POSLOVNO ODLUIVANJE

1.KOJI SU OSNOVNI POJMOVI VEZANI ZA ODLUIVANJE?

Menaderi odluuju o obliku i strukturi:
UPRAVLJANJE (usmjeravanje poslovnog djelovanja i razvoja donoenjem i provoenjem
odluka)
RUKOVOENJE (aktivnost usmjerena na postizanje ciljeva)

MENADMENT (upravljanje ili rukovoenje)

MENADERSKE ULOGE (nain obavljanja i ostvarenja menaderskih funkcija)
ORGANIZACIONA STRUKTURA (mrea odnosa u koju se ukljuuju pozicije i uloge lanova
organizacije)
ODLUIVANJE (proces koji traje due ili krae a zavrava donoenjem odluke).
2.GRAFIKI PREDSTAVITE ODNOS ODLUIVANJA MENADERSKIH FUNKCIJA?
MENADMENT
Planiranje

Organizovanje
Odluivanje

Kontrola

Uticaj

3.GRAFIKI PREDSTAVITE MJESTO ODLUIVANJA U MENADERSKIM

FUNKCIJAMA?
Odnos menaderskih uloga i odluivanja.
Formalni autoritet
i status
INTERPERSONALNE
ULOGE

INFORMACIJSKE
ULOGE

ULOGE
ODLUIVANJA

Nominirani voa

Monitor

Voa
Veza

Odailja
Glasnogovornik

Preduzetnik
Korektor
poremeaja
Alokator resursa
Pregovara

4.PREDSTAVITE EMU STRUKTURE RADNOG VREMENA?

IZVRNI POSAO

MJESTO ODLUIVANJA
IZVRNA RADNA MJESTA

MENADERSKA RADNA MJESTA

OPERATIVNE I RUTINSKE ODLUKE

STRATEKE I TAKTIKE ODLUKE

NAJNII NIVO MENADMENTA

NAJVII NIVO MENADMENTA

5.KOJI NIVO MENADMENTA DONOSI KOJE ODLUKE?

Vii nivo menadmenta donosi strateke i taktike odluke. Nii nivo menadmenta donosi operativne
i rutinske odluke.
6.TA JE ODLUIVANJE?
Po H.Muratoviu - odluivanje je akt izbora izmeu vie alternativa.
Po Z. Barakai - odluivanje je rjeavanje problema, to znai da onaj ko odluuje mora vidjeti
problem.
7.OBZIROM NA ODLUIVANJE, KAKO SE LJUDI MOGU SVRSTATI?
Obzirom na injenicu da su ljudi donosioci odluka razlikujemo sljedee tipove ljudi:
a. tip koji ne zna da ne zna(najopasniji)
b. tip koji zna da ne zna (manje opasan)
c. tip koji ne zna da zna (nesiguran)
d. tip koji zna da zna (najpoeljni)
8.VRSTE ODLUIVANJA?
- PRIVATNO ODLUIVANJE (Tangiraju samo dotinu osobu)
- POSLOVNO ODLUIVANJE (Tangiraju vei broj ljudi)
Odluivanje je sistematian proces. Proces odluivanja je identificiranje i spoznaja situacije ili
problema, identificiranje alternativa, izbor najbolje alternative i njena realizacija u praksi.
Odluivanje traje due ili krae vremena. Ako je rije o svakodnevnim, rutinskim odlukama, tada je
proces odluivanja jako kratak, dok proces odluivanja koji kao rezultat ima poslovnu odluku traje
dosta dugo i zahtjeva mnogo vie panje.
Dilema odluivanja
Prilikom donoenja odluke koji proizvod kupiti moramo uzeti u obzir nekoliko situacija:
1) Ako smo npr.proizvod A ve ranije kupovali i zadovoljili njime svoje potrebe, onda emo ga
ponovo kupovati i odluka e biti kupovina proizvoda A.
2) Prilikom prve kupovine izbor izmeu proizvoda A i proizvoda B vrit emo na osnovu analize
oba proizvoda. Svaki proizvod ima svoje dobre i loe strane. Neophodno je napraviti tabelu u koju
emo putem oznaka + (prednosti) i - (nedostaci proizvoda), donijeti odluku o kupovini.

3) Ako odluujemo u uslovima brzine, gdje donoenje odluke treba biti jako brzo, tada moemo birati
proizvod za koji imamo dovoljno sredstava da ga priutimo.
9.DA LI JE ODLUIVANJE : Da li je odluivanje nauka, praksa, vjetina ili umjetnost? (SVE
TO)
Zato je nauka? Zato je sve to nabrojano?
Praksa (nema podrucja zivota i rada gdje se ne donose odluke)
nauka
vjetina (sposobnost donosenja odluke je vjestina koja se usavrsava
umjetnost
statistika
(objasniti)
10.KOJA ODLUKA JE NAJBOLJA I NAJPOELJNIJA? (Odluka o nastanku problema. Ona
se odmah donosi.)
Najbolja je ona odluka koja se donosi u trenutku nastanka problema.
11.KAKAV JE ODNOS IZMEU ELJA I MOGUNOSTI ODLUIVANJA?

