih mjeavina kreu se u
vrijednostima od 2626 do 2642 t/m3. Proizvedena asfaltne mjeavine sa 15% i 20%
recikliranog materijala u svom sastavu imaju niu ispunjenost upljina bitumenom (69,24% i
62,50%) u odnosu na Ope tehnike uvjete za radove na cestama, knjiga III [10] koji
propisuju min 70% ispunjenosti upljina bitumenom. Udio upljina asfaltne mjeavine s 20%
recikliranog materijala u svom sastavu iznosi 6,02% te takoer ne zadovoljava uvjete
propisane OTU, knjiga III [10] prema kojima je max udio uplina 5,0%.

2.2.3. Probna proizvodnja asfaltnih mjeavina s recikliranim asfaltom

Nakon provedenih laboratorijskih ispitivanja pristupilo se probnoj proizvodnji asfaltne

mjeavine BNHS-22 s razliitim udjelim a recikliranog asfalta ( 10%, 15% i 20% ) u svom
sastavu. Ukupno je proizvedeno 72 t asfaltne mjeavine od kojih 20 t s 10% recikliranog
asfalta, 26t s 15% recikliranog asfalta i 26 t s 20% recikliranog asfalta u ukupnoj masi
asfaltne mjeavine. Na slici 6. prikazana je probna proizvodnja asfaltne mjeavine BNHS-22
s 10% recikliranog asfalta u svom sastavu.

Slika 6. Probna proizvodnja asfaltne mjeavine s 10% recikliranog asfalta

Na asfaltnom postrojenju doziranje recikliranog asfalta vrilo se bez predgrijanja, direktnim
doziranjem u mijealicu. S obzirom na princip rada samog postrojenja potrebno je bilo
zagrijati mineralnu mjeavinu na cca 200C,

to je odreeno proizvoljno. Temperatura

proizvedene asfaltne mjeavine od 149C je kontrolirana mjerenjem digitalnim termometrom.

Za proizvodnju asfaltne mjeavine s 15% udjela recikliranog asfalta bilo je potrebno zagrijati
mineralnu mjeavinu na

220C. Izmjerena temperatura proizvedene asfaltne mjeavine

iznosila je 145C. Za primjenjenu recikliranu mjeavinu asfalta uoena je neujednaenost

sastava mjeavine. Upotrijebljena reciklirana mjeavina dobivena je preteito glodanjem
bitumeniziranog nosivog sloja s niim udjelom cestograevnog bitumena to je u konanici
rezultiralo i smanjenim udjelom bitumena u proizvedenoj asfaltnoj mjeavini. Uoeni
nedostaci rezultirali su smanjenem utede u doziranju cestograevnog bitumena, a to je
prikazano u tablici 5. Na slici 6. prikazana je dozirana reciklirana mjeavina na pokretnoj traci
u kojoj se moe uoiti prisutnost kamenih zrna iz nosivih slojeva kolnike konstrukcije u
sastavu reciklirane mjeavine.

Slika 6. Reciklirani asfalt dobiven glodanjem bitumeniziranog nosivog sloja

Za proizvodnju asfaltne mjeavine s 20% udjela recikliranog asfalta bilo je potrebno zagrijati
mineralnu mjeavinu na

235C. Izmjerena temperatura proizvedene asfaltne mjeavine

iznosila je 144C. U probnoj proizvodnji asfaltne mjeavine s 20% recikliranog asfalta uoeno
je da dozirani reciklirani materijal znatno odstupa u svom sastavu u odnosu na prethodna
laboratorijska ispitivanja. Naknadnim laboratorijskim ispitivanjem reciklirane mjeavine
odreen je granulometrijski sastav (prema HRN EN 12697-2 [5] ) prikazan u tablici 4.

Sito (mm)

0,063 (%)

0,09 (%)

0,125 (%)

0,25 (%)

0,50 (%)

0,71 (%)

1,0 (%)

2,0 (%)

4,0 (%)

8,0 (%)

11,2 (%)

16,0 (%)

22,4 (%)

Bitumen (%)

Sred.vr.