Male

ELJE

Velike

1.1.
Odluivanje je teko
(najtee)

1.2.
Odluivanje je
relativno lako

Mogunost greke u
Mogunost greke
odluivanju je velika
postoji
2.1.
2.2.
Odluivanje je
Odluivanje je lako
relativno teko
(najlake)
Mogunost greke
postoji
Male

Mogunost greke je
mala, gotovo i ne
postoji
MOGUNOSTI
Velike

12.KOJI PRISTUPI U ODLUIVANJU POSTOJE?

- SITUACIONI PRISTUP - ovaj pristup kombinuje dvije organizacijske dimenzije i to: -saglasnost
oko ciljeva i tehnika znanja o nainu ostvarivanja ciljeva.
- SISTEMSKI PRISTUP: odluka kao rezultat procesa iz tri dijela: input-proces-output i povrna
veza kao mogunost popravljanja odluke, vanjski i unutranji uticaj.
13. STILOVI ODLUIVANJA?
AUTOKRATSKI STIL - nain odluivanja kod kojeg jedna osoba ima neogranienu vlast i mo
odluivanja.
DEMOKRATSKI STIL - karakterie ukljuivanje podreenih i saradnika u proces odluivanja.
Demokratski stil podrazumjeva:
postojanje vie nivoa odluivanja u preduzeu
potivanje hijerarhije
jasno razgranienje odluka po vrstama na vie i nie nivoe menadmenta.
Kombinovanjem manjeg ili veeg broja informacija potrebnih za odluivanje postoje stilovi:
odluan stil (minimum informacija i jedna opcija)
fleksibilan stil (brzo donoenje odluka)

hijerarhiski stil (mnotvo informacija i analiza kako bi se kreirala jedna mogunost rjeenja
problema)
integrativni stil (veliki broj informacija za razvijanje to veeg broja alternativa)

sistemski stil (velika koliina informacija za sagledavanje perspektiva i alternativa)

O razliitim stilovima odluivanja moe se govoriti i sa aspekta naina razmiljanja donosioca

odluke:
direktni stil (racionalno razmiljanje i nizak stepen tolerancije)
analitiko odluivanje (potrebno je vie informacija i vie alternativa)
konceptualni stil (karakterie ga irina i otvorenost za brojne alternative)
bihevioristiki stil (ukljuivanje drugih u proces donoenja odluka)
14.TA JE ODLUKA I KAKVA ONA TREBA BITI?
Odluka je rezultat procesa izbora izmeu vie mogunosti rjeenja problema. Odluka treba biti:
precizna, jasna, nedvosmislena, realna i donesena na vrijeme.
15.OSNOVNE KARAKTERISTIKE ODLUKE, TA ODLUKA TREBA DA SADRI?
Osnovne karakteristike odluke su: precizna, nedvosmislena, realna, jasna i donesena na vrijeme.
Svaka odluka bi trebala sadravati sljedee:
a) subjekat, objekat, strukturu ili sistem na koji se odluka odnosi i koji odluku treba realizovati.
b) aktivnosti koje treba izvriti radi realizacije odluke,
c) sistem ciljeva koje treba ostvariti kroz realizaciju odluke,
d) sistem ogranienja ili limitirajuih faktora,
e) termine i rokove te prostorne, vremenske kao i druge resurse i
f) sistem materijalno-tehnikog, finansijskog i drugog osiguranja realizacije odluke.
16.VRSTE ODLUKA?
Postoje razne vrste odluka, neke od njih su:
- PROGRAMIRANE - koriste se za rjeavanje rutinskih problema i to u situacijama koje se
ponavljaju, a temelje se na ustaljenim kriterijima odluivanja.
- NEPROGRAMIRANE - u situacijama koje se javljaju prvi put koristimo neprogramirane odluke,
jer svaka situacija je sluaj za sebe - nema modela.
Uobiajena je i podjela na:
- RUTINSKE - nii nivo menadmenta (mogu se izjednaiti sa programiranim)
- NERUTINSKE - top menadment
Neto sofisticiranija podjela je:
- ADAPTIVNE - odluke koje se vie bave problemima nego zadatkom.
- INOVATIVNE - usmjerene su na promjenu ciljeva, svrhe i politike preduzea.
S obzirom na vanost odluke za preduzee, odluke se dijele na:
- STRATEKE (najvanije odluke, donose ih najvii organi u strukturi preduzea),
- TAKTIKE (to su odluke nieg reda putem kojih se realizuju strateke odluke),
- OPERATIVNE (to su odluke najnieg reda putem kojih se realizuju taktike odluke).
17.KOJE TEORIJE ODLUIVANJA POSTOJE?
Postoji vie teorija odluivanja. Obino se teorije dijele prema govornom podruju, tako da imamo
amerike, njemake, francuske i dr.
Teorije odluivanja dijele se jo i prema drugim raznim kriterijima:
- Hronoloko-tipske (klasine, neoklasine i moderne)
- Prema otvorenosti sistema (otvoreni i zatvoreni sistem)
- Prema racionalnosti (racionalne i neograniene)
- Prema mjeovitosti (klasine, bihevijoristike i racionalne)
- Prema analitiko opisnom usmjerenju (normativne, deskriptivne i preskriptivne)