6,30

6,30

6,90

8,80

11,50

13,50

15,80

22,80

32,70

56,00

68,70

83,40

93,70

3,16

Tablica 4. Granulometrijski sastav recikliranog asfalta odreen naknadnim ispitivanjem

Iz granulometrijskog sastava vidljivo je znatno odstupanje u odnosu na prethodna tri ispitana

uzorka reciklirane mjeavine. Udio cestograevnog bitumena ispitanog uzorka odreenog

prema HRN EN 12697-1 6 iznosio je 3,16%, a to predstavlja znatno nii udio u odnosu na
maksimalnu ispitanu vrijednost od 6,05%.
Usporedbe asfaltnih mjeavina obzirom na udio recikliranog asfalta u njima te iskazane
vrijednosti planiranih i ostvarenih uteda u sastavnim komponentama proizvedene asfaltne
mjeavine prikazane su u tablici 5. Vrijednosti stvarnih uteda cestograevnog bitumena su
bitno manje od planiranih uteda dobivenih na temelju laboratorijskih ispitivanja uzoraka
recikliranih mjeavina, a to se objanjava neravnomjernou sastava recikliranih mjeavina.
Tablica 5. Planirane i ostvarene utede u proizvedenim asfaltnim mjeavinama
BNHS-22
Bitumenizirani nosivo-habajui sloj
Ostvarena uteda mineralne mjeavine
Oekivani udio cestograevnog bitumena

10%

15% recikliranog

20% recikliranog

asfalta

asfalta

Oko 11%

Oko 19%

Oko 23%

4,90 5,10%

4,80 5,00%

4,80 5,00%

5,20-6,00kg/t

7,80-9,10kg/t

10,40-12,10kg/t

(10,50-12,20%)

(15,80-18,50%)

(21,20-24,70%)

4kg/t (8,33%)

4,20kg/t (8,57%)

3,00kg/t (6,12%)

recikliranog
asfalta

prije proizvodnje na temelju

laboratorijskih ispitivanja
Planirana uteda u doziranju
cestograevnog bitumena
Stvarna uteda cestograevnog
bitumena

3. Komentar rezultata
Svojstva recikliranog asfalta u velikoj mjeri ovise o svojstvima materijala, vrsti asfaltnog sloja
od kojeg je dobiven i tehnologiji uklanjanja tako da mogu postojati znaajne razlike izmeu
mjeavina u kvaliteti, veliini zrna i ravnomjernosti sastava. Ispitani uzorci

mjeavine

recikliranog asfalta sadravali su razliite udjele cestograevnog bitumena u iznosima od

3,16%, 5,20%, 5,50% i 6,10%, to je predstavljalo iroki raspon i oteavalo je projektiranje
uzoraka asfaltnih mjeavina. Utvrene su recepture za izradu asfaltnih mjeavina
bitumenizirano nosivog habajueg sloja BNHS-22 s 10%, 15% i 20% udjela recikliranog
asfalta u svom sastavu i s optimalnim udjelom cestograevnog bitumena 50/70 od 4,90%.
Uslijed neravnomjernosti sastava i poveanja udjela reciklirane mjeavine uoena su
odstupanja u proizvednim asfaltnim mjeavinama u odnosu na vrijednosti dobivene
laboratorijskim ispitivanjima. Gustoe asfaltnih mjeavina kretale su se od 2626 do 2642
t/m3, a gustoe asfaltnih uzoraka od 2483 do 2525t/m3. Asfaltne mjeavine s 15% i 20%
recikliranog materijala u svom sastavu imale su manju ispunjenost upljina bitumenom
(69,24% i 62,50%) u odnosu na vrijednosti propisane Opim tehnikim uvjetima za radove na

cestama, knjiga III [10] prema kojima je definirano min 70% ispunjenosti upljina bitumenom.
Udio upljina asfaltne mjeavine s 20% recikliranog materijala u svom sastavu iznosio je
6,02% te takoer nije zadovoljio uvjete propisane OTU, knjiga III [10] prema kojima je max
udio uplina 5,0%.
Uslijed izvoenja strojnog glodanja postojeeg asfaltnog kolnika u jednom sloju dolo je do
znatnih odstupanja granulometrijskih sastava recikliranog asfalta. U recikliranoj mjeavini
uoena su i kamena zrna iz nosivih slojeva kolnike konstrukcije. Da bi se izbjegla ovakva
neujednaenost sastava, odnosno postigao kontrolirani sastav recikliranog asfalta, glodanje
je potrebno izvesti u segmentima u zavisnosti od vrste asfaltnog sloja i tako dobiveni
materijal paljivo odvojiti i deponirati.
Na asfaltnom postrojenju doziranje recikliranog asfalta vrilo se bez predgrijavanja, direktnim
doziranjem u mijealicu. Mineralna se mjeavina zagrijavala na temperaturama 200-235 oC
(zavisno o sadraju recikliranog asfalta) te je konana temperatura asfaltne mjeavine s
recikliranim asfaltom iznosila 144-149 oC.

Odvijanjem probne proizvodnje uoeno je da

znatno vii udio vlage u recikliranom asfaltu iziskuje i viu potrebnu temperaturu zagrijavanja
mineralne mjeavine. Smanjivanje % vlanosti recikliranog asfalta bilo bi mogue
jednostavnim natkrivanjem deponiranog materijala.

4. Zakljuak
U radu su opisani rezultati laboratorijskih ispitivanja i rezultati probne proizvodnje asfaltnih
mjeavina a 10, 15, 20% recikliranog asfalta koji je dobiven glodanjem starih asfaltnih
slojeva. Laboratorijskim ispitivanjem se nastojala utvrditi pogodnost recikliranog asfalta za
primjenu u novoj asfaltnoj mjeavini te projektirati sastav asfaltne mjeavine BNHS-22 s
razliitim udjelima recikliranog asfalta. Probnom proizvodnjom u asfaltnoj bazi proizvedene
su projektirane mjeavine s razliitim udjelima recikliranog asfalta, pri emu je bilo mogue
uoiti i potekoe vezane za tehnologiju proizvodnje, a uslijed svojstava recikliranog asfalta.
Zakljuci su sljedei:

asfaltne mjeavine s 15% i 20% recikliranog materijala u svom sastavu imale su

manju ispunjenost upljina bitumenom (69,24% i 62,50%) u odnosu na Ope tehnike
uvjete za radove na cestama [10] koji propisuju min 70% ispunjenosti upljina
bitumenom

u svrhu izbjegavanja neujednaenosti sastava reciklirane asfaltne mjeavine,

odnosno postizanja njenog kontroliranog sastava, glodanje je potrebno izvesti u
segmentima u zavisnosti od vrste asfaltnog sloja i tako dobiveni materijal potrebno je
odvojeno deponirati

na asfaltnom postrojenju doziranje recikliranog asfalta vrilo se bez predgrijavanja,

direktnim doziranjem u mijealicu pri emu je uoeno da znatno vii udio vlage u
recikliranoj asfaltnoj mjeavini iziskuje i viu potrebnu temperaturu za zagrijavanje
mineralne mjeavine. Prilikom glodanja recikliranog asfalta vlae se noevi zbog
smanjivanja njihove temperature te uslijed toga dolazi do poveanja vlanosti
uklonjenog materijala, isto tako materijal na deponiji je izloen oborinama. Problemi
poveane vlanosti mogli bi se djelomino rijeiti dovoljnim odleavanjem recikliranog
materijala u natkrivenoj deponiji.

dobiveni rezultati ukazuju na mogue utede u proizvodnji asfaltnih mjeavina:

uteda na mineralnoj mjeavini iznosi od 11-23% zavisno o udjelu recikliranog asfalta,
a uteda na doziranju cestograevnog bitumena iznosi 6-8,5% Navedene utede
cestograevnog bitumena su, zbog neravnomjernosti sastava recikliranih asfaltnih
mjeavina, znatno nie od onih planiranih iznosa utede dobivenih laboratorijskim
ispitivanjima.