Elementi prema kojima se odluuje su:

- Objektivni,
- Subjektivni,
- injenini i
- Vrijednosni.
Sve ove podjele se mogu svesti na:
- Klasine (samo jedno ispravno rjeenje)
- Neoklasine (Omoguava diferenciranje kriterija odluivanja, razlikovanje kriterija
ispravnosti. Moraju biti objedinjeni u konanoj odluci. Odvajaju poetak i zavretak odluke)
- Situacione (Namee ispravnost odluke)
Prema govornom podruju: amerike, francuske, njemake.
Teorije koje se dijele prema raznim kriterijima:
- HRONOLOKO TIPSKE: klasine, neoklasine, moderne.
- PREMA OTVORENOSTI SISTEMA: otvorena i zatvorena
- PREMA REACIONALNOSTI: racionalne i ogranieno racionalna
- PREMA PROCEDURI: proceduralne i fazne
- ANALITIKO I OPISNO USMJERAVANJE: normativne,deskriptivne,preskriptivne.
- KLASINE - kau da postoji samo jedno ispravno rjeenje
- NEOKLASINE - treba razlikovati kriterije,odvajaju poetak i kraj.
- SITUACIONE - situacije namee ispravnost odluke.
18.FAZE DONOENJA ODLUKE?
1. Faza 1 Snimanje i analiza postojeeg stanja
2. Faza 2 Alternativno rjeenje
3. Faza 3 - Vrijednovanje alternativa
4. Faza 4 Donoenje odluke
5. Faza 5 Provoenje odluke
6. Faza 6 Kontrola provoenja odluke.
19.TA SU MODELI, METODI A TA TEHNIKE?
MODELI - su apstrakcija stvarnog stanja, formalni i neformalni okvir analize ekonomske pojave.
METODA - je nain istraivanja i pristupanja pojavama koje se prouavaju (to je put utvrivanja
istine ili nain djelovanja)
TEHNIKE - su vjetine, tehnika je skup metoda. Primjenjene na odluivanje, tehnike su obrasci,
formule, eme, grafikoni i sl.
20.KAKO SE DIJELE MODELI, METODI I TEHNIKE?
Ima raznih podjela, a najvjerodostojnija je:
Modeli, metodi i tehnike za:
- grupno odluivanje
- pojedinano odluivanje
- organizacijsko odluivanje
- viekriterijumsko odluivanje
- najnoviji modeli EU
21.NABROJATI MODELE, METODE I TEHNIKE ZA INDIVIDUALNO ODLUIVANJE I
NAVESTI OSNOVNE KARAKTERISTIKE SVAKE OD NJIH?
- TEHNIKA ODLUIVANJA U USLOVIMA SIGURNOSTI I ODREENOSTI (To je
odluivanje pomou matematike, matematikih modela i metoda linearno programiranje, simplex
metoda) - Ako moemo sa sigurnou znati koje e situacije u datim okolnostima nastupiti tada
govorimo o odluivanju u uslovima sigurnosti i odreenosti. U tim okolnostima koriste se modeli i

tehnike operacionih istraivanja iz oblasti linearnog i nelinearnog programiranja. Pored grafikog