Kako je ve navedeno u uvodnom dijelu lanka, danas se primjena recikliranog asfaltnog

agregata u novim asfaltnim mjeavinama smatra jednom od najrairenijih primjena nekog
otpadnog materijala u graevinarstvu u svijetu. Svoju mogunost iskoritenja je reciklirani
asfaltni agregat potvrdio u viegodinjim primjenama u cestogradnji razvijenih europskih
zemalja; u poetku na probnim dionicama pod stvarnim uvjetima, a kasnije kao standardni
materijal. Europske zemlje koje dugi niz godina primjenjuju reciklirani asfalt u proizvodnji
novih asfaltnih mjeavina imaju tehnike propise [11]

koji definiraju svojstva materijala,

svojstva asfaltnih mjeavina, nain odreivanja % udjela recikliranog asfalta u mjeavinama i

tehnologiju izvedbe.
Kod nas su, jo uvijek, na snazi Opi tehniki uvjeti za radove na cestama [10] koji ne nude
mogunost primjene recikliranog asfaltnog agregata u proizvodnji asfaltnih mjeavina (niti
bilo kojeg drugog nestandardnog materijala), ali skoro objavljivanje novih propisa o asfaltnim
mjeavinama bi trebalo i to promijeniti. Rezultati opisani u ovom radu predstavljaju korak u
daljem istraivanju asfaltnih mjeavina s recikliranim asfaltnim agregatom, a sve s ciljem
dobivanja potpunijeg uvida u svojstva i ponaanje ovakvih mjeavina.

Literatura

1. Anii D., ulo K., Graevinski inenjeri na putu u Europu, PROJEKT CARDS 2001,
Europska unija i Graevinski fakultet Osijek, Osijek, 2004.
2. Dimter, S., Mogunost primjene otpadnih materijala u graditeljstvu, Petogodinji program
strunog usavravanja u graevinarstvu, Graevinski fakultet Osijek, 2005-2010.

3. Schwabe, ., Recikliranje asfaltnih kolnikih konstrukcija, Gospodarenje prometnom

infrastrukturom, Dani prometnica 2009, Zagreb, rujan 2009. 189-239.
4. Roberts, F., Kandhal, P., Brown, E., Vrue asfaltne mjeavine, materijali, projektiranje i
ugradnja, drugo izdanje (prijevod s engleskog jezika), Hrvatski savez graevinskih
inenjera: Institut graevinarstva Hrvatske, 2003.
5. HRN EN 12697-2:2003 Bitumenske mjeavine Ispitne metode za asfalt proizveden
vruim postupkom 2. dio: Odreivanje granulometrijskog sastava,
6. HRN EN 12697-1:2003 Bitumenske mjeavine Ispitne metode za asfalt proizveden
vruim postupkom 1. dio: Topljivi udio veziva,
7. HRN EN 12697-5 Ispitne metode za asfalt proizveden vruim postupkom 6. dio:
Odreivanje gustoe asfaltnih mjeavina,
8. HRN EN 12697-6 Ispitne metode za asfalt proizveden vruim postupkom 6. dio:
Odreivanje gustoe asfaltnih uzoraka,
9. HRN EN 12697-8 Ispitne metode za asfalt proizveden vruim postupkom 6. dio:
Odreivanje upljina u asfaltnim uzorcima,
10. Opi tehniki uvjeti za radove na cestama, Knjiga 3., Kolnika konstrukcija, Institut
graevinarstva Hrvatske, Zagreb 2001.
11. Sherwood, P.T., Alternative materials in road construction, A guide to the use of recycled
and secondary aggregates, second edition, Thomas Telford Publishing, London, 2003

Podaci o autorima:
Ivica Androji, mag.ing.aedif.,
Osijek-Koteks d.d.
amaka 11, 31 000 Osijek
Mob: 091- 283- 1117
e-mail: ivica.androjic@osijek-koteks.hr
Broj tek.rauna: 3221681022 HYPOGROUP
JMBG 1906982300005

prof.dr.sc.Sanja Dimter, dipl.ing.gra.;

Zavod za geotehniku, prometnice i geodeziju
Graevinski fakultet Sveuilita J.J.Strossmayera u Osijeku,
Drinska 16a, 31 000 Osijek
tel:385 31 274 377, fax: 385 31 274 444

e-mail: sdimter@gfos.hr
iro raun: 2360000-3114871742 Zagrebaka banka
JMBG 2103966305003