rjeenja linearnog programiranja, poznata je i simplex tehnika. Simplex metoda moe sluiti za
rjeavanje problema s bilo kojim brojem varijabli i ogranienja. LINEARNO PROGRAMIRANJE je
model odluivanja u uslovima sigurnosti i odreenosti kojim se specificira kako koristiti ograniene
resurse ili kapacitete poslovanja da bi se postigli odeeni ciljevi kao to su najnii trokovi, najvia
dobit, najkrae vrijeme i kad ti resursi imaju alternativne mogunosti koritenja.
- TEHNIKA ODLUIVANJA U USLOVIMA RIZIKA, dijeli se na:
a) Montekarlo tehnika (Sastoji se od simulacije eksperimenata kako bi se utvrdila vjerovatnoa
nekih svojstava skupa, koritenjem sluajnog izbora, uzorka)
b) Tehnika oekivanih vrijednosti (Polazi od odreenog broja varijabli i vjerovatnoe da e se te
varijable ostvariti i na osnovu toga se vri procjena)
c) Tabela odluivanja (To je nain prikazivanja ishoda odluke razliitih alternativa u zavisnosti od
razliitih scenarija, odnosno mogunosti)
d) Stablo odluivanja (To je slikoviti model koji predstavlja itavu strukturu odluivanja. Dijelovi
stabla odluivanja su: alternative, stanje okruenja, vorovi odluivanja, vorovi dogaaja,
vjerovatnoa i isplativost)
- TEHNIKE ODLUIVANJA U USLOVIMA NEIZVJESNOSTI, dijelie se na:
a) Teorija igara (Ima zadatak pronalaenja postupka u situacijama konkurencije, kada se sukobe
najmanje dva protivnika)
b) Waldov kriterij pesimizma kako donijeti odluku u najgorim uslovima (Prema ovom
kriteriju, donosilac odluka najrpije razvija najloiju alternativu, a u drugom krugu izmeu vie loih
rezultata utvruje najbolji)
c) Kriterij optimizma (On se koristi kada donoenje odluka zahtjeva da se najprije utvrde najbolja
rjeenja, a u drugom krugu od tih najboljih se utvruje definitivno najbolje rjeenje)
d) Hurvicov kriterij (Obezbjeuje i pomiruje naloiju i najbolju alternativu)
e) Savageov kriterij minimalnog aljenja (aljenje se smatra izgubljenom prilikom i da ne bi dolo
do tog aljenja postoji matematiki model da odabaremo najbolje rjeenje)
f) Laplaceov kriterij racionalnosti (On dodjeljuje podjednaku vjerovatnou svim opcijama)
- EFEKTIVNO ODLUIVANJE:
a) Paretto analiza (20% posla generie 80% rezultata; 80% bogatstva pripada 20% populaciji) Nain
koritenja ove tehnike sastoji se od nekoliko koraka: popis problema i opcije koje stoje na
raspolaganju, grupiranje problema, bodovanje svake grupe i rad na grupi koja ima najvie bodova.
Paretto analiza ne pokazuje samo veliinu problema nego i rang problema.
b) Analiza uparene komparacije - vaganje prednosti i nedostataka (ova analiza pomae da uoimo
vanost opcija koje su u relaciji jedna sa drugom, izmeu dvije opcije biramo onu koja je povoljnija)
c) Analiza (costbenefit) koristi i troka
- TAKA POKRIA (To je taka na kojoj e prihod od prodaje pokriti sve trokove poslovanja i
nee biti profita)
22.NABROJATI MODELE, METODE I TEHNIKE ZA GRUPNO ODLUIVANJE I
NAVESTI OSNOVNE KARAKTERISTIKE?
etiri faktora koja utiu na uspjenost grupnog odluivanja: Sastav, veliina, kohezivnost i norme.
Meu brojnim tehnikama grupnog odluivanja najpoznatije su:
a) BRAINGSTORMING - OLUJA MOZGOVA (brzo razmiljanje, pozove se 5-6 ljudi na pola
sata i ne govorei nita daju se ideje koje se kasnije diskutuju) temelji se na intezivnoj diskusiji
meu lanovima grupe, to je tehnika stvaranja ideja u kojoj lanovi grupe generiu alternativna
rjeenja problema bez obzira jesu li ona praktino izvodljiva.
Kod ove tehnike svaka ideja se prihvaa i podrava bez obzira na njenu vrijednost a znatno se
poveava i stimulie, odosno ohrabruje aktivnost grupe. Jedan lan zapisuje sve ideje nakon toga se
ide na njihovo vrednovanje kako bi se mogla izabrati najbolja odluka. Ova tehnika moe se koristiti u
bilo kojoj fazi procesa odluivanja ali je najkorisnija u samom poetku tog procesa.

b) TEHNIKA NOMINALNE GRUPE (due traje, najmanje dva sata, sudjeluje vei broj ljudi a o
problemu se unaprijed zna) - pogodna je za sve faze procesa odluivanja. Naziv NOMINALNA
proizilazi iz tog to lanovi grupe djeluju nezavisno. U tehnici nominalne grupe ideje generiu
pojedinci a grupa samo pomae u objanjenju prezentovanih ideja, zatim ih ocjenjuje i bira najbolju.
Odluivanje pomou tehnike nominalne grupe odvija se kroz nekoliko faza:
1. voa grupe opisuje problem koji treba rijeiti
2. svaki lan generie vlastitu ideju
3. svaki lan iznosi svoju ideju grupi
4. sve se ideje popisuju
5. o idejama se raspravlja
6. preliminarno glasanje,svaki lan rangira nekoliko ideja
7. raspravlja se o revidiranoj listi
Ukoliko se ne donese odluka, faze 6 i 7 se ponavljaju nekoliko puta dok se ne donese konana
odluka.
c) DELPHI TEHNIKA temelji se na postizanju konsenzusa izmeu strunjaka upotrebom serije
upitnika .lanovi se ne susreu licem u lice na jednom mjestu a idealno je kad meusobno ne znaju
ko je sve ukljuen u proces odluivanja. (ljudi nisu na istom mjestu. Elektronski sastanci-kombinacija
braingstorming-a i nominalnih grupa preko raunara, Wroom Jettonov model prebacivanje
odgovornosti na druge).
FAZE DELFI TEHNIKE SU:
1) priprema upitnika u kojima se prezentira problem koji treba rijeiti, upitnici se alju
odabranim strunjacima i od njih se trai rjeenje problema.
2) Strunjaci popunjavaju upitnik i vraaju ga na adresu organizatora istraivanja.
3) Vri se obrada prispjelih upitnika sa rezultatima koji se sada prezentiraju u novom
izmjenjenom upitniku koji se opet dostavlja strunjacima, lanovima grupe.
4) Strunjaci odgovaraju i na drugi upitnik, ovaj postupak se ponavlja dok se ne postigne
konsenzus.
d) EST MISLEIH EIRA ova tehnika se sastoji od pogleda na problem sa vie razliitih
perspektiva i sprijeava konfrontacije na sastancima koje se esto deavaju, posebno kada su
prisutni ljudi sa razliitim stavovima razmiljanja koji diskutuju o razliitim problemima. Slui za
odluivanje na sastancima kojima prisustvuju ljudi razliitog nivoa znanja i razliitih osobina.
BIJELI EIR - fokusira se na dostupne podatke i ta se iz njih moe saznati

CRVENI EIR - koristi intuiciju i emociju

CRNI EIR - fokusira se na sve loe strane odluke
UTI EIR - pomae da se razmilja pozitivno
ZELENI EIR - podie kreativnost
PLAVI EIR - kontrolira proces, vodi sastanak, unosi red i hijerarhiju.

23.NABROJATI METODE, MODELE I TEHNIKE ZA ORGANIZACIJSKO ODLUIVANJE

I NAVESTI OSNOVNE KARAKTERISTIKE?
- RACIONALNO ODLUIVANJE - u skali naina odluivanja, racionalnom odluivanju pripada
najvea vrijednost. Racionalno odluivanje se temelji na analitikom postupku
koji se sastoji od odreenih faza i koristi se u situacijama koje se ponavljaju. Racionalno odluivanje
odvija se kroz sljedee faze:
a) identificiranje problema
b) generisanje alternativa
c) odabir rjeenja i
e) implementacija.
- POLITIKI MODEL polazi od legitimacije i selekcije politikog djelovanja.
Elementi ovog modela su:
- Kontekst problema,
- Kontekst uticaja,

- Vanost problema,
- Dostupnost informacijama i
- Subjekt.
- SIMONOV MODEL polazi od ograniene racionalnosti (Nema neograniene racionalnosti, ta
god da uradimo pogrijeiemo).
- PROCEDURALNI MODEL procedure su:
- Radni materijal (u gornjem desnom uglu),
- Prednacrt,
- Nacrt (ef)
- Prijedlog (Komisija) i
- Odluka (Zvanini organ).
- MODEL KORPE ZA OTPATKE polazi od interakcije etiri osnovna toka dogaaja:
- Problemi,
- Rjeenja,
- Uesnici i
- Mogunost izbora.
24.NABROJATI METODE, MODELE I TEHNIKE VIEKRITERIJUMSKOG
ODLUIVANJA I NAVESTI OSNOVNE KARAKTERISTIKE?
Tehnike odlucivanja u uvjetima sigurnosti i odredjenosti spadaju u visekriterijsko odlucivanje pored
individualnog. Tu se koristi matematicko programiranje, linearno programiranje, dinamicko,
odlucivanje u uslovima rizika
25.NABROJATI OSTALE METODE, MODELE I TEHNIKE (MODELE EVROPSKIH
PROJEKATA I dr.) NAVESTI OSNOVNE KARAKTERISTIKE?
MODELI- Model je apstrakcija stvarnog stanja. Posmatrano sa naune strane model moemo shvatiti
kao formalan ili neformalan okvir analize ekonomske pojave. On sadrava skup njezinih
kljunih obiljeja koje treba objasniti i skup kljunih karakteristika tih obiljeja. Svrha
modela je racionalno razumijevanje stvarnosti.
FIZIKI MODELI - Fiziki model ima izgled onog to se predstavlja. Fotografije, slike i skulpture
takvi su modeli osoba, objekata, okoline itd. To su dalje: automobil igraka kao model stvarnog
automobila, globus kao model Zemlje, makete zgrada i aviona. Kod fizikih modela predstavljanje
stvarnih objekata, takvo je da on treba sadravati sve karakteristike koje ima i sam objekat. Fiziki
modeli posebno su prikladni za reprezentovanje statikih situacija u specifinom trenutku vremena
(slika pogona).
ANALOGNI MODELI - Analogija znai slinost. Pod analognim modelom podrazumijevamo takav
model koji koristi slina svojstva objekta istraivanja kako bi prikazao realni sistem.Suptituisanje
jedne osobine za drugu, to inimo jasno prema odreenim pravilima, a pravila za to su obino dana u
legendi (puna linija asfaltirana cesta, isprekidana linija makadamski put). Grafikoni su vrlo jasne
analogije pa u njima koristimo udaljenosti kako bi smo predoili takve karakteristike kao to su:
vrijeme, broj, postotak i dr.
SIMBOLIKI /matematiki/ MODELI - U simbolikom modelu komponente i njihovi meusobni
odnosi dati su pomou simbola. Formalizovani jezik matematike umjesto rijei upotrebljava simbole.
Matematiki model najlaki je za manipulaciju pa je tako i najkorisni za menadment. Oni su strogo
definisani te stoga moraju zavisno od svrhe primjene biti ispunjeni sadrajem. Simboliki model
moe biti verbalni (svakodnevni govor) i matematiki (u obliku razliitih matematikih simbola).
Tako su note na muzikoj skali simbolini modeli tonova koji se stvaraju kad se po tim notama svira.
PILOT MODEL - je pojednostavljeni model koji se koristi za prikazivanje, tranformisanje inputa u
outpute koji se mogu oekivati od konanog modela. Pilot model daje donosiocu odluka rani uvid u
ono to se moe oekivati od kompletnog modela.
MODEL PROIZVODNJA - ZALIHE - odraava ukupne trokove proizvodnje, koji se sastoje od
trokova pripreme, materijala i procesiranja, te trokova odravanja zaliha i gubitaka zbog njihove
nestaice. Radi se o raznovrsnim trokovima koji meusobno imaju suprotne pravce kretanja pa se

rjeenje ovog modela svodi na utvrivanje ekonomine veliine serija, a to je ona veliina kod koje su
trokovi minimalni.
DINAMIKI MODEL - pomou kojeg se moe ispitivati ponaanje nekog sistema u vremenskom
toku. Kod ovog modela je osnovno testiranje i stalna kontrola njegovih karakteristika da bi se na
vrijeme mogle registrovati sve vane promjene i poduzeti odgovarajue intervencije.
MODEL UTVRIVANJA - slui za utvrivanje ogovarajueg rezultata na temelju date strukture.
Primjere takve vrste modela je lako nai u raunovodstvu (bilans, raun dobitka i gubitka, naknadna
kalkulacija) i kao takvi su dobra osnova menadmentu za donoenje odluke.
METODE
Metode odnosno postupci za rjeavanje modela mogu biti:
1) ANALITIKE metode (analitiko rjeenje mogue je osigurati na dva naina: grafiko rjeenje
problema i raunski postupak. Grafiki nain je ogranien obzirom na sloenost problema i
mogunosti njegovog grafikog prikazivanja dok u okviru raunskog stoji irok dijapazon
mogunosti).
2) Metode SIMULIRANJA (Simulacija bi se trebala koristiti u situacijama kada je previe skupo ili
teko eksperimentisati u realnim situacijama. Faze u izvoenju studija simulacije su: definiranje
problema koje se svodi na specifikaciju ciljeva i identifikaciju relevantnih kontrolnih varijabli, nakon
toga slijedi konstrukcija modela simulacije).
3) HEURISTIKE metode (vode u rjeenje problema obino metodom pokuaja i pogreaka.
Ponekad heuristikim metodama osiguravamo rjeenja koja su vrlo blizu optimalnom rjeenju.
Koriste se kad nisu dostupne tehnike optimalizacije ili su preskupe za koritenje. Koliko su ove
metode korisne u rjeavanju poslovnih problema moe posluiti problem (layouta) optimalan
raspored odjela. Postoje kompjuterske metode za rjeavanje velikih problema kao to su: CRAFT i
ALDEP metode. CRAFT - spada u one metode sa kvantitativnim kriterijima koji ukljuuju
minimalizaciju trokova rukovanja materijalima, poluproizvodima i gotovim proizvodima u
tvornicama i skladitima, a izbor kriterija zavisi od odluke o ciljevima operacije. Ovom metodom
mogue je rijeiti probleme do 40 odjela ili centara.
ALDEP - spada u one metode sa kvalitativnim kriterijima (tj. poeljno je da je lokacija jednog odjela
blizu nekog drugog ili suprotno da je udaljena). Pogodna je za rjeavanje problema u koje je
ukljueno do 63 odjela i 3 skladita)
26.NABROJATI NAJZNAAJNIJE INFORMACIONE SISTEME KOJI SE KORISTE U
ODLUIVANJU?
Najvanije vrste informacionih sistema koji se koriste u odluivanju su:
- Sistemi za transakcijsku obradu podataka /TPS/ - slue za voenje svakodnevnih i rutinskih
poslovnih transakcija.
- Sistemi za automatizaciju uredskog poslovanja /OAS/ - obuhvataju kompjuterske ureaje i
programske pakete za obradu dokumenata i podataka.
- Upravljaki informacioni sistemi /MIS/ - osiguravaju menaderima izvjetaje i neposredan
pristup podacima o prolom i sadanjem poslovanju.
- Menaderski sistem podrke /MSS/ - sistemi namijenjeni za podrku menaderskim aktivnostima
na svim nivoima odluivanja.Tu spadaju:sistemi za podrku odluivanju, sistemi za grupno
odluivanje i ekspertni sistemi.
- Sistemi za podrku odluivanju /DSS/ - su interaktivni, kompjuterski bazirani sistemi koji koriste
modele odluivanja i baze podataka da bi osigurali niz informacija sa ciljem specifine odluke sa
kojom se suoavaju menaderi.
- Ekspertni sistemi /ES/ - su dio mnogo ireg istraivakog podruja poznatog kao umjetna
inteligencija.
- Sistemi za podrku vrhovnom rukovodstvu /ESS/ - su novija klasa informacionih sistema za
podrku odluivanju. Pruaju podrku rukovodiocima u specifinim zahtjevima za dobijanje
informacija radi donoenja stratekih odluka.
27.TA JE MENADMENT INFORMACIONIH SISTEMA (MIS)?

Upravljaki informacioni sistem /MIS/ je integrirani sistem za pruanje informacija planiranju,

kontroli i poslovnoj organizaciji. Svrha mu je otkrivanje i upravljanje podacima vezanim za
poslovanje. MIS je menadersko oruje kojim se pomae donoenje odluka. Osobine MIS-a su
sljedee:
- podrava strukturirane i polustrukturirane odluke
- osigurava prijem informacija u unaprijed definisanom formatu
- unificira detaljne izvjetaje
- naglasak je na podacima iz prolosti
- generie informacije na osnovu ranijih utvrenih potreba
- on-line obrada informacija.
28.TA JE DSS?
DSS je sistem za podrku odluivanju i kompjuterski baziran IS koji osigurava interaktivnu
informacionu podrku menaderima u procesu donoenja odluka. Koncipiran je kao sistem koji treba
brzo da odgovori na bazi menaderskog iniciranja i kontrole itavog procesa odluivanja.
Sistemi za podrku odluivanju koriste:
- analitike modele
- specijalizovane baze podataka
- poglede i ocjene onih koji donose odluke
- interaktivne kompjuterski bazirane procese modeliranja koji podravaju donoenje
polustruktuiranih i nestruktuiranih odluka menadera.
29.TA JE GDSS?
Sistemi za podrku grupnom odluivanju /GDSS/ podravaju zajedniki proces odluivanja grupe
ljudi. GDSS su interaktivni kompjuterski sistemi koji olakavaju rjeavanje nestrukturalnih problema,
grupa donosioca poslovnih odluka. Ovaj sistem ima veliku ulogu u situacijama kada se utvruje
politike preduzea kao i kod veih problema koji se javljaju u okruenju.
Najvee prednosti sistema GDSS su u sljedeem:
- funkcinie kao memorije grupa
- pomae identifikaciji primjenjivih alternativa
- alternative se stvaraju nakon paljivog razmatranja
- podie sposobnost grupe u meusobnom komuniciranju
- slui kao sredstvo za interakciju izmeu zainteresovanih strana za donoenje odluka.
30.TA JE IA - UMJETNA INTELIGENCIJA?
Umjetna inteligencija je sposobnost programiranja kompjuterskih sistema da unaprijed preoblikuju
neku inteligenciju, odnosno sistem upute na neku odluku. Sa aspekta odluivanja sposobnosti
raunara da samostalno naprave unutarnji model nekog problema i da se model mijenja na osnovu
datih kriterija vrednovanja.
31.TA SU EKSPERTNI SISTEMI?
Ekspertni sistem /ES/ je inteligentni raunarski programski paket koji upotrebljava znanje i procedure
zakljuivanja radi rjeavanja problema a ija je teina takva da je za njihovo rjeavanje potrebna
ekspertiza posebnih strunjaka. To je posebno napravljen kompjuterski program koji koristi podatke i
odreena pravila kako bi stimulirao proces odluivanja ljudskog eksperta.
ES nudi odgovore na pitanja u specifinom problemskom podruju tako to pravi mehanizme
zakljuivanja na ovjeku svojstven nain, na osnovu znanja sadranog u specijalizovanoj bazi
znanja.
ES je u stanju da objasni korisniku proces rezonovanja i zakljuivanja.

ES moe korisniku ponuditi podrku odluivanja u formi sugestije eksperta konsultanta u

specifinom problemskom podruju.
32.KAKO STRES UTIE NA ODLUIVANJE?

10

Zbog znaaja odluivanja za svakog ovjeka a posebno za menadera i implikacija koje mogu da
imaju pogrene odluke, u procesu odluivanja kao nuan pratilac pojavljuje se stres. Stres se moe
definisati kao sindrom koga ine fizioloke i psiholoke reakcije na umnu napetost. Stres nije
mjerljiv, njegovo prisustvo otkrivaju posljedice. U radnim kolektivima pojavljuje se problem
odsutnosti s posla, smanjuje se kvalitet proizvodnje, poveavaju nesree na radu itd. Pojedinci
osjeaju urbu, tjeskobu, glavobolju, nesanicu. Pojedinci esto sjede u tiini, ignoriu tua miljenja i
sl.
Faze stresa su:
1. alarm (akutno poveanje zabrinutosti, nemira i straha, tuge ili depresije)
2. otpor (pokuaj kontrolisanja stresa koristei odbrambene mehanizme)
3. iscrpljenost (prestanak odupiranja stresu).
33.IMPLIKACIJE STRESA NA ODLUIVANJE?
Stres ima uticaj na drutvo, organizaciju i pojedinca. Ljudi su zbog stresa iritirani i to znaajno utie
na kvalitet njihovog rada i ivota. Psiho-fizike promjene koje se deavaju u organizmu utiu na
donoenje odluka u smislu gubljenja samopouzdanja, selektivnom zapaanju informacija, fokusiranja
na jedan pristup problemu, brzom proticanju vremena, izbjegavanju konsultacija i sluanja drugih,
oslanjaju na navike i smanjenjem mogunosti generisanja kreativnog razmiljanja.
34.PREDZNACI STRESA - KAKO SE STVARA OTPORNOST NA STRES?
Tjelesni i fiziki napor koji pojedinac osjea kao rezultat uticaja okolnih faktora i kao takav je mjera
troenja tijela. Stres se pojavljuje kad je potrebno neto obaviti to nadmauje mogunosti.
Za stvaranje otpornosti za stres potrebno je ostvariti balans izmeu: kulturnih, fizikih, radnih,
duhovnih, intelektualnih, porodinih i drutvenih aktivnosti.
Otpornost na stres u dugom roku su: nain ishrane i briga o tjelesnoj teini, psiholoka elastinost i
socijalna elastinost.
Otpornost na stres u kratkom roku su: relaksacijom miia, dubokim disanjem i vjebanjem.
35.ZNAAJ KORITENJA VREMENA ZA OVJEKA?
Vrijeme je jedan od rijetkih i znaajnih resursa. U osnovi vrijeme je novac. Svaki ovjek posjeduje taj
resurs i njime upravlja i odluuje. Dobro koritenje vremena koje daje ivot, omoguava ispunjavanje
linih i profesionalnih ciljeva.
36.KAKO VRIJEME UTIE NA ODLUIVANJE?
Odnos vremena prema odluivanju ogleda se u tome da prava odluka treba da bude donesena na pravi
nain i u pravo vrijeme. Obavljanje posla u pravo vrijeme se sastoji u postavljanju prioriteta i
predvianju neoekivanog. Prioriteti se postavljaju tako da se razjasne ciljevi, identifikuju koraci,
utvrde zaostale aktivnosti i njihovo izvravanje, utvrde potrebe i planiraju aktivnosti.
37.MENADMENT VREMENA RADNIH AKTIVNOSTI?
MENADMENT VREMENA RADNIH AKTIVNOSTI - sastoji se u obavljanju poslova sa pravim
razlogom, u pravo vrijeme i na pravi nain.Obavljanje poslova sa pravim razlogom se sastoji u
postavljanju pitanja, ta je namjera i misija posla koji obavljam i ta elim postii, koji su dijelovi
moga posla i identifikacija kljunih podruja aktivnosti. Menadment vremena radnih aktivnosti
moemo posmatrati kroz prizmu vanosti i urgentnosti.
38.TA JE EFIKASNOST A TA EFEKTIVNOST VREMENA?
EFEKTIVNOST MENADMENTA VREMENA predstavlja kreiranje linih principa u
koritenju vremena, jer ukoliko neko drugi kreira principe postoji bojazan stalnog stresa.
EFIKASNOST MENADMENTA VREMENA - predstavlja nain ostvarivanja linih principa u
koritenju vremena. Jedan od najvanih faktora za efikasan menadment vremena je
samoorganizovanje.
39.NAVESTI NEKE MODELE ZA EFEKTIVNO KORITENJE VREMENA?

11

Tipini modeli za koritenje vremena su:

- prvo raditi ono to je prihvatljivo, pa ono to je manje prihvatljivo ili neprihvatljivo
- raditi ono to se vie zna, pa ono to se manje zna
- raditi prvo laganije stvari i ono za ta je potrebno manje vremena
- raditi prvo ono za to postoje resursi
- obaveze po rasporedu
- prvo reagovati na zahtjeve drugih pa onda na sopstvene
- prvo uraditi urgentne obaveze
- prvo reagovati na krize i hitnosti.
40.TA JE OSNOVA UENJA ADIESOVE TEORIJE?
Teorija odluivanja iji je jedan od teoretiara ADIES polazi od promjena kao konstantne pojave.
Promjene stvaraju probleme koje trae rjeenje. Pri rjeavanju problema menadment treba da postie
uspjeh, a uspjeh je povezan sa donoenjem efektivnih odluka koje je potrebno efikasno
implementirati, pa je mogue analizirati koliko je menadment bio uspjean u donoenju odluka i
kolika je efikasnost njihovog provoenja. Kvalitetne odluke su one koje organizaciju ine i
dugorono i kratkorono uinkovitom i efikasnom.
41.TA SU PO ADIESU PAEI SIMBOLI?
Prema ADIESU, dobra odluka organizaciju ini efikasnom i efektivnom na kratki rok. Donijeti
odluku znai postii svrhu odluivanja, a to znai pruiti adekvatne odgovore na pitanja:
- za koga se proizvodi, ko su kupci, zato postojimo (uloga I)
- koje su potrebe (uloga E)
- ta radimo da zadovoljimo potrebe (uloga P)
- na koji nain zadovoljavamo potrebe (uloga A)
Menader u organizaciji da bi mogao donositi odluke treba imati PAEI stil:
- orjentisanost zadatku (P) - usamljeni jaha
- dobro organizovana, efikasna, detaljna i konzervativna osoba (A) -birokrata
- kreativnost, spremnost na rizik, sposobnost globalnog sagledavanja stvari (E) -piroman
- osjeajna priroda okrenuta ljudima (I) -integrator

12